Ko Lepeka—Ko He Fafine Aga Faka Lotu Neʼe Poto ʼi Te Fai Fakatuʼutuʼu
KOUTOU fakafuafua age muʼa mo kanapaula neʼe tonu ke koutou filifili he ʼohoana maʼa takotou tama. Ko te faʼahiga taʼahine feafeaʼi anai ka koutou filifili? Koteā anai te ʼu kalitate ʼe tonu ke ina maʼu? ʼE koutou kumi anai koa he tahi ʼe hoihoifua, mo ʼatamai, mo agalelei, pea mo faʼa gāue? Peʼe koutou ʼuluaki kumi muʼa he tahi age ʼu kalitate?
Neʼe tau ia Apalahamo mo te faigataʼaʼia feiā. Neʼe fakapapauʼi age e Sehova ʼe mahu anai te ʼu tapuakina ʼaē ka maʼu anai e te hōloga ʼo tona foha ko Isaake. ʼI te temi ʼaē neʼe fai ai te ʼu fakapapau ʼaia, ko Apalahamo neʼe kua matuʼa, pea ko tona foha neʼe mole heʼeki ʼohoana. (Senesi 12:1-3, 7; 17:19; 22:17, 18; 24:1) Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe vaevae anai e Isaake ia te ʼu tapuakina mo te taʼahine ʼaē ka nā ʼohoana pea mo te hōloga ʼaē ka tupu mai ia nāua, koia neʼe fai e Apalahamo he fakatuʼutuʼu ke maʼu he ʼohoana lelei maʼa Isaake. Neʼe tonu tāfito ke ina maʼu he taʼahine ʼe tauhi kia Sehova. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole lava maʼu he taʼahine feiā ʼi Kanaane, ʼi te fenua ʼaē neʼe nofo ai ia Apalahamo, koia neʼe tonu ai ke ina kumi ʼi he tahi koga meʼa. Ko te fafine ʼaē neʼe filifili neʼe ko Lepeka. Neʼe maʼu feafeaʼi ia Lepeka? Neʼe ko he fafine koa neʼe maʼuli fakalaumālie? Koteā ʼaē ʼe tou lava ako mai tona faʼifaʼitaki?
ʼE Kumi He Taʼahine Mo Hona ʼu Kalitate Lelei
Neʼe fekauʼi e Apalahamo tana tagata kaugana ʼaē kua matuʼa ʼaupito, lagi ko Eliesele, ke ʼalu ki te fenua mamaʼo ʼo Mesopotamia ʼo kumi mai ai he ʼohoana moʼo Isaake mai te ʼu kāiga ʼo Apalahamo, ko te ʼu hahaʼi neʼe tauhi kia Sehova. Neʼe ko he fekau maʼuhiga ʼaupito, koia neʼe fakamaʼua kia Eliesele ke ina fai he fakapapau ʼe mole ina filifili anai he taʼahine Kanaane ke ʼohoana mo Isaake. Neʼe maʼuhiga te fakamālohiʼi e Apalahamo ia te faʼahi ʼaia.—Senesi 24:2-10.
ʼI tana ʼosi fagona ki te kolo ʼo te ʼu kāiga ʼo Apalahamo, neʼe taki e Eliesele tana ʼu kamelo e hogofulu ki te vai keli. Neʼe hoko fēnei, neʼe ko te afiafi, pea neʼe faikole fēnei ia Eliesele: “Koʼeni ʼe ʼau tuʼu ōvi ki te vai keli, pea ʼe hū mai ki tuʼa te ʼu ʼofafine ʼo te ʼu tagata ʼo te kolo moʼo ʼohu vai. ʼE tonu ke hoko te meʼa ʼaenī, ko te taʼahine ʼaē ka ʼau ʼui anai ki ai, ‘Fakahifo mai tou hina utu vai, ke ʼau ʼinu,’ pea ka ina ʼui mai anai: ‘ ʼInu, pea ʼe ʼau toe faka ʼinu anai mo tau ʼu kamelo,’ ʼe ko ia ʼaia ʼaē ʼe tonu ke ke fili ki tau kaugana, kia Isaake.”—Senesi 24:11-14.
Neʼe lagi ʼiloʼi e te hahaʼi fafine ʼo te koga meʼa, mokā fia ʼinu he kamelo, ʼe feala pe ke ina ʼinu te ʼu lite vai e 100 tupu. Koia ko te fafine ʼaē neʼe fia ʼohu vai moʼo faka ʼinu te ʼu kamelo e hogofulu neʼe kua ina ʼiloʼi te toe gāue ʼaē ka ina fai. Ko tana fai ia te gāue ʼaia kae mole haʼu he tahi ʼo tokoni kia ia, ʼe ina fakamoʼoni ai ia tona mālohi, mo tana faʼa kātaki, mo tana agavaivai, mo tona loto manavaʼofa ki te tagata pea mo te ʼu manu.
Koteā ʼaē neʼe hoko? “Neʼe mole heʼeki ʼosi tana palalau, kae hū mai ki tuʼa ia Lepeka, neʼe tupu mai ia Petuele te tama ʼa Milika te ʼohoana ʼo Naole, te tēhina ʼo Apalahamo, pea neʼe ina ʼamo tana ipu kele. Pea neʼe finemui ʼaupito te taʼahine; pea neʼe kei taupoʼou, . . . pea neʼe hifo ki te vai keli, ʼo fakafonu tana ipu kele pea neʼe hake ake. Pea neʼe lele atu aipe te tagata kaugana ʼo faka fetaulaki mo ia pea ʼui maʼana: ‘Fakalelei age tou loto, kae ke ʼau ʼinu muʼa he moʼi vai ʼo tau ipu.’ Pea neʼe tali fēnei age e te taʼahine: ‘ ʼAliki, ʼinu.’ Pea neʼe ina foimo tuku ifo tona ipu pea mo foaki age ke ʼinu.”—Senesi 24:15-18.
Neʼe Maʼu Koa e Lepeka Ia Te ʼu Kalitate ʼAē Neʼe Fakaʼamu Ke Ina Maʼu Anai?
Ko Lepeka neʼe ko te mokopuna ʼo Apalahamo, pea neʼe mole gata pe ki tona finemui, kae neʼe ʼi ai foki mo tona ʼu kalitate. Neʼe mole tuʼania ʼi te palalau mo he matāpule, peʼe umiuminoa ki te tagata ʼaia. Neʼe agaʼofa kia Eliesele ʼi tana kole age ke ʼinu. Ko te aga ʼaē neʼe ina fai neʼe ko he agaʼi fenua, he neʼe ko he aga fakaʼapaʼapa. Kae ʼe tali anai koa e Lepeka mo kapau ʼe toe kole age e Eliesele he tahi age meʼa?
Neʼe ʼui fēnei e Lepeka: “ ʼAliki, ʼinu.” Pea neʼe mole gata ai. Neʼe ʼui fēnei e Lepeka: “ ʼE ʼau toe ʼohu vai anai maʼa tau ʼu kamelo ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo tanatou ʼinu.” Neʼe ina foaki ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai. ʼAki he faiga mālohi ‘neʼe ina liligi fakavilivili fuli te ipu vai ki te ʼinuʼaga ʼo te ʼu manu, pea lele ki te vai keli ʼo toe ʼohu vai mai ai, pea ina fai hoholo ai maʼa te ʼu kamelo fuli.’ Neʼe ko he taʼahine faʼa gāue. ʼE toe hoko fēnei te fakamatala: ‘Lolotoga te temi ʼaia, neʼe sioʼi ia ia e te tagata ʼaki he loto punamaʼuli.’—Senesi 24:19-21.
ʼI te ʼiloʼi e Eliesele ko te taʼahine neʼe ko te kāiga ʼo Apalahamo, neʼe tulolo ia ʼo fakafetaʼi kia Sehova. Neʼe ina kole age peʼe ʼi ai la he koga fale ʼi te ʼapi ʼo tana tāmai ke momoe ai ia ia pea mo nātou ʼaē neʼe kaugā ʼōmai mo ia. Neʼe ʼio atu aipe ia Lepeka pea neʼe lele ki tona ʼapi ʼo fakahā te ʼu logo ʼo ʼuhiga mo te kau matāpule.—Senesi 24:22-28.
ʼI tanā ʼosi fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamatala age e Eliesele, ko Lapane te tokolua ʼo Lepeka pea tana tāmai ko Petuele, neʼe nā mahino ai ʼe ko he ʼu meʼa neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua. ʼE ʼiloga mai, ko Lepeka ʼaē neʼe hinoʼi ke liliu ko he ʼohoana ʼo Isaake. Neʼe nā ʼui fēnei age ki ai: “Toʼo ia ia pea ke ʼalu! Pea ke liliu ko te ʼohoana ʼo te foha ʼo tou pule, ohage ko te meʼa neʼe lea kiai ia Sehova.” Neʼe tali feafeaʼi e Lepeka? ʼI te fehuʼi age ki ai peʼe lotolelei ke foimo ʼalu la, neʼe ina tali age ʼaki te kupuʼi palalau ko tona faka ʼuhiga ʼaenī: “ ʼE ʼau tali ke ʼau ʼalu.” Neʼe mole fakamaʼua ke ina tali te kole ʼaia. Neʼe fakamahino lelei te faʼahi ʼaia e Apalahamo ʼi tana fakamaʼamaʼa ia Eliesele mai tana fakapapau “mo kapau ʼe mole loto ia te taʼahine” te fai kumi ʼaia. Kae neʼe toe tokagaʼi pe foki e Lepeka ia te takitaki ʼa te ʼAtua ʼi te ʼaluʼaga ʼaia. Koia mole tuai, pea neʼe mavae ʼi tona famili ʼo ʼalu ʼo ʼohoana mo he tagata neʼe mole heʼeki felāveʼi mo ia. Ko te tonu ʼaia neʼe ina fai, neʼe ko he fakaʼiloga lelei ʼaia ʼo tana tui, pea neʼe lelei te filifili ʼo te fafine ʼaia ke ʼohoana mo Isaake!—Senesi 24:29-59.
ʼI tana felāveʼi mo Isaake, neʼe pūlouʼi e Lepeka tona fofoga, moʼo fakahā tana fakalogo. Neʼe toʼo ia ia e Isaake ke liliu ko tona ʼohoana, pea ʼe mahino papau ia neʼe manako ia Isaake ia Lepeka ʼuhi ko tona ʼu kalitate maʼuhiga.—Senesi 24:62-67.
Te Māhaga Tagata
Neʼe mole maʼu he fānau ʼa Lepeka lolotoga te ʼu taʼu e 19. ʼAki te temi, neʼe ina fānauʼi te māhaga, kae neʼe tuʼaki kovi, koteʼuhi neʼe fihi te ʼu tamaliki ʼi tona fatu, pea neʼe tagi ia Lepeka ki te ʼAtua. ʼE lagi tou fai feiā ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe tou mamahi ʼaupito ai ʼi totatou maʼuli. Neʼe logo ia Sehova kia Lepeka, pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia ia. ʼE liliu anai ko te faʼe ʼo te ʼu puleʼaga e lua, pea “ ʼe kaugana anai ia ia ʼaē ʼe lahi kia ia ʼaē ʼe veliveli.”—Senesi 25:20-26.
Lagi mole ko te ʼu kupuʼi palalau pe ʼaia ʼaē neʼe lahi tāfito ai te ʼofa ʼo Lepeka ki tana tama muli, ʼaē ko Sakopo. Neʼe kehekehe te ʼu tama. Ko Sakopo neʼe “heʼe mele,” kae ko Esau neʼe ʼiloga tana mole tokaga ki te ʼu meʼa fakalaumālie, he neʼe ina fakatau kia Sakopo ia tona tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu, te fealagia ʼaē ke ina maʼu faka tofiʼa te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua. Neʼe ʼohoanaʼi e Esau te ʼu fafine Itite e toko lua, ʼo hā ʼaki ai tana mole fakaʼapaʼapa—pea mo tana manuki—ki te ʼu meʼa fakalaumālie, ʼo tupu ai te mamahi lahi ʼo tana ʼu mātuʼa.—Senesi 25:27-34; 26:34, 35.
Te Faiga Mālohi Ke Foaki Te Tapuakina Kia Sakopo
ʼE mole ʼui mai e te Tohi-Tapu pe neʼe ʼiloʼi e Isaake ʼe tonu ke kaugana ia Esau kia Sakopo. Ko te faʼahi ʼe tou ʼiloʼi papau, neʼe mahino kia Lepeka mo Sakopo ʼe foaki age anai te tapuakina kia ia. Neʼe foimo fai atu aipe e Lepeka he puleʼaki ʼi tana logo ʼaē ʼe ʼamanaki tapuakiʼi ia Esau e Isaake ʼi te temi ʼaē ka ina ʼave ai he pa meʼa kai ko te kanoʼi manu. Neʼe kei maʼu pe e Lepeka te poto ʼi te fai fakatuʼutuʼu pea mo tana faʼa fai. Neʼe ina ‘fakatotonu’ ai kia Sakopo ke ʼalu ʼo ʼaumai he ʼu ʼuhiʼi tao e lua. Neʼe ina teuteuʼi maʼa tona ʼohoana te pa meʼa kai ʼaē neʼe fia kai kiai. Pea neʼe tonu leva kia Sakopo ke ina fai ohage ʼe ko ia ia Esau, ke feala hana maʼu te tapuakina. Neʼe mole loto kiai ia Sakopo, koteʼuhi kapau ʼe ʼiloʼi hala e tana tāmai ʼe ko te kākā ʼaē neʼe fai age ki ai, pea ʼe ina fai anai he faitutuku ki ai! Kae neʼe lotomālohi e Lepeka ke hoko ia te faʼahi ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Tama, ke tō mai kia ʼau ia te malaʼia ʼaē ʼe tonu ke hoko kia koe.” Pea neʼe ina teuteuʼi ai te pa meʼa kai, mo teuteuʼi ia Sakopo ke hage pe la ko Esau, pea ina fakatotonu ai ke ʼalu ki tona ʼohoana.—Senesi 27:1-17.
ʼE mole tou ʼiloʼi pe koʼe neʼe fai puleʼaki feiā ia Lepeka. Ko te tokolahi ʼe nātou tauteaʼi tana aga ʼaia, kae ʼe mole tauteaʼi ia e te Tohi-Tapu, peʼe ko Isaake ʼi tana ʼiloʼi leva ʼaē neʼe ko Sakopo ʼaē neʼe ina maʼu te tapuakina. Kae neʼe fakalahi e Isaake ia te tapuakina ʼaia. (Senesi 27:29; 28:3, 4) Neʼe ʼiloʼi e Lepeka te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sehova ʼo ʼuhiga mo tana ʼu tama. Koia ʼaē neʼe fai puleʼaki ai ke maʼu papau e Sakopo ia te tapuakina ʼaē neʼe tonu ke ina maʼu. Neʼe ʼalutahi moʼoni ia mo te finegalo ʼo Sehova.—Loma 9:6-13.
Neʼe Fekauʼi Ia Sakopo Ke ʼAlu Ki Halane
Neʼe faka ʼalunoa e Lepeka ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Esau, ʼo ina fakamālohiʼi ia Sakopo ke hola ʼo aʼu ki te hoki fakalaka ʼo te ʼita lahi ʼo tona tēhina. Neʼe ina kolekole age kia Isaake ke lagolago age ki tana kole, ʼo mole palalau ai ki te ʼita ʼa Esau. Kae ʼaki he aga fakaʼeteʼete, neʼe palalau ki tona ʼohoana ʼo fakatokaga age tana tuʼania ʼaē naʼa ʼohoana ia Sakopo mo he fafine Kanaane. Neʼe ko he manatu neʼe feʼauga moʼo fakalotoʼi ia Isaake ke ina fakatotonu kia Sakopo ke ʼaua naʼa ina ʼohoanaʼi he fafine Kanaane, pea mo tana fekauʼi ʼaē ke ʼalu ʼo kumi mai hona ʼohoana mai te famili ʼo Lepeka ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. ʼE mole ʼi ai he fakamatala ʼe ina ʼui ai neʼe toe fesioʼaki ia Lepeka mo Sakopo, kae kua tou ʼiloʼi papau ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Lepeka neʼe fua lelei ai kia nātou ʼaē ka liliu ko te hahaʼi ʼo Iselaele.—Senesi 27:43–28:2.
ʼE tou leleiʼia ʼaupito ia Lepeka, ʼuhi ko te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai. Neʼe finemui ʼaupito, kae ko tona finemui ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito neʼe ko tana pipiki ki te ʼAtua. Ko te faʼahi ʼaia ʼaē neʼe kumi e Apalahamo ʼi te taʼahine ʼaē ka ina ʼohoanaʼi anai tona foha. ʼE mahino neʼe mole ʼamanaki ia Apalahamo ʼe lahi te tahi ʼu kalitate matalelei ʼi te taʼahine ʼaia. Ko tana tui mo tana lototoʼa ʼo muliʼi te takitaki fakaʼatua, pea mo tana gāue mālohi, mo tana agavaivai, pea mo tana tali kāiga lahi, ʼe ko he ʼu kalitate ia ʼe lelei ke faʼifaʼitakiʼi e te kau fafine Kilisitiano fuli. Ko te ʼu kalitate ʼaia ʼe kumi e Sehova ʼi he fafine ʼe ina tuku moʼoni he faʼifaʼitaki.