Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w11 1/11 p. 10-14
  • “ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai Totonu”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai Totonu”
  • Te Tule Leʼo—2011
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Mokā Tou Tau Mo He ʼu Faigataʼaʼia
  • Mokā Tou Fai He ʼu Tonu
  • Mokā Tou Faiga Ke Tou Tekeʼi He ʼu Fakahala
  • Tou Mālo ʼi Totatou ʼu Vaivaiʼaga
    Te Tule Leʼo—2001
  • Ke Lelei Age ʼAtatou Faikole
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • He Koʼe ʼe Tonu Ke Tou Faikole Tuʼumaʼu?
    Te Tule Leʼo—2003
  • ʼE Feafeaʼi Hau Hikihiki ʼAu Faikole?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) 2025
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2011
w11 1/11 p. 10-14

“ ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai Totonu”

“Falala kiā Sehova ʼaki tou loto kātoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai totonu.”—TAAG. 3:5.

1, 2. (a) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ke hoko kiā tātou? (b) Ko ai ʼaē ʼe tonu ke tou falala ki ai mokā tou tau mo he faigataʼa, mokā tou fai he tonu, peʼe mokā tou tekeʼi he fakahala, pea koteā tona tupuʼaga?

NEʼE pupunu e te pātolō ʼa Cynthiaa ʼihi koga ʼo tana matani gāue pea mo fakamavae ʼihi ʼo tana kau gāue. ʼI te manatu ʼa Cynthia ʼe ko ia anai ʼaē kā fakamavae. Koteā anai kā ina fai mokā mole kei hana gāue? ʼE ina totogi feafeaʼi anai tana ʼu maʼua? Ko he tuagaʼane ʼe higoa ko Pamela neʼe fia ʼalu ki he koga meʼa ʼe ʼaoga lahi kiai he kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga, kae ʼe tonu koa ke ina fai te faʼahi ʼaia? Ko he tūpulaga ʼe higoa ko Samuel neʼe tau ia mo te tahi age faʼahiga fihifihia. ʼI tana kei veliveli, neʼe ina sioʼi he ʼu ʼata peʼe ko he ʼu pāki ʼe hā ʼi ai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. ʼI te temi nei ʼi tona taʼu 20, ʼe holi mālohi ia ke toe liliu ki tana agamāhani ʼaia. ʼE feafeaʼi hana lava tekeʼi te holi ʼaia?

2 Ko ai ʼaē ʼe kotou falala ki ai mokā kotou tau mo he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa, mokā kotou fai he ʼu tonu maʼuhiga, peʼe mokā kotou tekeʼi he ʼu fakahala? ʼE kotou falala pē koa kiā koutou totonu, peʼe kotou ‘tuku takotou kavega kiā Sehova’? (Pes. 55:22) ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE sio te ʼu mata ʼo Sehova ki te kau agatonu, pea ʼe logo ʼona taliga ki tanatou ʼu tagi ʼaē ke tokoni mai.” (Pes. 34:15) Koia ʼe maʼuhiga ʼaupitō ke tou falala kiā Sehova ʼaki totatou loto kātoa, pea ke ʼaua naʼa tou falala ki totatou ʼatamai totonu!—Taag. 3:5.

3. (a) Koteā te fakaʼuhiga ʼo te falala ʼaē kiā Sehova? (b) He koʼē ko ʼihi ʼe natou falala pē ki tonatou poto?

3 ʼE fakaʼuhiga tatatou falala ʼaki he loto kātoa kiā Sehova, ki tatatou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai ʼo mulimuli ki tona finegalo. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, ʼe maʼuhiga tāfito ke tou haga fakaovi kiā te ia ʼaki te faikole pea mo tou kole fakamālotoloto ia tana takitaki. Kae ʼe feala ke faigataʼa ki ʼihi hanatou falala kātoa kiā Sehova. Ohagē lā, ko te tuagaʼane ʼe higoa ko Lynn ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe faigataʼa ʼi te temi fuli pē haku akoako ke au tuku taku falala kātoa kiā Sehova.” Koteā tona tupuʼaga? ʼE ina toe ʼui fēnei: “Neʼe mole haku ʼu felōgoi mo taku tamai, pea ko taku faʼē neʼe mole tokaga ia kiā au ʼi te faʼahi ʼo te loto pea mo te faʼahi fakasino. Koia lā ʼaē neʼe au falala pē ai kiā au totonu.” Neʼe faigataʼa kiā Lynn ke ina tuku tana falala kātoa ki he tahi, ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko kiā ia. Ko te ʼu fealagia pea mo te lava lelei ʼo te maʼuli ʼe feala ai ki he tahi ke falala pē kiā ia totonu. ʼAki tana falala ʼaē ki te ʼu meʼa kua māhani kiai, ʼe feala ki he tagata ʼāfea ke tokaga ki he ʼu fihifihia ʼi te kōkelekāsio kae mole fakaovi muʼa ia ki te ʼAtua ʼi te faikole.

4. Koteā ʼaē kā talanoa anai kiai ʼi te ʼalatike ʼaenī?

4 Mokā tou kole tokoni kiā Sehova, ʼe fakaʼamu ia ke tou faiga mālohi ʼo mulimuli pē ki tana takitaki. ʼE feafeaʼi hakotou ʼiloʼi te temi ʼaē ʼe tonu ai ke kotou tuku ia Sehova ke ina fakatokatoka he fihifihia ʼe faigataʼa, pea mo te temi ʼaē ʼe tonu ai ke kotou faigaʼi e koutou totonu tona fakatokatoka? Mokā tou fai he ʼu tonu, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou tōkakaga kiai? He koʼē ʼe maʼuhiga te faikole mokā ʼe tou faigaʼi ke tou tekeʼi he ʼu fakahala? ʼE tou vakaʼi anai te ʼu fehuʼi ʼaia ʼaki tatatou fakakaukauʼi he ʼu faʼifaʼitaki Fakatohi-tapu.

Mokā Tou Tau Mo He ʼu Faigataʼaʼia

5, 6. Koteā ʼaē neʼe fai e Esekiasi ʼi te temi ʼaē neʼe loto ai ia Senakelipe ke ina ʼohofi ia Selusalemi?

5 ʼO ʼuhiga mo te Hau ʼo Suta ko Esekiasi, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe haga pipiki ai kiā Sehova. Neʼe mole maliu kehe mai iā te ia, kae neʼe ina taupau maʼu tana ʼu fakatotonu ʼaē neʼe fakatotonu e Sehova kiā Moisese.” ʼEī, “neʼe ko Sehova te ʼAtua ʼo Iselaele ʼaē neʼe tuku ki ai tana falala.” (2 Hau 18:5, 6) Koteā ʼaē neʼe fai e Esekiasi ʼi te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai e Senakelipe ki Selusalemi, tana kau fakafofoga ʼo kau kiai ia Lapisake pea mo he foʼi kautau mālohi? Neʼe kua faʼao ʼe te foʼi kautau mālohi ʼaia ʼo Asilia te tahi ʼu kolo ʼo Suta, pea ʼi te temi ʼaia neʼe loto ai leva ia Senakelipe ke ina ʼohofi ia Selusalemi. Neʼe hū leva ia Esekiasi ki te fale ʼo Sehova, pea mo faikole fēnei: “Ê Sehova tomatou ʼAtua, fakalelei siʼi ʼou loto, kae ke ke haofaki mātou mai tona nima, ke ʼiloʼi ai e te ʼatu puleʼaga fuli ʼo te kele ko koe, ê Sehova, ko koe tokotahi pē te ʼAtua.”—2 Hau 19:14-19.

6 Neʼe fakahoko e Esekiasi ʼo mulimuli pē ki tana faikole. ʼI muʼa ʼo tana hū ki te fale lotu ʼo faikole ai, neʼe ina fakatotonu ki tana hahaʼi ke ʼaua naʼa natou tali ki te ʼu manuki ʼaē ʼa Lapisake. Neʼe fekauʼi e Esekiasi ia he kūtuga ke ʼolo ʼo kumi tokoni, ki te polofetā ko Isaia. (2 Hau 18:36; 19:1, 2) Neʼe fakahoko e Esekiasi te ʼu faʼahi ʼaē neʼe ina ʼiloʼi ʼe leleiʼia e Sehova. ʼI te lakaga ʼaia, neʼe mole faiga ia ke ina fai he puleʼaki ʼe mole ʼalutahi mo te finegalo ʼa Sehova, ʼo ina kumi tokoni ki Esipito peʼe ki ʼihi atu ʼu fenua. Neʼe mole falala Esekiasi ki tona ʼatamai totonu, kae neʼe falala ia kiā Sehova. ʼI te ʼosi matehi ʼaē e te ʼāselo ʼa Sehova te toko 185 000 kau sōlia ʼa Senakelipe, “neʼe mavae” ai leva ia Senakelipe pea toe liliu ki Ninive.—2 Hau 19:35, 36.

7. Koteā te fakalotofīmālie ʼaē ʼe feala ke tou maʼu mai te ʼu faikole ʼa Ana mo Sonasi?

7 ʼI te temi ʼaē neʼe mamahi ai tona loto, neʼe tuku e Ana, te ʼohoana ʼo Elekana, tana falala kiā Sehova ʼuhi ko tana mole maʼu hana fānau. (1 Sam. 1:9-11, 18) Neʼe puʼaki mai ki tuʼa te polofetā ko Sonasi mai te loto fatu ʼo te ika lahi, ʼi te hili ʼo tana faikole ʼaenī: “ ʼI toku tuʼutāmaki neʼe au pāui kiā Sehova, pea neʼe ina tali mai. ʼI te loto fatu ʼo te Seole neʼe au pāui ke haofaki au. Neʼe ke logoʼi toku leʼo.” (Son. 2:1, 2, 10) ʼI meʼa fakalotofīmālie foki hatatou ʼiloʼi ʼe feala ke tou pāui kiā Sehova “ke ʼofa mai,” tatau aipē peʼe faigataʼa totatou ʼu ʼaluʼaga.—Lau ia Pesalemo 55:1, 16.

8, 9. Koteā te ʼu tuʼania ʼaē neʼe fakahā e Esekiasi, mo Ana, mo Sonasi ʼi tanatou ʼu faikole, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai ai?

8 ʼE toe tuku mai e te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī ʼo Esekiasi, mo Ana pea mo Sonasi ia he ako maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi mokā tou faikole ʼi te ʼu temi mamahi. Neʼe natou logoʼi fuli ia te mamahi ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē neʼe hoko kiā nātou. Kae ʼe hā ʼi tanatou ʼu faikole neʼe mole natou tuʼania kiā nātou totonu pē pea mo tanatou ʼu faigataʼaʼia. Neʼe maʼuhiga ʼaupitō age kiā nātou ia te huafa ʼo te ʼAtua, mo tanatou tauhi ʼaē kiā te ia pea mo te fai ʼo tona finegalo. Ko Esekiasi neʼe lotomamahi ia ʼuhi ko te laukovi ʼaē neʼe fai ki te huafa ʼo Sehova. Neʼe fakapapau e Ana ke ina foaki ki te tauhi ʼaē ʼi te tapenakulo ʼi Silo, ia tana tama ʼaē neʼe fakaʼamu kiai. Pea neʼe ʼui fēnei e Sonasi: “Ko te fakapapau ʼaē neʼe au fai, ʼe au fakahoko anai.”—Son. 2:9.

9 ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou vakaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto, mokā tou faikole ke fakaʼāteaina tātou mai he ʼaluʼaga ʼe fakatupu mamahi. ʼE tou loto pē koa ke haofaki tātou mai he fihifihia, peʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu koa ia Sehova pea mo tana fakatuʼutuʼu? ʼE feala pē ke tou tōkakaga fau ki he ʼaluʼaga ʼe tou mamahi ai, kae mole tokaga tātou ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova pea mo tatatou tauhi, ʼaē ʼe maʼuhiga age. Mokā tou faikole ke tokoni mai ia te ʼAtua, tou haga taupau ʼi totatou ʼatamai ia Sehova, te fakatapuhā ʼo tona huafa pea mo te fakatonuhia ʼo tana pule faʼitaliha. ʼAki tatatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe feala ke tokoni mai ke tou taupau he manatu fakapotopoto, tatau aipē peʼe mole hoko te puleʼaki ʼaē neʼe tou fakaʼamu kiai. ʼI ihi temi, ʼe tali mai ia Sehova ki tatatou ʼu faikole ʼaki tana foaki mai te mālohi ʼaē ʼe ʼaoga ke tou kātakiʼi te fihifihia ʼaia.—Lau ia Isaia 40:29; Filipe 4:13.

Mokā Tou Fai He ʼu Tonu

10, 11. Koteā ʼaē neʼe fai e Sosafate ʼi te temi ʼaē neʼe tonu ai ke ina fai he tonu faigataʼa?

10 ʼE feafeaʼi hakotou fai he ʼu tonu ʼe maʼuhiga ʼi tokotou maʼuli? ʼE kotou fai muʼa koa te tonu pea hoki kotou faikole leva kiā Sehova ke ina tapuakiʼi te tonu ʼaē neʼe kotou fai? Tou vakaʼi age muʼa peʼe koteā ʼaē neʼe fai e te hau ʼo Suta, ia Sosafate, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatahi ai te foʼi kautau ʼa te kau Moapite pea mo te kau Amonite, ke natou ʼohofi ia ia. Kae ko Suta neʼe mole feala ke ina tauʼi ia nātou he neʼe mole feʼauga te mālohi ʼo tana foʼi tau. Koteā ʼaē neʼe fai e Sosafate? 

11 ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe mataku ai ia Sosafate pea neʼe maliu ʼo kumi ia Sehova.” Neʼe ina tala ke sēsuniō ia Suta kātoa pea neʼe ina fakatahiʼi te hahaʼi ke natou kumi te takitaki ʼa Sehova. Pea neʼe tuʼu ake ia Sosafate ʼi te lotolotoiga ʼo te kōkelekāsio ʼo Suta mo Selusalemi, ʼo faikole fēnei: “Ê tomatou ʼAtua, ʼe mole koa lā ke fakahoko anai te fakamāu kiā nātou? Heʼe mole kei ʼi ai he mālohi iā mātou iā muʼa ʼo te toe hahaʼi kaugamālie ʼaenī ʼaē ʼe fakafeagai mai kiā mātou; pea ʼe mole matou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe tonu ke matou fai, kae ko ʼomatou mata ʼe fakahaga atu kiā te koe.” Ko te ʼAtua moʼoni neʼe ina logoʼi te faikole ʼaē ʼa Sosafate pea neʼe ina fakahoko he fakaʼāteaina fakamilakulo. (2 Fkma. 20:3-12, 17) Mokā tou fai he ʼu tonu, tāfito lā te ʼu tonu ʼaē ʼe feala ke malave ki totatou maʼuli fakalaumālie, ʼe mole tonu koa lā ke tou falala kiā Sehova ʼi hatatou falala ki totatou ʼatamai totonu?

12, 13. Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e te Hau ko Tavite ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo he ʼu tonu?

12 Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mokā hoko kiā tātou he ʼu ʼaluʼaga ʼe hagē mai ʼe faigafua tona fakatokatoka, lagi ʼuhi he neʼe tou manatuʼi fakavilivili he puleʼaki kua tou māhani kiai? ʼE tokoni mai anai te hisitolia ʼo te Hau ko Tavite ke tou mahino ki te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼohofi ai te kolo ʼo Tesilake e te kau Amalekite, neʼe natou ʼave ai te ʼu ʼohoana mo te ʼu fānau ʼo Tavite, pea mo ʼaē ʼo tana ʼu tagata fakalogo. Neʼe fai e Tavite te fehuʼi ʼaenī kiā Sehova: “ ʼE tonu koa ke au tuli te hahaʼi kaihaʼa ʼaia?” Pea tali fēnei maʼa Sehova: “Tuli ia nātou, koteʼuhi ʼe ke maʼu moʼoni anai ia nātou, pea ʼe ke fakahoko moʼoni anai ia he haofaki.” Neʼe fakalogo ia Tavite pea neʼe ina toe “maʼu kātoa ia meʼa fuli ʼaē neʼe fetuku e te kau Amalekite.”—1 Sam. 30:7-9, 18-20.

13 Neʼe hoki ʼosi mavae atu pē te kau Amalekite ʼaē neʼe natou ʼohofi te kolo ʼo Tiselake, pea mo te haʼu ʼa te kau Filisitini ʼo laga tau ki te kau Iselaele. Neʼe toe fehuʼi e Tavite kiā Sehova te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai, pea tali fēnei e te ʼAtua: “Hake, heʼe au foaki moʼoni anai te kau Filisitini ki ʼou nima.” (2 Sam. 5:18, 19) Ki muli age, neʼe toe fakafeagai te kau Filisitini kiā Tavite. Koteā ʼaē kā ina fai ʼi te temi ʼaia? Neʼe feala pē ke ina ʼui fēnei: ‘Kua hoko tuʼa lua kiā au te ʼu ʼaluʼaga fēia. ʼE feala pē haku ʼalu ʼo tauʼi te ʼu fili ʼo te ʼAtua ohagē pē ko taku fai ʼi muʼa atu.’ Kae neʼe kumi e Tavite te takitaki ʼa Sehova. Neʼe mole falala ia ki te ʼu meʼa ʼaē kua māhani kiai. Koia ʼaē neʼe toe faikole ai ia Tavite kiā Sehova. Ko he toe fiafia lahi neʼe maʼu e Tavite ʼi tana fai te faʼahi ʼaia. Ko te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe ina maʼu ʼi te temi ʼaia neʼe kehekehe ia mo ʼaē ʼi muʼa atu. (2 Sam. 5:22, 23) ʼE feala pē ke tou ʼui ko ʼihi fihifihia ʼe faigafua tona fakatokatoka, kae ʼe tonu ke tou tōkakaga naʼa tou falala fau kiā tātou totonu mo te ʼu faʼahi ʼaē kua tou māhani kiai.—Lau ia Selemia 10:23.

14. Koteā te ako ʼe feala ke tou maʼu mai te faʼahiga fakatokatoka ʼaē neʼe fai e Sosue mo te kau matuʼatuʼa ʼo Iselaele ʼo ʼuhiga mo te kau Kipeonite?

14 ʼI totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe ʼaoga kiā tātou fuli, māʼia mo te ʼu tagata ʼāfea ʼaē kua mahino lelei ki tonatou ʼu maʼua, ke tou kumi te takitaki ʼa Sehova mokā tou fai he ʼu tonu. Tou vakaʼi age muʼa pe neʼe tali feafeaʼi e Sosue, ia ia ʼaē neʼe hoa kiā Moisese, mo te kau matuʼatuʼa ʼo Iselaele, ki te fakaovi age ʼaē ʼa te kau Kipeonite aga kākā, ʼaē neʼe natou kofuʼi he ʼu mutuʼi meʼa makahaehae pea mo natou ʼui neʼe ʼomai mai te fenua mamaʼo. Ko Sosue pea mo te kau matuʼatuʼa ʼo Iselaele neʼe mole natou fakafelōgoi muʼa kiā Sehova ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te fakatokatoka pea mo te fuakava ʼaē mo te kau Kipeonite. Tatau aipē pe neʼe mole molehi e Sehova te fuakava ʼaia, kae neʼe loto ia ke tuʼu ʼi te Tohi-Tapu te hala ʼaē ko te mole kumi ʼo tana takitaki, ke liliu ko he ako maʼa tātou.—Sos. 9:3-6, 14, 15.

Mokā Tou Faiga Ke Tou Tekeʼi He ʼu Fakahala

15. Kotou fakamahino pe he koʼē ʼe maʼuhiga te faikole moʼo tekeʼi te fakahala.

15 ʼI tatatou maʼu “te lao ʼo te agahala” iā tātou, ʼe ʼaoga hatatou tauʼi mālohi ia te ʼu holi kovi ʼo te kakano. (Loma 7:21-25) ʼE feala ke tou mālo ʼi te tau ʼaia. ʼO feafeaʼi? Neʼe fakahā e Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼe maʼuhiga te faikole moʼo tekeʼi te fakahala. (Lau ia Luka 22:40.) Kapau aipē ʼe kei mālohi te ʼu holi peʼe ko te ʼu manatu kovi ʼi tatatou ʼosi faikole ki te ʼAtua, ʼe ʼaoga ke tou “haga kole ki te ʼAtua” ia te poto moʼo tauʼi te fihifihia ʼaia. Pea ʼe mahino papau kiā tātou ʼe “ina foaki ki te hahaʼi fuli ʼaki te manavaʼofa pea ʼe mole ina lau ia.” (Sake 1:5) ʼE toe tohi fēnei e Sake: “ ʼE mahaki koa he tahi iā koutou [ʼi te faʼahi fakalaumālie]? Ke ina pāui ke ʼomai kiā te ia te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kōkelekāsio, pea ke natou faikole ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo natou tākai ia ia ʼaki te lolo ʼi te huafa ʼo Sehova. Pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina fakamālōlō anai ia ia ʼaē ʼe mahaki.”—Sake 5:14, 15.

16, 17. Mokā tou kumi tokoni ke tou tekeʼi he fakahala, ko te temi fea ʼaē ʼe lelei age ke tou faikole ai?

16 Ko te faikole ʼe maʼuhiga moʼo tekeʼi te fakahala, kae ʼe tonu ke tou mahino ʼe ʼaoga ke tou faikole ʼi tona temi totonu. Tou vakaʼi age muʼa te ʼaluʼaga neʼe hoko ki te tūpulaga ʼaē ʼe talanoa kiai iā Tāʼaga Lea 7:6-23. ʼI te tahi pō, neʼe haʼele ia ʼi te ala ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼe maʼuli ai te fafine paomutu. Neʼe fakaoloolo ia ia e te fafine paomutu ʼaki tona ʼu laugutu mālie. Fokifā pē kua ina muliʼi ia ia, ohagē ko he vītulo ʼe ʼalu ke matehi. He koʼē koa neʼe ʼalu te tūpulaga ki te koga meʼa ʼaia? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ‘neʼe mole he meʼa ʼe lelei ʼi tona loto,’ ko tona fakaʼuhiga neʼe heʼeki fakapotopoto ia, neʼe lagi ina tauʼi tona ʼu holi kovi ʼi te lakaga ʼaia. (Taag. 7:7) Ko te lakaga lelei fea ʼaē neʼe tonu ke faikole ai? ʼE moʼoni, ko tana faikole ʼi te temi pē ʼaē ʼe ina lolotoga tauʼi ai te fakahala, neʼe feala ke ʼaoga kiā ia. Kae ko te lakaga ʼaē neʼe lelei age ke faikole ai, neʼe ko te temi pē ʼaē neʼe manatu ai ke ʼalu ʼo haʼele ʼi te ala ʼaia.

17 Iā ʼaho nei, ʼe feala ke faigataʼa ki he tagata hana faiga ke ina tekeʼi te sioʼi ʼo he ʼu ʼata peʼe ko he ʼu pāki ʼe hā ai ni ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Pea kapau ʼe ʼalu ia ki he ʼu tuʼasila ʼi te Neti, kae ʼe ina ʼiloʼi pē ʼe maʼu ai he ʼu pāki peʼe ko he ʼu ʼata heʼeʼaoga, ʼe mole koa lā tatau ia tona ʼaluʼaga ʼo ia mo ʼaē ʼo te tūpulaga iā Tāʼaga Lea kāpite 7? ʼE hagē pē ko he ʼalu ʼi he ala ʼe lahi ai te ʼu tuʼutāmaki. Moʼo tekeʼi te fakahala ʼaē ko te sioʼi ʼo te ʼu ʼata peʼe ko te ʼu pāki ʼaē ʼe hā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼe ʼaoga ki he tahi ke ina kumi te tokoni ʼa Sehova ʼi te faikole ʼi muʼa ʼo hana ʼalu ki te Neti.

18, 19. (a) He koʼē ʼe feala ke faigataʼa te tekeʼi ʼo he fakahala, kae ʼe kotou lava tauʼi feafeaʼi te fihifihia ʼaia? (b) Koteā ʼaē ʼe kotou fakatotonu ke kotou fai?

18 ʼE mole faigafua te tekeʼi ʼo he fakahala peʼe ko he ʼu agamāhani ʼe kovi. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te kakano ʼi tana holi, ʼe fakafeagai ia ki te laumālie, pea ko te laumālie ʼe fakafeagai ia ki te kakano.” Koia lā ʼaē, “ ʼe nā fetauʼaki, ʼo mole kotou fai leva te meʼa ʼaē ʼe kotou loloto kiai.” (Kal. 5:17) Moʼo tauʼi te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe ʼaoga ke tou faikole fakamālotoloto mokā tou kamata maʼu ʼi totatou ʼatamai he ʼu manatu kovi peʼe ko he ʼu fakahala, pea ke ʼalutahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai mo tatatou ʼu faikole. “ ʼE mole he fakahala kua hoko kiā koutou kae ʼe mole heʼeki hoko ki he tagata,” pea ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ʼe feala ke tou nofo agatonu kiā te ia.—1 Ko. 10:13.

19 Tatau aipē mokā tou tau mo he ʼaluʼaga faigataʼa, peʼe tou fai he tonu ʼe maʼuhiga, peʼe tou faiga ke tou tekeʼi he fakahala, ko Sehova ʼe ina foaki mai te meʼa ʼofa taulekaleka ʼaē ko te faikole, ko he fakatuʼutuʼu maʼuhiga ia. ʼAki te faikole, ʼe tou fakahā ai tatatou falala ʼaē kiā te ia. ʼE tonu foki ke tou haga kole ki te ʼAtua ia tona laumālie māʼoniʼoni, ke ina takitaki pea mo fakalotomālohiʼi tātou. (Luka 11:9-13) Koia, tou falala kiā Sehova kae ʼaua naʼa tou falala ki totatou ʼatamai totonu pē.

[Nota]

a Neʼe fetogi te ʼu higoa.

ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?

• Koteā neʼe kotou ako mai iā Esekiasi, mo Ana, pea mo Sonasi ʼo ʼuhiga mo te falala ʼaē kiā Sehova?

• ʼE fakahā feafeaʼi ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼa Tavite mo Sosue ia te ʼaoga ʼaē ke tou tōkakaga mokā tou fai he ʼu tonu?

• Ko te lakaga lelei fea ʼaē ʼe tonu ke kita faikole ai, moʼo tekeʼi he fakahala?

[Paki ʼo te pāsina 13]

Moʼo tekeʼi he fakahala, ko te lakaga lelei fea ʼaē ʼe tonu ke kita faikole ai?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae