Tonatou Maʼuli
ʼE Fakapale Tuʼumaʼu e Sehova Tana Hahaʼi Agatonu
NEʼE FAKAMATALA E VERNON DUNCOMBE
Neʼe ʼau ʼalu ʼi te afiafi ki te kiʼi fale kafe, pea ohage ko te māhani neʼe ʼau tutu taku foʼi suluka. Pea neʼe ʼau fehuʼi age ki toku ʼohoana, ko Aileen: “Koteā te ʼu logo ʼo te fono ʼo te afiafi?”
NEʼE ʼai tana kiʼi tuʼu pea ina ʼui mai: “Neʼe lau te tohi moʼo fakahā mai ʼe ʼi ai te ʼu fakanofo foʼou, pea neʼe tala ifo tou higoa. Neʼe hinoʼi koe ki te fakatagi. Pea ʼi te fakaʼosi ʼo te tohi, neʼe ʼui fēnei: ‘Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe suluka ʼi te ʼu tēhina ʼaē neʼe lau atu, pea ʼe tonu ke faitohi ki te Sosiete moʼo fakahā age ʼe mole feala hana fakahoko te pilivilesio ʼaē neʼe hinoʼi ki ai.’ ”a Neʼe tuai taku tali age, “ ʼIo neʼe ko te ʼu logo ʼaia ʼo te fono.”
Neʼe ʼau gugu nifo pea neʼe ʼau malamalaki te foʼi sikaleti. “ ʼE mole ʼau ʼiloʼi pe koʼe neʼe foaki mai te pilivilesio ʼaia. Kae neʼe mole heʼeki ʼau fakafisi ki he pilivilesio, pea ʼe mole ko te temi nei ʼaē ka ʼau fakafisi kiai.” Neʼe ʼau fakapapau ʼi toku loto ʼe mole ʼau toe suluka anai. Neʼe malave mālohi taku fakapapau ʼaia ki toku maʼuli faka Kilisitiano pea mo taku fai musika. ʼE ʼau fia fakamatala atu muʼa toku maʼuli ʼi muʼa ʼo taku fai ia taku fakapapau.
Te Kamataʼaga ʼo Te Maʼuli ʼo Toku Famili
Neʼe ʼau tupu ʼi te kolo ko Toronto, ʼi Kanata, ʼi te ʼaho 21 ʼo Sepetepeli 1914, neʼe ko ʼau te ʼuluaki foha ʼo te ʼu mātuʼa ʼofa pea mo faʼa gāue, ko Vernon mo Lila, pea neʼe nā tokaga ki tona famili, ko te ʼu tama ʼe toko fā pea mo te ʼu taʼahine ʼe toko lua. Ko nātou ʼaē neʼe hoa mai kia ʼau, ko Yorke, mo Orlando, mo Douglas, mo Aileen, pea mo Coral. ʼI toku taʼu hiva, neʼe foaki mai e taku faʼe taku violon, pea neʼe ʼau faiga ke ʼau ako ʼi te Faleako Fai Musika ʼo Harris. Neʼe faigataʼa te ʼaluʼaga faka ekonomika, kae neʼe maʼu e taku Faʼe pea mo taku Tāmai te ʼu fealagia moʼo totogi te ʼu tikite ʼo te saliote afi pea mo te faleako. Ki muli age, neʼe ʼau ʼalu ki te Royal Conservatory of Music ʼi Toronto moʼo ako ai peʼe feafeaʼi te lau ʼo te musika pea mo tona ʼaveʼave, pea ʼi toku taʼu 12, neʼe ʼau kau ki te sivi ʼo te musika ʼaē neʼe fai ʼi toku kolo, ʼi te Fale ʼo Massey, ko te fale lahi ʼaia ʼo te musika ʼi Toronto. Neʼe ʼau mālo ʼi te sivi ʼaia, pea neʼe ʼau mahōlōʼi te violon matalelei, ko tona ʼaiʼaga ko te kiliʼi manu ʼo te kolokotile.
