Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
He koʼe koa ʼe ʼui e te Tohi-Tapu, ko he tahi ʼe ʼamanaki fakaʼalikiʼi ʼe tonu ke kalaga?
Ko he tahi neʼe mole heʼeki ʼohofiʼi e he tahi moʼona fakaʼalikiʼi ʼe mole feala ia ke mahino ki te toe mamahi ʼe fakatupu e te koga ʼaia ki te maʼuli ʼo he tahi. Ko te mamahi ʼaupito ʼaē ʼe tau mo ia ʼaē neʼe fakaʼalikiʼi, ʼe feala ia ke mamahi ʼo kaku ki tona mate.a Hili te ʼu taʼu ki tona fakaʼalikiʼi, neʼe fakamatala fēnei e te fafine Kilisitiano: “ ʼE mole ʼi ai he kupu moʼo fakamatala ia te toe tuʼania ʼaē neʼe ʼau logoʼi ʼi te po ʼaia, ʼo aʼu mai ki te temi nei, ʼe mole heʼeki lava puli ia ʼau te puna ʼo toku maʼuli ʼi te ʼaho ʼaia.” ʼE mahino ia, tokolahi ʼe mole nātou fia manatu ʼe hoko anai kia nātou te taʼi ʼaluʼaga fakamataku ʼaia. Kae ko te fakaʼaliki ʼe ko he meʼa ia ʼe hoko ʼi te mālama agakovi ʼaenī.
ʼE mole fakameʼameʼa ia te Tohi-Tapu mokā ina fakamatala te ʼu ʼaluʼaga neʼe hoko ai te ʼu fakaʼaliki pea mo te ʼu meʼa neʼe ʼamanaki hoko ʼi te temi muʼa. (Senesi 19:4-11; 34:1-7; 2 Samuele 13:1-14) Kae ʼe ina toe fakahā foki mo te tokoni ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼe tonu ke fai mokā ʼe ʼamanaki hoko he fakaʼaliki. ʼE tou maʼu te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Lao ʼo ʼuhiga mo te taʼi ʼaluʼaga ʼaia ia Teutalonome 22:23-27. ʼE tuʼu ai ia ʼaluʼaga e lua. ʼI te ʼuluaki, ko he tagata neʼe ina maʼu ʼi te kolo he fafine kei finemui pea neʼe momoe mo ia. Kae ko te fafine neʼe mole kalaga ke hāofaki ia ia. Koia, neʼe ʼui ai neʼe lākahala ia “koteʼuhi neʼe mole kalaga ia ʼi te kolo.” Kanapaula neʼe kalaga, neʼe lagi feala pe ki te hahaʼi ʼaē ʼe ōvi mai ke nātou ʼōmai ʼo hāofaki ia ia. ʼI te lua faʼifaʼitaki, ko he tagata ʼe ina maʼu ʼi te vao matuʼa, he fafine ʼe kei finemui, pea “neʼe fā ki ai pea neʼe momoe mo ia.” Moʼo humuki te tagata, “neʼe kalaga [te fafine], kae neʼe mole ʼi ai he tahi moʼona hāofaki.” ʼE mole tatau ia mo te fafine ʼo te ʼuluaki faʼifaʼitaki, heʼe mahino mai neʼe mole tali e te fafine ia te meʼa ʼaē neʼe fai age e te tagata. Neʼe fakafifihi mālohi kiai, neʼe kalaga ke hāofaki ia ia, kae neʼe mālohi age pe te tagata ia ia. Neʼe fakahā e tana kalaga neʼe mole loto ia ki he meʼa feiā; neʼe mole lākahala ia te fafine ʼaia.
Logope ʼe mole kei fakamaʼua te Lao ʼa Moisese ki te kau Kilisitiano ʼi te temi nei, kae ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼaluga ʼe fakahā age kia nātou he faʼahiga takitaki. ʼE faka maʼuhigaʼi e te fakamatala ʼi ʼoluga ia te maʼuhiga ʼaē ki te fafine ke fakafeagai mālohi pea mo kalaga ke hāofaki ia ia. ʼE ko he puleʼaki fakapotopoto mokā kalaga he tahi ʼe ʼamanaki fakaʼalikiʼi. Neʼe ʼui fēnei e te tagata kua māhani ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai mokā ʼamanaki hoko he aga ʼe kovi: “Ka ʼohofiʼi he fafine, ko tona hāofakiʼaga ʼaē ʼe lelei ʼaupito ʼe ko tana kalaga leʼolahi.” Ka kalaga he fafine pea ʼe fia ʼiloʼi e niʼihi peʼe koteā ʼaē ʼe hoko, pea feala hanatou ʼōmai ʼo hāofaki te fafine, peʼe feala pe ke tupu ai he mataku ʼa te tagata ʼaē neʼe ina ʼohofi pea mo fakatupu ai hana līaki feiā te fafine. Neʼe tala fēnei e te fafine Kilisitiano neʼe ʼohofiʼi e te tagata neʼe ina fia fakaʼalikiʼi ia ia: “Neʼe ʼau kalaga ʼaki te mālohi katoa ʼo toku leʼo, pea neʼe holomuli ai te tagata. ʼI tana toe haʼu kia ʼau, neʼe ʼau kalaga pea mo ʼau lele. ʼI te temi kua hili neʼe ʼau tau manatu fēnei, ‘Koteā ʼapē te ʼaoga ʼo te kalaga kia ʼau mokā ʼe kukumi ʼau e he tagata mālohi ʼaki tana manatu ʼaē ke ina fakaʼalikiʼi ia ʼau?’ Kae ʼi temi nei kua ʼau ʼiloʼi ʼe ʼaoga te kalaga!”
Māʼia foki mo te ʼaluʼaga neʼe fakakinauʼi ai he fafine pea neʼe fakaʼalikiʼi, ko tana fakafifihi pea mo tana kalaga ke hāofaki ia ia ʼe ko he puleʼaki ʼaoga. Ei, ʼe hā ʼaki ai neʼe ina fai ia meʼa fuli neʼe ina lavaʼi moʼo teteke te tagata ʼaē neʼe ina ʼohofiʼi ia ia. (Teutalonome 22:26) Logola neʼe fakaʼalikiʼi ia ia, ʼe kei feala pe ke ina maʼu hona leʼo loto ʼe maʼa, ʼe kei ina maʼu tona matagafua, pea mo ina ʼiloʼi papau ʼe maʼa ia mata ʼo te ʼAtua. ʼE feala pe ki te meʼa fakalialia ʼaia neʼe hoko kia ia ke lavea ai tona loto, kae ʼe tokoni lahi anai kia ia tana ʼiloʼi ʼaē neʼe ina fai ia meʼa fuli neʼe ina lavaʼi moʼo fakafihiʼi te meʼa kovi ʼaia, ke fakahaʼuhaʼu māmālie tona mālōlō.
ʼAki tatatou mahino ki te fakahoko ʼo Teutalonome 22:23-27, ʼe tonu ke mahino kia tatou ʼe mole maʼu te ʼu ʼaluʼaga fuli moʼo fakapipiki ki te fakamatala nounou ʼaenī. Ohage foki la, ʼe mole palalau ai ki te ʼaluʼaga ʼo he fafine neʼe ʼohofiʼi kae ʼe mole feala hana kalaga koteʼuhi ʼe ʼalelo mate, peʼe pogia, peʼe mole ina fai he meʼa ʼuhi ko tana mataku, peʼe tāʼofi fakakinau ke ʼaua naʼa kalaga ʼo pupunu tona gutu e te nima ʼo te tagata peʼe ko he meʼa pulusi meʼa. Kae mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe lava fakafuafua lelei e Sehova ia te meʼa fuli ʼaē neʼe hoko, ʼo aʼu mo tana mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto, ʼe ina fakamāuʼi anai ʼaki te lotomahino pea mo te faitotonu, koteʼuhi “ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu.” (Teutalonome 32:4) ʼE mahino lelei ki te meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼo feiā pe mo te ʼu faigaʼi e ia ʼaē neʼe fakaʼalikiʼi ke ina fakamamaʼo te tagata māmio kovi. Koia, ko he tahi neʼe fakaʼalikiʼi kae neʼe mole lava kalaga, pea neʼe ina fai ia meʼa fuli neʼe ina lavaʼi ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feala ia hana tuku ia meʼa fuli kia Sehova.—Pesalemo 55:22; 1 Petelo 5:7.
Kae ko ʼihi fafine neʼe fakaʼalikiʼi ʼe kei nātou mamahi pe, koteʼuhi ʼe nātou manatu ko tanatou hala. ʼAki tanatou fakakaukauʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼe nātou manatu neʼe lagi tonu ke lahi hanatou tokakaga ke ʼaua naʼa hoko te meʼa ʼaia. Kae ʼe mole tonu ke nātou tukugakoviʼi ia nātou totonu, kae ʼe feala kia nātou ʼaē neʼe tau mo te mamahi ʼaia ke nātou faikole kia Sehova, ʼo nātou kumi tokoni kia te ia, pea mo nātou falala ki tona lotoʼofa lahi ʼaupito.—Ekesote 34:6; Pesalemo 86:5.
Koia, ʼe feala ki te ʼu fafine Kilisitiano ʼaē ʼe mamahi nei tonatou loto ʼuhi ko he fakaʼalikiʼi ʼo nātou, ke nātou falala ko Sehova ʼe mahino katoa ki te mamahi ʼe tau mo nātou. ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei ia nātou e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko Sehova ʼe ōvi kia nātou ʼaē kua fasifasi tonatou loto; pea ʼe ina hāofaki ia nātou ʼaē ʼe taʼomia tonatou laumālie.” (Pesalemo 34:18) Moʼo fakamaʼamaʼa ʼo te mamahi ʼaia, ʼe feala ke maʼu he tahi tokoni mai he ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe nātou loto mahino pea mo agalelei. (Sopo 29:12; 1 Tesalonika 5:14) Pea tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu faiga ʼa nātou ʼaē neʼe tau mo te mamahi ʼaia ke nātou fakakaukau ki he ʼu meʼa lelei, ʼe tokoni anai kia nātou ke nātou logoʼi “ko te tokalelei o te Atua aia e fakalaka i te atamai fuape.”—Filipe 4:6-9.
[Kiʼi nota]
a Logope ʼe palalau te alatike ʼaenī ki te hahaʼi fafine ʼaē neʼe gaohi koviʼi, kae ʼe toe ʼaoga pe foki te ʼu pelesepeto mokā ko he tagata.