“Kua Ovi Mai Tokotou Haofaki”
“Ke kotou tutuʼu tonu ake pea mo lagaʼi ake ʼokotou ʼulu, koteʼuhi kua ovi mai tokotou haofaki.”—LUKA 21:28, MN.
1. Kotea ia te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi te taʼu 66 H.T.S.? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
KOTOU fakakaukauʼi age muʼa ʼe kotou maʼuʼuli ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 66 H.T.S.a Neʼe lahi te ʼu aluʼaga neʼe hoko ʼi te temi ʼaia. Neʼe kaihaʼa e te ofisie Loma ko Florus ia te ʼu taleta ʼe 17 mai te tanakiʼaga koloa ʼo te fale lotu. Pea neʼe iita ai te kau Sutea. Neʼe lahi te kau solia Loma neʼe natou matematehi pea neʼe natou kole ke natou puleʼaga faʼitaliha mai Loma. Kaʼe neʼe foimo fai atu aipe e te kau Loma ia te puleʼaki. Heʼeki ʼosi ki ai mahina ʼe tolu, neʼe takatakai ia Selusalemi e te kau solia ʼe toko 30 000 ʼae neʼe takitaki e Cestius Gallus. Neʼe fenonoʼi ia te kau Sutea agatuʼu ʼi te ʼu kaupa ʼo te fale lotu, kaʼe neʼe tau atu ia te kau solia Loma ki te ʼu kaupa ʼo te fale lotu pea mo natou faiga ke natou maumauʼi. Neʼe kamata matataku ia natou fuli ʼae ʼi te kolo. Kotea ʼe kotou logoʼi anai mo ka na pau la neʼe kotou sisio ki te ʼu aluʼaga ʼaia?
2. Kotea ʼae neʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano ʼi te temi ʼae neʼe natou sisio ai ki te takatakai ʼo tonatou kolo e te kau solia Loma? Pea he koʼe neʼe feala ke hoko ia te faʼahi ʼaia?
2 ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe fakatokaga e Sesu ʼana tisipulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu aluʼaga ʼaia pea neʼe ina foaki age te fakatotonu ʼaeni: “Ka kotou sio anai kua takatakai ia Selusalemi e te u fua solia, pea e kotou iloi leva kua hokosia mai tona maumaui. Koia, ko natou e nonofo anai i Sutea ke natou feholaki ki te u mouga, pea ko natou e nonofo anai i Selusalemi ke natou mavae i ai, pea ko natou e nonofo anai i te u gaueaga ke aua naa natou toe ulu ki te kolo.” (Luka 21:20, 21) Kaʼe, neʼe feafeaʼi tanatou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sesu ʼae ke natou mavae ʼi Selusalemi ʼi te temi ʼae neʼe takatakai ai te kolo e te kau solia? Neʼe hoko ia te aluʼaga fakapunamaʼuli. Neʼe fokifa pe kua mavae ia te kautau Loma. Ohage ko tona ui e Sesu neʼe “fakasiisii” peʼe fakanounou ia te ʼohofi ʼaia. (Mateo 24:22) ʼI te temi ʼae neʼe mavae ai te kautau, neʼe ko te faigamalie ʼaia ki te kau Kilisitiano agatonu ke natou fakalogo kia Sesu ʼo natou foimo feholaki ki te ʼu moʼuga.b (Vakaʼi te kiʼi nota.) Ki muli age, ʼi te taʼu 70 H.T.S., neʼe toe liliu mai ki Selusalemi ia te tahi kautau Loma. ʼI te temi ʼaia, neʼe natou maumauʼi ia te kolo. Kaʼe neʼe haofaki ia natou fuli ʼae neʼe fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa Sesu.
3. Ko te aluʼaga fea ʼe tatau mo ʼae ka vave hoko anai ki te kau Kilisitiano? Pea kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni?
3 Ia ʼaho nei, ʼe toe ʼaoga kia tatou ia te fakatokaga ʼa Sesu pea mo ʼana fakatotonu. Koteʼuhi ʼe kua tou vave felaveʼi mo he aluʼaga feia. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia te ʼu aluʼaga ʼo te temi muʼa moʼo fakamahino pe kotea ʼae ka hoko anai ʼi te temi ʼae ka kamata fakafokifa ai te “mamahi lahi.” (Mateo 24:3, 21, 29) Ohage pe ko te haofaki ʼa te kau Kilisitiano agatonu mai te maumauʼi ʼo Selusalemi, ʼe toe ʼi ai anai he “hahai kaugamalie” ka haofaki anai ʼi te tuʼutamaki fakamalamanei ʼae ka hoko mai. (Lau ia Apokalipisi 7:9, 13, 14.) ʼE maʼuhiga ʼaupito ke tou mahino pe kotea ʼae ʼe fakaha ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aluʼaga ʼae ka hoko mai anai. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe fakalogo totatou maʼuli ki te faʼahi ʼaia. Koia, tou vakaʼi pe ʼe malave feafeaʼi anai te ʼu aluʼaga ʼaia kia tatou takitokotahi.
TE KAMATAʼAGA ʼO TE MAMAHI LAHI
4. ʼE kamata feafeaʼi anai te mamahi lahi?
4 ʼE kamata feafeaʼi anai te mamahi lahi? ʼAki te fakaʼauha ʼo te ʼu lotu hala fuli. ʼE fakahigoaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te lotu hala ko “Papilone lahi, ko te fae a te u fafine faifeauaki.” (Apokalipisi 17:5-7) He koʼe neʼe fakahigoaʼi te lotu hala ko te fafine faifeauaki? Koteʼuhi neʼe mole nofo agatonu ia tana kau takitaki lotu ki te ʼAtua. Neʼe mole natou lagolago agatonu kia Sesu pea mo tona Puleʼaga kaʼe neʼe natou lagolago ki te ʼu puleʼaga fakatagata pea mo meʼa noaʼi ia te ʼu akonaki Fakatohi-tapu ke feala ai hanatou puleʼi te hahaʼi. Neʼe mole tatau tanatou tauhi mo te tauhi maʼa ʼa te kau fakanofo. (2 Kolinito 11:2; Sakopo 1:27; Apokalipisi 14:4) Kaʼe, ko ai ʼae ka ina fakaʼauha anai ia Papilone Lahi? ʼE uga anai e Sehova ia te ʼu “tala e hogofulu” ʼo te “manu kula” “ke natou fakahoko tana fakatuutuu.” ʼE fakata e te “manu kula” ia Te ʼu Puleʼaga Fakatahi, pea ʼe fakata e te ʼu “tala e hogofulu” ia te ʼu puleʼaga fakatagata fuli ʼae ʼe lagolago ki ai.—Lau ia Apokalipisi 17:3, 16-18.
5, 6. He koʼe ʼe tou ui ko te fakaʼauha ʼo Papilone Lahi ʼe mole fakaʼuhiga ki te mate ʼo natou fuli ʼae ʼe kau ki te ʼu lotu hala?
5 ʼE mamate fuli anai koa ia natou ʼae ʼe kau ki te lotu hala ʼi te temi ʼae ka fakaʼauha ai ia Papilone Lahi? Kailoa. Neʼe takitaki e Sehova ia te polofeta ko Sakalia ke ina tohi ia te ʼu aluʼaga ʼae ka hoko anai. ʼI te temi ʼaia, ko he tahi neʼe kau ʼi te lotu hala ʼe ina ui fenei anai: “E mole au polofeta, e au gaue kele, koteuhi nee au mau ni kele talu mai taku tupu. Pea kapau e fehui anai kia ia: Pe e hau mai fea te u lavea aena i ou nima? E ina tali anai: Nee au mau natou i te fale o natou ae nee ofa kia au.” (Sakalia 13:4-6) Koia, maʼia mo te kau takitaki lotu ʼe natou ui anai ʼe mole ʼi ai hanatou lotu, pea ʼe feala ke natou ui neʼe mole natou kau ki te ʼu lotu hala ʼaia.
6 Kotea ʼae ka hoko anai ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga te temi ʼaia? ʼE fakamahino fenei e Sesu: “Pea kapau nee mole fakasiisii te u aho aena, e mole haofaki anai he tahi; kae o tupu ko te kau filifiliia, e fakasiisii anai te u aho aia.”c (Mateo 24:22) ʼI te temi muʼa, neʼe “fakasiisii” peʼe fakanounou ia te mamahi ʼae ʼi Selusalemi. Neʼe feala ai ki te “kau filifiliia”, ia te kau Kilisitiano fakanofo ke natou feholaki. ʼO toe feia pe, ko te ʼuluaki koga ʼo te mamahi lahi ʼe “fakasiisii” peʼe fakanounou anai ʼuhi ko te “kau filifiliia.” ʼE mole feala anai ki te ʼu puleʼaga fakatagata, ia te ʼu “tala e hogofulu”, ke natou fakaʼauha ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Kaʼe ʼe ko he kiʼi gona fakatemi pe anai hili te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki ʼohofi.
TE TEMI ʼO TE ʼAHIʼAHI PEA MO TE FAKAMAU
7, 8. Kotea ʼe tou fakaha anai hili te fakaʼauha ʼo te lotu hala? Pea ʼi te temi ʼaia, ʼe kehekehe feafeaʼi anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua mai te tahi ʼu lotu?
7 Kotea ʼae ka hoko anai hili te fakaʼauha ʼo te lotu hala? ʼE ko te temi ʼaia ke tou fakaha pe kotea moʼoni ʼae ʼi ʼotatou loto. ʼI te temi ʼaia, tokolahi te hahaʼi ʼe natou kumi anai honatou puipuiʼaga pea mo honatou tokoni ki te ʼu kautahi fakatagata, ia “te u maka o te u mouga.” (Apokalipisi 6:15-17) Kaʼe ʼe kumi anai e te hahaʼi ʼa Sehova tonatou puipuiʼaga ia te ia. ʼI te temi ʼae neʼe “fakasiisii” peʼe fakanounou ai te ʼohofi ʼi te temi muʼa, neʼe mole ko te temi ʼaia ke tafoki fakapunamaʼuli ai ia te kau Sutea ki te lotu Fakakilisitiano. Kaʼe, neʼe ko te temi ʼaia ke feholaki ai mai Selusalemi ia natou ʼae kua Kilisitiano ohage ko tona fakatotonu e Sesu. ʼO toe feia pe ʼi te ka haʼu, ʼe mole tou fakaʼamu anai ke tafoki fakapunamaʼuli te tokolahi ki te lotu Fakakilisitiano moʼoni, ʼi te temi ʼae ʼe “fakasiisii” peʼe fakanounou ai te ʼohofi ʼo Papilone Lahi. Kaʼe, ʼe ko te temi faigamalie ʼaia ke fakaha ai e te kau atolasio moʼoni fuli ia tonatou ʼofa kia Sehova pea mo tanatou lagolago ki te kau fakanofo.—Mateo 25:34-40.
ʼE ko he temi faigamalie anai ke tou fakaha totatou ʼofa kia Sehova pea mo lagolago ki te kau fakanofo
8 ʼE mole tou iloʼi totonu pe kotea ʼae ka hoko anai lolotoga te temi ʼo te ʼahiʼahi. Kaʼe ʼe feala ke tou fakakaukauʼi ʼe mole ko he maʼuli faigafua anai pea ʼe tonu ke tou fai he ʼu sakilifisio. ʼI te temi muʼa, neʼe mavae ia te kau Kilisitiano mai ʼonatou ʼapi pea neʼe natou katakiʼi ia te ʼu faigataʼaia ke feala ai honatou haofaki. (Maleko 13:15-18) ʼE tonu ke tou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaeni: ‘ ʼE kua au tokalelei koa ke au liakī te ʼu koloa? ʼE kua au tokalelei koa ke au fai ia meʼa fuli ke au nofo agatonu ai kia Sehova?’ Kotou fakakaukauʼi age muʼa, ʼi te temi ʼaia ʼe ko tatou pe anai ʼae ʼe tauhi ki totatou ʼAtua ka haofaki anai moka hoko he aluʼaga, ohage ko tona fai e te polofeta ko Taniela.—Taniela 6:10, 11.
Kua ovi mai “te fakaosi”
9, 10. (1) Kotea ia te logo ʼe fakamafola anai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga te mamahi lahi?(2) Kotea ʼae ka fai anai e te ʼu fili ʼa te hahaʼi ʼo te ʼAtua?
9 ʼI te temi ʼaia ʼo te mamahi lahi ʼe mole kei fakamafola ai te “logo lelei . . . o te puleaga.” Kua ʼosi leva ia te temi ʼo te faifakamafola. Koteʼuhi kua ovi mai “te fakaosi.” (Mateo 24:14) Pea ʼe tala anai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia te logo maʼuhiga ʼo te fakamau. Ko te logo ʼaia ʼe lagi ko te fakaʼauha katoa ʼo te malama agakovi ʼa Satana. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakatatau ia te logo ʼaia ki he ʼuamaka ʼaisi ʼi tana ui fenei: “Nee to leva he uamaka aisi mai te lagi ki te u tagata, pea ko te mamafa o te maka aisi e tahi ko te u kilo e fagofulu ma hiva; pea nee laukovi leva te u tagata ki te Atua, o tupu ko te uamaka aisi, koteuhi nee lahi osi te malaia aia.”—Apokalipisi 16:21.
10 ʼE logo anai ʼotatou fili ki te logo maʼuhiga ʼaia. Neʼe takitaki e Sehova ia te polofeta ko Esekiele, ke ina fakamahino pe kotea ʼae ka fai anai e te ʼu puleʼaga ʼae ʼe fakahigoaʼi ʼi te Tohi-Tapu ko Koke ʼo Makoke. ʼE ui fenei: “Koia e folafola ai te Aliki, [Sehova], o ui: I te aho aia, e malaga anai ni manatu i tou loto, pea e ke fai anai ni fakatuutuu kovi. E ke ui anai: E au hake anai ki he fenua ava, e au ohofi anai ni tagata fimalie i onatou nofoaga, pea e nonofo fuli i ni kolo hala kaupa takatakai, pea e mole natou mau ni loka mo ni matapa. E au alu anai o too he koloa lahi pea mo fai ni maumau, pea e au hili anai toku nima ki ni kolo ae nee maumaui i mua kae kua toe nofoi i te temi nei e he hahai ae nee tae mai lotomalie o te atu puleaga, pea e ina mau ni faga manu mo ni kele, pea e nofo i te u potu maoluga [peʼe lotomalie] o te fenua.” (Esekiele 38:10-12) ʼE makehe anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ohage pe ʼe natou maʼuʼuli ʼi te ‘lotomalie ʼo te fenua.’ Pea ʼe mole fakatalitali fualoa anai ia te ʼu puleʼaga. Koteʼuhi kua natou ʼamusia age ke natou ʼohofi ia te kau fakanofo ʼa Sehova pea mo natou ʼae ʼe lagolago kia natou.
11. (1) Kotea ʼae ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu aluʼaga ʼae ka hoko anai ʼi te mamahi lahi? (2) Kotea ʼae ka logoʼi anai e te hahaʼi moka natou sisio ki te ʼu fakailoga?
11 Kotea ʼae ka hoko anai ki ʼamuli? ʼE mole fakaha totonu mai ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu aluʼaga ʼaia. Kaʼe ko ʼihi ʼu aluʼaga ʼe lagi hoko anai ʼi he moʼi temi pe ʼe tahi. ʼI tana lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te faʼahiga meʼa ʼaeni, neʼe ui fenei e Sesu: “E i ai anai ni fakailoga i te laa, mo te mahina, pea mo te u fetuu. I te kele, e i ai anai te manavahe i te atu puleaga ae e mole kei natou iloi he mea ke fai, o tupu ko te uulu mo te hou o te moana. Pea e pogia anai te hahai i te mataku lahi osi i te talitali ki te mea ka hoko anai ki te kele; koteuhi e lului anai te u malohi o te lagi. Pea e natou sisio anai ki te Foha o te tagata e haele mai i he ao mo he mafimafi pea mo he kololia lahi.” (Luka 21:25-27; lau ia Maleko 13:24-26.) ʼI tana lea fakapolofeta ʼae ka fakahoko, ʼe ʼi ai anai koa ia he ʼu fakailoga mo he ʼu aluʼaga fakamataku ka hoko anai ʼi te lagi? ʼE tonu ke tou fakatalitali ke feala hatatou iloʼi. Kaʼe, moka sisio anai ia te ʼu fili ʼo te ʼAtua ki te ʼu fakailoga ʼaia, ʼe natou matataku anai.
ʼE tou lotofalala koteʼuhi ʼe haofaki anai tatou (Vakaʼi te palakalafe 12, 13)
12, 13. (1) Kotea ʼae ka hoko anai moka haʼu ia Sesu mo “he mafimafi pea mo he kololia lahi”? (2) Kotea ʼae ka logoʼi anai e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼi te temi ʼaia?
12 Kotea ʼae ka hoko anai moka haʼu ia Sesu mo “he mafimafi pea mo he kololia lahi”? ʼE ina fakapale anai ia natou ʼae ʼe agatonu pea ʼe ina fakatuʼā anai ia natou ʼae ʼe mole agatonu. (Mateo 24:46, 47, 50, 51; 25:19, 28-30) Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia he lea fakata ke lahi age tatatou mahino ki te ʼu aluʼaga ʼaia. Neʼe ina ui fenei: “Ka hau anai te Foha o te tagata i tona kololia, mo te kau aselo fuli, e heka anai ia ia i te hekaaga fakahau o tona kololia. E fakatahi anai te atu puleaga fuli i ona mua. E ina vahei kehe anai ia ae mai ae, o hage ko te vahei kehe e te tagata tauhi ovi te u ovi mai te u tao; pea e ina tuku anai te u ovi ki tona fahai matau, pea ko te u tao ki tona fahai hema.” (Mateo 25:31-33) Kotea ʼae ka hoko anai ki te ʼu ovi pea mo te ʼu tao? ʼE fakamauʼi anai natou. Ko te ʼu ovi, peʼe ko natou ʼae ʼe mole agatonu, ʼe “olo anai natou . . . ki te tautea heegata.” Kaʼe ʼe maʼu anai e te ʼu ovi, ia natou ʼae ʼe agatonu, te maʼuli heʼe gata.—Mateo 25:46.
13 Kotea ʼae ka logoʼi anai e te ʼu tao moka natou iloʼi ʼe fakaʼauha anai natou? ʼE natou “fetagihi” anai. (Mateo 24:30) Kaʼe kotea ʼae ka logoʼi anai e te kau fakanofo mo natou ʼae ʼe lagolago ki ai? ʼE natou logoʼi anai ia te aluʼaga ʼaeni neʼe ui e Sesu: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, ke koutou tutuʼu tonu ake pea mo lagaʼi ake ʼokotou ʼulu, koteʼuhi kua ovi mai tokotou haofaki.”—Luka 21:28, MN.
ʼE NATOU GIGILA ʼI TE PULEʼAGA
14, 15. Ko te tanaki fea ʼae ʼe tonu ke hoko hili pe te kamata ʼohofi e Koke ʼo Makoke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua? Pea ʼe hoko feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia?
14 Kotea ʼae ka hoko anai ʼi te hili ʼo te kamata ʼohofi e Koke ʼo Makoke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua? ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko te Foha ʼo te tagata “e ina fekaui anai te kau aselo, pea e ina tanaki fakatahi anai te kau filifiliia mai te u potu matagi e fa, mai te gataaga o te kele ki te gataaga o te lagi.” (Maleko 13:27; Mateo 24:31) ʼE mole fakaʼuhiga ia te fakatahitahi ʼaia ki te temi ʼae neʼe ʼuluaki fili ai te kau Kilisitiano fakanofo. Pea ʼe mole fakaʼuhiga ki te fakaʼiloga fakaʼosi ʼo te kau fakanofo ʼae kei ʼi te kele. (Mateo 13:37, 38) ʼE hoko anai te fakaʼiloga ʼaia ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi. (Apokalipisi 7:1-4) Kaʼe kotea ia te tanaki ʼaia? ʼE ko te temi ʼaia ʼe maʼu anai e te kau fakanofo ʼae kei ʼi te kele tonatou fakapale pea mo tanatou hahake ki te lagi. (1 Tesalonika 4:15-17; Apokalipisi 14:1) ʼE hoko anai te aluʼaga ʼaia hili pe te kamata ʼohofi ʼae e Koke ʼo Makoke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. (Esekiele 38:11) Pea ohage pe ko tona ui fenei e Sesu: “E gigila anai te kau agatonu o hage ko te laa i te puleaga o tanatou Tamai.”—Mateo 13:43.d (Vakaʼi te kiʼi nota.)
15 Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe “hiki ake” anai ia te kau fakanofo? Tokolahi te kau Kilisitiano loi, ʼe natou tui ʼe ʼave anai te kau Kilisitiano ki te lagi ʼaki te sinoʼi tagata. Neʼe natou toe manatu ʼe natou sisio anai ki te toe liliu fakahaha mai ʼa Sesu ʼo pule ʼi te kele. Kaʼe, ʼe fakaha lelei mai ʼi te Tohi-Tapu ʼe toe liliu fakapulipuli mai ia Sesu, ʼi tana ui fenei: “E ha mai anai te fakailoga o te Foha o te tagata i te lagi” pea ʼe haʼu anai ia Sesu “i te u ao o te lagi.” (Mateo 24:30) ʼE toe ui ʼi te Tohi-Tapu ‘ko te kakano pea mo te toto ʼe mole feala ka nā maʼu te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.’ Koia ko natou ʼae ka olo anai ki te lagi ʼe tonu muʼa ke natou “fetogi fuli . . . , i he temi e tahi, i te kemo o te mata, i te pupuhi o te fakatagi fakamuli.”e (Vakaʼi te kiʼi nota.) (Lau ia 1 Kolinito 15:50-53.) ʼE mole tonu ke tou fakaʼaogaʼi heni ia te kupu “hiki ake” moʼo fakamatala ia te aluʼaga ʼaia, koteʼuhi ʼe feala ke ʼi ai hona pikipikiga mo te akonaki hala ʼa te kau Kilisitiano loi. Kaʼe ʼe fakatahiʼi anai ia te kau fakanofo agatonu ʼae kei ʼi te kele ʼi he moʼi temi pe ʼe tahi.
16, 17. Kotea ʼae ʼe tonu ke hoko ʼi muʼa te faiʼohoana ʼo te Akeno?
16 ʼI te temi ʼae kua katoa fuli ai te toko 144 000 kau fakanofo ʼi te lagi, kua feala ke kamata ia te ʼu teuteu fakaʼosi ki te faiʼohoana ʼo te Akeno. (Apokalipisi 19:9) Kaʼe ʼe ʼi ai te tahi aluʼaga ʼe tonu ke hoko ʼi muʼa ʼo te aluʼaga fakafiafia ʼaia. Kotou manatuʼi ʼe tonu anai ke ʼohofi e Koke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te temi ʼae kei nonofo ai ʼi te kele ia te kau fakanofo. (Esekiele 38:16) Kotea ʼae ka fai anai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua? ʼE natou fakalogo anai ki te ʼu fakatotonu ʼaeni: “E mole kotou tau anai i te tau aena: Ke kotou olo pe, ke kotou tutuu i ai, pea e kotou sisio anai ki te haofaki ae ka tuku anai e [Sehova] kia koutou. . . . Aua naa kolua tuania.” (2 Koloniko 20:17) ʼI he kiʼi temi pe hili te kamata ʼohofi e Koke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe toʼo ake anai ia te kau fakanofo fuli ʼae ʼi te kele ki te lagi. Pea ʼe fakamatala mai ia Apokalipisi 17:14 pe ʼe feafeaʼi ia selo ʼi te temi ʼae ʼe ʼohofi ai e Koke ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu fili ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua “e natou tau anai ki te Akeno, pea e malo anai te Akeno ia natou, koteuhi ko te Aliki ia ia o te u aliki, pea ko te Hau ia ia o te atu hau; pea e toe malo foki ia natou te kau kalagai [“pauʼi, MN”], mo te kau filifiliia, pea mo te kau agatonu ae e nonofo mo ia.” Ko Sesu fakatahi mo tana toko 144 000 hau ʼae neʼe fakanofo, ʼe natou ʼomai anai ʼo haofaki ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼae ʼi te kele.
17 ʼI te haofaki ʼaia, ʼe hoko ai anai te tau ʼo Halamaketone ʼae ka fakakololiaʼi ai te huafa maʼoniʼoni ʼo Sehova. (Apokalipisi 16:16) ʼE fakaʼauha anai ia natou fuli ʼae ko te ʼu tao peʼe ko te kau heʼe agatonu. ʼE mole toe maʼu anai te agakovi ʼi te kele, pea ʼe hao anai ia te “hahai kaugamalie” ʼi Halamaketone. Pea ʼosi ʼaia, ʼe feala ke hoko ia te aluʼaga fakafiafia ʼe talanoa ki ai te tohi ʼo Apokalipisi, ʼo ʼuhiga mo te faiʼohoana ʼo te Akeno. (Apokalipisi 21:1-4)f (Vakaʼi te kiʼi nota.) Ko natou fuli ʼae ka maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe natou maʼu anai te ʼofa ʼo te ʼAtua pea ʼe natou iloʼi anai tona ʼofa lahi mo tana lotofoaki. Kua tou fakaʼamu ke hoko vave mai te temi ʼaia. Pea ʼe ko he faiʼohoana taulekaleka anai.—Lau ia 2 Petelo 3:13.
18. ʼAki te ʼu aluʼaga fakafiafia ʼaia ʼae ka vave hoko mai, kotea ʼae ʼe tou fakatotonu ke tou fai?
18 ʼAki te ʼu aluʼaga fakafiafia ʼaia ʼae kua vave hoko mai, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai takitokotahi ia ʼaho nei? Neʼe takitaki e Sehova ia te apositolo ko Petelo ke ina tohi fenei: “Koteuhi e maumaui anai te u mea fuli aena, e tonu ke kotou lelesili maonioni age i okotou mauli pea mo tokotou ofa ki te Atua. Kotou talitali pea kotou gaue ke hoko vave te aho o [Sehova] . . . Koia leva, nai ofaaga, i takotou talitali ki te u mea aia, kotou faiga ke mau atu kotou e kotou maa mo hee mele i te tokalelei.” (2 Petelo 3:11, 12, 14) Koia, tou fakatotonu ke tou taupau ke maʼa tatatou tauhi ke mole ʼi ai hona pikipikiga mo te tauhi hala, pea mo tou lagolago ki te Hau ʼo te Tokalelei, ia Sesu Kilisito.
a Ko te ʼu mataʼi tohi ʼaeni H.T.S. ko tona fakaʼuhiga: Hili te Temi ʼo Sesu.
c ʼI te vaega ʼaeni pea mo ʼihi atu, ko matou ʼae neʼe matou fakaʼiloga keheʼi.
e ʼE mole hahake anai ia te kau fakanofo ʼae kei maʼuʼuli ʼi te temi ʼaia mo ʼonatou sinoʼi tagata ki te lagi. (1 Kolinito 15:48, 49) ʼE tonu anai ke natou liakī ʼonatou sino ohage pe ko te liakī e Sesu tona sino.
f ʼE toe fakaha ia Pesalemo 45 ia he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu aluʼaga. ʼUluaki, ʼe tonu ke tau ia te Hau, ʼosi ʼaia pea hoki fai leva ia te faiʼohoana.