Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/10 p. 16-20
  • Tou Maʼu Te Tui Pea Mo Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Ke Feala Hatatou Lototoʼa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Maʼu Te Tui Pea Mo Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Ke Feala Hatatou Lototoʼa
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko He Hahaʼi Neʼe Mole Tui Neʼe Mole Natou Maʼu Te Lototoʼa
  • ʼAua Naʼa Kotou “Holomuli”
  • ʼE Mole Feʼauga Pe Te Tui ʼAē ʼe Maʼuli Te ʼAtua
  • Ko Te Tagata Neʼe “Leleiʼia e Te ʼAtua”
  • ʼE Tou Maʼu Te Lototoʼa Mo Kapau ʼe Tou Manavasiʼi Ki Te ʼAtua
  • ʼAki Te Lotomālohi Tou Haʼele ʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—1993
  • “Ke Ke Lototoʼa Pea Mo Mālohi”
    Te Tule Leʼo—2012
  • Ke Ke Lototoʼa Heʼe Nofo Ia Sehova Mo Koe
    Te Tule Leʼo—2013
  • Te ʼu Meʼa Neʼe Manatuʼi e Sosue
    Te Tule Leʼo—2002
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/10 p. 16-20

Tou Maʼu Te Tui Pea Mo Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Ke Feala Hatatou Lototoʼa

“Ke ke lototoʼa pea mo mālohi . . . ko Sehova tou ʼAtua ʼe nofo mo koe.”—Sosue 1:9.

1, 2. (a) ʼI te sio fakatagata, neʼe feala koa ke mālo ia Iselaele ʼi te kau Kanaane? (b) Neʼe koteā ʼaē neʼe fakapapau age kiā Sosue?

ʼI TE taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe kua teuteu te puleʼaga ʼo Iselaele ke hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau. ʼO ʼuhiga mo te ʼu faigataʼaʼia kā felāveʼi mo nātou, neʼe fakamanatuʼi fēnei e Moisese ki te hahaʼi: “ ʼI te ʼaho nei, ʼe ke fakalaka ʼi te Solotane ke ke hū pea mo maumauʼi he ʼu puleʼaga ʼe lalahi age pea mo mālolohi age ia koe, he ʼu kolo lalahi pea mo puipui ʼo aʼu ki te lagi, he hahaʼi mālolohi pea mo lalahi, te ʼu foha ʼo Anakime, ʼaē neʼe kotou . . . logo neʼe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo nātou: ‘Ko ai ʼaē ʼe ina lava tauʼi te ʼu foha ʼo Anake?’ ” (Teutalonome 9:1, 2) ʼE moʼoni, neʼe ʼiloa te ʼu tagata tau lalahi ʼaupito ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, neʼe lahi te ʼu mahafu ʼa te kau Kanaane, ʼaki tanatou ʼu hōsi pea mo te ʼu sāliote neʼe ʼai te ʼu mataʼi hele ʼi te ʼu foʼi teka.—Kau Tuʼi Fakamāu 4:13.

2 Kae ko te kau Iselaele neʼe ko he ʼu hahaʼi kaugana pea neʼe natou nonofo taʼu e 40 ʼi te toafa. Koia ʼi te sio fakatagata, neʼe mole feala ia ke natou mālo. Kae neʼe tui ia Moisese, neʼe feala ke “sio” ki te takitaki ʼo nātou e Sehova. (Hepeleo 11:27) Neʼe ʼui fēnei e Moisese ki te hahaʼi: “Ko Sehova tokotou ʼAtua ʼe fakalaka ʼi ʼokotou muʼa . . . ʼE ina fakaʼauha anai nātou, pea ʼe ina fai anai ke natou tulolo ʼi ʼou muʼa.” (Teutalonome 9:3; Pesalemo 33:16, 17) ʼI te ʼosi mate ʼa Moisese, neʼe fakapapau e Sehova kiā Sosue ʼe tokoni anai kiā ia, ʼo ina ʼui fēnei: “Tuʼu ki ʼaluga pea ke fakalaka ʼi te Solotane ʼaenī, iā koe pea mo tau hahaʼi fuli ʼaenī, ʼo hū ki te fenua ʼaē ʼe au foaki age kiā nātou, ia te ʼu foha ʼo Iselaele. ʼE mole lava tuʼu anai he tahi ʼi ʼou muʼa ʼi tou temi maʼuli. Ohage pe ko taku nofo mo Moisese, ʼe au nofo anai mo koe.”—Sosue 1:2, 5.

3. Koteā ʼaē neʼe tokoni kiā Sosue ke ina maʼu te tui mo te lototoʼa?

3 Ke maʼu e Sosue ia te tokoni pea mo te takitaki ʼa Sehova, neʼe tonu ke ina lau pea mo metitāsioʼi ia te Lao ʼa te ʼAtua pea mo ina maʼuliʼi. Neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE feala ai leva ke ke fakatupu manuʼia anai ki tou ala pea feala ke ke aga fakapotopoto. Neʼe mole au fakatotonu atu koa la? Ke ke lototoʼa pea mo mālohi. Ke ʼaua naʼa hoha tou loto peʼe ke mataku, koteʼuhi ko Sehova tou ʼAtua ʼe nofo mo koe ʼi te faʼahi fuli pe ʼaē ʼe ke ʼalu kiai.” (Sosue 1:8, 9) ʼUhi he neʼe fakalogo Sosue ki te ʼAtua, neʼe lototoʼa ai, mo mālohi, pea neʼe fua manuʼia ai kiā ia. Kae tokolahi ʼaē neʼe taʼiake tahi mo ia neʼe mole natou fakalogo. Koia neʼe mole fua manuʼia ai kiā nātou, pea neʼe natou mamate ʼi te toafa.

Ko He Hahaʼi Neʼe Mole Tui Neʼe Mole Natou Maʼu Te Lototoʼa

4, 5. (a) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa te toko hogofulu malomu mokā fakatatau kiā Sosue pea mo Kalepe? (b) Neʼe feafeaʼi ia Sehova ʼi tana sio ki te mole tui ʼa te hahaʼi?

4 Iā taʼu e 40 ki muʼa atu, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼamanaki hū ai Iselaele ki Kanaane, neʼe fekauʼi e Moisese te ʼu malomu e toko 12 ke natou ʼolo ʼo mamata ki te fenua. Neʼe ko te toko 10 neʼe natou mātataku ʼi tanatou toe liliu mai. Neʼe natou kalaga fēnei: “Ko te hahaʼi fuli ʼaē neʼe matou sio ʼi ai, ko te ʼu foʼi tagata lalahi ʼaupito. Neʼe matou sio ki te kau Nefilime, te ʼu foha ʼo Anake ʼaē ʼe hihifo mai te kau Nefilime, ʼo matou liliu ai ʼi ʼomatou mata ohage ko he ʼu heʼe.” Neʼe mole ko te kau Anakime pe koa lā ʼaē neʼe lalahi ʼaupito? Peʼe ko te “hahaʼi fuli” koa ʼaē neʼe lalahi ʼaupito? Kailoa ia. Ko te kau Anakime neʼe natou hihifo koa mai te kau Nefilime ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi muʼa atu ʼo te Tulivio? Kailoa ia! Kae ʼuhi ko te ʼu palalau fakavalevale ʼaia, neʼe mātataku fuli ai te nofoʼaga. Neʼe loto e te hahaʼi ke natou toe liliu ki Esipito, te fenua ʼaē neʼe natou māʼuʼuli popūla ai!—Faka au 13:31–14:4.

5 Kae ʼi te ʼu malomu ʼaia, ko te toko lua, ia Sosue pea mo Kalepe, neʼe nā loto moʼoni ke natou hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe nā ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te kau Kanaane: “Ko nātou ko te pane maʼa tātou. Kua mavae tonatou fakamaluʼaga ʼi ʼoluga iā nātou pea ko Sehova ʼe kau mo tātou. ʼAua naʼa kotou manavasiʼi kiā nātou.” (Faka au 14:9) Neʼe ʼi ai koa he fakatafito ʼo te palalau feiā ʼa Sosue pea mo Kalepe? Ei. Ko nāua pea mo te kau Iselaele, neʼe natou sio ki te haga ʼaē ʼa Sehova ʼo fakalainoaʼi te mālohi ʼo Esipito pea mo tana ʼu ʼatua ʼaki te ʼu Tautea e Hogofulu. Pea neʼe natou sio ki te matehi e Sehova ia Falaone pea mo tona foʼi kautau mālohi ʼi te Tai Kula. (Pesalemo 136:15) ʼE hā mai ai, ʼe mole he takuʼaki ʼo te mataku ʼa te toko hogofulu malomu pea mo nātou ʼaē neʼe natou fakalogo kiā nātou. ʼI tana loto mamahi ʼaupito, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE aʼu anai koa ki ʼafea tanatou mole tui mai kiā te au, logope te ʼu fakaʼiloga fuli neʼe au fai iō nātou?”—Faka au 14:11.

6. Koteā te pikipikiga ʼo te lototoʼa pea mo te tui, pea ʼe hā feafeaʼi te faʼahi ʼaia ʼi totatou temi?

6 Neʼe fakahā e Sehova te tupuʼaga tāfito ʼo te fihifihia—ko te mātataku ʼaia ʼa te hahaʼi neʼe ko te fakahā ʼaia ʼo tanatou mole tui. Ei, ʼe pipiki lelei te tui pea mo te lototoʼa, pea ʼe mālohi te pikipikiga ʼaia he neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo te kokelekasio faka Kilisitiano pea mo tana tau fakalaumālie: “Ko ia ʼaenī ʼaē neʼe mālo ʼi te mālamanei, ʼe ko tatatou tui.” (1 Soane 5:4, MN ) Iā ʼaho nei, ko te fua ʼo te maʼu ʼo te tui ʼaē neʼe maʼu e Sosue pea mo Kalepe ʼe ko te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te mālamanei kātoa, e te ʼu toko lauʼi ono miliona tupu kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, tūpulaga pea mo mātutuʼa, ʼe natou mālolohi peʼe vaivavai. Neʼe mole he fili neʼe feala ke ina tāʼofi ia te kautau fakatā ʼaia, ʼaē ʼe mālohi pea mo lototoʼa.—Loma 8:31.

ʼAua Naʼa Kotou “Holomuli”

7. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “holomuli”?

7 Ko te ʼu kaugana ʼa Sehova iā ʼaho nei ʼe natou faka mafola ʼaki he lototoʼa ia te logo lelei heʼe natou manatu tahi mo te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mole tou kau kiā nātou ʼaē ʼe holomuli ki te fakaʼauha, kae kiā nātou ʼaē ʼe tui ki te hāofaki ʼo te nefesi.” (Hepeleo 10:39, MN ) Ko te “holomuli” ʼaē ʼe talanoa kiai Paulo, ʼe mole ko he mataku faka temi pe ia, heʼe tokolahi te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua neʼe natou mātataku ʼi ʼihi temi. (1 Samuele 21:12; 1 Hau 19:1-4) Kae, ʼo mulimuli ki te fakamahino ʼa te tikisionalio ʼo te Tohi-Tapu, ko tona faka ʼuhiga “ko te ho ʼa he tahi ki muli, ke toe liliu,” ke “mole kei ina taupau maʼu te moʼoni.” ʼE toe ʼui ʼi te tikisionalio ʼaia, ko te “holomuli” ʼe feala ke fakatātā ki te “fakahifo ʼo te la ʼo he vaka pea fakatuai ai tana lele” ʼo ʼuhiga mo te selevisi ki te ʼAtua. ʼE moʼoni, ko nātou ʼaē ʼe tui mālohi ʼe mole natou fakakaukau ke natou “fakatuai te lele” mokā hoko he ʼu faigataʼaʼia—te fakataga, te mahaki peʼe ko he tahi age faigataʼaʼia. Kae ʼe natou hikihiki atu tanatou tauhi kiā Sehova, ʼo natou ʼiloʼi ʼe tokaga moʼoni kiā nātou pea mo ina ʼiloʼi tonatou ʼu tuʼakoi. (Pesalemo 55:22; 103:14) ʼE kotou maʼu koa te faʼahiga tui ʼaia?

8, 9. (a) Neʼe fakaloto mālohi feafeaʼi e Sehova te tui ʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke mālohi ai tatatou tui?