ʼAki te temi, neʼe ʼau toe ako mo te lomi piano, pea mo te contrebasse. ʼI ʼihi temi, ko ʼihi ia mātou neʼe mātou fai tamatou ʼu kiʼi fakafiafia ʼi te ʼu afiafi ʼo te Feliaono pea mo te Moeaki, pea mo tamatou ʼu meʼe. Neʼe ʼau ʼuluaki felāveʼi mo Aileen ʼi te tahi fakafiafia feiā ʼa te kau ako. ʼI te taʼu fakaʼosi ʼo taku ako ʼi te faleako, neʼe lahi taku mahōlō mo te ʼu foʼi mahōlō ʼo te ʼu kolo. ʼI taku maʼu toku pepa, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau kau ki te kiʼi foʼi mahōlō e higoa ko te Ferde Mowry, pea neʼe lelei toku totogi, pea neʼe ko taku gāue ʼaia ʼo ʼau ki te taʼu 1943.
Ko Taku Ako Ke ʼAu ʼIloʼi Ia Sehova
Neʼe ʼuluaki logo taku ʼu mātuʼa ki te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, pea ʼi te temi ʼaia ko te gāue ʼa taku Tāmai, ko te fakamaʼa ʼo te ʼu hiliʼaga meʼa ʼo te fale koloā lahi ʼe tuʼu ʼi Toronto. ʼI te kogafale ʼaē neʼe kai ai, neʼe ina fakalogo te fai palalau ʼa te ʼu tagata gāue e toko lua, ko te ʼu tagata ako ʼo te Tohi-Tapu (ʼi te temi nei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova), pea ʼi tana ʼalu ki tona ʼapi ʼi te afiafi neʼe ina fakamatala ki taku faʼe te ʼu meʼa ʼaē neʼe logo kiai. ʼI te ʼu taʼu ki muli age ʼi te 1927, neʼe fai te fakatahi lahi ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Toronto ʼi te foʼi fale lahi ʼe tuʼu ʼi te malaʼe ʼo te National Exhibition ʼi Kanata. Ko tomatou ʼapi, neʼe tuʼu ʼi te hūʼaga, mai te potu hihifo ʼo te malaʼe, pea neʼe fakaʼaogaʼi moʼo tali te kau telekē e toko 25 mai Ohio ʼi Amelika.
ʼOsi ʼaia, pea ko Ada Bletsoe ʼaē ʼe kau ʼi te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, neʼe tatuʼu mai ki taku faʼe, ʼo foaki age tana ʼu tohi foʼou. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ina ʼui fēnei age ki taku faʼe: “Fafine Duncombe, neʼe ʼau tuku atu te ʼu tohi kua hili nei kiai te ʼu ʼaho. Kua ke kamata lau koa la te ʼu tohi ʼaia?” Talu mai te ʼaho ʼaia, logola te maʼumaʼua ʼo taku faʼe ki te ʼu tamaliki e toko ono, kae neʼe ina fakatotonu ke ina kamata lau te ʼu tohi, pea neʼe mole he ʼaho neʼe ina tuku ai te faʼahi ʼaia. Kae neʼe mole faʼa maʼuhiga kia ʼau te ʼu tohi ʼaia. Neʼe ʼau faiga pe ʼau ke ʼau maʼu toku pepa ʼi te faleako, pea neʼe lahi taku tokaga ki te fai musika.
ʼI Sūnio 1935, neʼe ʼau ʼohoana mo Aileen ʼi te ʼēkelesia Anglicane. Kae talu mai toku taʼu 13 neʼe mole kei ʼau kau ki te ’Ēkelesia Fakatahi, pea neʼe mole ʼau kau ki he tahi lotu; koia neʼe ʼau tohi ʼi te pepa ʼohoana ko ʼau ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, logola neʼe mole heʼeki ʼau kau ai.
