Tou Tokagaʼi Te Meʼa ʼAē ʼe Lelei ʼi Te Hahaʼi Fuli
“Ke ke manatuʼi ʼau, Ê toku ʼAtua, ʼo ʼuhiga mo te meʼa lelei.”—Nehemia 13:31.
1. ʼE agalelei feafeaʼi ia Sehova ki te hahaʼi fuli?
KA ʼOSI te tuʼu kovi ʼo te lagi, pea ʼe ko he meʼa fakafiafia mokā toe gigila mai te laʼā, pea ʼe toe fiafia ai mo te hahaʼi. ʼO toe feiā pe, mo kapau neʼe vevela fualoa, pea tō mai he ʼua lahi, ʼe ko he meʼa fakamokomoko pea mo fakafimālie. Ko totatou Tupuʼaga ʼofa ko Sehova, neʼe ina ʼaofi te kele ʼaki he kasa, koia la ʼaē ʼe ʼi ai te ʼu fasiga taʼu kehekehe. Neʼe fakahā lelei e Sesu te manavaʼofa ʼo te ʼAtua ʼi tana akonaki ʼaenī: “Ke koutou haga ʼofa ki ʼokotou fili pea mo hūfaki ia nātou ʼe nātou fakatagaʼi koutou; koteʼuhi ke koutou gali ai ko he ʼu foha ʼo takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, heʼe ina fakahopo ake tona laʼā ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei, pea ʼe ina fakatō te ʼua ki te kau agatonu pea mo te kau heʼe agatonu.” (Mateo 5:43-45, MN ) Ei, ʼe agalelei ia Sehova ki te hahaʼi. ʼE tonu ki tana ʼu kaugana ke nātou faʼifaʼitakiʼi ia ia ʼo nātou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi.
2. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatafito kiai ia te agalelei ʼa Sehova? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatokagaʼi e Sehova ʼi tatatou faʼahiga tali ki tana agalelei?
2 Koteā ʼaē ʼe fakatafito kiai ia te agalelei ʼa Sehova? Talu mai te higa ʼa Atama ki te agahala, neʼe tokagaʼi aipe e Sehova te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te hahaʼi. (Pesalemo 130:3, 4) Ko tana fakatuʼutuʼu ke ina toe fakatuʼu he mālama fakalogo ke maʼuli ʼi te Palatiso. (Efeso 1:9, 10) ʼI tona ʼofa makehe kua tou maʼu te ʼamanaki ke tou ʼāteaina mai te agahala pea mo te maʼuli heʼe haohaoa, ʼaki te Hāko ʼaē neʼe ina fakapapauʼi mai. (Senesi 3:15; Loma 5:12, 15) ʼE feala ke tou toe liliu ʼo haohaoa mo kapau ʼe tou tali te totogi. ʼE tokagaʼi e Sehova ia tatou takitokotahi peʼe feafeaʼi tatatou tali ia tona manavaʼofa. (1 Soane 3:16) ʼE ina tokagaʼi te ʼu faʼahiga meʼa kehekehe ʼe tou fai moʼo fakahā totatou loto fakafetaʼi ki tana agalelei. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE mole heʼe agatonu te ʼAtua ke ina galoʼi takotou gāue pea mo te ʼofa ʼaē neʼe koutou fakahā ʼo ʼuhiga mo tona huafa.”—Hepeleo 6:10, MN.
3. Koteā te fehuʼi ʼe tonu ke tou tali kiai?
3 ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia Sehova ʼi tatatou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi? Tou vakaʼi te ʼu tali ki te fehuʼi ʼaia ʼi te ʼu potu e fā ʼo totatou maʼuli: (1) ʼi te minisitelio faka Kilisitiano, (2) ʼi te famili, (3) ʼi te kokelekasio, pea (4) ʼi tatatou ʼu felogoi mo te hahaʼi.
ʼI Te Fai Faka Mafola Pea Mo Te Fai ʼo Ni ʼu Tisipulo
4. ʼE hā feafeaʼi ʼi tatatou kau ki te minisitelio ʼe tou tokaga ki te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi?
4 “Ko te gaueʼaga e ko te malama-nei,” ko te tali ʼaia neʼe fai e Sesu ki te ʼu fehuʼi ʼo tana kau tisipulo moʼo fakamahino te lea fakatātā ʼo te vao kovi pea mo te fulumeto. ʼI totatou ʼuhiga tisipulo ʼa Kilisito, ʼe tou mahino ki te moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia mokā ʼe tou kau ki totatou minisitelio. (Mateo 13:36-38; 28:19, 20) ʼI totatou minisitelio, ʼe tou fakahā ai ki te hahaʼi tatatou tui. Ko te kua ʼiloa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe tou tokakaga ʼo kumi te hahaʼi ʼaē ʼe tāu mo te logo ʼo te Puleʼaga. ʼIo neʼe fakatotonu fēnei e Sesu: “ ʼI he kolo lahi, pe ko he kolo veliveli ʼe koutou hū kiai, koutou kumi pe ko ai ʼaē ʼe tāu mo ia.”—Mateo 10:11, MN; Gaue 17:17; 20:20.
5, 6. He koʼe ʼe tonu ke hoko atu ia tatatou ʼaʼahi te hahaʼi?
5 Ka tou fai he ʼu ʼaʼahi ki te hahaʼi, ʼe tou fakatokagaʼi tanatou faʼahiga tali ʼaē ki te logo ʼaē ʼe tou fakahā age. ʼI ʼihi temi ʼe tou maʼu anai he tahi ʼi he famili ʼe fia logo, kae ko he tahi mai loto ʼe ina tali fēnei mai, “ ʼE mole mātou tali mātou te faʼahi ʼaenā,” pea fakagata ai tatatou fai palalau. ʼE tou lotomamahi ai heʼe feala ki te fakafisi ʼaia, ke malave kia ia ʼaē ʼe fia logo! Koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke hoko atu tatatou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi fuli?
6 Ka tou toe liliu ki te ʼapi ʼaia mokā tou fai faka mafola ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼe feala ke tou palalau fakahagatonu kia ia ʼaē neʼe ina tuʼusi te fai palalau ʼi tatatou ʼuluaki haʼu. ʼE lelei ke tou manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼuluaki ʼaʼahi. Ko ia ʼaē neʼe fakafeagai neʼe lagi ina fai te faʼahi ʼaia ʼuhi pe ʼi tana manatu ʼe tonu ke ina tāʼofi ia ia ʼaē neʼe ina tali leleiʼi te logo ʼo te Puleʼaga. Lagi neʼe fakakoviʼi ia ia e niʼihi ʼo ʼuhiga mo tatou. Kae ʼaua naʼa tuku ia tatatou fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi, kae tou fakamahinohino fakalelei age te ʼu manatu hala ʼaia. ʼE tou fia tokoni ki te hahaʼi fuli ke nātou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. Pea ʼe lagi feala anai ke taki mai ia ia e Sehova kia te ia.—Soane 6:44; 1 Timoteo 2:4.
7. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni mai kia tatou ke tou falala ʼe fakalogo anai e te hahaʼi mokā ʼe tou faka mafola kia nātou?
7 ʼI te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau tisipulo, neʼe ina fakahā age ʼe fakafeagai anai te famili. Neʼe mole koa la ina ʼui fēnei: “Nee au haele mai o fakamavete te tagata ke fakafehagai ki tana tamai, pea ke fakafehagai te taahine ki tana fae, mo te fafine-ohoana ke fakafehagai ki te fae o tona ohoana”? Neʼe toe ʼui e Sesu: “Ko te u fili o he tagata e ko te hahai pe o tona lotofale.” (Mateo 10:35, 36) Kae ʼe fetogi te ʼaluʼaga pea mo te ʼu agaaga ʼo te hahaʼi. Ko he mahaki fakafokifā, he mate ʼo he kāiga, he ʼu tuʼutāmaki, he ʼu lotomamahi pea mo he tahi atu ʼu meʼa, ʼe ina lava fetogi te faʼahiga tali ʼa te hahaʼi ki tatatou gāue fai faka mafola. Kapau ʼe mole tou falala ʼe fia logo te hahaʼi—ʼo tou manatu ko te hahaʼi ʼaē ʼe tou faka mafola anai ki ai ʼe mole nātou tali anai—ʼe tou kumi moʼoni koa te meʼa ʼaē ʼe lelei ia nātou? He koʼe koa ʼe mole tou toe ʼaʼahi fakafiafia ia nātou ʼi he tahi temi? ʼE lagi tou maʼu anai he tahi faʼahiga fakatalitali ʼo tatou. ʼI ʼihi temi ʼe fia logo te hahaʼi ʼuhi ko tatatou faʼahiga fakahā ʼo te logo kae mole ko tatatou ʼu palalau. ʼE mahino ia, ka tou faikole fakamalotoloto kia Sehova ʼi muʼa ʼo tatatou fai faka mafola, pea ʼe tokoni mai anai kia tatou ke tou falala ʼe fia logo te hahaʼi, pea ke tou fakahā te logo ʼo te Puleʼaga ke tupu ai hanatou fia logo.—Kolose 4:6; 1 Tesalonika 5:17.
8. Koteā te fua lelei ʼe lava maʼu mo kapau ko te kau Kilisitiano ʼe nātou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tonatou ʼu kāiga ʼaē ʼe mole tui?
8 ʼI ʼihi kokelekasio ʼe lahi te ʼu famili ʼe nātou tauhi kia Sehova. ʼI ʼihi temi ko te meʼa ʼaē neʼe malave pea mo fakatupu ai te fakaʼapaʼapa ʼa te kau tūpulaga, neʼe ko te faʼa kātaki ʼo tonatou ʼu kāiga kua fotufotuʼa, mokā nātou felogoi lelei ʼi tonatou famili pea mo tonatou maʼuli faka taumatuʼa, ʼo faka fealagia ai he fetogi ʼi te loto ʼo he tahi kei tūpulaga age. ʼI tanatou fakalogo ki te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Petelo, tokolahi te ʼu fafine Kilisitiano neʼe nātou ʼaumai tonatou ʼu ʼohoana ki te moʼoni “kae mole [nātou] fai he palalau.”—1 Petelo 3:1, 2, MN.
ʼI Te Famili
9, 10. Neʼe tokagaʼi feafeaʼi e Sakopo pea mo Sosefo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tonā famili?
9 Ko te ʼu felogoi ʼa te famili ʼe ko he tahi ʼaia faʼahi ʼe feala ai ke tou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi niʼihi. Tou vakaʼi te ako mai te ʼu felogoi ʼa Sakopo mo tona ʼu foha. ʼE fakahā ia Senesi kapite 37, ʼi te ʼu vaega 3 mo te 4, ko Sakopo neʼe ʼofa tāfito kia Sosefo. Ko te ʼu tēhina ʼo Sosefo neʼe maheka kia ia, ʼo iku ai ki he fakatuʼutuʼu ke nātou matehi tonatou tēhina. Tou tokagaʼi te aga ʼa Sakopo mo Sosefo. Neʼe nā tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tonā famili.
10 ʼI te temi ʼaē neʼe pule ai ia Sosefo ki te meʼa kai ʼi te temi hoge ʼo Esipito, neʼe ina tali leleiʼi tona ʼu tēhina. Neʼe mole ina fakahā fakavilivili tona higoa, kae neʼe ina gaohi fakaleleiʼi nātou pea mo foaki age hanatou meʼa kai ke nātou liliu ʼo ʼave ki tanatou tāmai ʼaē kua matuʼa. Ei, logola tona gaohi koviʼi, kae ko Sosefo neʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei maʼa nātou. (Senesi 41:53–42:8; 45:23) ʼO toe feiā pe mo Sakopo ʼi tana ʼamanaki mate, neʼe ina fai te ʼu tapuakina fakakikite maʼa tona ʼu foha fuli. Logope neʼe mole kei nātou maʼu ʼihi pilivilesio ʼuhi ko tanatou agakovi, kae neʼe ina foaki age kia nātou fuli te tofiʼa ʼi te fenua. (Senesi 49:3-28) Neʼe fakahā ai e Sakopo ʼi te temi ʼaia tona ʼofa fualoa!
11, 12. (a) Koteā te faʼifaʼitaki faka polofeta ʼe hā lelei ai te maʼuhiga ʼo te tokagaʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te famili? (b) Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te faʼifaʼitaki ʼa te tāmai ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo te foha maumau koloā?
11 ʼE tou toe sio ki te tokagaʼi e Sehova ia te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tana hahaʼi ʼi tana faʼa kātakiʼi te puleʼaga heʼe agatonu ʼo Iselaele. Neʼe fakahā e Sehova tona ʼofa fualoa, ʼi tana fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te famili ʼo te polofeta ko Osea. Ko Komele, te ʼohoana ʼo Osea, neʼe liuliuga tana tono. Logola te faʼahi ʼaia, kae neʼe fakatotonu fēnei e Sehova kia Osea: “Toe liliu, ʼofa ki he fafine ʼe ʼofainaʼi e he tahi tagata, pea ʼe tono, ohage ko te ʼofa ʼa Sehova ki te ʼu foha ʼo Iselaele logola ʼe nātou maliu ki te tahi ʼu ʼatua pea mo manako ki te ʼu keke vite moamoa.” (Osea 3:1) He koʼe neʼe ina fai age te ʼu fakatotonu ʼaia? Neʼe ʼiloʼi e Sehova ʼi te hahaʼi ʼaē neʼe maliu kehe mai tona ʼu ala, ʼe ʼi ai anai he hahaʼi ʼe nātou tali leleiʼi anai tana faʼa kātaki. Neʼe ʼui fēnei e Osea: “ ʼI te ʼosi ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ʼe toe tafoki mai anai te ʼu foha ʼo Iselaele pea ʼe nātou kumi moʼoni anai tonatou ʼAtua ko Sehova, pea mo Tavite tonatou hau; pea ʼe nātou ʼōmai anai ʼaki he manavasiʼi kia Sehova pea mo tana agalelei, ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho.” (Osea 3:5) ʼE mahino ia ʼe ko he faʼifaʼitaki ʼe lelei ke tou manatuʼi mokā ʼe tou fihifihia mo totatou famili. Ko takotou haga tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi tokotou famili, ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei anai ʼo takotou faʼa kātaki.
12 ʼE tou maʼu ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te foha maumau koloā, te tahi manatu ʼe feala ke tou tokagaʼi ai te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo totatou famili totonu. Ko te tama veliveli neʼe toe liliu mai ki tona ʼapi ʼi tana ʼosi līaki tona maʼuli heʼeʼaoga. ʼAki he loto manavaʼofa, neʼe tali ia ia e tana tāmai. Neʼe feafeaʼi te tāmai ʼi te temi ʼaē neʼe meo ai tona foha lahi ʼaē neʼe mole mavae ʼi tona famili? ʼI tana tali age ki tona foha lahi, neʼe ʼui fēnei e te tāmai: “Fanau, e ke fakatahi tuumau mo au, pea ko meafuape aʼaku e aʼau.” Neʼe hā ʼi tana ʼu palalau neʼe mole ʼita kae neʼe ina fakahā te ʼofa faka tāmai. Neʼe ina toe hoko atu: “Nee maua pe ke i ai he fakafiafia pea tou fiafia, koteuhi ko tou tehina aeni nee mate pea kua mauli, nee puli pea kua mau ia.” ʼO toe feiā kia tatou ʼe feala ke tou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi.—Luka 15:11-32.
ʼI Te Kokelekasio Faka Kilisitiano
13, 14. E feafeaʼi he faʼahiga fakahā ʼo te lao faka hau ʼo te ʼofa ʼi te kokelekasio?
13 ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe tonu ke tou maʼuliʼi te lao faka hau ʼo ʼuhiga mo te ʼofa. (Sakopo 2:1-9) ʼIo, ʼe lagi tou felogoi mo niʼihi ʼi totatou kokelekasio ʼe kehe tonatou ʼaluʼaga faka koloā mo tatou. Kae ʼe kei tou “fakakehekeheʼi” koa te hahaʼi ʼuhi ko tonatou lanu, tonatou agaʼi fenua, peʼe ko tonatou ʼu haʼuʼaga faka lotu? Kapau ʼe tou feiā, ʼe feafeaʼi hatatou lava muliʼi te tokoni ʼa Sakopo?
14 ʼE tou fakamoʼoni ki totatou manavaʼofa ʼi tatatou tali ia nātou fuli ʼaē ʼe ʼōmai ki te ʼu fono. Ka tou fakatuʼutuʼu ke tou palalau kia nātou ʼe foʼofoʼou mai ki te Fale ʼo Te Puleʼaga, pea ʼe feala aipe ke puli ia tanatou aga ufiufi pea mo tanatou umiuminoa. Ko ʼihi ia nātou ʼaē neʼe ʼuluaki kau ki he fono, neʼe nātou ʼui fēnei: “Neʼe agalelei ia te hahaʼi fuli. Neʼe hage pe ia kua mātou feʼiloʼiʼaki talu mai fualoa. Neʼe hage ko hoku famili.”
15. ʼE lava tokoniʼi feafeaʼi te kau tūpulaga ʼi te kokelekasio ke nātou tokagaʼi te hahaʼi matutuʼa?
15 ʼI ʼihi kokelekasio, ka hili he fono, ʼe lagi fakatahitahi he kau tūpulaga ʼi loto ʼo te Fale ʼo Te Puleʼaga peʼe ʼi tuʼa, ke mole nātou faka kaugā mo nātou kua matutuʼa. Koteā te meʼa lelei ʼe feala ke fai moʼo tekeʼi te faʼahi ʼaia? ʼUluaki, ʼe ko te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou akoʼi tanatou fānau ʼi tonatou ʼapi, ʼo teuteuʼi nātou ki te ʼu fono. (Tāʼaga Lea 22:6) ʼE feala ke akoʼi age kia nātou ke nātou teuteuʼi tanatou ʼu tohi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi anai ʼi te ʼu fono. ʼE tonu ki te ʼu mātuʼa ke nātou toe fakaloto mālohiʼi tanatou ʼu fānau ke nātou fai palalau mo nātou ʼe matutuʼa pea mo vaivavai ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga. ʼE fiafia te fānau mokā ʼe nātou ʼiloʼi he manatu maʼuhiga ke nātou palalau kiai mo te hahaʼi ʼaia.
16, 17. ʼE lava tokagaʼi feafeaʼi e te hahaʼi kua fotufotuʼa te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te kau tūpulaga ʼi te kokelekasio?
16 Ko te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane kua matutuʼa, ʼe tonu foki ke nātou tokakaga ki te kau tūpulaga ʼi te kokelekasio. (Filipe 2:4) ʼE feala ke nātou fakaloto mālohiʼi te kau tūpulaga. ʼI te agamāhani, ʼe ʼi ai te ʼu puani maʼuhiga ʼe fakamahino ʼi te ʼu fono. ʼE feala ke fehuʼi ki te kau tūpulaga pe neʼe nātou leleiʼia te fono, pea koteā te ʼu puani ʼaē neʼe nātou leleiʼia tāfito. ʼI tanatou kau ki te kokelekasio, ʼe tonu ke tou fakafetaʼi ki te kau tūpulaga ki tanatou fakalogo ʼi te ʼu fono pea mo fakamālo ki tanatou ʼu tali, peʼe ko hanatou ʼu kiʼi faiakonaki. Ki muli age, ʼe feala anai ke nātou fakahoko he tahi age ʼu gāue lalahi, ʼuhi ko tanatou ʼu felogoi mo te hahaʼi matutuʼa pea mo tanatou fakahoko he ʼu kiʼi gāue ʼi tonatou loto fale.—Luka 16:10.
17 ʼI tanatou tali te ʼu gāue, ko ʼihi tūpulaga ʼe nātou tuputupu ʼo feala ai ke nātou maʼu he tahi age ʼu pilivilesio lalahi ʼuhi ko tonatou ʼu kalitate fakalaumālie. Kapau ʼe nātou maʼumaʼua ʼi te kokelekasio, pea ʼe lava tokoni anai kia nātou ke ʼaua naʼa nātou fai he agavale. (2 Timoteo 2:22) Ko te ʼu taʼi pilivilesio ʼaia ʼe ina ‘ ʼahiʼahiʼi’ te ʼu tēhina ʼaē ʼe nātou fia liliu ʼi he temi ko ni ʼu tagata faifekau faka minisitelio. (1 Timoteo 3:10) Ko tanatou foimo kau ki te ʼu fono pea mo tanatou faʼafai ʼi te minisitelio, ʼo toe feiā aipe mo tanatou tokaga ki te hahaʼi fuli ʼi te kokelekasio, ʼe feala ai ki te kau tagata ʼāfea ke nātou sisio ki tanatou ʼu fealagia mokā ʼe tonu ke nātou foaki age he tahi ʼu pilivilesio.
Tou Tokagaʼi Te Meʼa ʼAē ʼe Lelei ʼi Te Hahaʼi Fuli
18. Koteā te hele ʼe tonu ke tekeʼi mokā fai he fakamāu, pea koteā tona tupuʼaga?
18 ʼE ʼui e te Tāʼaga Lea 24:23: “ ʼE mole lelei te fakapalatahi ʼi te fakamāu.” Ko te poto mai selo ʼe ina fakamaʼua ki te kau tagata ʼāfea ke mole nātou fakapalatahi mokā nātou fakatokatoka he ʼu fihifihia ʼi te kokelekasio. Neʼe ʼui fēnei e Sakopo: “Ko te poto mai ʼoluga, ʼuluaki ʼe maʼa ia, pea ʼe tokalelei, ʼe agapoto, pea ʼe fia fakalogo, fonu ʼi te manavaʼofa pea mo te ʼu fua lelei, ʼe mole fakapalatahi ia, pea ʼe mole malualoi.” (Sakopo 3:17, MN ) ʼE mahino ia, ʼi tanatou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi, ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou tokakaga ke nātou fakamāu fakalelei. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo ko Asafe: “ ʼE nofo te ʼAtua ʼi te fakatahi ʼa te ʼAtua; ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu ʼatua [“te hahaʼi ʼe hage ko ni ʼu ʼatua,” kiʼi nota ʼi te lalo pasina, ʼe faka ʼuhiga ki te kau tagata tuʼi fakamāu] ʼe ina fakamāu fēnei: ‘ ʼE aʼu anai ki ʼafea takotou fakamāu ʼaki te heʼe faitotonu pea mo koutou fakahā te fakapalatahi ki te kau agakovi?’ ” (Pesalemo 82:1, 2) Ki te faʼahi ʼaia, ʼe mole tonu anai ki te kau tagata ʼāfea ke nātou fakakehekeheʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe kau ai honatou kaumeʼa peʼe ko honatou kāiga. ʼE nātou puipui ai te logo tahi ʼa te kokelekasio pea mo faka fealagia ke faigafua te gāue ʼa te laumālie ʼo Sehova.—1 Tesalonika 5:23.
19. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ke tou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi?
19 ʼI tatatou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi totatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane, ʼe tou maʼuliʼi ai te manatu ʼa Paulo ʼi te temi ʼaē neʼe faitohi ai ki te kokelekasio ʼo Tesalonika. Neʼe ina ʼui fēnei: “Pea kia koutou, e matou tui ko te u mea nee matou fakatotonu atu, e ko ia ae e koutou fai pea e koutou fai anai ia.” (2 Tesalonika 3:4) ʼE faigafua anai hatatou fakamolemole te ʼu hala ʼa ʼihi mokā ʼe tou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ia nātou. ʼE tou kumi anai te faʼahi ʼaē ʼe tou lava vikiʼi ai totatou ʼu tēhina, pea ʼe mahino ia ʼe mole tou fatufatuʼi anai nātou. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko te meʼa ʼaē ʼe tou kumi ʼi te kau tagata tauhi ʼapi ʼe ko he tagata ʼe maʼu ʼe agatonu.” (1 Kolonito 4:2, MN ) ʼE tou ʼoʼofa kia nātou ʼaē ʼe nātou taupau te kokelekasio, pea mo tou ʼofa ki totatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane fuli ʼuhi ko tanatou agatonu. Koia ʼe tou fakaōvi ai kia nātou, ʼo fakamālohiʼi totatou ʼu vāhaʼa faka Kilisitiano. ʼE tou maʼu ai te manatu ʼa Paulo ki te ʼu tēhina ʼo tona temi. Ko nātou ko te “ ʼu kaugā gāue maʼa te puleʼaga ʼo te ʼAtua,” pea “ko he tokoni ʼe fakaloto mālohi” kia tatou. (Kolose 4:11, MN ) Koia ʼe tou fakahā ai te manatu ʼa Sehova.
20. Koteā te ʼu tapuakina ʼe maʼu anai e nātou ʼaē ʼe nātou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi fuli?
20 ʼE mahino ia, ʼe tatau tatatou faikole mo te faikole ʼa Nehemia: “Ke ke manatuʼi ʼau, Ê toku ʼAtua, ʼo ʼuhiga mo te meʼa lelei.” (Nehemia 13:31) ʼE tou fiafia ʼi te tokagaʼi ʼaē e Sehova te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi! (1 Hau 14:13) ʼOfa pe ke tou fai feiā ʼi tatatou ʼu felogoi mo te hahaʼi. Kapau ʼe tou fai feiā, ʼe tou maʼu ai te ʼamanaki ʼo te fakamolemole pea mo te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou kua ōvi mai.—Pesalemo 130:3-8.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe fakatafito kiai ia te agalelei ʼa Sehova?
• ʼE tou lava tokagaʼi feafeaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te hahaʼi
• ʼi totatou minisitelio?
• ʼi totatou famili?
• ʼi totatou kokelekasio?
• ʼi tatatou ʼu felogoi fuli?
[Paki ʼo te pasina 18]
Logola neʼe fehiʼaʼinaʼi ia ia ʼi muʼa atu e tona ʼu tēhina, kae ko Sosefo neʼe ina tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ia nātou
[Paki ʼo te pasina 19]
Ko te fakafeagai ʼe mole ina tāʼofi tatatou faigaʼi ke tou tokoni ki te hahaʼi
[Paki ʼo te pasina 20]
Logola tonatou maʼuli ʼāfea, neʼe tapuakinaʼi fuli te ʼu foha ʼo Sakopo
[Paki ʼo te pasina 21]
Tou fakatalitali leleiʼi te hahaʼi fuli ʼe ʼōmai ki te ʼu fono