8 ʼI te tahi temi, neʼe logoʼi e te kau ʼapositolo neʼe mole feʼauga tanatou tui, koia neʼe natou ʼui ai kiā Sesu: “Foaki mai kiā mātou he tui ʼe lahi ake.” (Luka 17:5, MN ) Neʼe tali tanatou kole fakamalotoloto ʼaia, tāfito ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe mafola ai te laumālie māʼoniʼoni ʼaē neʼe fakapapauʼi ki te ʼu tisipulo pea mo natou maʼu ai he fakasiosio tonu ʼo ʼuhiga mo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo tana fakatuʼutuʼu. (Soane 14:26; Gaue 2:1-4) ʼI te kua mālohi ʼo te tui ʼa te kau tisipulo, neʼe natou kamata ai te gāue fai faka mafola logolā te fakafeagai, ʼo natou ʼave te logo lelei ki “te ʼu fakatupu fuape ʼi te lalo lagi.”—Kolose 1:23, MN; Gaue 1:8; 28:22.

9 Ke mālohi tatatou tui pea mo tou faʼa kātaki ʼi tatatou minisitelio, ʼe toe maʼua mo tātou ke tou ako pea mo metitāsioʼi te Tohi-Tapu pea mo kole te laumālie māʼoniʼoni. Kapau, ohage ko Sosue, mo Kalepe pea mo te ʼu ʼuluaki tisipulo, ʼe tou haga taupau maʼu te moʼoni ʼa te ʼAtua ʼi totatou ʼatamai pea mo totatou loto, pea ʼe tou maʼu anai te tui ʼaē kā ina foaki mai te lototoʼa ke tou kātaki ʼi tatatou tau fakalaumālie pea mo tou mālo.—Loma 10:17.

ʼE Mole Feʼauga Pe Te Tui ʼAē ʼe Maʼuli Te ʼAtua

10. Koteā ʼaē ʼe tonu ke hilifaki ki te tui moʼoni?

10 Ohage ko tona fakahā e te hahaʼi ʼo te temi muʼa ʼaē neʼe nonofo agatonu, ʼe mole feʼauga pe te tui ʼaē ʼe maʼuli te ʼAtua, ke tou lototoʼa pea mo faʼa kātaki ai. (Sakopo 2:19) ʼE tonu ia ke tou ʼiloʼi te ʼulugaaga ʼo Sehova pea mo tou falala kiā te ia. (Pesalemo 78:5-8; Tāʼaga Lea 3:5, 6) Ko tona faka ʼuhiga ʼaē ke tou tui ʼaki totatou loto kātoa, ko te mulimuli ki te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua ʼe fua lelei ʼaupito kiā tātou. (Isaia 48:17, 18) ʼE toe faka ʼuhiga te tui ʼaia ki te falala kātoa ko Sehova ʼe ina fakahoko anai tana ʼu fakapapau fuli pea ʼe “ko ia ʼaē ʼe ina fakapale ia nātou ʼaē ʼe natou kumi moʼoni ia ia.”—Hepeleo 11:1, 6, MN; Isaia 55:11.

11. Neʼe tapuakina feafeaʼi ia Sosue pea mo Kalepe ʼi tanā tui pea mo tonā lototoʼa?

11 ʼE tonu ke tuputupu ʼo mālohi te tui ʼaia. ʼE tuputupu mokā tou maʼuliʼi te moʼoni, mo tou maʼu te ʼu tapuakina, mo “sio” ki te tali ki tatatou ʼu faikole, pea ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga, mokā tou logoʼi te takitaki ʼa Sehova ʼi totatou maʼuli. (Pesalemo 34:8; 1 Soane 5:14, 15) ʼE mahino papau kiā tātou ko te tui ʼa Sosue pea mo Kalepe neʼe toe loloto age te temi ʼaē neʼe nā logoʼi ai te lotoʼofa ʼo te ʼAtua. (Sosue 23:14) Tou tokagaʼi te ʼu manatu ʼaenī: Neʼe nā hāo ʼi te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe natou fagona ai ʼi te toafa, ohage ko tona fakapapau age e te ʼAtua kiā nāua. (Faka au 14:27-30; 32:11, 12) Neʼe nā kau ʼi te ʼu tau ʼaē neʼe fai lolotoga taʼu e ono ki te ʼohofi ʼo Kanaane. Ki muli age, neʼe nā māʼuʼuli fualoa pea mo haohaoa, pea neʼe nā maʼu mo tonā tofiʼa. ʼE fakapale lahi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe tauhi agatonu kiā te ia ʼaki he lototoʼa!—Sosue 14:6, 9-14; 19:49, 50; 24:29.

