ʼE Mālo Te Agalelei ʼi Te Agakovi
Ko te Hau ko Tavite neʼe ko te tagata agalelei. Neʼe ʼofa lahi ki te ʼAtua, mo fia fai ki te faitotonu, pea neʼe manavaʼofa kiā ia neʼe veliveli. Kae ko te hau agalelei ʼaia neʼe tono mo te ʼohoana ʼo tana tagata ʼaē neʼe feala hana falala ki ai. Pea ʼi te ʼiloʼi ʼaē e Tavite kua faitama te fafine, ia Pati-sepa, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakapōgi te tagata. Neʼe ʼohoana leva mo Pati-sepa moʼo fufū te ʼu agahala ʼaē neʼe ina fai.—2 Samuele 11:1-27.
ʼE MAHINO ia ʼe feala ki te hahaʼi ke lahi ʼaupito he ʼu meʼa lelei ʼe nātou fai. Kae he koʼe ʼe lahi ʼaupito tanatou fai te ʼu aga ʼaē ʼe kovi? ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu tona ʼu tupuʼaga tāfito. ʼE toe fakahā ai te ʼu gāue ʼaē ka fai e te ʼAtua ʼaki ia Kilisito Sesu moʼo molehi ia te agakovi ʼo talu ai.
Ko Te Holi Ki Te Kovi
Neʼe fakahā e te hau ko Tavite totonu te tahi tupuʼaga ʼo te agakovi. ʼI te kua ʼosi ʼiloʼi ʼaē ia tana ʼu agahala, neʼe ina tali te ʼu fua kovi fuli ʼo tana aga ʼaia. Neʼe fakahemala, ʼo ina tohi fēnei: “Koʼeni, ʼaki te mamahi neʼe fānauʼi au ʼi te hala, pea ʼi te agahala neʼe fakatupu au e taku faʼē.” (Pesalemo 51:5) Neʼe mole ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke fānauʼi e te ʼu faʼē he ʼu fānau agahala. Kae ʼi te filifili ʼaē e Eva pea mo Atama ke nā talagataʼa ki te ʼAtua, neʼe mole kei feala ke nā fānauʼi he ʼu tamaliki haohaoa. (Loma 5:12) ʼI te tuputupu ʼo te hahaʼi agahala, kua ʼiloga lelei “ko te holi ʼo te loto ʼo te tagata ʼe kovi ia talu mai tana kei veliveli.”—Senesi 8:21.
Kapau ʼe mole tāʼofi te holi ʼaia ki te kovi, pea ʼe hoko anai “te feauki, . . . te u taufehia, te maveu, te maheka, te ita, te fe’filiʼaki, te mavetevete, te fakapalatahi, te u holikovi,” pea mo te tahi ʼu aga fakalialia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te Tohi-Tapu ko “te u gaue a te kakano.” (Kalate 5:19-21) ʼO ʼuhiga mo te Hau ko Tavite, neʼe tō ki te vaivaiʼaga ʼo te kakano pea neʼe fai feʼauʼaki, ʼo hoko ai te ʼu agamālohi. (2 Samuele 12:1-12) Neʼe feala pe hana tekeʼi tona holi ʼaia. Kae ʼi tana taupau tona holi ʼaē kiā Pati-sepa, neʼe mulimuli ia Tavite ki te meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai ia te tisipulo ko Sakopo: “ ʼE ʼahiʼahiʼi te tagata takitokotahi mokā ina tuku ia ia ke taki pea mo kākāʼi e tona holi ʼo ia totonu. Pea ko te holi, ka fakatupu, pea ʼe ina fānauʼi te agahala, pea ko te agahala, ka kua ʼosi fai, pea ʼe ina fakatupu te mate.”—Sakopo 1:14, 15, MN.
Ko te ʼu tuʼuga fai fakapō, mo te ʼu fakaʼalikiʼi, pea mo te ʼu kaihaʼa ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te ʼuluaki alatike, ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko mokā mulimuli te hahaʼi ki tonatou ʼu holi ʼaē ʼe kovi.
ʼE Nātou Fai He ʼu Aga ʼe Kovi ʼUhi Ko Tanatou Fakapōʼuli
Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼapositolo ko Paulo ʼe ina fakahā lelei mai te lua tupuʼaga ʼo te fai e te hahaʼi te ʼu aga ʼe kovi. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼamanaki mate ai, neʼe ʼiloa Paulo ko te tagata agalelei pea mo ʼofa. Neʼe ina foaki ia ia totonu moʼo tauhi ki tona ʼu tēhina mo tuagaʼane. (1 Tesalonika 2:7-9) Kae ki muʼa atu, ʼi te temi ʼaē neʼe higoa ai ko Saulo, neʼe ‘ko te tagata fakamatakutaku pea mo ina fakapogi’ ia te hahaʼi pe ʼaia. (Gaue 9:1, 2) He koʼe neʼe tali pea mo fai e Paulo te ʼu aga ʼe kovi ʼaia ki te ʼu ʼuluaki Kilisitiano? ʼE ina ʼui fēnei: “Koteuhi nee au fai i te fakapouli.” (1 Timoteo 1:13) Ei, ʼi te temi muʼa ko Paulo neʼe “tauhi fakamalotoloto ki te ʼAtua, kae mole [ina] fai ʼaki te ʼatamai mālama totonu.”—Loma 10:2, MN.
Tokolahi te hahaʼi loto fakamalotoloto, ohage ko Paulo, neʼe nātou fai te ʼu aga ʼe kovi he neʼe mole nātou maʼu ia te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te finegalo ʼo te ʼAtua. Ohage la, neʼe fai e Sesu ia te fakatokaga ʼaenī ki tana kau tisipulo: “ ʼE hoko mai te hola ʼaē ka haga ai anai te tagata fuli pe ʼo fakapogi koutou, ʼo ina ʼui ai kua ina momoli he tauhi taputapu ki te ʼAtua.” (Soane 16:2, MN ) ʼI te temi nei, kua hoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu. ʼE lahi te ʼu fenua neʼe fakatagaʼi ai nātou pea mo matehi nātou e te hahaʼi ʼe nātou lau ʼe nātou tauhi ki te ʼAtua. ʼE mahino ia, ko te faʼa fai hala ʼaia ʼe mole leleiʼia e te ʼAtua.—1 Tesalonika 1:6.
Te Tupuʼaga ʼo Te Kovi
Neʼe fakahā e Sesu te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi. ʼI tana palalau ki te kau takitaki lotu ʼaē neʼe nātou fia matehi ia ia, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko tautou tamai te [“Tevolo,” MN ], pea e koutou fia fai te u mea e loto ki ai tautou tamai. Nee fai fakapo ia talu maai te kamataʼaga.” (Soane 8:44) Neʼe ko Satana, ʼaē ʼuhi ko tana manatu pe ʼaē kiā ia, neʼe ina fakaoloolo ia Atama pea mo Eva ke nā talagataʼa ki te ʼAtua. Ko te talagataʼa ʼaia neʼe iku ki te agahala—pea mo te mate—ʼo te malamanei kātoa.
Ko te aga fakapō ʼa Satana neʼe ʼiloga ʼi te meʼa kovi ʼaē neʼe ina fai kiā Sopo. ʼI te fakagafua age e Sehova ke ina ʼahiʼahiʼi ia te agatonu ʼa Sopo, neʼe mole haga pe ia Satana ʼo pulihi tona ʼu koloā, kae neʼe ina toe matehi foki mo tana ʼu toe e toko hogofulu. (Sopo 1:9-19) ʼI te ʼu sēkulō ʼaenī kua hili, neʼe lahi ʼaupito te ʼu agakovi ʼaē neʼe hoko ʼi te malamanei, ʼuhi ko te agahala pea mo te fakapōʼuli ʼa te tagata ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu gāue ʼa Satana ki te malamanei. ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu ko te Tevolo neʼe “lī ifo ki te kele, pea mo tana kau ʼāselo neʼe lī fakatahi ifo mo ia.” ʼE toe totonu te fakakikite ʼi te lea faka polofeta ʼaia ko te lī ifo ʼa Satana ʼe ina fakatupu anai te “malaʼia ki te kele.” Logola ʼe mole feala ke fakakinauʼi e Satana ia te hahaʼi ke nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi, kae ʼe poto ʼaupito ʼi te “fakahēʼi [ia] te kele kātoa.”—Apokalipesi 12:9, 12, MN.
ʼE Molehi Te Holi Ki Te Kovi
Kapau ʼe tonu ke molehi ʼo talu ai te kovi ʼi te malamanei, pea ʼe toe molehi mo te holi ʼa te tagata ki te kovi, mo tana mole maʼu ʼaē ia te ʼatamai mālama totonu, pea mo te fakaneke ʼa Satana. ʼUluaki, ʼe lava pulihi feafeaʼi ʼi te loto ʼo te tagata tana holi ki te agahala?
ʼE mole he tagata peʼe ko he faitoʼo ʼe ina lava pulihi te holi ʼaē ki te agahala. Kae ko Sehova ʼAtua, neʼe ina fai te puleʼaki moʼo molehi te agahala pea mo te ʼuhiga heʼe haohaoa ʼo nātou fuli ʼaē ʼe nātou fia tali te faʼahi ʼaia. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “E fakamaʼa tatou mai te agahala fuape e te taʼataʼa o Sesu.” (1 Soane 1:7) ʼI te lotolelei ʼa te tagata haohaoa ko Sesu ke ina foaki tona maʼuli, “neʼe ina fua e ia totonu ʼatatou agahala ʼi tona sino ʼi te pou, ke feala hatatou fakaʼosi ʼaki ʼatatou agahala pea mo tou māʼuʼuli maʼa te faitotonu.” (1 Petelo 2:24, MN ) Ko te mate faka sākilifisio ʼa Sesu neʼe ina fetogi te ʼu fua ʼo te aga ʼe kovi ʼa Atama. ʼE ʼui e Paulo ko Kilisito Sesu neʼe liliu ko “he totogi ʼe tatau maʼa te hahaʼi fuli.” (1 Timoteo 2:6, MN ) Ei, ko te mate ʼa Kilisito neʼe ina faka fealagia ki te malamanei kātoa ke nātou toe maʼu ia te maʼuli haohaoa ʼaē neʼe pulihi e Atama.
Kae ʼe lagi koutou feʼekeʼaki fēnei: ‘Kapau kua hili taʼu e 2000 ʼo te mate ʼa Sesu moʼo faka fealagia ki te malamanei ke nātou toe maʼu ia te maʼuli haohaoa, pea he koʼe ʼe kei hoko atu pe ia te agakovi pea mo te mate’? Ko te tali ki te fehuʼi ʼaia ʼe lava tokoni mai ki te pulihi ʼo te lua tupuʼaga ʼo te kovi—ia te fakapōʼuli ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua.
Ko Te ʼAtamai Mālama ʼe Ko He Mālohi Moʼo Fai ʼo Te Agalelei
Kapau ʼe maʼu e he tahi ia te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼaē ʼe fai e Sehova pea mo Sesu ʼi te temi nei moʼo pulihi ʼo te agakovi, pea ʼe mole ina fai anai he ʼu aga ʼe kovi pea ʼe mole liliu anai ko he tahi ʼe ina “tauʼi moʼoni . . . te ʼAtua.” (Gaue 5:38, 39, MN ) ʼE tali e Sehova ʼAtua te fakamolemole ʼo te ʼu agahala ʼaē neʼe fai e he tahi ʼi te temi muʼa ʼi tana kei nofo ʼi te fakapōʼuli. ʼI tana palalau ʼi Ateni, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Koia, nee mole tokagai e te Atua ia te u temi fakapouli aia, kae i te lakaga nei e ina fakaha ki te tagata fuli i te potu fuape ke natou fakahemala. Koteuhi kua ina fakatuu he aho e ina fakamauʼi ai i te faitotonu te malama-nei aki he tagata kua ina hinoi, pea ko te fakamooni kua ina tuku ki te tagata fuape: nee ina fakatuuake ia mai te mate.”—Gaue 17:30, 31.
Neʼe ʼiloʼi lelei e Paulo ko Sesu neʼe kua fakatuʼuake mai te kau mate, heʼe ko Sesu totonu ʼaē neʼe kua fakatuʼuake ʼaē neʼe palalau tonu kiā Paulo pea mo ina fakagata tana fakatagaʼi te ʼu ʼuluaki Kilisitiano. (Gaue 9:3-7) ʼI te temi pe ʼaē neʼe maʼu ai e Paulo te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, neʼe fetogi ai pea neʼe liliu ko he tagata agalelei ʼaupito, ʼo ina faʼifaʼitakiʼi ai ia Kilisito. (1 Kolonito 11:1; Kolose 3:9, 10) Tahi ʼaē meʼa, neʼe faʼafai Paulo ʼi tana faka mafola “te Logolelei aeni o te Puleaga.” (Mateo 24:14, MN ) Lolotoga teitei taʼu e 2 000 talu tana mate pea mo tana fakatuʼuake, neʼe filifili e Kilisito ʼi te hahaʼi ʼo te malamanei hana ʼu kaugā hau ʼi tona Puleʼaga, ohage ko Paulo.—Apokalipesi 5:9, 10.
ʼI te sēkulō ʼaenī kua hili ʼo aʼu mai ki te temi nei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou fakahoko ʼaki he faʼafai ia te fakatotonu ʼaenī ʼa Sesu: “Koutou ʼolo pea ke koutou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼo koutou ako ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe au fakatotonu atu kiā koutou. Pea koʼeni, ʼe au nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pe, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Mateo 28:19, 20, MN ) Ko nātou ʼaē ʼe nātou tali te logo ʼaia ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ʼaē ke nātou māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele ʼo fakalogo ki te puleʼaga ʼo Kilisito ʼaē ʼe ʼi selo. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata, ke nātou ako ke nātou ʼiloʼi ia koe, te ʼAtua moʼoni e tahi, pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” (Soane 17:3, MN ) Ka tou tokoni ki he tahi ke ina maʼu te ʼatamai mālama ʼaia ʼe tou fai ai te aga ʼaē ʼe lelei tokotahi.
Ko nātou ʼaē ʼe nātou tali te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼaia ʼe nātou maʼu te ʼu kalitātē ohage ko “te ofa, te fiafia, te tokalelei, te kataki, te agalelei, te agaofa, te agatonu, te agamalu, te agalolomi,” logola te ʼu aga kovi fuape ʼe hoko ʼi ʼonatou tafaʼaki. (Kalate 5:22, 23) ʼE nātou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼo mole nātou “liufaki ki he tahi te kovi uhi ko te kovi.” (Loma 12:17) ʼI tonatou ʼaluʼaga takitokotahi, ʼe nātou faiga ke nātou “haga mālo aipe ʼi te agakovi ʼaki te agalelei.”—Loma 12:21, MN; Mateo 5:44.
Te Pulihi ʼo Te Kovi
ʼE mole feala ke pulihi e te tagata ia ia ʼaē ʼe ina fakaneke ia te agakovi, ia Satana te Tevolo. Kae ʼe kei toe he kiʼi temi siʼi pe, pea fakaʼaogaʼi anai e Sehova ia Sesu moʼo maumauʼi te ulu ʼo Satana. (Senesi 3:15; Loma 16:20, MN ) ʼE toe takitaki anai e Sehova ia Kilisito Sesu ke ina “maumauʼi pea mo fakagata” te ʼu faʼahiga fakatuʼutuʼu faka politike fuli pe, heʼe tokolahi neʼe nātou fai te ʼu agakovi ʼi te hisitolia. (Taniela 2:44; Tagata Tānaki 8:9) Lolotoga te ʼaho ʼaia ʼo te fakamāu, ko nātou fuli ʼaē ʼe “mole fakalogo ki te logo lelei ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAliki ko Sesu . . . ʼe hoko anai kiā nātou ia te tūʼā ʼaē neʼe fai ʼi te fakamāu, te fakaʼauha heʼegata.”—2 Tesalonika 1:8, 9, MN; Sofonia 1:14-18.
ʼI te ʼosi pulihi anai ʼo Satana pea mo nātou ʼaē ʼe lagolago kiā ia, ʼe tokoni anai ia Sesu mai lagi kiā nātou ʼaē neʼe hāo ke nātou fakaliliu te kele ke hage ko tona kamataʼaga mai. ʼE toe fakatuʼuake anai e Kilisito ia nātou fuli ʼaē ʼe tāu mo nātou ke fakatuʼuake ʼi te kele ʼaē kua fakafoʼou. (Luka 23:32, 39-43; Soane 5:26-29) ʼI tana fakahoko te faʼahi ʼaia, ʼe ina molehi anai te ʼu fua kovi ʼo te agakovi ʼaē ʼe tupu ai te maʼuli mamahi ʼa te malamanei.
ʼE mole fakakinauʼi anai e Sehova ia te hahaʼi ke nātou fakalogo ki te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu. Kae ʼe ina foaki ki te hahaʼi ia te faigamālie ke nātou maʼu te ʼatamai mālama ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli heʼegata. ʼE maʼuhiga ke koutou tali te faigamālie ʼaia ʼi te temi nei! (Sofonia 2:2, 3) Kapau ʼe koutou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe koutou ako anai peʼe feafeaʼi hakotou tauʼi te agakovi fuli pe ʼaē ʼe hoko ʼi tokotou maʼuli. Tahi ʼaē meʼa, ʼe koutou sisio anai ki te faʼahiga mālo ʼa Kilisito ʼi te agakovi.—Apokalipesi 19:11-16; 20:1-3, 10; 21:3, 4.
[Paki ʼo te pasina 5]
Neʼe tali e Saulo te ʼu aga ʼaē ʼe kovi he neʼe mole ina maʼu ia te ʼatamai mālama totonu
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE ko he agalelei ʼaupito hatatou tokoni ki he tahi ke ina maʼu ia te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua