ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Asea Mo Sakalia
KO TE taʼu 520 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kua hili taʼu e hogofulu-mā-ono talu mai te temi ʼaē neʼe laga ai e te kau Sutea ia te ʼu fakatafito ʼo te fale lotu ʼo Sehova ʼi Selusalemi, ʼi tanatou ʼosi liliu mai tonatou ʼaunofo ʼaē ʼi Papiloni. Kae neʼe mole heʼeki ʼosi ia te laga ʼo te fale lotu, pea neʼe kua tapuʼi ia te laga ʼaia. Neʼe hinoʼi e Sehova ia te polofetā ko Asea pea hili te ʼu māhina e lua, pea neʼe ina hinoʼi ia te polofetā ko Sakalia, ke nā tala Tana folafola.
Ko te fakatuʼutuʼu e tahi neʼe tonu ke fakahoko e Asea pea mo Sakalia, ke nā uga ia te hahaʼi ke natou toe hoko atu ia te gāue ʼaē ko te laga ʼo te fale lotu. Neʼe fua lelei te ʼu faiga ʼa te ʼu polofetā ʼaia, pea neʼe ʼosi ia te fale lotu iā taʼu e nima ki muli age. Ko te Folafola ʼaē neʼe tala e Asea pea mo Sakalia, ʼe tuʼu ʼi te ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼaki ʼonā higoa. Neʼe ʼosi te tohi ʼa Asea ʼi te taʼu 520 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼosi te tohi ʼa Sakalia ʼi te taʼu 518 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ohagē ko te ʼu polofetā ʼaia, ʼe ʼi ai mo tatatou gāue neʼe fakatotonu mai e te ʼAtua ke tou fai, pea ʼe tonu ke tou fakahoko kātoa ʼi muʼa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī. Ko te gāue ʼaia ʼe ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo. Tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu fakaloto mālohi ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ʼi te ʼu tohi ʼa Asea pea mo Sakalia.
“KOTOU TUKU TOKOTOU LOTO KI ʼOKOTOU ʼU ALA”
Iā ʼaho e 112, neʼe fakahā e Asea te ʼu logo fakaloto mālohi e fā. Koʼenī tona ʼuluaki: “ ‘Kotou tuku tokotou loto ki ʼokotou ʼu ala. Kotou hake ki te moʼuga, pea mo fetuku mai he ʼu ʼakau. Pea ke kotou laga te fale, ke au fiafia ai pea ke faka kolōliaʼi ai au,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.” (Asea 1:7, 8) Neʼe fakalogo kiai te hahaʼi. Neʼe maʼu ʼi te lua logo te fakapapau ʼaenī: “ ʼE au [ia Sehova] fakafonu anai te fale ʼaenī ʼaki te kolōlia.”—Asea 2:7.
Ohagē ko tona ʼui ʼi te tolu logo, ko tanatou mole tōkakaga ʼaē ʼo laga ia te fale lotu, neʼe tupu ai te heʼemaʼa ʼa ‘te hahaʼi pea mo te ʼu gāue fuli ʼo tonatou ʼu nima’ iā muʼa ʼo Sehova. Kae talu mai te ʼaho ʼaē neʼe kamata ai te laga fale, ko Sehova neʼe ina “tapuakiʼi” nātou. Ohagē ko tona ʼui ʼi te fā logo, ko Sehova neʼe ina “fakaʼauha . . . te mālohi ʼo te ʼu puleʼaga” pea ina fakanofo ia te Kōvanā ko Solopapele ohagē ko “he mama fakaʼiloga.”—Asea 2:14, 19, 22, 23.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:6—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “ ʼe tou ʼiʼinu, kae ʼe mole tou ʼiʼinu leva ʼo aʼu ki totatou kōnahihia”? ʼE hā ʼi te ʼu palalau ʼaia neʼe kua hoge te vino. ʼUhi ko te mole kei tapuakina e Sehova ia te fenua, koia ʼaē neʼe hoge vino ai, ʼo mole feʼauga ke konahia ai he tahi.
2:6, 7, 21, 22—Ko ai peʼe koteā ʼaē ʼe tupu ai te luluʼi ʼo te ʼu puleʼaga, pea koteā ʼaē ʼe hoko ai? Ko Sehova ʼe ina ‘luluʼi ia te ʼu puleʼaga fuli’ ʼaki te faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga ʼi te mālamanei kātoa. Pea ʼaki te gāue fai faka mafola, ʼe hū ki te fale ʼa Sehova ia “te ʼu meʼa ʼaē ʼe manakoʼia ʼo te ʼu puleʼaga fuli,” ʼo fakafonu ʼaki te kolōlia. ʼI tona temi totonu, ko “Sehova ʼo te ʼatu kautau” ʼe ina luluʼi anai ia “te ʼu lagi, mo te kele, mo te tai, pea mo te kele moamoa,” ke hoko ai ia te fakaʼauha kātoa ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī.—Hepeleo 12:26, 27.
