Tou Agatonu ʼo Fakalogo Ki Te Pule ʼAē Neʼe Fakanofo e Te ʼAtua
“Ko Sehova totatou Tuʼi Fakamāu, ko Sehova totatou Tagata Fai Lao, ko Sehova totatou Hau.”—Isaia 33:22.
1. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe makehe ai ia Iselaele ʼi te ʼu puleʼaga fuli?
NEʼE tupu te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼI te temi ʼaia, neʼe mole heʼeki he kolo hau, he fenua, pea mo he hau. Ko tana ʼu hahaʼi fakalogo neʼe ko te ʼu hahaʼi kaugana ʼi muʼa atu. Kae neʼe makehe te puleʼaga foʼou ʼaia ʼi te tahi faʼahi. Neʼe ko Sehova ʼAtua tona Tuʼi Fakamāu fakapulipuli, mo tona Tagata Fai Lao, pea mo tona Hau. (Ekesote 19:5, 6; Isaia 33:22) Neʼe mole maʼu te faʼahi ʼaia e he tahi puleʼaga!
2. Koteā te fehuʼi ʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te takitaki ʼaē neʼe fai kia Iselaele, pea he koʼe ʼe maʼuhiga kia tatou te tali ki te fehuʼi ʼaia?
2 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼe ko te ʼAtua fakatokatoka, pea mo tokalelei, koia ʼe tou ʼiloʼi ai ko he puleʼaga ʼe ina takitaki ʼe maui mālie tana ʼu fakatuʼutuʼu. (1 Kolonito 14:33) Neʼe moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo Iselaele. Kae neʼe lava feafeaʼi ki he ʼAtua fakapulipuli ke ina takitaki he kautahi fakakelekele? ʼE tonu ke tou vakaʼi te faʼahiga takitaki ʼa Sehova ʼo te puleʼaga ʼāfea ʼaia, ʼo tou fakatokagaʼi ʼi tana ʼu felogoi mo Iselaele, neʼe maʼuhiga ke nātou nonofo agatonu ʼo fakalogo ki te takitaki ʼa te ʼAtua.
Neʼe Feafeaʼi Koa Te Takitaki ʼo Te Iselaele ʼĀfea?
3. Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu lelei neʼe fai e Sehova moʼo takitaki ʼo tana hahaʼi?
3 Logola neʼe ko Sehova te Hau fakapulipuli ʼo Iselaele, kae neʼe ina fakanofo te ʼu tagata agatonu moʼo fakafofoga ia ia. Neʼe ʼi ai te ʼu pule telepi, te ʼu pule famili, pea mo te ʼu tagata ʼāfea moʼo fai tokoni pea mo fakamāuʼi ʼo te hahaʼi. (Ekesote 18:25, 26; Teutalonome 1:15) Kapau neʼe mole takitaki e te ʼAtua te faifakamāu ʼa te ʼu tagata ʼaia, pea neʼe mole feala ke nātou maʼu katoa te fakasiosio poto pea mo te mahino katoa moʼo fai ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe mole nātou haohaoa, pea ʼe mole nātou sio ki te ʼu loto ʼo tonatou ʼu tēhina. Koia, ko te ʼu tuʼi fakamāu ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe nātou lava tokoni ki tonatou ʼu tēhina ʼuhi pe he neʼe fakatafito tanatou ʼu tokoni ki te lao ʼa Sehova.—Teutalonome 19:15; Pesalemo 119:97-100.
4. Koteā te ʼu meʼa neʼe tonu ke tekeʼi e te ʼu tuʼi fakamāu agatonu ʼo Iselaele, pea koteā tona tupuʼaga?
4 Kae neʼe mole feʼauga ki he tuʼi fakamāu ke ina ʼiloʼi pe te Lao. ʼI tonatou ʼuhiga heʼe haohaoa, neʼe tonu ke tokakaga te kau tagata ʼāfea ʼo lolomi tonatou ʼu holi fakakakano—ʼaē ko te manatu pe kia nātou, mo te fakapalatahi, pea mo te loto mānumānu—koteʼuhi ko he ʼu meʼa neʼe feala ai ke fakahalaʼi tanatou ʼu faifakamāu. Neʼe ʼui fēnei e Moisese kia nātou: “ ʼE mole tonu anai ke koutou fakapulepule ʼi takotou fakamāu. Koutou fagono fakatatau ki ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe lahi. ʼE mole tonu anai ke koutou manavahe ki he tagata, heʼe ko te fakamāu ʼa te ʼAtua.” Ei, ko te ʼu fakamāu ʼaē neʼe fai e te ʼu tuʼi fakamāu ʼo Iselaele, neʼe nātou fai maʼa te ʼAtua. Ko te fakamāu ʼaē neʼe fai maʼa Sehova, neʼe ko he pilivilesio maʼuhiga pea mo fakaofoofo!—Teutalonome 1:16, 17.
5. ʼO hilifaki ki te ʼu tuʼi fakamāu, koteā te tahi ʼu fakatuʼutuʼu neʼe fai e Sehova moʼo takitaki tana hahaʼi?
5 Neʼe fai e Sehova te tahi ʼu fakatuʼutuʼu moʼo foaki ki tana hahaʼi ia te ʼu meʼa fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. ʼI muʼa ʼo tanatou aʼu ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe ina fakatotonu age ke nātou laga te tapenakulo, te potu tāfito ʼo te tauhi moʼoni. Neʼe ina toe fakatuʼutuʼu mo te kau pelepitelo moʼo akoʼi te Lao ki te hahaʼi, moʼo momoli he ʼu sakilifisio manu, pea mo tutu te iseso ʼi te ʼaho mo te po. Neʼe fili e te ʼAtua ia Alone te taʼokete ʼo Moisese ko te ʼuluaki pelepitelo lahi ʼo Iselaele, pea neʼe ina fakanofo te ʼu foha ʼo Alone ke nātou tokoni ki te fai ʼo te ʼu gāue ʼo tanatou matuʼa.—Ekesote 28:1; Faka au 3:10; 2 Fakamatala 13:10, 11.
6, 7. (a) Neʼe feafeaʼi te felogoi ʼa te kau pelepitelo pea mo te kau Levite ʼaē ʼe mole kau ki te gāue faka pelepitelo? (b) Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te ʼu tuʼuga gāue kehekehe neʼe fai e te kau Levite? (Kolose 3:23)
6 Neʼe ko he toe gāue te fafaga ʼo te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea neʼe tokosiʼi te kau pelepitelo. Koia, neʼe tokoni age kia nātou te ʼu hahaʼi ʼo te telepi ʼo Levi. Neʼe ʼui fēnei e Sehova kia Moisese: “ ʼE tonu anai ke ke foaki te kau Levite kia Alone pea mo tona ʼu foha. Ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe foaki, neʼe foaki kia te ia mai te ʼu foha ʼo Iselaele.”—Faka au 3:9, 39.
7 Neʼe fakatuʼutuʼu lelei te ʼu gāue ʼa te kau Levite. Neʼe vae nātou ko famili e tolu—ko te kau Kelesonite, mo te kau Koatite, pea mo te kau Melalite—takitahi pe mo tana gāue. (Faka au 3:14-17, 23-37) Lagi ko te tahi ʼu gāue neʼe maʼuhiga age, kae neʼe nātou ʼaoga fuli pe. Neʼe tonu ke tokaga ia te kau Levite Koatite ki te aleka ʼo te fuakava taputapu pea mo te ʼu naunau ʼo te tapenakulo. Kae ko te kau Levite fuli, peʼe Koatite peʼe kailoa, neʼe nātou maʼu te ʼu pilivilesio taulekaleka. (Faka au 1:51, 53) Kae meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe ko ʼihi neʼe mole nātou leleiʼia tanatou ʼu gāue. Neʼe mole nātou agatonu ʼo fakalogo ki te pule ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua, pea neʼe nātou muhumuhu pea mo fiatuʼu, mo fialahi, pea mo maheka. Neʼe kau ai te tagata ʼe higoa ko Kole.
“ ʼE Koutou Toe Faiga Koa Ke Koutou Toʼo Mo Te Tuʼulaga Faka Pelepitelo?”
8. (a) Neʼe ko ai ia Kole? (b) Koteā ʼapē ʼaē neʼe ina uga ia Kole ke sio faka tagata ki te gāue faka pelepitelo?
8 Ko Kole neʼe mole ko te pule famili ʼo Levi, peʼe ko te pule famili ʼo te kau Koatite. (Faka au 3:30, 32) Kae neʼe pule kolo pea neʼe fakaʼapaʼapaʼi ʼi Iselaele. Lagi neʼe fakatahi tuʼumaʼu kia Alone pea mo tona ʼu foha ʼuhi ko tana ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai. (Faka au 4:18, 19) ʼI tana sio ki te ʼuhiga agahala ʼo te ʼu tagata ʼaia, neʼe lagi manatu fēnei ia Kole: ‘He koʼe ʼe tonu ke ʼau fakalogo ki te ʼu pelepitelo ʼaenī kae ʼe ko he ʼu hahaʼi ʼe agahala pe ohage ko ʼau? Mole heʼeki faʼa fualoa neʼe faʼu e Alone te vitulo aulo. Pea neʼe higa te hahaʼi ki te tauhi tamapua he neʼe nātou atolasioʼi te vitulo ʼaia. Pea ʼi te temi nei ʼe pelepitelo lahi ia Alone te taʼokete ʼo Moisese! ʼI fakatuʼutuʼu fakapalatahi leva! Pea ko te ʼu foha ʼo Alone, ia Natape pea mo Apiu neʼe mole nā fakaʼapaʼapa ki te ʼu gāue ʼaē neʼe tuku age kia nāua, koia neʼe matehi ai nāua e Sehova!’a (Ekesote 32:1-5; Levitike 10:1, 2) Tatau aipe pe koteā ʼaē neʼe manatu kiai ia Kole, kae ʼe ʼasi lelei mai neʼe mole kei lelei tana sio ʼaē ki te gāue faka pelepitelo. Neʼe tupu ai leva tana fakafeagai kia Moisese mo Alone, kae tāfito kia Sehova.—1 Samuele 15:23; Sakopo 1:14, 15.
9, 10. Koteā te tukugakovi neʼe fai e Kole pea mo tona ʼu kaumeʼa agatuʼu kia Moisese, pea koteā te faʼahi ʼaē neʼe kua tonu ke nātou mahino lelei kiai?
9 ʼUhi he neʼe ko te tagata ʼiloa, neʼe faigafua kia Kole hana fakatahiʼi te hahaʼi ʼaē neʼe lagolago ki tana manatu. Ko ia, mo Tatane pea mo Apilame, neʼe nātou maʼu te toko 250 hahaʼi neʼe nātou lagolago age kia nātou—ko nātou fuli ʼaia ko te ʼu pule telepi. Neʼe nātou ʼōmai fuli kia Moisese pea mo Alone, pea neʼe nātou ʼui fēnei: “Ko te hahaʼi katoa, ʼe nātou maʼoniʼoni fuli, pea ko Sehova ʼe nofo ʼi tonatou lotolotoiga. He koʼe koa ʼe koulua hikihiki ia koulua ʼi te kokelekasio ʼa Sehova?”—Faka au 16:1-3.
10 ʼAki te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua hoko, neʼe tonu ke mahino lelei ki te hahaʼi agatuʼu ʼaia neʼe mole tonu ke nātou fakafihiʼi te tuʼulaga pule ʼa Moisese. Mole heʼeki faʼa fualoa ki muʼa atu, neʼe fakafihiʼi e Alone pea mo Miliame te tuʼulaga pule ʼaia. Neʼe nā maʼu te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Kole! Ia Faka au 12:1, 2, neʼe nā fehuʼi fēnei age: “Neʼe ko Moisese tokotahi pe koa ʼaē neʼe palalau ki ai ia Sehova? Neʼe mole toe palalau koa la kia māua?” Kae neʼe fakalogo e Sehova. Pea neʼe ina fakatotonu kia Moisese, mo Alone, pea mo Miliame ke nātou fakatahi ki te hūʼaga ʼo te falelā ʼo te fono ke ina fakahā ai pe ko ai ʼaē neʼe ina fili moʼo takitaki te hahaʼi. Ki muli age, neʼe fakahā fakahagatonu fēnei e Sehova: “Kanapaula neʼe ʼi ai he tahi ia koutou ko he polofeta maʼa Sehova, ʼe ʼau hā anai ki ai. ʼE ʼau palalau anai ki ai ʼi he misi. Kae neʼe mole feiā ʼo ʼuhiga mo taku tagata kaugana ko Moisese! ʼE ʼau tuku fuli ki ai toku loto fale.” Ki muli age, neʼe faka kilia faka temi e Sehova ia Miliame.—Faka au 12:4-7, 10.
11. Neʼe fakatokatoka feafeaʼi e Moisese te fihifihia ʼaē neʼe kau kiai Kole?
11 Neʼe kua ʼiloʼi e Kole pea mo nātou ʼaē neʼe lagolago kia ia te tautea ʼaē neʼe hoko. Koia, neʼe mole feala ke fakamolemole tanatou agatuʼu, pea neʼe kua tokoniʼi nātou e Moisese ke nātou fetogi. Neʼe ina uga nātou ke nātou loto fakafetaʼi ki tanatou ʼu pilivilesio, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ko he meʼa noa koa kia koutou ke tuku keheʼi koutou e te ʼAtua mai te kautahi ʼo Iselaele ke koutou tutuʼu ʼi ʼona muʼa?” Kailoa neʼe mole “ko he meʼa noa”! Neʼe kua lahi te ʼu gāue ʼo te kau Levite. Koteā te tahi age ʼu meʼa neʼe nātou holi kiai? Ko te ʼu palalau ʼa Moisese ki muli age ʼe hā ai te ʼu manatu ʼaē neʼe ʼi ʼonatou loto: “ ʼE koutou toe faiga koa ke koutou toʼo mo te tuʼulaga faka pelepitelo?”b (Faka au 12:3; 16:9, 10) Neʼe tali feafeaʼi e Sehova te agatuʼu ʼaē neʼe fai ki te ʼu pule ʼaē neʼe ina fakanofo?
Ko Te Puleʼaki ʼe Fai e Te Tuʼi Fakamāu ʼo Iselaele
12. Koteā ʼaē neʼe fakalogo kiai te hoko atu ʼo te felogoi lelei ʼa Iselaele pea mo te ʼAtua?
12 ʼI te temi ʼaē neʼe foaki ai e Sehova te Lao kia Iselaele, neʼe ina fakahā ki te hahaʼi, kapau ʼe nātou fakalogo ʼe nātou liliu anai “ko he puleʼaga maʼoniʼoni” pea ʼe nātou maʼoniʼoni anai mo kapau ʼe nātou muliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. (Ekesote 19:5, 6) ʼI te kua mālohi fau ʼo te fakafeagai, neʼe tonu leva ke fai he puleʼaki e te Tuʼi Fakamāu pea mo Tagata Fai Lao ʼo Iselaele! Neʼe ʼui fēnei e Moisese kia Kole: “Ko koe pea mo tau hahaʼi fuli, ke koutou maʼopoʼopo ʼapogipogi, ia muʼa ʼo Sehova, ia koe, mo nātou pea mo Alone. Ke koutou tahi toʼo tana ipu ʼaiʼaga afi, pea ʼe tonu anai ke koutou tahi ʼōmai mo tana ipu ʼaiʼaga afi kia muʼa ʼo Sehova, ko ipu ʼaiʼaga afi e luageau nimagofulu, pea ʼe ke toʼo anai mo koe pea mo Alone takolua ʼu ipu ʼaiʼaga afi.”—Faka au 16:16, 17.
13. (a) He koʼe neʼe ko he fialahi ʼa te kau agatuʼu ia tanatou momoli te iseso ʼi muʼa ʼo Sehova? (b) Koteā te puleʼaki neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te kau agatuʼu?
13 ʼI te Lao ʼa te ʼAtua, neʼe gata pe ki te kau pelepitelo neʼe tonu ke nātou momoli te iseso. Neʼe tonu ke mahino ki te kau agatuʼu ʼaia ko te hahaʼi ʼaē mole ko he kau Levite, ʼe mole feala ke nātou momoli te iseso ʼi muʼa ʼo Sehova. (Ekesote 30:7; Faka au 4:16) Kae neʼe mole fetogi te manatu ʼa Kole pea mo nātou ʼaē neʼe lagolago ki ai! ʼI te ʼaho ake neʼe ina “fakamāʼopoʼopo te hahaʼi fuli ʼaē neʼe fakafeagai kia [Moisese pea mo Alone] ʼi te hūʼaga ʼo te falelā ʼo te fono.” ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Pea neʼe lea ia Sehova kia Moisese pea mo Alone, ʼo ʼui maʼana: ‘Koulua mavae kehe mai te hahaʼi ʼaia, ke ʼau matehi ia nātou ʼi he temi pe e tahi.’ ” Kae neʼe kolekole e Moisese pea mo Alone ke ʼaua naʼa ina matehi te hahaʼi. Pea neʼe tali tanā kole e Sehova. Kae kia Kole pea mo nātou ʼaē neʼe lagolago kia ia, “neʼe haʼu te afi mai ia Sehova pea neʼe ina tutu te toko luageau nimagofulu tagata ʼaē neʼe nātou momoli te iseso.”—Faka au 16:19-22, 35.c
14. He koʼe neʼe fai e Sehova te tautea ki te hahaʼi ʼo Iselaele?
14 Meʼa faikehe foki, heʼe ko te kau Iselaele ʼaē neʼe nātou sio ki te tautea ʼaē neʼe fai e Sehova ki te kau agatuʼu, neʼe nātou meʼa noaʼi te faʼahi ʼaia. “ ʼI te uhu ake pe, ko te ʼu foha fuli ʼo Iselaele neʼe nātou kamata muhumuhu kia Moisese pea mo Alone, ʼo nātou ʼui fēnei: ‘Ko koulua ʼaē neʼe koulua matehi te hahaʼi ʼa Sehova.’ ” Neʼe lagolago te hahaʼi ʼo Iselaele ki te kau fakafeagai! Pea neʼe mole kei faʼa kātakiʼi e Sehova. Neʼe mole ʼi ai he tahi—māʼiape la mo Moisese peʼe ko Alone—neʼe ina lava fetogi te meʼa ʼaē ka hoko ki te hahaʼi ʼi te temi ʼaia. Neʼe fai e Sehova te tautea moʼo fakaʼauha te hahaʼi talagataʼa, “pea ko nātou ʼaē neʼe mamate ʼi te tautea neʼe ko te toko hogofulu-ma-fā afe fitugeau, ʼo mole kau kiai nātou ʼaē neʼe mamate ʼuhi ko Kole.”—Faka au 16:41-49.
15. (a) Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē neʼe tonu ke tali leleiʼi e te kau Iselaele te takitaki ʼa Moisese pea mo Alone? (b) Koteā te ako neʼe koutou maʼu mai te hisitolia ʼaia ʼo ʼuhiga mo Sehova?
15 Neʼe feala pe ke mole mamate te hahaʼi fuli ʼaia. Kanapaula neʼe nātou fetogi tanatou manatu. Neʼe feala pe ke nātou fai kia nātou totonu te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘Ko ai ʼaē neʼe ʼalu kia Falaone logola neʼe feala pe ke mate ai? Ko ai ʼaē neʼe ina kole ke faka ʼāteaina te kau Iselaele? Ko ai ʼaē ʼi te ʼosi hāofaki ʼo Iselaele neʼe fakaafe tokotahi pe ke hake ki te Moʼuga ʼo Holepe ʼo palalau mo te ʼaselo ʼa te ʼAtua?’ ʼE mahino ia ko te hisitolia ʼo Moisese pea mo Alone neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo tanā agatonu kia Sehova pea mo tanā ʼofa ki te hahaʼi. (Ekesote 10:28; 19:24; 24:12-15) Neʼe mole ko he meʼa fakafiafia kia Sehova tana matehi te hahaʼi agatuʼu. Kae ʼi te kua mālohi fau ʼo te fakafeagai ʼa te hahaʼi, neʼe tonu ke fai e Sehova he puleʼaki. (Esekiele 33:11) Ko te meʼa ʼaia ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou ia ʼaho nei. Koteā tona tupuʼaga?
Ko Ai Te ʼu Tagata Fakafofoga ʼa Sehova Ia ʼAho Nei
16. (a) Koteā te fakamoʼoni neʼe tonu ke faka tui ai te kau Sutea ko Sesu neʼe ina fakafofoga ia Sehova? (b) He koʼe neʼe fetogi e Sehova te kau pelepitelo Levite pea neʼe ina fetogi ʼaki teā?
16 Ia ʼaho nei, ʼe ʼi ai te “puleʼaga” foʼou pea ʼe ko Sehova tona Tuʼi Fakamāu fakapulipuli, tona Tagata Fai Lao, pea mo tona Hau. (Mateo 21:43, MN ) Neʼe tupu te “puleʼaga” ʼaia ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi. ʼI te temi ʼaia, neʼe fetogi te tapenakulo ʼo te temi ʼo Moisese e te fale lotu matalelei neʼe fakatuʼu ʼi Selusalemi, ʼaē neʼe kei gāue ai te kau Levite. (Luka 1:5, 8, 9) Kae ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, neʼe fakatuʼu te tahi fale lotu, ko te fale lotu fakalaumālie, pea ko te Pelepitelo Lahi ʼe ko Sesu Kilisito. (Hepeleo 9:9, 11) ʼI te temi ʼaia, neʼe toe lagaʼi ai te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te tuʼulaga pule ʼa te ʼAtua. Ko ai anai ka fili e Sehova moʼo takitaki te “puleʼaga” foʼou ʼaia? Neʼe fakahā lelei e Sesu tana agatonu katoa ki te ʼAtua. Neʼe ʼofa ki te hahaʼi. Neʼe ina fai foki mo te ʼu tuʼuga fakaʼiloga fakaofoofo. Kae ohage pe ko tanatou ʼu kui loto fefeka, tokolahi te kau Levite neʼe mole nātou tali ia Sesu. (Mateo 26:63-68; Gaue 4:5, 6, 18; 5:17) Pea ki muli age neʼe fetogi e Sehova te kau pelepitelo Levite—ʼaki te kau pelepitelo faka hau. Ia ʼaho nei ʼe kei gāue te kau pelepitelo faka hau ʼaia.
17. (a) Ko ai te kūtuga ia ʼaho nei ʼe ina faʼufaʼu te kau pelepitelo faka hau? (b) ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova te kau pelepitelo faka hau ʼaia?
17 Ko ai ʼaē ʼe ina faʼufaʼu ia ʼaho nei te kau pelepitelo faka hau ʼaia? ʼI te ʼuluaki tohi ʼa te ʼapositolo ko Petelo ʼe ina tali ki te fehuʼi ʼaia. Neʼe faitohi fēnei ia Petelo ki te kau fakanofo ʼaē ʼe nātou kau ki te sino ʼo Kilisito: “Ko koutou, ko te ‘faʼahiga hahaʼi kua fili, ko he kau pelepitelo faka hau, ko he puleʼaga maʼoniʼoni, ko he hahaʼi kua tuku ke liliu ko hana koloā makehe, ke koutou faka mafola te ʼu kalitate’ ʼo ia ʼaē neʼe ina pāui koutou mai te fakapōʼuli ki tona mālama taulekaleka.” (1 Petelo 2:9, MN ) ʼE hā lelei ʼi te ʼu palalau ʼaia, ko te ʼu tisipulo fakanofo ʼa Sesu ʼe ko nātou te “kau pelepitelo faka hau” ʼaia, ʼaē neʼe fakahigoaʼi e Petelo ko “he puleʼaga maʼoniʼoni.” ʼE ko nātou ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo foaki ki tana hahaʼi te ako pea mo te takitaki fakalaumālie.—Mateo 24:45-47.
18. Koteā te pikipikiga ʼo te kau tagata ʼāfea fakanofo pea mo te kau pelepitelo faka hau?
18 Ko te kau pelepitelo faka hau ʼaia ʼe fakafofoga e te kau tagata ʼāfea neʼe fakanofo ke nātou gāue ʼi te ʼu kokelekasio ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa. ʼE tonu ke tou fakaʼapaʼapa pea mo lagolago lahi ki te ʼu tagata ʼaia, tatau aipe peʼe ko he ʼu tagata ʼāfea fakanofo peʼe kailoa. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni neʼe fakanofo e Sehova te ʼu tagata ʼāfea ki te ʼu gāue ʼaia. (Hepeleo 13:7, 17) ʼE lava hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
19. ʼE fakanofo feafeaʼi e te laumālie maʼoniʼoni te kau tagata ʼāfea?
19 ʼE mulimuli te ʼu tagata ʼāfea ʼaia ki te ʼu lekula ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe haʼu mai te laumālie ʼo te ʼAtua. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) Koia, ʼe tou lava ʼui neʼe fakanofo nātou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. (Gaue 20:28) ʼE tonu ke ʼiloʼi lelei e te ʼu tagata ʼāfea te Folafola ʼa te ʼAtua. Ohage ko te Tuʼi Fakamāu Māʼoluga ʼaē neʼe ina fakanofo nātou, ʼe tonu foki ki te kau tagata ʼāfea ke nātou fehiʼa ki te faifakamāu fakapalatahi.—Teutalonome 10:17, 18.
20. Koteā ʼaē ʼe koutou leleiʼia ʼi te gāue kinakina ʼa te ʼu tagata ʼāfea?
20 ʼE tonu ke tou fakafetaʼi lahi ki te gāue kinakina ʼa te ʼu tagata ʼāfea kae ʼaua naʼa tou fakafihiʼi! ʼE tou falala kia nātou ʼuhi ko tanatou tauhi agatonu talu mai fualoa. ʼE nātou agatonu ʼo teuteuʼi pea mo takitaki te ʼu fono ʼo te kokelekasio, ʼo gāue tahi mo tatou ʼi te faka mafola ʼo te “Logolelei . . . o te Puleaga,” pea mo foaki mai he ʼu tokoni faka Tohi-Tapu mokā ʼe ʼaoga. (Mateo 24:14; Hepeleo 10:23, 25; 1 Petelo 5:2) ʼE nātou ʼaʼahi tatou mokā ʼe tou mahahaki pea mo nātou fakafimālieʼi tatou mokā neʼe mate hotatou kāiga. ʼE nātou lagolago lelei ki te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼE gāue te laumālie ʼo Sehova ia nātou, pea ʼe nātou maʼu tana tapuakina.—Kalate 5:22, 23.
21. Koteā ʼaē ʼe tonu ke mahino kiai te kau tagata ʼāfea, pea koteā tona tupuʼaga?
21 ʼIo, ʼe mole haohaoa te kau tagata ʼāfea. Pea ʼi tanatou ʼiloʼi tonatou ʼu tuʼakoi, ʼe mole nātou faiga ke nātou puleʼi faka ʼaliki te faga ōvi, ia “te tōfiga ʼa te ʼAtua.” Kae ʼe nātou liliu mo nātou ko te ʼu ‘kaugā gāue moʼo fakafiafia tonatou ʼu tēhina.’ (1 Petelo 5:3, MN; 2 Kolonito 1:24) Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe gāue kinakina ʼaki te agavaivai, ʼe nātou ʼofa kia Sehova, pea ʼe mahino kia nātou kapau ʼe lahi tanatou faʼifaʼitakiʼi Sehova pea ʼe lahi anai mo te ʼu tapuakina ʼaē ka maʼu ʼi te kokelekasio. ʼAki te taʼi manatu ʼaia, ʼe nātou faiga tuʼumaʼu ke nātou fakatuputupu te ʼu kalitate fakaʼatua ohage ko te ʼofa, te loto manavaʼofa, pea mo te faʼa kātaki.
22. ʼI takotou lau te hisitolia ʼo Kole, neʼe ina fakamālohiʼi feafeaʼi takotou tui ʼaē ki te kautahi ʼa Sehova ʼi te kele?
22 ʼE tou fiafia heʼe ko Sehova totatou Pule fakapulipuli, pea ko Sesu Kilisito ko totatou Pelepitelo Lahi, pea ko te kau pelepitelo faka hau ʼaē neʼe fakanofo, ʼe ko tatatou kau faiako, pea ko te ʼu tagata ʼāfea agatonu ko tatatou ʼu hahaʼi fai tokoni! Logola ʼe mole haohaoa he kautahi ʼe takitaki e ni ʼu tagata, kae ʼe tou fiafia heʼe tou lava tauhi fakatahi ki te ʼAtua mo totatou ʼu kaumeʼa ʼi te tui, ʼaē ʼe fakalogo ʼaki he loto fiafia ki te pule ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua!
[Kiʼi nota]
a Ko te tahi ʼu foha e lua ʼo Alone, ko Eleasale pea mo Itamale, neʼe nā fai fakalelei tanā tauhi kia Sehova.—Levitike 10:6.
b Ko te ʼu tagata ʼaē neʼe kau ki te agatuʼu ʼa Kole, ia Tatane pea mo Apilame, neʼe ko te ʼu Lupenite. Koia neʼe mole tonu ai ke nā holi ki te tuʼulaga faka pelepitelo. Neʼe mole nā leleiʼia te takitaki ʼa Moisese pea ʼi te temi ʼaia, neʼe mole heʼeki hoko tanatou ʼu fakaʼamu ʼaē ke nātou aʼu ki te Kele ʼo Te Fakapapau.—Faka au 16:12-14.
c ʼI te temi ʼo te kau pateliaka, neʼe ko te ʼu pule famili fuli ʼaē neʼe nātou fakafofoga tonatou ʼu ʼohoana pea mo tanatou ʼu fānau ʼi muʼa ʼo te ʼAtua, ʼo toe feiā mo te momoli ʼo te ʼu sakilifisio maʼa nātou. (Senesi 8:20; 46:1; Sopo 1:5) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼu ai te Lao, neʼe filifili e Sehova te ʼu tagata ʼi te famili ʼo Alone ke nātou pelepitelo moʼo momoli te ʼu sakilifisio. ʼE mahino mai ko te toko 250 hahaʼi agatuʼu neʼe mole nātou leleiʼia te fetogi ʼaia.
Koteā ʼAē Neʼe Koutou Ako?
• Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼofa neʼe fai e Sehova maʼa te kau Iselaele?
• He koʼe neʼe mole feala ke fakamolemole ia te fakafeagai ʼa Kole kia Moisese pea mo Alone?
• Koteā te ako ʼe tou maʼu ʼi te tautea ʼaē neʼe fai e Sehova ki te hahaʼi agatuʼu?
• ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ʼe tou fakafetaʼi ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ia ʼaho nei?
[Paki ʼo te pasina 9]
ʼE koutou faka ʼuhiga koa ʼe ko he pilivilesio te ʼu gāue ʼaē ʼe koutou fai ʼi te tauhi kia Sehova?
[Paki ʼo te pasina 10]
“He koʼe koa ʼe koulua hikihiki ia koulua ʼi te kokelekasio ʼa Sehova?”
[Paki ʼo te pasina 13]
Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe nātou fakafofoga te kau pelepitelo faka hau