Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 15/2 p. 10-15
  • Tou Hāofaki Totatou Loto Ke Feala Hatatou Nonofo Maʼa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Hāofaki Totatou Loto Ke Feala Hatatou Nonofo Maʼa
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Koutou Hāofaki Tokotou Loto
  • Koutou Hola Mai Te Folonikasio
  • Te ʼu Tuʼutāmaki ʼAē Ko Te Faiʼakau
  • Koutou Hāofaki Tokotou Loto
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼE Feala Ke Tou Nonofo Maʼa
    Te Tule Leʼo—2015
Te Tule Leʼo—2004
w04 15/2 p. 10-15

Tou Hāofaki Totatou Loto Ke Feala Hatatou Nonofo Maʼa

“Ko te meʼa tāfito ʼaē ʼe tonu ke ke hāofaki, hāofaki tou loto, heʼe haʼu mai ai te ʼu matapuna ʼo te maʼuli.”​—Tāʼaga Lea 4⁠:⁠23.

1-3. (a) ʼI te agamāhani, ʼe fakahā feafeaʼi e te hahaʼi te mole maʼuhiga kia nātou ʼo te nofo maʼa? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki. (b) He koʼe ʼe tonu ke tou vakaʼi te maʼuhiga ʼo te nofo maʼa?

ʼE HAGE kua ʼāfea te paki ʼaē neʼe pena. ʼE lagi mole ʼalutahi mo te faʼahiga teuteuʼi ʼo te ʼapi. ʼE mole faʼa maʼuhiga kia mata ʼo te tagata ʼaē ʼaʼana te paki. Ki muli age, neʼe ina fakatau te paki ʼaia, ko tona totogi ko te foʼi tolu afe pe. Kae ʼi ni ʼu taʼu ki muli age, kua liliu ia ko he paki ʼe totogi kovi, ʼo teitei ke teau miliona tupu. Ei, kua liliu ko he paki maʼuhiga ʼaupito. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te manatu ʼa te tagata ʼaē neʼe ina ʼuluaki maʼu te paki ʼaia, ʼaē neʼe ina meʼa noaʼi te koloā ʼaia!

2 Ko te meʼa feiā ʼe tau hoko ʼo ʼuhiga mo te nofo maʼa ʼa he tahi ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Tokolahi ia ʼaho nei ʼe nātou meʼa noaʼi te maʼuhiga ʼaē ke nātou maʼa. Maʼa ʼihi, ʼe ko he aga ia kua ʼāfea, ʼe mole ʼalutahi ia mo te faʼahiga maʼuli ʼo totatou temi. Koia ʼe nātou pulihi tonatou ʼuhiga maʼa kae mole nātou fiafia ai. Ko ʼihi neʼe nātou pulihi tanatou maʼa ʼi tanatou fia fakafimālie ʼi he kiʼi temi pe tonatou ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino. Ko ʼihi neʼe nātou pulihi tanatou maʼa ʼi tanatou ʼamanaki ʼaē ke nātou maʼuhiga kia mata ʼo tonatou ʼu kaumeʼa peʼe ki he tahi age.​—Tāʼaga Lea 13⁠:⁠20.

3 Ko te tokolahi ʼe nātou mahino tauhala ki te maʼuhiga moʼoni ʼo te nofo maʼa. ʼI te agamāhani ʼe hoko kia nātou he mamahi lahi. Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, ko te ʼu fua ʼo te aga heʼeʼaoga ʼe hage ko he meʼa kona, “ohage ko te apiseneto.” (Tāʼaga Lea 5⁠:​3, 4) ʼI te mālama aga heʼe maʼa ʼo te temi ʼaenī, ʼe feafeaʼi hakotou faka maʼuhiga pea mo taupau maʼu takotou nofo maʼa? ʼE tou vakaʼi anai te ʼu faʼahi e tolu ʼe feala ke tou fai.

Koutou Hāofaki Tokotou Loto

4. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te loto, pea he koʼe ʼe tonu ke tou hāofaki?