2:9—Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ki ‘te kolōlia ʼo te fale fakamuli ke liliu ʼo lahi age [ʼi te kolōlia ʼo] te fale ʼāfea’? ʼE feala ke tou talanoa kiā faʼahi e tolu: te temi fualoa ʼaē neʼe tuʼu ai te fale lotu, te faiakonaki ai ʼo te Tagata Faiako ʼaē ʼe lahi tokotahi, pea mo nātou ʼaē neʼe hū kiai moʼo tauhi kiā Sehova. Logolā neʼe tuʼu te fale lotu faka kolōlia ʼa Salomone iā taʼu e 420, mai te taʼu 1027 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te “fale fakamuli” neʼe tuʼu iā taʼu e 580 tupu, mai te fakaʼosi ʼo tana laga ʼi te taʼu 525 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki tona fakaʼauha ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Tahi ʼaē meʼa, ko te Mēsia, ia Sesu Kilisito, neʼe faiakonaki ʼi te “fale fakamuli,” pea neʼe kaugamālie age te hahaʼi ʼaē neʼe hū kiai ʼi te fale “ ʼāfea” moʼo tauhi ki te ʼAtua.—Gāue 2:1-11.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:2-4. Ko te ʼu fakafeagai ʼaē ʼe fai ki tatatou gāue fai faka mafola ʼe mole ina fetogi tatatou “kumi muʼa [ia] te puleʼaga” kae mole tou ʼuluaki kumi muʼa ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei kiā kita.—Mateo 6:33.
1:5, 7. ʼE lelei ke tou ‘tuku totatou loto ki ʼotatou ʼu ala’ pea mo tou fakakaukauʼi peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai nei ʼi totatou maʼuli ʼe malave feafeaʼi ki tatatou ʼu felōgoi mo te ʼAtua.
1:6, 9-11; 2:14-17. Ko te kau Sutea ʼi te temi ʼo Asea neʼe natou faiga ke natou gāue pē maʼa nātou totonu, kae neʼe mole he fua ʼo tanatou gāue kinakina ʼaia. Neʼe mole kei natou tōkakaga ki te fale lotu, ko te tupuʼaga ʼaia ʼo tonatou mole kei tapuakinaʼi e te ʼAtua. ʼE tonu ke tou fakamuʼamuʼa ia te ʼu gāue fakalaumālie pea mo tou tauhi ki te ʼAtua ʼaki tokita nefesi kātoa, ʼo tou manatuʼi peʼe lahi peʼe veliveli te ʼu koloa ʼaē ʼe tou maʼu, kae ‘ko te tapuakina ʼa Sehova ʼe ina fakakoloaʼia tātou.’—Tāʼaga Lea 10:22.
2:15, 18. Talu mai te ʼaho ʼaia, neʼe uga e Sehova ia te kau Sutea ke mole natou manatuʼi te temi ʼaē neʼe mole natou fai ai te gāue, kae ke natou manatuʼi ia te gāue ʼaē ko te laga ʼo te fale lotu. ʼE toe fēia mo tātou, ʼe tonu ke tou faiga ke tou haʼele ki muʼa ʼi tatatou tauhi ʼaē ki totatou ʼAtua.
‘ ʼE MOLE ʼAKI HE MĀLOHI, KAE ʼAKI TOKU LAUMĀLIE’
ʼE kamata e Sakalia tana gāue faka polofetā ʼaki tana fakaafe ia te kau Sutea ke natou ‘toe liliu kiā Sehova.’ (Sakalia 1:3) Ko te ʼu meʼa e valu ʼaē neʼe hā kiā ia, neʼe fakamoʼoni ai ko te ʼAtua ʼe tokoni anai ki te gāue ʼaē ʼo te toe laga ʼo te fale lotu. (Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai, “Te ʼu Lea Fakatātā e Valu Neʼe Tohi e Sakalia.”) ʼE fakaʼosi anai te gāue laga fale “mole ʼaki he ʼu kautau sōlia, peʼe ʼaki he mālohi, kae ʼaki pē [te] laumālie [ʼo Sehova].” (Sakalia 4:6) Ko te tagata ʼaē ʼe higoa ko “Muko” ʼe “ina laga anai te fale lotu ʼa Sehova” pea “ ʼe tonu anai ke liliu ko he pelepitelō ʼi tona hekaʼaga hau.”—Sakalia 6:12, 13.