Neʼe ma fakaʼamu ke ʼi ai hamā fānau ʼi te ka haʼu pea ke ma tauhi lelei tomā loto fale. Koia neʼe ma kamata lau fakatahi ai te Tauhi Foʼou. Kae logola te lelei ʼo tamā ʼu fakaʼamu, kae neʼe lahi te ʼu meʼa neʼe fakafeagai ki te faʼahi ʼaia. Māʼiape la mo tamā toe fakatuʼutuʼu ʼaē ke ma lau fakatahi te Tohi-Tapu, kae neʼe tatau aipe. Pea ʼi te Po Tapu ʼo te taʼu 1935, neʼe momoli mai tomā meʼa ʼofa ko te tohi, pea ko te kupu tāfito ʼo te tohi ʼaia ko te La Harpe de Dieu. Neʼe ʼui mai e toku ʼohoana: “ ʼE faikehe te meʼa ʼofa ʼaenī neʼe momoli mai e tau faʼe kia tāua ʼi te Po Tapu.” Kae ʼi taku ʼalu ʼo gāue, neʼe ina kamata lau ia te tohi, pea neʼe ina leleiʼia tana lautohi. Lolotoga he temi fualoa, neʼe mole ʼau ʼiloʼi neʼe ina leleiʼia te tohi ʼaia. Kae neʼe mole hoko tamā ʼu fakaʼamu ʼaē ke maʼu hamā fānau. Ko tamā kiʼi tamasiʼi fafine ʼaē neʼe tupu ʼi te ʼaho 1 ʼo Fepualio 1937, neʼe mate ia, pea neʼe ma lotomamahi ʼaupito ai!
Lolotoga te temi ʼaia, ko tomā famili neʼe kau mālohi ki te gāue fai faka mafola, pea neʼe ʼau maʼu taku logo ko taku tāmai tokotahi pe ʼi te kau fai faka mafola ʼo te famili, neʼe mole heʼeki ina fai he apone ʼo te nusipepa Consolation (ʼi te temi nei ko te Réveillez-vous!). Neʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼo te gāue faka minisitelio ʼo te māhina. Logola neʼe mole heʼeki ʼau lau he tohi ʼa te Sosiete, kae neʼe ʼau ʼofa kia ia pea neʼe ʼau ʼui age: “Papa fai haku apone; ke ke tatau mo te kau faka mafola ʼaē.” ʼI te temi māfana, neʼe ʼalu tamatou foʼi mahōlō ki te tahi kolo. Neʼe tau mai te nusipepa Consolation ʼi te meli. ʼI te fasiga taʼu fakatōlau, pea toe liliu mai tamatou foʼi mahōlō ki Toronto. Neʼe hoholo pe te momoli mai ʼo te nusipepa Consolation ki tomā tuʼasila foʼou, pea neʼe mole heʼeki he nusipepa kua ʼau fufuke ʼi tona pepa kofukofu.
ʼI te tahi Po Tapu, neʼe ʼau vakavakaʼi te ʼu tuʼuga nusipepa pea mo ʼui maʼaku, kapau neʼe ʼau totogi te ʼu nusipepa ʼaenī, pea ʼe tonu muʼa ke ʼau lau he nusipepa ke ʼau ʼiloʼi pe koteā ʼaē ʼe talanoa kiai. Neʼe ʼau punamaʼuli ʼi taku avahi te ʼuluaki nusipepa. Neʼe talanoa ki te fihi pea mo te aga fakahehema ʼa te politike ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te temi ʼaia. Neʼe ʼau kamata palalau ki toku ʼu kaumeʼa fai musika ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau lau. Kae neʼe nātou fakafihiʼi te ʼu moʼoni ʼaē neʼe ʼau fakahā age kia nātou, pea neʼe ʼau fakatotonu ai ke ʼau haga lau te ʼu tohi ʼaia ke ʼau maʼu haku ʼu tali kia nātou. Kae neʼe mole ʼau mahino ʼi te moʼi lakaga ʼaia, kua ʼau kamata fagonogono ʼo ʼuhiga mo Sehova. Pea talu mai te temi ʼaia, neʼe ʼau lau tuʼumaʼu ai te ʼu tohi faka Tohi-Tapu taulekaleka ʼaia ʼa te “kaugana agatonu mo fakapotopoto.”—Mateo 24:45.
Logola toku maʼumaʼua ʼi taku gāue ʼi te vāhaʼa, kae neʼe ʼau ʼalu mo Aileen ki te ʼu fono ʼo te ʼAhotapu. ʼI tamā ʼolo ki te tahi fono ʼo te ʼAhotapu ʼo te 1938, neʼe tali māua e te ʼu tuagaʼane finematuʼa e lua, pea ʼui mai e te tahi tuagaʼane ia nāua: “Tuagaʼane Tūpulaga, kua ke foaki koa tou maʼuli kia Sehova? ʼE ke ʼiloʼi, kua vave hoko mai ia Halamaketone!” Kua ʼau ʼiloʼi ʼe ko Sehova tokotahi pe te ʼAtua moʼoni, pea neʼe kua ʼau faka tui ʼe ko tana kautahi ʼaia. Pea neʼe ʼau fia kau ki te kautahi ʼaia, koia neʼe ʼau papitema ai ʼi te ʼaho 15 ʼo ʼOketopeli 1938. Hili māhina e ono pea papitema ia Aileen. ʼE ʼau fiafia ʼi haku fakahā ko toku famili katoa kua nātou tauhi fuli kia Sehova.
ʼI meʼa fakafiafia haku fakatahi mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua! Logola mole heʼeki faʼa fualoa haku feʼiloʼiʼaki mo nātou kae kua ʼau faka ʼuhigaʼi nātou ko hoku famili. ʼI te ʼu ʼaho ʼaē neʼe mole ʼau lava ʼalu ai ki te ʼu fono, neʼe ʼau loto tuʼumaʼu pe ke ʼau ʼiloʼi te ʼu logo ʼo te ʼu fono. Ko te afiafi ʼaē neʼe ʼau talanoa kiai ʼi te kamataʼaga ʼo te alatike, neʼe ko he fetogi ʼaia ʼo toku maʼuli ʼi taku tauhi ʼaē kia Sehova.
Ko He Fetogi Lahi Kia Māua
Ko te tahi fetogi maʼuhiga neʼe hoko kia māua ʼi te ʼuluaki ʼaho ʼo Maio 1943. Ko tamā hoki kau ʼaē ki te fakatahi lahi, ko te Fakatahi Faka Teokalatike ʼo te Mālama Foʼou ʼi Cleveland, ʼi Ohio, ʼi Sepetepeli 1942. Neʼe hoko te fakatahi ʼaia ʼi te temi tonu ʼo te Tau Faka Malamanei fakamataku, pea neʼe mole mātou ʼiloʼi peʼe ko ʼafea ʼaē ka ʼosi ai, neʼe mātou fakalogo ki te akonaki ʼaē neʼe fai ʼaki he lototoʼa e te Tēhina ko Knorr, te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo te temi ʼaia, “ ʼE Tologa Anai Koa Te Tokalelei ʼo ʼApogipogi?” Kei ma manatuʼi tana fakahā mai te kapite 17 ʼo te tohi ʼo Apokalipesi, ʼi tana ʼui ʼaē ʼe ʼi ai anai te temi tokalelei ʼi te ʼosi ʼo te tau, pea ʼi te temi ʼaia ʼe hoko anai te gāue fai faka mafola lahi.
Ko te meʼa ʼaē neʼe malave lahi kia māua, neʼe ko te ʼuluaki akonaki ʼa te Tēhina ko Knorr, “Te fakapapau ʼa Sefeteo.” Pea neʼe fai te fakaafe, ke lahi te kau pionie! Neʼe ʼau sioʼi ia Aileen pea ma tali fakatahi (ʼi te temi ʼaia mo te tahi ʼu hahaʼi): “ ʼE mātou ʼio kiai!” Neʼe ma foimo fai atu aipe tamā ʼu fakatuʼutuʼu ke ma ʼolo ki te faʼahi ʼaē ʼe lahi ai te gāue.
Talu mai te ʼaho 4 ʼo Sūlio 1940, neʼe tapuʼi te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Kanata. ʼI tamā kamata pionie ʼi te ʼaho 1 ʼo Maio 1943, neʼe kei tapuʼi e te puleʼaga te fagonogono ʼo ʼuhiga mo Sehova, pea mo te tufa ʼo te ʼu tohi ʼa te Sosiete ʼi te gāue fai faka mafola. ʼI tomā ʼuhiga Kilisitiano, neʼe ma ʼave pe tamā ʼu Tohi-Tapu ʼo te Roi Jacques. Hili te ʼu kiʼi ʼaho ʼi tamā ʼuluaki telituale faka pionie ʼi te kolo ʼo Parry Sound, ʼi Ontario, neʼe fekauʼi mai e te Petele ia Stewart Mann, ko te pionie kua māhani ki te gāue fai faka mafola, ke mātou kaugā gāue ʼi te minisitelio. Neʼe ko he fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia! Neʼe agalelei te tēhina ko Mann pea neʼe mata malimali. Neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki lelei pea neʼe fakafiafia te ʼu temi ʼaē neʼe mātou gāue fakatahi ai. Neʼe kua lahi tamā ʼu ako Tohi-Tapu ʼi te temi ʼaē neʼe hinoʼi ai māua ke ma ʼolo ki te kolo ʼo Hamilton. Mole fualoa, pea neʼe pāuiʼi ʼau ki te solia logola kua fakalaka toku taʼu solia. ʼI taku mole fia kau ki te solia neʼe puke ia ʼau ʼi te ʼaho 31 ʼo Tesepeli 1943. ʼI te ʼosi ʼo toku fakamāuʼi, neʼe fakatūʼa ʼau ki te tahi gāue moʼo fetogi taku mole fia kau ki te solia, pea neʼe ʼau nofo ai ʼo aʼu ki ʼAukusito 1945.
ʼI toku faka ʼāteaina mai, neʼe hinoʼi ʼau mo Aileen ke ma ʼolo ki te kolo ko Cornwall, ʼi Ontario. Mole fualoa kiai, pea neʼe fekauʼi māua ki Québec e te Selevisi ʼo te Lao ʼa te Sosiete, ke ma ʼolo ʼo tokoni ki te ʼu fakamāu ʼaē neʼe fai ki te ʼu tēhina mo tuagaʼane. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼo Duplessis ʼi Québec, ʼi te temi ʼaē neʼe mālohi ai te ʼu fakataga ʼaē neʼe fai ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te ʼaho fuli ʼo te vāhaʼa, neʼe ʼau ʼalu ki te ʼu faifakamāu kehekehe e fā moʼo tokoni ki totatou ʼu tēhina. Ko te ʼu temi ʼaia neʼe ko he ʼu temi fakafiafia pea mo fakaloto mālohi ki tamatou tui.
ʼI te ʼosi ʼo te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Cleveland ʼi te taʼu 1946, neʼe ʼi ai te ʼu fakatuʼutuʼu ki te gāue ʼo te silikosikilipisio pea mo te tisitilike, ko he fakatuʼutuʼu neʼe ina taki māua ki te ʼu potu kehekehe ʼo Kanata. Neʼe lahi ʼaupito te ʼu pilivilesio ʼaē neʼe foaki mai. ʼI te taʼu 1948 neʼe fakaafe māua ki te kalasi 11 ʼo te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo te Sosiete Watchtower. Ko te ʼu Tēhina ko Albert Schroeder pea mo Maxwell Friend neʼe nā kau ia nātou ʼaē neʼe faiako kia mātou, pea neʼe mātou toko 108 ʼi tamatou kalasi, ʼo kau ai mo te toko 40 tēhina neʼe ko he ʼu tēhina fakanofo. Ko te tokolahi ia nātou neʼe kua fualoa tanatou tauhi kia Sehova, pea neʼe ko he ʼu temi maʼuhiga pea mo fakafiafia.
ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼaʼahi mātou e te Tēhina ko Knorr mai Brooklyn. ʼI tana akonaki, neʼe ina fakaafe he toko 25 ʼe nātou lotolelei kiai ke nātou ako te lea faka Saponia. Ko te toko 108 fuli ʼaē neʼe ʼio kiai! Kae neʼe ko te pelesita ʼaē neʼe tonu ke ina filifili te toko 25 ʼaē ka nātou ako te lea ʼaia. ʼI taku manatu ʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina takitaki tana filifili te ʼu tēhina, he neʼe fua lelei. Ko te tokolahi ʼi te toko 25 ʼaia, neʼe nātou maʼu te pilivilesio ʼaē ke nātou kau ʼi te avahi ʼo te gāue ʼi Saponia, ʼe kei nātou fai aipe te gāue ʼaia—ei kua nātou matutuʼa, kae kei nātou fakahoko aipe tonatou maʼua. Ko ʼihi, ohage la ko Lloyd pea mo Melba Barry, neʼe hinoʼi nāua ke nā mavae mai ai ke nā fai te tahi ʼu gāue. Neʼe kau ia Lloyd ʼi te Kolesi Pule ʼo aʼu ki tona mate ʼi te taʼu ʼaenī kua hili. Neʼe ma fakafiafia mo nātou fuli ʼaia ʼi te fakapale ʼaē neʼe foaki mai e Sehova.
Neʼe hoko mai te ʼaho ʼaē neʼe ma maʼu ai tomā ʼu pepa, pea neʼe hinoʼi māua ki Samaika. Kae ʼi te mole heʼeki fakatokatoka ʼo te ʼu fakamāu ʼaē ʼi Québec, neʼe toe kole mai ke ma toe liliu ki Kanata.
Kua Lahi Age Taku Fai Musika!
Logola neʼe kua ʼau situʼa ki te musika ʼuhi ko te gāue pionie, neʼe kei hage pe ia ʼe ʼau fai musika. ʼI te taʼu 1949, ko te pelesita ʼo te Sosiete ko Nathan Knorr pea mo tana sikalaipe ko Milton Henschel, neʼe nā ʼōmai ki Maple Leaf Gardens ʼi Toronto. Ko te kupu tāfito ʼo te akonaki ʼa te Tēhina ko Knorr, “ ʼAua Naʼa Koutou Manatu ʼe Kei Tuai!” neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia mātou fuli. Ko toku hoki fakaafe ʼaē ke ʼau takitaki te foʼi mahōlō ʼo te fakatahi. Neʼe mātou teuteuʼi te ʼu fasi classique ʼo te ʼu katiko ʼaē neʼe hivaʼi tuʼumaʼu ʼi te Recueil de cantiques pour le service du Royaume (1944). Neʼe ʼiloga ʼe leleiʼia e te ʼu tēhina te ʼu fasi ʼaia. ʼI te ʼosi ʼo te polokalama ʼo te Moeaki hili hoʼatā, neʼe mātou toe akoako tamatou polokalama ʼaē ki te ʼAhotapu. Neʼe ʼau sio ki te Tēhina ko Henschel ʼi te faʼahi ʼaē neʼe mātou akoako ai tamatou musika, pea neʼe ʼau tuku muʼa te foʼi mahōlō kae ʼau ʼalu ʼo faka felāveʼi ki ai. Neʼe ina fehuʼi mai: “ ʼE koutou toko fia ʼi tau foʼi mahōlō?” Neʼe ʼau tali fēnei age: “Mokā nātou maʼopoʼopo fuli mai, pea ʼe teitei pe ke nātou toko 35.” Neʼe ina toe tali mai: “ ʼE koutou hahaʼi ʼaupito age anai ʼi New York ʼi te fasiga taʼu māfana ʼaē ka tuʼu mai.”
Kae ʼi muʼa ʼo te fasiga taʼu māfana neʼe fakaafe ʼau ki Brooklyn. ʼI te temi ʼaia neʼe mole feala ke haʼu ia Aileen mo ʼau. Ko te fale foʼou ʼo te 124 Columbia Heights neʼe mole heʼeki ʼosi katoa, koia neʼe ʼau moe ʼi te fale ʼāfea, ʼi te kiʼi kogafale mo te ʼu tēhina fakanofo e toko lua—ko te Tēhina matuʼa ko Payne pea mo te Tēhina ko Karl Klein, pea neʼe ko taku hoki felāveʼi ʼaia mo nāua. Neʼe mātou efihia koa? Ei. Kae neʼe mātou felogoi lelei. Ko te ʼu tēhina ʼaē kua fotufotuʼa neʼe ia nātou te lotoʼutaki pea mo te loto faʼa kātaki. Neʼe ʼau faiga ke ʼau maʼu te ʼu kalitate ʼaia! Neʼe ko he ako maʼuhiga ʼaia moʼo fakahā mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe lava fai e te laumālie ʼo te ʼAtua. Neʼe lahi te ʼu tapuakina neʼe ʼau maʼu ʼi taku felāveʼi pea mo taku gāue mo te Tēhina ko Klein! Neʼe agalelei tuʼumaʼu pea mo tokoni ki niʼihi. Neʼe lelei tamā gāue fakatahi pea neʼe ma kaumeʼa lelei ia taʼu e 50.
Neʼe ko he pilivilesio taku kau ki te foʼi mahōlō ʼo te ʼu fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi te Yankee Stadium ʼi te ʼu taʼu 1950, 1953, 1955, pea mo te 1958, pea mo taku takitaki te foʼi mahōlō mo te Tēhina ko Al Kavelin ʼi te fakatahi ʼo te taʼu 1963, ʼaē neʼe fai ʼi te Rose Bowl ʼi Pasadena, Californie. ʼI te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1953 ʼi te Yankee Stadium, neʼe ʼuluaki fai te ʼu hiva ʼi te ʼAhotapu ʼi muʼa ʼo te akonaki ʼaē neʼe fai ki te kaugamālie. Neʼe tala mai e Erich Frost ia Edith Shemionik (ki muli age ko Weigand), ʼe leʼo kīkī, pea neʼe ina hiva tana katiko ʼaenī “Haʼele ki muʼa, kau Fakamoʼoni!” pea ko tamatou foʼi mahōlō ʼaē neʼe ina fai te musika ʼo tana hiva. Pea neʼe mātou fiafia ʼi tamatou hoki logo, ki te ʼu leʼo mālie ʼo tomatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane mai Afelika. Neʼe mātou toe mālieʼia mo te foʼi fime neʼe puke, neʼe haʼu mo te misionea ko Harry Arnott mai te Potu Tokelau ʼo Rhodésie (ʼi te temi nei ko Zambie). Neʼe logoʼi te foʼi fime ʼaia ʼi te foʼi malaʼe katoa.
Te Puke ʼo Te ʼu Katiko ʼi Te Taʼu 1966
Kei koutou manatuʼi koa te tohi katiko huʼalisi, “Chantant et vous accompagnant de musique dans votre coeur”? ʼI te kua vave ʼosi ʼo tona teuteuʼi, neʼe ʼui fēnei e te Tēhina ko Knorr: “ ʼE tou ʼolo ʼo puke he ʼu katiko. ʼE ʼau loto ke ke fakamāʼopoʼopo he kiʼi foʼi mahōlō, ke nātou ʼōmai mo he ʼu violons pea mo he ʼu fagufagu e lua. ʼE mole ʼau loto ki he tahi ʼe ‘pupuhi fakatagi’!” Neʼe tonu ke mātou puke ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga ʼo te Petele, kae neʼe ʼi ai te fihifihia ki te faʼahi ʼaia. ʼE matali anai koa e te ʼu kaupā ʼo te fale, mo te fāliki ʼo te fale, pea mo te ʼu hekaʼaga ukamea ʼe peluki, ia te logoaʼa ʼo te mahōlō? Ko ai ʼapē ka ina lava fakatokatoka te fihifihia ʼaia? Neʼe ʼui mai e te tahi: “Ko Tommy Mitchell! ʼE gāue ʼi te Fale Lātio ʼo te ABC.” Neʼe mātou felāveʼi mo te Tēhina ko Mitchell, pea neʼe fiafia ʼi te tokoni mai kia mātou.
ʼI te ʼuluaki Moeaki uhu ʼaē neʼe tonu ai ke mātou fai tamatou puke mahōlō, pea ʼi te kua feʼalofaʼaki ʼo te ʼu tēhina fai musika, neʼe ʼi ai te tēhina neʼe haʼu mo tana meʼa pupuhi fakatagi ko te trombone. Kei ʼau manatuʼi te ʼui ʼa te Tēhina ko Knorr: “ ʼE mole ʼau loto ki he tahi ʼe ‘pupuhi fakatagi’!” ʼI te temi ʼaia, koteā te meʼa neʼe ʼau lava fai? Neʼe ʼau sio ki te toʼo age e te tēhina tana fakatagi pupuhi, ʼo ina ʼai kiai tona koga ʼaē ʼe pupuhi ai, pea kamata pupuhi. Neʼe ko Tom Mitchell te tēhina ʼaia, pea neʼe logo lelei tana ʼu ʼuluaki nota. Neʼe ina fai ke ʼalutahi te tatagi ʼo tana fakatagi pupuhi pea mo te violon! ʼI taku manatu, ‘ko te tēhina ʼaia ʼe tonu ke kau ki te foʼi mahōlō,’ pea neʼe tali lelei e te Tēhina ko Knorr.
Ko te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane neʼe ko he foʼi mahōlō lelei, pea mo nātou lotoʼofa. Neʼe nātou popoto ʼi te fakalogo! Ko te puke ʼo he foʼi mahōlō neʼe ko he meʼa faigataʼa, kae neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe meo. ʼI te ʼosi ʼo tamatou fai puke, neʼe mātou fetāgihi, pea ʼi tamatou tauʼinē neʼe hoko atu tamatou feʼofaniʼaki. Neʼe mātou leleiʼia fuli te pilivilesio ʼaia, pea ʼaki te tokoni ʼa Sehova neʼe mātou lava fai te gāue ʼaia.
Te Tahi ʼu Pilivilesio
Hili kiai te ʼu taʼu, neʼe ʼau hoko atu toku minisitelio temi katoa. Ko taʼu e 28 neʼe ma gāue fakafiafia ai ʼi te silikosikilipisio pea mo te tisitilike. Pea ia taʼu e nima ki muli age, neʼe ʼau leʼoleʼo te Fale Fakatahi ʼo Norval ʼi Ontario. ʼI te vāhaʼa fuli, neʼe ma maʼumaʼua ai mo Aileen, he neʼe ʼi ai te ʼu fakatahi faka silikosikilipisio pea mo te ʼu fakatahi faka tisitilike ʼo te ʼu lea kehekehe ʼi te vāhaʼa fuli. ʼI te 1979 pea mo te 1980, ko te ʼu tēhina tufuga fale pea mo te ʼu tēhina takitaki ʼo te gāue, neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu fale ʼo Te Fale Fakatahi moʼo fakatuʼutuʼu ai te laga ʼo te filiale foʼou ʼo te Sosiete ʼi Halton Hills. ʼOsi ʼaia tamā gāue ʼi te Fale Fakatahi, neʼe toe hinoʼi mai ke ma kau ki te foʼi mahōlō ʼo Brooklyn, mai te taʼu 1982 ki te 1984.
Hili ʼaho e 7 ʼo te fakamanatu ʼo tomā 59 taʼu ʼohoana, pea mate toku ʼohoana ʼi te ʼaho 17 ʼo Sūnio 1994. Neʼe ma pionie fakatahi ia taʼu e 51.
Ka ʼau fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi toku maʼuli, pea ʼe ʼau manatuʼi ko te Tohi-Tapu neʼe ko te takitaki maʼuhiga ʼaia kia ʼau. ʼI ʼihi temi, ʼe ʼau fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu ʼa Aileen pea ʼe ʼau fiafia lahi ʼi taku sio pe koteā ʼaē neʼe malave ki tona loto—neʼe ina fakaʼiloga te ʼu vaega katoa, pea mo te ʼu kupu. Ohage pe ko Aileen, ʼe ʼi ai te ʼu vaega Tohi-Tapu neʼe maʼuhiga kia ʼau. Ohage la ko te vaega ʼo te Pesalemo kapite 137, ʼaē ʼe tuʼu ai te faikole matalelei ʼaenī kia Sehova: “Ê Selusalemi, kapau ʼe ʼau galoʼi koe, pea ke mate noa toku nima mataʼu! Kapau ʼe mole kei ʼau manatuʼi ia koe, pea kapau ʼe mole ko koe toku fiafiaʼaga tāfito, pea ke pipiki toku ʼalelo ki toku ʼaoʼaoʼi gutu!” (Pesalemo 137:5, 6, Français courant) Logola taku manako ki te musika, kae ko taku fiafia tāfito, ko taku tauhi agatonu kia Sehova, ʼaē neʼe ina fakapale toku maʼuli ʼaki he ʼu tuʼuga meʼa fakafiafia.
[Kiʼi nota]
a ʼI Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sūnio 1973, neʼe fakahā ai, pe koʼe ʼe tonu ki he tahi ʼi te temi ʼaia, ke ina līaki tana sikaleti ʼi muʼa ʼo hana papitema, ke liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Paki ʼo te pasina 28]
Ko ʼau mo Aileen ʼi te 1947
[Paki ʼo te pasina 30]
ʼI muʼa ʼo te puke ʼo te mahōlō