4 Ko te puleʼaki moʼo taupau totatou ʼuhiga maʼa ʼe ko te hāofaki ʼo te loto. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te meʼa tāfito ʼaē ʼe tonu ke ke hāofaki, hāofaki tou loto, heʼe haʼu mai ai te ʼu matapuna ʼo te maʼuli.” (Tāʼaga Lea 4⁠:23) Koteā koa te “loto” ʼaē ʼe talanoa kiai? Ko tokotou ʼuhiga ʼo loto, ohage ko takotou ʼu fakakaukau, mo te ʼu meʼa ʼe koutou logoʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou uga koutou. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE tonu ke ke ʼofa kia Sehova, tou ʼAtua, ʼaki tou loto katoa, pea mo tou nefesi katoa, pea mo tou mālohi maʼuli katoa.” (Teutalonome 6⁠:⁠5) Neʼe ʼui e Sesu ʼe ko te fakatotonu lahi tokotahi ʼaia. (Maleko 12⁠:​29, 30) ʼE hā lelei mai, ko totatou loto ʼe maʼuhiga ʼaupito pea ʼe tonu ke tou hāofaki.

5. ʼE lava liliu feafeaʼi te loto ko he meʼa ʼe ʼaoga pea ʼi te tahi faʼahi, ʼe fakatupu tuʼutāmaki feafeaʼi?

5 Kae ʼe toe ʼui e te Tohi-Tapu “ ʼe kākā te loto, ʼo laka ʼi te meʼa kehe fuli, pea ʼe mole hona faitoʼo.” (Selemia 17⁠:⁠9) ʼE lava kākā feafeaʼi totatou loto​—peʼe lava liliu feafeaʼi ko he tuʼutāmaki kia tatou? Tou toʼo he faʼifaʼitaki: Ko te motokā ʼe ʼaoga, pea ʼe feala ke ina hāofaki he maʼuli mo kapau ʼe tonu ke foimo leletakiʼi. Kae kapau ko ia ʼaē ʼe ina ʼuli te motokā, ʼe mole ina taki fakalelei, ʼo puke maʼu te foe, pea ko te motokā ʼaia ʼe feala ke ina matehi he tahi. ʼO toe feiā pe, kapau ʼe mole koutou hāofaki tokotou loto, ʼe koutou mulimuli pe anai ki tokotou ʼu holi pea ʼe tuʼutāmaki ai anai tokotou maʼuli. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko ia ʼaē ʼe falala ki tona loto ʼe vale ia, kae ko ia ʼaē ʼe haʼele ʼaki he aga fakapotopoto, ʼe hāo anai ia.” (Tāʼaga Lea 28⁠:26) Ei, ʼe feala ke koutou haʼele ʼaki he aga fakapotopoto pea mo hāo mai he tuʼutāmaki mo kapau ʼe koutou fakaʼaogaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua moʼo takitaki ʼo koutou, ohage pe ko hakotou vakaʼi he mape ʼi muʼa ʼo takotou faifolau.​—Pesalemo 119⁠:105.

6, 7. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te maʼoniʼoni, pea he koʼe ʼe maʼuhiga ki te ʼu kaugana ʼa Sehova? (b) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe feala ki he ʼu hahaʼi agahala ke nātou faʼifaʼitakiʼi te maʼoniʼoni ʼo Sehova?

6 ʼI te agamāhani, ko totatou loto ʼe mole holi ki te meʼa ʼaē ʼe maʼa. Koia ʼe tonu ai ke tou taki ki te faʼahi ʼaē ʼe maʼa. Moʼo fai te faʼahi ʼaia, tou vakaʼi muʼa te maʼuhiga moʼoni ʼo te nofo maʼa. Ko te kalitate ʼaia ʼe pipiki ki te maʼoniʼoni, ʼaē ko tona faka ʼuhiga ko te heʼe mele, pea mo te mamaʼo mai te agahala. Ko te maʼoniʼoni ʼe ko he kalitate maʼuhiga ʼe kau ʼi te ʼulugaaga ʼo Sehova ʼAtua. Ko te ʼu lauʼi teau vaega faka Tohi-Tapu ʼe nātou fakapipiki te kalitate ʼaia kia Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼui e te Tohi-Tapu “ko te ʼuhiga maʼoniʼoni ʼe ʼa Sehova.” (Ekesote 28⁠:36) Kae koteā te pikipikiga ʼo te kalitate lahi ʼaia pea mo tatou, hahaʼi agahala?