Neʼe fekauʼi mai Petele ia he kūtuga ke natou kole ki te ʼu pelepitelō ke fai he ʼu sēsuniō moʼo fakamanatuʼi ia te fakaʼauha ʼo Selusalemi. Neʼe ʼui e Sehova kiā Sakalia, ko te putu ʼi te fā sēsuniō ʼaē neʼe fai moʼo fakamanatuʼi ia te malaʼia ʼaē neʼe tō ki Selusalemi, ʼe liliu anai “ko he fakafiafia pea mo he ʼu temi lafeti lelei.” (Sakalia 7:2; 8:19) Ko te ʼu folafola e lua ʼaē ʼe hoa kiai, ʼe ko he ʼu fakamāu ʼe fai ki te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu polofetā loi, ʼe ʼi ai mo te ʼu lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo te Mēsia, pea mo he logo ʼo ʼuhiga mo te toe liliu ʼa te kau Iselaele ki tonatou fenua.—Sakalia 9:1; 12:1.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
2:1—He koʼē ʼe fua e te tagata ia Selusalemi ʼaki he maea? ʼE hā mai, ko tana fai ʼaia ʼe ina fakahā te laga ʼo he kaupā ʼe ina ʼātakai ia te kolo moʼona puipui. ʼE tala age e te ʼāselo ki te tagata ʼe fakalahi anai ia Selusalemi pea ʼe puipui anai e Sehova.—Sakalia 2:3-5.
6:11-13—Ko te hili ʼo te pale faka hau ki te Pelepitelō Lahi ko Sosue, neʼe ina fakaliliu koa ia ia ko he hau mo he pelepitelō? Kailoa ia, heʼe ko Sosue neʼe mole kau ʼi te hōloga faka hau ʼo Tavite. Kae ko te hili ʼo te pale faka hau kiā ia, neʼe ko he fakakikite ʼo ʼuhiga mo te Mēsia. (Hepeleo 6:20) Ko te lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo te “Muko” neʼe hoko ʼaki te Hau pea mo Pelepitelō ko Sesu Kilisito ʼaē ʼi selō. (Selemia 23:5) Ohagē ko te liliu ʼaē ʼa Sosue ko te pelepitelō lahi maʼa te kau Sutea ʼaē neʼe toe liliu ki Selusalemi moʼo laga ia te fale lotu, ʼo toe fēia, ko Sesu ʼe ko te Pelepitelō Lahi maʼa te tauhi moʼoni ʼi te fale lotu fakalaumālie ʼa Sehova.
8:1-23—Neʼe hoko ʼanafea ia te ʼu tala manatu e hogofulu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu vaega ʼaia? ʼE hoa ki te ʼu tala manatu takitahi ʼaia ia te kupuʼi palalau: “Ko te meʼa ʼaia neʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼatu kautau” pea ʼe ko he fakapapau neʼe fai e te ʼAtua ʼe maʼu anai te tokalelei e tana hahaʼi. Ko ʼihi ʼo te ʼu tala manatu ʼaia neʼe kua hoko ia ʼi te 6 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, kae ko te ʼu tala manatu fuli ʼaia neʼe hoko talu mai te taʼu 1919 peʼe lolotoga hoko nei.a
8:3—He koʼē ʼe fakahigoaʼi ia Selusalemi ko “te kolo ʼo te moʼoni”? ʼI muʼa ʼo tona fakaʼauha ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko Selusalemi neʼe ko “te kolo ʼaē ʼe ina fai te ʼu fakamamahi,” neʼe nonofo ai te kau polofetā pea mo te ʼu pelepitelō aga fakakākā pea mo te hahaʼi heʼe agatonu. (Sofonia 3:1; Selemia 6:13; 7:29-34) Kae ʼaki te toe laga ʼo te fale lotu pea mo te haga tauhi ʼa te kau Iselaele kiā Sehova, neʼe tupu ai te toe palalau ʼa te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia ki te ʼu moʼoni ʼo te tauhi maʼa, pea neʼe fakahigoa ai ia Selusalemi ko “te kolo ʼo te moʼoni.”
11:7-14—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fasiʼi e Sakalia ia te tokotoko ʼaē ʼe higoa ko “Matalelei” pea mo te tahi ko “Logotahi”? ʼE ʼui ʼo ʼuhiga mo Sakalia neʼe fekauʼi ke ʼalu ʼo “fafaga te faga ovi ʼaē neʼe tonu ke matehi”—ʼaē neʼe natou fakatātā ia te hahaʼi ʼaē neʼe hagē ko ni ʼu ovi pea neʼe gaohi koviʼi e tanatou kau takitaki. ʼI tona ʼuhiga tagata tauhi ovi, neʼe fakatātā e Sakalia ia Sesu Kilisito, ʼaē neʼe fekauʼi ki te hahaʼi ʼaē neʼe natou fai te fuakava mo te ʼAtua kae neʼe natou fakafisi kiā Sesu. Ko te fasiʼi ʼo te tokotoko ʼaē ʼe higoa ko “Matalelei,” ʼe ina fakatātā ia te fakagata e te ʼAtua ia te fuakava ʼo te Lao mo te kau Sutea pea mo tana mole kei tali ia nātou. Ko te fasiʼi ʼo te tokotoko ʼaē ʼe higoa ko “Logotahi,” ʼe ina fakatātā ia te veteki ʼo te noʼo fakatautēhina ʼo Suta pea mo Iselaele, ʼaē neʼe fakatafito ʼi muʼa atu ki tanatou tauhi kiā Sehova.
12:11—Koteā ia “te tagilāulau ʼo Hatatelimone ʼi te liuʼa ʼo Mekito”? Ko Sosiasi, Hau ʼo Suta, neʼe matehi ʼi tana fehōkosi mo Falaone Neko ʼo Esipito, ʼi “te liuʼa ʼo Mekito,” pea ʼi tana mate, neʼe fai putu ai te hahaʼi ‘ ʼaki he ʼu hiva fakamamahi’ lolotoga ni ʼu taʼu. (2 Fakamatala 35:25) Koia, ko “te tagilāulau ʼo Hatatelimone” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te putu ʼaē neʼe fai ʼi te mate ʼo Sosiasi.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:2-6; 7:11-14. ʼE fiafia pea mo toe fakaovi ia Sehova kiā nātou ʼaē ʼe fakahemala pea mo natou tali ke fakatonutonuʼi nātou pea mo natou toe liliu mai kiā te ia, ʼo natou tauhi kiā te ia ʼaki tonatou loto kātoa. Kae ʼi te tahi faʼahi, ʼe mole tokoni ia kiā nātou ʼaē ‘ ʼe talagataʼa, ʼaē ʼe natou fakahaga he fugauma agatuʼu, pea mole fia fakalogo tonatou ʼu taliga’ ki tana logo.
4:6, 7. Neʼe feala ki te laumālie ʼo Sehova ke ina tauʼi ia te ʼu faigataʼaʼia fuli ke feala he fakaʼosiʼosi lelei ia te toe laga ʼo te fale lotu. Ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke hoko kiā tātou ʼi tatatou tauhi ki te ʼAtua, ʼe feala tonatou tauʼi mo kapau ʼe tou haga tui kiā Sehova.—Mateo 17:20.
4:10. ʼAki te leʼoleʼo ʼa Sehova, neʼe fakaʼosi e Solopapele pea mo tana hahaʼi ia te fale lotu ʼo mulimuli ki te ʼu lēkula māʼoluga ʼo te ʼAtua. Ko tatatou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼa Sehova ʼe mole faigataʼa fau maʼa ni hahaʼi agahala.
7:8-10; 8:16, 17. Ke feala hatatou maʼu ia te ʼofa ʼo Sehova, ʼe tonu ke tou maʼuliʼi ia te faitotonu, mo fakahā ia te agaʼofa, mo te manavaʼofa, pea mo tou fepalalauʼaki ʼi te moʼoni.
8:9-13. ʼE tapuakina tātou e Sehova mokā ‘mālolohi totatou ʼu nima’ ʼo fai ia te gāue ʼaē neʼe ina fakatotonu mai. ʼE kau ʼi te ʼu tapuakina ʼaia ia te tokalelei, te logo fīmālie, pea mo te tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie.
12:6. Ko te ʼu tagata taupau ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼe tonu ke natou “hagē ko he taume ʼe ulo”—ke natou faʼafai ʼaupitō.
13:3. Ko tatatou agatonu ki te ʼAtua moʼoni pea mo tana kautahi, ʼe tonu ke fakalaka age ʼi tatatou agatonu ki he tahi, tatau aipē peʼe tou felōgoi lelei mo ia peʼe ko hotatou kāiga.
13:8, 9. Ko te kau ʼaposita ʼaia ʼaē neʼe mole tali e Sehova, neʼe natou kaugamālie, ko vahe e lua ʼo te fenua. Neʼe gata pē ki te tolu vahe ʼaē neʼe fakamaʼa ohagē ko te fakamaʼa ʼaē ʼe fai ʼaki te ʼafi. ʼI totatou temi, ko te Kelitiate, ʼaē ʼe tokolahi ʼe natou ʼui ʼe ko he ʼu Kilisitiano, ʼe mole tali nātou e Sehova. Ko te kiʼi tokosiʼi pē, ko te ʼu Kilisitiano fakanofo, ʼe natou ‘paui ia te huafa ʼo Sehova’ pea mo natou tali ke fakamaʼa nātou. Ko nātou pea mo tonatou ʼu tehina neʼe mole natou lau pē ʼaki tonatou gutu ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Tonu Ke Tou Uga Tātou Ke Tou Faʼafai
ʼE malave feafeaʼi kiā tātou iā ʼaho nei te ʼu logo ʼaē neʼe tala e Asea pea mo Sakalia? Kā tou fakakaukauʼi pe neʼe feafeaʼi te fakaloto mālohiʼi e tanā ʼu logo ia te kau Sutea ke natou tōkakaga ki te gāue ʼo te toe laga ʼo te fale lotu, pea ʼe mole uga ai koa tātou ke tou lagolago mālohi ki te gāue ʼaē ko te faka mafola ia te Puleʼaga pea mo te fai ʼo ni ʼu tisipulo?
Neʼe fakakikite e Sakalia ko te Mesia ʼe haʼu anai “ ʼe heka ʼi te asino,” ʼe lavakiʼi anai ʼaki “te ʼu foʼi piesi siliva e tolugofulu,” ʼe tā anai, pea ko “[te ʼu ovi] ʼo te faga ovi ʼe mavetevete [anai].” (Sakalia 9:9; 11:12; 13:7) Ko tatatou metitāsio ki te hoko ʼo te ʼu lea faka polofetā ʼa Sakalia ʼo ʼuhiga mo te Mesia, ʼe ina fakaloto mālohiʼi ai tatatou tui! (Mateo 21:1-9; 26:31, 56; 27:3-10) ʼE toe mālohi ai tatatou falala ki te Folafola ʼa Sehova pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo totatou haofaki.—Hepeleo 4:12.
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi ia Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sānualio 1996, ʼi te pāsina 9 ki te 22.
[Talanoa ʼo te pasina 15]
TE ʼU LEA FAKATĀTĀ E VALU NEʼE TOHI E SAKALIA
1:8-17: ʼE fakamoʼoni ai te fakaʼosi anai ʼo te laga ʼo te fale lotu, pea ʼe fakahā ai ʼe tapuakinaʼi anai ia Selusalemi pea mo te tahi ʼu kolo ʼi Suta.
1:18-21: ʼE fakapapau ai ia te fakagata ʼo ‘te ʼu tala e fā ʼaē neʼe natou faka mavetevete ia Suta,’ ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼe fakafeagai ki te tauhi kiā Sehova.
2:1-13: ʼE fakahā ai ko Selusalemi ʼe fakalahi anai pea ʼe liliu anai ia Sehova maʼa te kolo ʼaia ko “he kaupā afi [peʼe ko hona puipuiʼaga] ʼe ina ʼātakai.”
3:1-10: ʼE fakahā ai neʼe kau ia Satana ki te fakafeagai ʼaē neʼe fai ki te gāue ʼo te fale lotu, pea ko te Pelepitelō Lahi ʼaē ko Sosue, ʼe faka ʼāteaina pea mo fakamaʼa.
4:1-14: ʼE maʼu ai ia te fakapapau ʼaē ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe hagē ko ni ʼu moʼuga, ʼe faka tokalelei anai pea ko te Kōvanā ko Solopapele ʼe ina fakaʼosi anai ia te laga ʼo te fale lotu.
5:1-4: ʼE tala ai te malaʼia ʼaē kā hoko ki te kau agakovi ʼaē neʼe mole fakatūʼā.
5:5-11: ʼE fakakikite ai ia te fakaʼosi ʼo te agakovi.
6:1-8: ʼE fakapapau ai ia te leʼoleʼo pea mo te puipui ʼa te kau ʼāselo.
[Paki ʼo te pasina 12]
Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu logo ʼaē neʼe tala e Asea pea mo Sakalia?
[Paki ʼo te pasina 14]
Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lava ʼui ai ko te ʼu tagata taupau ʼe natou “hagē ko he taume ʼe ulo”?