12. ʼE “fakalahi” feafeaʼi e Sehova tana folafola?

12 Ko te lotoʼofa ʼo te ʼAtua kiā Sosue mo Kalepe ʼe fakamanatuʼi mai te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e te tagata fai pesalemo: “Neʼe ke fakalahi tau folafola ʼo fakalaka ʼi tou huafa.” (Pesalemo 138:2) Kā fai e Sehova he fakapapau ʼo ina fakaʼaogaʼi tona huafa, ko te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaia ʼe “fakalahi,” ko tona faka ʼuhiga ʼaē ʼe lahi age ia ʼi te ʼu meʼa kā hoko. (Efeso 3:20) Ei, ʼe mole fakaloto mamahi e Sehova ia nātou ʼaē ʼe natou “fakafiafia” iā te ia.—Pesalemo 37:3, 4.

Ko Te Tagata Neʼe “Leleiʼia e Te ʼAtua”

13, 14. He koʼe neʼe ʼaoga kiā Enoke te tui pea mo te lototoʼa?

13 ʼE lahi tatatou ako ʼo ʼuhiga mo te tui pea mo te lototoʼa mokā tou vakavakaʼi te faʼifaʼitaki neʼe tuku e te fakamoʼoni ʼi muʼa atu ʼo te kau Kilisitiano—ko Enoke. Māʼiape lā ʼi muʼa ʼo tana kamata fai fakakikite, ʼe mahino neʼe lagi ʼiloʼi e Enoke ʼe ʼahiʼahiʼi anai tana tui pea mo tona lototoʼa. Neʼe ina ʼiloʼi feafeaʼi? Koteʼuhi neʼe ʼui e Sehova ʼi Eteni ʼe ʼi ai anai he fehiʼa iā nātou ʼaē ʼe natou tauhi ki te ʼAtua pea mo nātou ʼaē ʼe tauhi kiā Satana te Tevolo. (Senesi 3:15) Neʼe toe ʼiloʼi e Enoke ko te fehiʼa ʼaia neʼe hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼa te tagata, ʼi te fakapogi ʼaē e Kaino tona tēhina ko Apele. Pea ko tanā tāmai, ia Atama, neʼe maʼuli teitei taʼu e 310 kae kua ʼosi tupu ake ia Enoke.—Senesi 5:3-18.

14 Kae logolā te ʼu faʼahi ʼaia, ko Enoke, ʼaki he lototoʼa, neʼe “haga haʼele mo te ʼAtua moʼoni” pea neʼe ina tauteaʼi “te ʼu meʼa fakaufiufi” ʼaē neʼe ʼui e te hahaʼi moʼo fakafeagai kiā Sehova. (Senesi 5:22; Suta 14, 15, MN ) ʼUhi ko te mole mataku ʼaia ʼa Enoke ʼo lagolago mālohi ki te tauhi moʼoni, neʼe lagi lahi ai tona ʼu fili, ʼo tuʼutāmaki ai tona maʼuli. ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe hāofaki e Sehova tana polofeta mai te mate. ʼI te ʼosi fakahā age kiā Enoke “neʼe leleiʼia [ia ia] e te ʼAtua,” ko Sehova “neʼe ina ʼave,” ko tona faka ʼuhiga neʼe mate ia Enoke, lagi ʼi te lolotoga hā ʼo te meʼa kiā ia.—Hepeleo 11:5, 13, MN; Senesi 5:24.

15. Ko te faʼifaʼitaki lelei fea neʼe tuku e Enoke ki te ʼu kaugana ʼa Sehova iā ʼaho nei?

15 ʼI tana ʼosi talanoa ki te ʼave ʼaia ʼa Enoke, neʼe toe fakahā e Paulo te maʼuhiga ʼo te tui, ʼo ina ʼui fēnei: “Tahi ʼaē meʼa, kā ʼe mole ʼi ai te tui ʼe molemo feala ke kita lelei [ki te ʼAtua].” (Hepeleo 11:6, MN ) Ei, ʼi te maʼu e Enoke ia te tui, neʼe lototoʼa ai ke haʼele mo Sehova pea mo tala Tana fakamāu ki he mālama heʼe lotu. ʼI te faʼahi ʼaia, neʼe tuku mai e Enoke he faʼifaʼitaki lelei. ʼE tou maʼu te gāue ʼe tatau ʼi he mālama ʼe fakafeagai ki te tauhi moʼoni pea mo fonuʼi te aga kovi fuape.—Pesalemo 92:7; Mateo 24:14; Apokalipesi 12:17.

ʼE Tou Maʼu Te Lototoʼa Mo Kapau ʼe Tou Manavasiʼi Ki Te ʼAtua

16, 17. Neʼe ko ai ia Opatia, pea neʼe maʼuli ʼi te ʼu ʼaluʼaga fea?

16 ʼO hilifaki ki te tui, ʼe ʼi ai te tahi kalitātē ʼe ʼaoga ke feala ai hatatou maʼu te lototoʼa, ʼe ko te manavasiʼi ki te ʼAtua. Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼa he tagata neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo te polofeta ko Elia pea mo te Hau ko Akape, ʼaē neʼe pule ʼi te puleʼaga noleto ʼo Iselaele. ʼI te pule ʼa Akape, neʼe mafola ʼaupito te tauhi ʼo Paale ʼi te puleʼaga noleto. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ko polofeta e toko 450 ʼa Paale pea mo polofeta e toko 400 ʼo te pou taputapu, te fakatātā ʼo te koga tapu ʼo te tagata, ʼaē neʼe natou “kakai ʼi te laupapa ʼo Sesapele,” te ʼohoana ʼo Akape.—1 Hau 16:30-33; 18:19.

17 Ko Sesapele, te fili agakovi ʼo Sehova, neʼe ina faiga ke pulihi te tauhi moʼoni ʼi te fenua. Neʼe ina fakapōgi ʼihi ʼo te ʼu polofeta ʼa Sehova pea mo ina faiga ke ina matehi ia Elia, ʼaē ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua neʼe hāo ʼi tana fakalaka ʼi te Solotane. (1 Hau 17:1-3; 18:13) ʼE feala koa hakotou fakakaukauʼi ia te faigataʼa ʼaupito ʼo te taupau maʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼi te temi ʼaia ʼi te puleʼaga noleto? Neʼe lagi toe faigataʼa age mo kanapaula neʼe kotou gāue ʼi te fale ʼo te hau totonu. Neʼe ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼaē neʼe hoko kiā Opatia,a ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, pea neʼe gāue maʼa te loto fale ʼo Akape.—1 Hau 18:3.

18. Koteā ʼaē neʼe makehe ai Opatia ʼi tona ʼuhiga tagata atolasio kiā Sehova?

18 ʼE mahino papau ia, neʼe tonu kiā Opatia ke fakaʼeteʼete pea mo fakapotopoto ʼi tana atolasio kiā Sehova. Kae neʼe mole ina fakatō laloʼi tana tauhi kiā Sehova. ʼE tou lau fēnei iā 1 Hau 18:3: “Ko Opatia neʼe manavasiʼi ʼaupito kiā Sehova.” Ei, neʼe makehe te manavasiʼi ʼa Opatia ki te ʼAtua. Koia, ʼi tana manavasiʼi ʼaia, neʼe lototoʼa lahi ai, ohage ko tona fakahā hili pe te fakapogi e Sesapele ia te ʼu polofeta ʼa Sehova.

19. Koteā ʼaē neʼe fai e Opatia ʼaē neʼe fakahā ai tona lototoʼa?

19 ʼE tou lau fēnei: “Koia, ʼi te matehi e Sesapele ia te kau polofeta ʼa Sehova, ko Opatia neʼe ina toʼo ai te ʼu polofeta e toko teau pea mo ina fakanono nātou, toko nimagofulu ʼi te ana, pea neʼe ina foaki kiā nātou te moʼi pane pea mo te moʼi vai.” (1 Hau 18:4) ʼE kotou mahino ki te faigataʼa ʼaupito ʼo te fafaga fakafufū ʼa he ʼu toko lauʼi teau tagata. Neʼe mole tonu ke tokagaʼi e Akape pea mo Sesapele ia Opatia, pea neʼe tonu ke mole toe tokagaʼi ia ia e te kau polofeta loi e toko 850, ʼaē neʼe tau ʼolo ki te fale hau. Pea ʼe mahino ia, ko te ʼatu ʼu atolasio hala ʼo te fenua, mai te ʼu tuʼulaga kehekehe, neʼe feala pe ke natou fakaʼaogaʼi te ʼu faigamālie fuli moʼo tala te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Opatia, ke leleiʼia ai nātou e te hau pea mo tona ʼohoana. Kae ko Opatia, ʼaki he lototoʼa, neʼe ina fafaga te ʼu polofeta ʼa Sehova, kae neʼe mole tokagaʼi e te kau tauhi tamapua fuli ʼaia. ʼE mālohi ʼaupito te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua.

20. Neʼe tokoni feafeaʼi kiā Opatia tana manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ʼe tokoni feafeaʼi mai tana faʼifaʼitaki kiā tātou?

20 ʼI te fakahā e Opatia tona lototoʼa he neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe puipui e Sehova iā ia mai tona ʼu fili. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 29:25: “Ko te mataku ki te tagata, koʼena te meʼa ʼaē ʼe liliu ko he hele, kae ko ia ʼaē ʼe falala kiā Sehova ʼe puipui anai ia.” Ko Opatia neʼe ko he tagata pe ohage ko tātou; neʼe mataku naʼa puke ia ia pea mo matehi, ohage pe ko tātou mo kanapaula neʼe tou tau mo te ʼaluʼaga ʼaia. (1 Hau 18:7-9, 12) Kae ʼaki te manavasiʼi ʼaē ki te ʼAtua, neʼe ina maʼu ai te lototoʼa moʼo tauʼi te mataku ki te tagata. Ko Opatia ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei maʼa tātou fuli, tāfito kiā nātou ʼaē ʼe atolasio kiā Sehova kae feala ke puke nātou peʼe matehi nātou. (Mateo 24:9) ʼOfa pe ke tou faiga fuli ke tou tauhi kiā Sehova “ ʼaki he manavasiʼi faka lotu pea mo he manavahe.”—Hepeleo 12:28, MN.

21. Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te alatike kā hoa mai?

21 Ko te tui pea mo te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe mole ko te ʼu kalitātē pe ʼaia ʼaē ʼe hoki feala ai ke tou maʼu te lototoʼa; ko te ʼofa ʼe feala ke liliu ko he toe mālohi lahi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Nee mole foaki mai kia tatou e te Atua he laumalie o te mataku; kae o te malohi mo te ofa pea mo te fakatokatoka.” (2 Timoteo 1:7) ʼI te alatike kā hoa mai, ʼe tou vakaʼi anai peʼe lava tokoni feafeaʼi mai te ʼofa ke tou tauhi kiā Sehova ʼaki he lototoʼa ʼi te ʼu ʼaho fakamuli faigataʼa ʼaenī.—2 Timoteo 3:1.

[Kiʼi nota]

a ʼE mole ko te polofeta ko Opatia.

ʼE Feala Koa Hakotou Tali?

• Koteā ʼaē neʼe tokoni kiā Sosue pea mo Kalepe ke nā maʼu te lototoʼa?

• Koteā ʼaē ʼe tonu ke hilifaki ki te tui moʼoni?

• He koʼe neʼe mole mataku ia Enoke ʼi te tala ʼo te fakamāu ʼa te ʼAtua?

• ʼE tokoni feafeaʼi te manavasiʼi ki te ʼAtua ke tou maʼu te lototoʼa?

[Paki ʼo te pasina 17]

Neʼe fakatotonu fēnei e Sehova kiā Sosue: “Ke ke lototoʼa pea mo mālohi”

[Paki ʼo te pasina 18]

Neʼe taupau e Opatia ia te ʼu polofeta ʼa te ʼAtua pea mo ina puipui nātou

[Paki ʼo te pasina 19]

Ko Enoke neʼe palalau ʼaki he lototoʼa ki te folafola ʼa te ʼAtua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae