Te ʼu Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate—He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Koutou Tokagaʼi?
ʼI muʼa ʼo te maʼu ʼo te ʼu Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate, ko te ʼu tohi ʼaē neʼe hiki nima mai te ʼu Tohi faka Hepeleo, neʼe fakafuafua tona ʼu taʼu ki te hiva pea mo te hogofulu sēkulō ʼo totatou temi. Neʼe feala koa hatatou falala ki te ʼu tohi ʼaia neʼe hiki nima, ko he ʼu hiki fakalelei ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe katoa te ʼu Tohi Faka Hepeleo ia taʼu e afe ki muʼa atu? ʼE ʼui fēnei e te polofesea ko Julio Trebolle Barrera, ʼe kau ki te kūtuga faka malamanei ʼo te kau tā tohi ʼo te ʼu Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate: “ ʼE maʼu ʼi te Takaiga Tohi ʼo Isaia [mai Qumran] te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te hiki fakalelei ʼo te koga tohi faka Tohi-Tapu ia taʼu e afe tupu e te kau hiki tohi Sutea.”
ʼE MAʼU katoa te tohi ʼo Isaia ʼi te takaiga tohi ʼaē ʼe palalau kiai ia Barrera. ʼO kaku mai ki te ʼaho nei, ʼi te ʼu hiki tohi faka Tohi-Tapu e 200 tupu neʼe maʼu ʼi Qumran, neʼe ʼiloʼi lelei te haʼuʼaga ʼo te ʼu kogaʼi tohi ʼo te ʼu Tohi faka Hepeleo, gata pe ko te tohi ʼo Esitele. ʼI tuʼa atu ʼo te Takaiga Tohi ʼo Isaia ʼaē neʼe katoa, neʼe lagi maʼu pe he ʼu vaega e hogofulu ʼo he faʼahiga tohi pe. Ko te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe lahi ʼi Qumran, neʼe ko te ʼu tohi ʼo te Pesalemo (ko ʼona hiki e 36), te tohi ʼo te Teutalonome (ko ʼona hiki e 29), pea mo te tohi ʼo Isaia (ko ʼona hiki e 21). Ko te ʼu tohi ʼaenī ʼe toe lahi pe foki te palalau kiai ʼi te ʼu Tohi faka Keleka.
Logope ʼe fakahā lelei e te ʼu takaiga tohi te mole ʼi ai ʼo he ʼu fetogi maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu, kae ʼe nātou toe fakahā pe foki te ʼu fakaliliu kehekehe ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Sutea ʼi te temi ʼo te Lua Fale Lotu, ʼo tahi ʼalu pe mo tona ʼu kiʼi fetogi. ʼE mole tatau fuli te ʼu takaiga tohi mo te koga tohi Massorétique ʼi te puʼaki ʼo te ʼu kupu peʼe ko tona tohi. ʼE ʼi ai ʼihi ʼe teitei tatau mo te Septante faka Keleka. ʼI muʼa atu, neʼe ʼui e ʼihi hahaʼi popoto ʼo ʼuhiga mo te ʼu kehekehe ʼo te Septante, ʼe lagi ko he ʼu hala peʼe ko he ʼu meʼa pe ia neʼe faʼu e te tagata fai fakaliliu. ʼI te temi nei, ʼe fakahā e te ʼu takaiga tohi ʼe haʼu te ʼu kehekehe ʼaia mai te tohi faka Hepeleo. ʼE lagi fakamahino e te faʼahi ʼaia te kehekehe ʼo te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ʼi tanatou toʼo mai te ʼu Tohi faka Hepeleo ʼo te koga tohi Massorétique.—Ekesote 1:5; Gaue 7:14.
Koia, ʼe maʼu e te ʼu koloā maʼuhiga ʼaia ʼo te takaiga tohi pea mo te ʼu kogaʼi takaiga faka Tohi-Tapu, he fakatafito lelei ki te ako ʼo te hiki ʼo te Tohi Faka Hepeleo Faka Tohi-Tapu. ʼE fakamoʼoni e te ʼu Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate, te maʼuhiga ʼo te fakatatau ʼo te Septante pea mo te Pentateuque Samaritain. ʼE maʼu ai he tahi fealagia ki te kau fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu he faʼahiga fetogi ʼe nātou lava fai ki te koga tohi Massorétique. ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga, ʼe nātou lagolago ki te ʼu tonu ʼaē neʼe fai e te Komite Fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau ki tanatou toe fakatuʼu ʼo te huafa ʼo Sehova ki te ʼu tuʼuʼaga ʼaē neʼe molehi ai ʼi te koga tohi Massorétique.
ʼE fakahāhā lelei e te ʼu takaiga tohi ʼaē ʼe tohi ai te ʼu lekula pea mo te ʼu akonaki ʼo te magaʼi lotu ʼi Qumran, neʼe mole ko he faʼahiga tauhi faka Sutea e tahi ʼi te temi ʼo Sesu. Neʼe ʼi ai te ʼu talatisio ʼa te magaʼi lotu ʼi Qumran neʼe kehekehe mo te ʼu talatisio ʼa te kau Faliseo pea mo te kau Satuseo. ʼE lagi ko te ʼu kehekehe ʼaia ʼaē neʼe nātou taki te magaʼi lotu ke nātou nonofo ʼi te toafa. Neʼe nātou mahino hala ki te fakahoko ʼo Isaia 40:3 ʼo ʼuhiga mo he leʼo ʼe ina fakatonutonuʼi te ala ʼo Sehova. ʼE lahi te ʼu kogaʼi takaiga tohi ʼe nātou palalau ki te Mesia, pea maʼa nātou ʼaē neʼe nātou tohi kua ōvi mai tana haʼu. Ko te potu ʼaenī ʼe lelei hona tokagaʼi koteʼuhi ʼi te fakamatala ʼa Luka neʼe ‘fakatalitali te hahaʼi’ ki te haʼu ʼa te Mesia.—Luka 3:15.
ʼE tokoni mai te ʼu Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate ke tou mahino lelei ki te faʼahiga maʼuli ʼo te hahaʼi Sutea ʼi te temi ʼaē neʼe fai faka mafola ai ia Sesu. ʼE maʼu ai he ʼu puani moʼo fakatatau ʼo te lea faka Hepeleo ʼāfea pea mo te koga tohi faka Tohi-Tapu. Kae ʼe kei lahi te ʼu koga tohi ʼo te ʼu Takaiga Tohi ʼo Te Tai Mate ʼe ʼaoga ke sivisivi fakalelei. Koia, ʼe lagi maʼu ai anai he ʼu mahino foʼou mai ai. Ei, ʼi tatatou haʼele ʼi te 21 sēkulō, ʼe hoko atu pe te fia ʼiloʼi e te ʼu hahaʼi popoto lalahi pea mo te kau Ako Tohi-Tapu te ʼu meʼa ʼaē ʼe haʼu mai te ʼu meʼa lalahi ʼaē neʼe maʼu e te alekeolosia ʼo te 20 sēkulō.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 7]
Qumran excavations: Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.; manuscript: Courtesy of Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem