Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼE lau e ʼihi neʼe mole afāsia ia Paulo ʼi te motu ʼo Maleta, ʼi te potu saute ʼo Sicile, kae neʼe afāsia ʼi te tahi motu. Neʼe afāsia koa ʼifea?
ʼE talanoa te fehuʼi ʼaia ki te manatu foʼou ʼo ʼuhiga mo te afāsia ʼa te ʼapositolo ko Paulo, heʼe ʼui neʼe mole hoko ʼi te motu ko Maleta, kae neʼe hoko ʼi Céphalonie (peʼe Kefallinía), ʼe ōvi ki Corfou ʼi te Tai Ionienne, ʼi te potu uesite ʼo Keleka. ʼE fakamatala e te Tohi-Tapu, ko Paulo neʼe mavae mai Sesalea kae leʼoleʼohi e te setulio Loma ko Suliusi mo te tahi kau solia, pea mo te ʼu kaugā folau ʼo Paulo. Ohage ko tona tuʼu ʼi te mape, neʼe nātou folau ki Sitoni pea mo Mila. ʼI tanatou fetogi vaka ʼo nātou hiki ki te vaka lahi ʼe fetuku pulapula mai Alexandrie, ʼi Esipito, neʼe nātou ʼolo faka esite ki Kinito. Neʼe mole kei nātou lava ʼolo ʼi te ala ʼaē neʼe tonu ke nātou ʼolo ai, ʼo fakalaka ʼi te Tai Égée ʼo ʼolo ki te muliʼi fenua ʼo Keleka pea hoko ai ki Loma. Neʼe agi lalahi te ʼu matagi ʼo nātou hifo ai faka saute ki Kelete ʼo nātou ūgia ai. Neʼe nātou tau ai ki te taulaga ko te Taulaga Taulekaleka. ʼI tanatou ʼosi “mavae mai Kelete,” neʼe “pôoki te vaka” e “te matagi [ʼe] agi lalahi pea mo tuu fuga fenua mai, ko te matagi nee higoa ko te Ulakilo.” Neʼe tafea te vaka mamafa ʼaia ʼo aʼu ki te 14 po. Neʼe fakaʼosi te tafea ʼo te toko 276 ki te motu ʼe fakahigoaʼi e te ʼu Tohi faka Keleka ʼo te Tohi-Tapu ko Mélitê.—Gaue 27:1–28:1.
ʼI te temi kua hili, neʼe kumi peʼe ko te motu fea ʼaē ʼe higoa ko Mélitê. Ko ʼihi neʼe nātou manatu ki te motu ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko Mljet, ʼi te Tai Adriatique ʼi te vaʼe fenua ko Croatie. Kae ʼe hage ia ʼe mole ko ia, koteʼuhi ʼe mole feōvi te tuʼuʼaga ʼo te motu ʼaia ʼi te potu noleto mo te tahi ʼu koga meʼa ʼaē neʼe ʼalu kiai ia Paulo, ʼaē ko Syracuse, ʼi Sicile, pea mo te potu uesite ʼo Italia.—Gaue 28:11-13.
Tokolahi te kau fakaliliu Tohi-Tapu neʼe nātou manatu ko Mélitê ko te motu ʼaē kua fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko Maleta (Malte). Ko te ʼuafu fakamuli ʼaē neʼe tau ai te vaka ʼaē neʼe heka ai ia Paulo neʼe ko te Taulaga Taulekaleka, ʼi Kelete. ʼI te agi lalahi ʼo te matagi, koia ʼaē neʼe ʼalu ai te vaka faka uesite ki Kolota [Cauda]. Neʼe haga agi aipe te matagi ʼo tafea ai te vaka lolotoga te ʼu ʼaho. Koia ʼe fakapotopoto ai te manatu ʼaē ko te vaka ʼaē neʼe tuku ke tafea neʼe ʼalu mamaʼo ʼi te potu uesite pea mo kaku ki Maleta.
ʼI tana ʼosi sivisivi te tuʼani matagi pea mo “te ʼalu pea mo te vave ʼo te tafea,” neʼe ʼui fēnei e Conybeare mo Howson ʼi tanā tohi The Life and Epistles of St. Paul: “Ko te vaha mamaʼo ʼo Kolota (Cauda) mo Maleta ʼe siʼi ifo ia kilometa e 770. ʼE to tonu pe ia meʼa fuli, pea ko te koga meʼa pe e tahi ʼaē neʼe feala ke fakaōvi kiai ia te kau vaka ʼi te hogofulu-ma-fā po ʼaia, ʼe ko te koga meʼa ko Maleta. Koia ko te motu pe ʼaē neʼe nātou tau kiai ʼe ko Maleta pe ia.
Logope ʼe ʼi ai te tahi ʼu koga meʼa ʼe fakamahalohalo pe kiai, kae ko te tafea ʼaē ki Maleta ʼo mulimuli ki te mape ʼaenī ʼe koia pe ʼaia ʼaē ʼe tonu.
[Paki ʼo te pasina 31]
(Vakaʼi te nusipepa)
Rome
MLJET
GRÈCE
MALTE
CAUDA
CRÈTE
Cnide
Myre
Sidon
CÉPHALONIE
SICILE
Syracuse
Césarée