7 ʼI tana Folafola, ʼe ʼui fēnei mai e Sehova kia tatou: “ ʼE tonu ke koutou maʼoniʼoni, heʼe ʼau maʼoniʼoni.” (1 Petelo 1⁠:​16, MN ) Ei, ʼe feala ke tou faʼifaʼitaki ia te maʼoniʼoni ʼo Sehova; ʼe feala ke tou taupau totatou maʼa ʼi ʼona muʼa. Koia, ka tou fakafisi ki he aga ʼe kovi pea mo ʼuli, ʼe tou kumi ai ke tou kaku ki te pilivilesio lahi pea mo fakafiafia​—ʼaē ko te fakatapa ia te ʼulugaaga matalelei ʼo te ʼAtua Māʼoluga! (Efeso 5⁠:⁠1) ʼE mole tonu ke tou manatu ʼe mole feala ke tou fai te faʼahi ʼaia, heʼe ko Sehova ʼe ko he Pule ʼe poto pea ʼe mole ina fakamaʼua mai he meʼa ʼe mole tou lava fai. (Pesalemo 103⁠:​13, 14; Sakopo 3⁠:17) ʼE moʼoni, ʼe tonu ke tou faiga lahi ke tou nonofo maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai. Pea neʼe faitohi ia te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo “te agatonu pea mo te nofo maʼa ʼaē ʼe tonu ke fai kia Kilisito.” (2 Kolonito 11⁠:​3, MN ) ʼE mole tou loto fakafetaʼi koa kia Kilisito pea mo tana Tāmai ʼo tou faiga lahi ke tou nonofo maʼa, ʼuhi he neʼe nā fakahā mai te ʼofa lahi ʼe mole feala ke tou toe liufaki age? (Soane 3⁠:16; 15⁠:13) ʼE ko he pilivilesio tatatou fakahā tatatou loto fakafetaʼi ʼo tou taupau he maʼuli maʼa. Kapau ʼe tou manatu feiā ʼo ʼuhiga mo totatou ʼuhiga maʼa, pea ʼe maʼuhiga anai kia tatou pea mo tou hāofaki anai totatou loto.

8. (a) ʼE tou lava fafaga feafeaʼi totatou loto? (b) ʼAki tatatou ʼu palalau, koteā ʼaē ʼe lava ʼiloʼi ai ʼo ʼuhiga mo tatou?

8 ʼE tou toe hāofaki totatou loto, mo kapau ʼe tou tokaga ʼo fafaga tuʼumaʼu totatou ʼatamai pea mo totatou loto ʼaki he meʼa kai fakalaumālie, ʼo tou tokaga tāfito ki te logo lelei ʼa te Puleʼaga ʼa te ʼAtua. (Kolose 3⁠:⁠2) ʼE tonu ke hā te faʼahi ʼaia ʼi tatatou ʼu fai palalau. Kapau ʼe ʼiloʼi tatou e te hahaʼi ohage ko he tahi ʼe palalau ki te ʼu meʼa fakasino pea mo te ʼu meʼa heʼeʼaoga, ʼe tou fakahā ai te ʼuhiga ʼo totatou loto. (Luka 6⁠:45) Tou faiga ke ʼiloʼi tatou ko he tahi ʼe palalau ki he ʼu manatu fakalaumālie pea mo fakaloto mālohi. (Efeso 5⁠:⁠3) Moʼo hāofaki totatou loto, ʼe ʼi ai te ʼu tuʼutāmaki lahi ʼe tonu ke tou tekeʼi. Tou vakaʼi te ʼu tuʼutāmaki e lua.

Koutou Hola Mai Te Folonikasio

9-11. (a) He koʼe ko nātou ʼaē ʼe mole nātou tokagaʼi te tokoni ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito 6⁠:​18, ʼe feala ke nātou fai he agahala mamafa? Koutou tuku mai he faʼifaʼitaki. (b) Kapau ʼe tou fia hola mai te folonikasio, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tekeʼi? (c) Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku mai kia tatou e te tagata agatonu ko Sopo?

9 Neʼe takitaki e Sehova ia te ʼapositolo ko Paulo ke ina tohi he tokoni ʼe ʼaoga ki te tokolahi moʼo hāofaki tonatou loto pea mo nātou nonofo maʼa. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koutou hola mai te folonikasio.” (1 Kolonito 6⁠:​18, MN ) Koutou tokagaʼi, ʼe mole ina ʼui pe ki te kau Kilisitiano “Koutou tekeʼi te folonikasio.” ʼE loloto age tana tokoni, heʼe ina fakatotonu ke nātou feholaki mai te ʼu aga heʼeʼaoga, ohage ko hanatou hola mai he tuʼutāmaki ʼe feala ke nātou mamate ai. Kapau ʼe mole tou tokagaʼi te tokoni ʼaia, pea ʼe feala anai ke tou fai he agahala mamafa pea ʼe toʼo anai e te ʼAtua tana tapuakina ia tatou.

10 Koʼeni tona faʼifaʼitaki: Ko he faʼe ʼe ina fakamaʼa pea mo teuteuʼi tana kiʼi tama heʼe nātou ʼolo ki he gaohi meʼa maʼuhiga. ʼE kole age e te kiʼi tamasiʼi peʼe feala hana gaoʼi ʼi tuʼa ʼi muʼa ʼo tanatou ʼolo pea ʼe tali e tana faʼe, kae ʼe ʼi ai te meʼa ʼe tonu ke ina fai. ʼE ʼui fēnei age e tana faʼe: “ ʼAua naʼa ke fakaōvi ki te pela. Kapau ʼe ke pelapela pea ʼe ʼau fakatūʼa anai koe.” Mole fualoa pea ʼe sio e te faʼe ko tana kiʼi tamasiʼi kua ōvi ʼaupito ki te pela. Mole heʼeki pelapela, kae ʼe ina meʼa noaʼi te fakatokaga age ʼo tana faʼe ke mole fakaōvi ki te pela, pea ʼe feala pe hana pelapela. (Tāʼaga Lea 22⁠:15) Tokolahi te kau tūpulaga pea mo te ʼu hahaʼi lalahi neʼe nātou ʼiloʼi lelei pe ʼe tonu ke nātou tokakaga, kae neʼe nātou meʼa noaʼi te faʼahi ʼaia. ʼO feafeaʼi?

11 ʼI te ʼu temi ʼaenī ko te tokolahi ʼe nātou fakahoko tanatou “ ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino fakaufiufi,” heʼe kua lahi te ʼu meʼa ʼe nātou fakahāhā pea mo fakaneke te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. (Loma 1⁠:​26, 27) Kua lahi te ʼu paki ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼe fakahā ʼi te ʼu nusipepa, mo te ʼu tohi, mo te ʼu fime viteo, pea mo te Internet. Ko nātou ʼaē ʼe nātou fili ke nātou fakahū te ʼu paki ʼaia ki tonatou ʼatamai ʼe mole nātou hola mai te folonikasio. Kae ʼe nātou fakaōvi ʼaupito kiai, ʼo nātou fakaōvi ki te tuʼutāmaki, pea mo nātou meʼa noaʼi te fakatokaga ʼa te Tohi-Tapu. ʼE mole nātou hāofaki tonatou loto, kae ʼe nātou fakafonu ʼaki he ʼu paki ʼe kovi, ʼe lagi ʼaoga anai ni ʼu taʼu moʼo pulihi ʼi tanatou fakakaukau. (Tāʼaga Lea 6⁠:27) Ko te tagata agatonu ko Sopo, neʼe ina tuku mai he ako lelei, he neʼe ina fai te fuakava mo tona ʼu mata, ke mole sio ki he meʼa ʼe ina fakahalaʼi ai anai ia ia. (Sopo 31⁠:⁠1) ʼI te temi nei, ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia ke tou mulimuli ki ai.

12. ʼE lava feafeaʼi ki he ʼu Kilisitiano ʼe nā fakatahi, ke nā “hola mai te folonikasio”?

12 Lolotoga tanā fakatahi, ʼe maʼuhiga tāfito ki he tama pea mo he taʼahine ke nā “hola mai te folonikasio.” Lolotoga te temi fakatahi ʼaia, ʼe tonu ko he temi fakafiafia ʼaki he ʼu ʼamanaki pea mo he ʼu fakaʼamu, kae ko ʼihi tūpulaga neʼe nātou maumauʼi te ʼaluʼaga ʼaia he neʼe mole nātou tekeʼi te ʼu aga heʼeʼaoga. Ka hoko te faʼahi ʼaia, pea ʼe nā pulihi ai te tafitoʼaga lelei ki he ʼohoana lelei​—he felogoi ʼe fakatafito ki te ʼofa ʼaē ʼe mole manatu pe kia ia, mo te loto lolomi, pea mo te fakalogo kia Sehova ʼAtua. Ko te taumatuʼa Kilisitiano neʼe nā fai te aga heʼeʼaoga lolotoga tanā fakatahi. Hili tanā ʼohoana, neʼe tala e te fafine ʼohoana neʼe hoha tona leʼo ʼo loto, pea neʼe puli mo tana fiafia ʼi te ʼaho ʼo te ʼohoana. Neʼe ina ʼui fēnei: “Tuʼa lahi neʼe ʼau kole kia Sehova ke ina fakamolemole mai, kae tatau aipe peʼe kua hili taʼu e fitu talu mai ai, kae ʼe kei vevele pe toku leʼo ʼo loto.” ʼE maʼuhiga kia nātou ʼaē ʼe nātou tō ki te agahala ʼaia ke nātou kumi tokoni ki te kau tagata ʼāfea. (Sakopo 5⁠:​14, 15) Kae tokolahi te ʼu taumatuʼa Kilisitiano neʼe nātou aga fakapotopoto pea mo nātou tekeʼi te ʼu tuʼutāmaki ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe nātou fakatahi ai. (Tāʼaga Lea 22⁠:⁠3) Neʼe ʼi ai te ʼu tuʼakoi ʼo tanatou fakahāhā tonatou ʼofa. Neʼe nātou kaugā ʼolo mo he tahi age pea mo nātou tokakaga ke mole nātou nonofo toko lua ʼi he koga meʼa ʼe lāvaki.

13. He koʼe ʼe mole tonu ki te kau Kilisitiano ke nātou fakatahi mo he tahi ʼe mole tauhi kia Sehova?

13 Ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi kia Sehova, ʼe hoko kia nātou te ʼu fihifihia lahi. Ohage la, ʼe koutou lava fakatahi feafeaʼi mo he tahi ʼe mole ʼofa kia Sehova ʼAtua? ʼE maʼuhiga ki te kau Kilisitiano ke nātou fakatahi pe mo nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kia Sehova pea mo fakaʼapaʼapa ki tana ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te aga maʼa. ʼE tou maʼu te tokoni ʼaenī ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼAua naʼa koutou kau mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui, ʼi he ʼakau ʼamo ʼe mole ʼalutahi. Heʼe koteā te felogoi ʼa te faitotonu pea mo te meʼa noaʼi ʼo te lao? Peʼe koteā te felogoi ʼa te mālama pea mo te fakapōʼuli?”​—2 Kolonito 6⁠:​14, MN.

14, 15. (a) Koteā te ʼu manatu hala ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo te faka ʼuhiga ʼo te kupu “folonikasio”? (b) Koteā te ʼu aga ʼaē ʼe faka ʼuhiga kiai te kupu “folonikasio,” pea ʼe lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ke nātou “hola mai te folonikasio”?

14 ʼE toe maʼuhiga ke tou ʼiloʼi pe koteā te faka ʼuhiga ʼo te folonikasio. ʼE mole feala ke tou hola mai ai mo kapau ʼe mole tou ʼiloʼi lelei peʼe koteā. Ko ʼihi ʼi te malamanei ʼe nātou maʼu he manatu hala ʼo ʼuhiga mo te faka ʼuhiga ʼo te “folonikasio.” ʼE nātou manatu ʼe feala pe hanatou fakafimālie tanatou ʼu holi ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼi tuʼa atu ʼo te nofo ʼohoana, mo kapau ʼe mole nātou fakahoko ni ʼu felāveʼi fakasino. Ko ʼihi kautahi aga fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe nātou faigaʼi ke nātou fakasiʼisiʼi te kaugamālie ʼo te ʼu taʼahine ʼaē ʼe faitama kae mole nātou loto kiai, ʼe nātou fakaloto mālohiʼi te kau tūpulaga ke nātou fai he tahi ʼu faʼahiga aga heʼeʼaoga ʼe mole feala ke nātou faitama ai. Kae ʼe mole ko he tokoni lelei ʼaia, heʼe ko te faigaʼi ʼa he taʼahine ke mole faitama ʼi tuʼa atu ʼo te nofo ʼohoana, ʼe mole tatau mo te nofo maʼa, pea ʼe mole ko te faka ʼuhiga totonu ʼaia ʼo te “folonikasio.”

15 Ko te kupu faka Keleka por·neiʹa, ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu folonikasio, ʼe lahi tona ʼu faka ʼuhiga. ʼE faka ʼuhiga ki he ʼu felāveʼi fakasino ʼa he ʼu hahaʼi ʼe mole heʼeki ʼohoana pea tāfito ki te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te ʼu koga tapu. Ko te kupu por·neiʹa, ʼe toe faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu pea mo te fāfā ki te ʼu koga tapu ʼo he tahi kehe​—ko te ʼu aga neʼe fai māhani ʼi te ʼu fale ʼo te ʼu fafine paomutu. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou manatu ko te ʼu aga ʼaia ʼe mole ko he “folonikasio” ʼe nātou faihala pea ʼe nātou tō ki te hele ʼa Satana. (2 Timoteo 2⁠:26) Tahi ʼaē meʼa, ko te nofo maʼa ʼe mole faka ʼuhiga pe ke mole tou fai he ʼu aga ʼe pipiki ki te folonikasio. Ke feala hatatou “hola mai te folonikasio,” ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai te ʼu ʼuli fuli pe ʼaē ʼe pipiki ki te ʼu felāveʼi fakasino, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaē ʼe feala ke iku ki te agahala mamafa ʼaē ko te por·neiʹa. (Efeso 4⁠:19) Kapau ʼe tou fai feiā pea ʼe tou nonofo maʼa anai.

Te ʼu Tuʼutāmaki ʼAē Ko Te Faiʼakau

16. Ohage ko te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ko te ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lelei ai ki he toko lua ke nā fakahā tanā femanakoʼaki?

16 Kapau ʼe tou fia nonofo maʼa, pea ʼe tonu ke tou tokakaga ki te tahi tuʼutāmaki ʼaē ko te faiʼakau. Ko ʼihi ʼe nātou tui papau ko te faiʼakau ʼe mole kovi ki he taʼahine pea mo he tama. Kae ʼe nātou ʼui ʼi te fakatahi ʼaia ʼe feala ke nā fai he ʼu aga ʼo tana femanakoʼaki. Neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi neʼe nātou sio ki te “gaoʼi” ʼa Isaake mo Lepeka, pea ʼaki tanā aga ʼaia neʼe mahino ai kia nātou neʼe mole nā tautuagaʼane. (Senesi 26⁠:​7-9) Kae neʼe kua nā ʼohoana, koia neʼe lelei tanā fakahā ʼaia tanā femanakoʼaki. ʼE mole tatau ia mo te faiʼakau.

17. Koteā te faiʼakau, pea koteā te puleʼaki kiai?

17 ʼE feala ke tou fakamahino te faiʼakau ko te fakahā ʼa he tama ʼe manako ki he taʼahine kae mole ina fakatuʼutuʼu moʼoni ke ʼohoana mo ia. Ko te natula ʼo te tagata ʼe faigataʼa, koia ʼe lahi te ʼu agaaga ʼo te faiʼakau, pea ko ʼihi ʼo te ʼu agaaga ʼaia ʼe faigataʼa tona ʼiloʼi. (Tāʼaga Lea 30⁠:​18, 19) Kae ʼe mole ko he puleʼaki lelei mo kapau ʼe fai he ʼu lekula fefeka ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE lelei age ke tou vakavakaʼi fakahagatonu ia kita totonu pea mo maʼuliʼi fakalelei te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu.

18. He koʼe ko ʼihi ʼe nātou faiʼakau, pea he koʼe ʼe feala ke fakatupu lotomamahi?

18 ʼI tona fakahagatonu, ko te tokolahi ia tatou ʼe tou fakamoʼoni ʼe tou leleiʼia mokā hage ʼe manako he tama peʼe ko he taʼahine ia kita. ʼE ko he meʼa ʼe tou logoʼi fuli. Kae ʼe tou fakatahi koa mo he tahi ke hage ʼe tou manaʼia peʼe tou faigaʼi ke tupu hana manako ia kita? Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou fakakaukauʼi koa te mamahi ʼaē ʼe feala ke hoko ai? Ohage la, ʼe ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 13⁠:12: “ ʼE mahaki te loto, mokā ʼe mole hoko vave te meʼa ʼaē ʼe fakatalitali kiai.” Kapau ʼe tou fakatahi tuʼumaʼu mo he tahi kae mole tou fakatuʼutuʼu ke tou ʼohoana mo ia, pea ʼe mahino ia ʼe mole tou ʼiloʼi peʼe malave feafeaʼi kia ia ʼaē ʼe tou fakatahi mo ia. ʼE lagi feala ki te tama peʼe ko te taʼahine, ke manatu ke koulua fakatahi pea mo lagi manatu ke koulua ʼohoana. Kae ʼe feala ke hoko ai he lotomamahi ʼaupito. (Tāʼaga Lea 18⁠:14) ʼE ko he agakovi te fakahuahuaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e he tahi ʼi tona loto.

19. Koteā te tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko ki he Kilisitiano ʼe fakatahi tuʼumaʼu mo he tahi ʼe mole ko hona ʼohoana?

19 ʼE maʼuhiga tāfito ke mole tou fakatahi tuʼumaʼu mo he tahi kua ʼohoana. ʼE kovi hakita manako ki he tahi kua ʼohoana​—pea ʼe kovi ki he tahi kua ʼohoana hana manako ki he tahi ʼe mole ko tona ʼohoana. Kae ko ʼihi kau Kilisitiano neʼe nātou faihala ʼo nātou ʼui ʼe mole kovi hanatou manako ki he tahi ʼe mole ko tonatou ʼohoana. Ko ʼihi neʼe nātou fakahā ki tonatou ʼu “kaumeʼa” ʼaia tanatou ʼu tuʼania, pea mo nātou palalau ʼo ʼuhiga mo he ʼu meʼa ʼe mole nātou fakahā ki tonatou ʼohoana. Pea neʼe tupu ai tanā femanakoʼaki, pea ʼe fakaloto mamahi pea mo ina maumauʼi te nofo ʼohoana. ʼE lelei ke manatuʼi e te kau Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana te fakatokaga fakapotopoto ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tono​—neʼe ina ʼui ʼe kamata ʼi tokita loto. (Mateo 5⁠:28) Koia tou hāofaki tokita loto pea mo tekeʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ke kita tuʼutāmaki ai.

20. ʼE tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi tatatou maʼa?

20 ʼE moʼoni, ʼe mole faigafua hatatou nonofo maʼa ʼi te mālama ʼo te temi nei ʼaē ʼe lahi tanatou fai te ʼu aga heʼeʼaoga. Kae koutou manatuʼi, ʼe faigafua age hakita nofo maʼa ʼi hakita faiga ke kita toe maʼu te maʼa ʼaia mo kapau neʼe kua kita fai he aga heʼeʼaoga. ʼE moʼoni, ko Sehova ʼe feala ke ina “fakamolemole lahi” pea ʼe feala ke ina fakamaʼa ia nātou ʼaē ʼe fakahemala moʼoni mai tanatou ʼu agahala. (Isaia 55⁠:⁠7) Kae ko nātou ʼaē neʼe nātou fai he aga heʼeʼaoga, ʼe mole puipui nātou e Sehova mai te ʼu fua ʼo tanatou aga ʼaia. Ko te ʼu fua kovi ʼaia ʼe feala ke hoko fualoa, peʼe hoko ʼi tokita maʼuli katoa. (2 Samuele 12⁠:​9-12) Koia, koutou hāofaki tokotou loto ke feala hakotou nonofo maʼa. Koutou faka maʼuhigaʼi tokotou ʼuhiga maʼa ia muʼa ʼo Sehova ohage ko he koloā maʼuhiga​—pea ʼaua naʼa koutou maumauʼi.

ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?

• Koteā te faka ʼuhiga ʼo te maʼa, pea he koʼe ʼe maʼuhiga?

• ʼE tou lava hāofaki feafeaʼi totatou loto?

• Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke tou hola mai te folonikasio?

• He koʼe ʼe tonu ke tou tekeʼi te faiʼakau?

[Paki ʼo te pasina 11]

ʼE feala ke hoko he tuʼutāmaki ʼaki he motokā ʼe mole taki fakalelei

[Paki ʼo te pasina 12]

Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe tou meʼa noaʼi te ʼu fakatokaga?

[Paki ʼo te pasina 13]

Ko te fakatahi ʼa he toko lua ʼi hona ʼaluʼaga ʼe maʼa ʼe fakafiafia pea mo ina faka maʼuhigaʼi te ʼAtua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae