Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 15/7 p. 3-7
  • ʼE Fefakafeagai Koa Te Tohi-Tapu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Fefakafeagai Koa Te Tohi-Tapu?
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko he ʼu faigataʼa moʼoni koa?
  • Te fakaʼalu tatau ʼo te ʼu koga tohi ʼe palalau kia Sesu
  • Koteā ta koutou ʼui ki te ʼu meʼa ʼaia?
  • Kua Kotou Iloʼi Koa?
    Te Tule Leʼo (Tufa)—2016
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo ʼUluaki Fakamatala
    Te Tule Leʼo—2005
  • “E Mole Ko Au Ae e Tonu Ke Nofo i Te Tuulaga o Te Atua?”
    Te Tule Leʼo—2015
Te Tule Leʼo—1992
w92 15/7 p. 3-7

ʼE Fefakafeagai Koa Te Tohi-Tapu?

KO TE tagata faitohi ko Henry Van Dyke neʼe ina fai te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼI tana tupu ʼi te potu Hahake pea ina kofuʼi te ʼu agaaga ʼo te potu Hahake, ko te Tohi-Tapu ʼe feʼaluʼaki ʼi te malamanei ʼaki tana ʼu agaaga ʼo feʼuluʼaki ʼi te ʼu fenua ohage ko hona fenua ʼi te potu fuli pe. Ko te Tohi-Tapu kua ako ia lea e teau ke lave ʼi te loto ʼo te tagata. Ko te tamaliki ʼe nātou fia fakalogo ki ʼona hisitolia ʼo nātou leleiʼia mo vikiviki, ko te ʼu hahaʼi popoto ʼe nātou fakakaukau ki te ʼu palalau fakatātā ʼaē ʼe ʼi ai. Ko te kau agakovi ʼo feiā mo te kau fiameʼalahi ʼe nātou tete ʼi tonā ʼu fakatokaga, pea ki te hahaʼi ʼe lāvevea ʼi ʼonatou loto pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe fakahemala ʼe hage tona leʼo kia nātou he leʼoʼi faʼe. (...) ʼE mole he tagata ʼe feala ke ina ʼui ʼe masiva pe ʼe lotomamahi mokā ʼe ina maʼu te koloā maʼuhiga ʼaupito ʼaia.”

ʼE moʼoni ko te Tohi-Tapu kua “akoʼi ia lea e teau”. Ko ʼona tohi e 66 kua fakaliliu kia lea e 1 970. Ki te ʼu miliona hahaʼi ko te Tohi-Tapu ko he meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua, pea ʼe nātou leleiʼia tona lau. Kae, ko ʼihi ʼe nātou ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe fefakafeagaiʼaki pea ʼe mole feala ha kita falala ki ai. Koteā te fakahā e te kumikumi fakalelei ki te fahaʼi ʼaia?

Ohage ko tona fakahā ʼi te paki, ko te ʼAtua neʼe ina fakaʼaoga te ʼu hahaʼi agatonu moʼo tohi te Tohi-Tapu. ʼE moʼoni, ko he kumi fakalelei ʼo te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā mai neʼe ko tagata e 40 neʼe nātou tohi ʼi te temi ʼe loaloaga, ia sekulo e 16. Ko ni ʼu tagata faitohi popoto koa? Kailoa. Ia nātou neʼe ʼi ai te tagata tauhi manu, te tahi ko te tagata tautai, te tahi ko te popelikano, te tahi neʼe ko te tagata fai musika, te tahi age ko te tagata faʼu fale lā, te tahi tagata ko te pelepitelo, te tahi ko te polofeta pea neʼe ʼi ai te hau. ʼI tanatou ʼu tohi ʼe nātou palalau ki te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu aga ʼe mole tou māhani ki ai ʼi te sekulo 20. ʼI ʼihi fahaʼi ko te ʼu hahaʼi fai Tohi-Tapu neʼe mole mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tohi (Taniela 12:8-10). Koia ʼe mole tou puna’maʼuli anai mo kapau ʼe tou felāveʼi mo he ʼu meʼa ʼe mahino gataʼa lolotoga te lau ʼo te Tohi-Tapu.

ʼE feala koa he fakamālama ʼo te ʼu faigataʼaʼia ʼaia? Ko te Tohi-Tapu ʼe fefakafeagai koa? Ke tou ʼiloʼi te fahaʼi ʼaia, tou vakaʼi muʼa he ʼu faʼifaʼitakiʼaga.

Ko he ʼu faigataʼa moʼoni koa?

▪ Ko Kaino neʼe ina maʼu koa ʼifea tona ʼohoana (Senesi 4:17)?

Ko ʼihi ʼe nātou manatu ʼi te hili ʼo te fakapōgi ʼo Apele, neʼe ko tona tēhina ʼaē ʼe agakovi ko Kaino pea mo ʼana mātuʼa, ia Atama mo Eva, ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te kele. Kae ko Atama mo Eva neʼe ʼi ai tana toe fānau. Ohage ko tona fakamatala ia Senesi 5:3, 4, ko Atama neʼe ʼi ai tona foha ko Seti. ʼE toe hoko te fakamatala ʼo fēnei: “Pea ko te ʼu ʼaho ʼo Atama, ʼi tana liliu ʼaē ko te tāmai ʼa Seti, neʼe ko taʼu e valugeau. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe liliu ko te tāmai ʼo te ʼu foha pea mo te ʼu ʼofafine.” Koia ʼe mahalo ko Kaino neʼe ʼohoana mo hona tokolua pe ʼe ko hona fakafotu pea ʼilāmutu. Kae ʼi te kei ōvi ʼaē ʼo te tagata ki te maʼuli haohaoa, ko te faʼahiga ʼohoana ʼaia neʼe mole feala ke ina fakatupu he ʼu tamaliki ʼe mahamahaki ohage ko te temi nei.

▪ Ko ai koa ʼaē neʼe ina fakatau ia Sosefo ki Esipito?

Ia Senesi 37:27 ʼe ʼui ko te ʼu tēhina ʼo Sosefo neʼe nātou fakatotonu ke nātou fakatau ia ia ki te kau Isimaelite. Kae ki te ʼu vaega ʼe hoa mai ʼe ʼui ai: “Ko te ʼu tagata, te kau fakatau koloā matianite, neʼe fakalaka. Pea neʼe ko nātou [te ʼu tēhina ʼa Sosefo] neʼe nātou toho ake Sosefo ʼo faka hake ake mai te vai keli, pea neʼe nātou fakatau ia Sosefo ki te kau Isimaelite kia foʼi piesi siliva e ʼuafulu. Ki muli age, ko nātou ʼaia neʼe nātou fakahu ia Sosefo ki Esipito.” Ko ai ʼi te ʼu Isimaelite pe ʼe ko te ʼu Matianite ʼaē neʼe fakatau ia Sosefo? Ko te ʼu Matianite neʼe feala pe ke fakahigoaʼi ko te ʼu Isimaelite, ʼuhi ʼaē ko tonatou haʼuʼaga e tahi ko Apalahamo. ʼE feala pe ko he ʼu hahaʼi fakatau Matianite neʼe fagona tahi pea mo te kau Isimaelite. Kae tatau aipe ia, neʼe ko te ʼu tēhina ʼo Sosefo neʼe nātou fai te fakatau, pea ki muli mai neʼe feala ke ʼui e Sosefo ki ʼona tēhina: “Ko ʼau ia Sosefo, tokotou tēhina, ʼaē neʼe koutou fakatau ki Esipito.” — Senesi 45:4.

▪ Ko hahaʼi Iselaele ʼe fia ʼaē neʼe mamate ʼi tanatou fai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga mo te ʼu fafine Moapite pea mo tanatou ʼatolasio kia Paale ʼo Peole?

Ia Faka au 25:9 ʼe fakahā fēnei: “Ko nātou fuli ʼaē neʼe mamate ʼi te tautea [mai te ʼAtua ʼi tanatou aga kovi] neʼe faka au ki te toko ʼuafulu-ma-fā afe.” Koʼeni te tala ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼAua naʼa tou fai te folonikasio, ohage ko ʼihi ia nātou [te kau Iselaele ʼi te toafa] ʼaē neʼe fai folonikasio, pea neʼe mamate te toko ʼuafulu-ma-tolu afe ʼi te ʼaho pe e tahi.” (1 Kolonito 10:8). Ko te totonu ʼo te lahi ʼo te hahaʼi ʼe nonofo ʼi te vaha ʼo te toko 23 000 mo te 24 000, koia ko te ʼu fua ʼaia e lua ʼe feala pe ke tonu. Pea, ko te tohi ʼo Faka au ʼe ina tohi keheʼi “te ʼu pule ʼo te hahaʼi” ʼaē neʼe kau ki te agahala ʼaē neʼe matematehi e te ʼu tuʼi fakamāu (Faka au 25:4, 5). ʼE mahalo pe neʼe ko te toko 1 000 ʼo “te ʼu pule” ʼaē neʼe agahala, ʼo fakatahiʼi fuli ʼaia ki te toko 23 000 ʼaē ʼe palalau ki ai Paulo, ko te toko 24 000. Ohage ko tona fakahāhā, neʼe ko te toko 23 000 neʼe fakatauteaʼi e Sehova totonu, ko nātou fuli ʼaia te toko 24 000 neʼe fakahoko kia nātou te tautea ʼa Sehova, he neʼe nātou mamate fuli nātou ʼi tana fakatūʼa. — Teutalonome 4:3.

▪ Kapau ko Akake neʼe ko he tagata neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo te hau iselaele ko Saulo, ʼe ko he fakafeagai koa ki te talanoa ʼaē ʼa Palaame ki te tuʼi Amalesite ʼaē ʼe ina fakaʼaoga ki ai te higoa ʼaia?

ʼI te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko Palaame neʼe fakakikite ʼe ʼi ai anai te hau ʼo Iselaele “ ʼe maʼoluga age ia ia Akake”. (Faka au 24:7.) Kae mole he kogaʼi tohi ʼāfea ʼe talanoa kia Akake neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo te hau ko Saulo (1117-1078 ia muʼa ʼo totatou temi). (1 Samuele 15:8.) ʼE mole he fetala kehekehe ʼaki ia, koteʼuhi ʼaē ko “Akake” neʼe ko he higoa ʼo te tuʼulaga hau ohage ko te falaone ʼi Esipito. ʼE feala pe ko Akake neʼe ko he higoa neʼe tau fakaʼaoga ki te ʼu tuʼi Amalesite.

▪ Ko ai koa ʼaē neʼe ina uga ia Tavite ke ina lau te kau Iselaele?

Ia 2 Samuele 24:1 ʼe fakahā fēnei: “Neʼe toe laga te hāūhāū ʼo Sehova ki Iselaele, ʼi te fakaneke ʼaē ʼo Tavite [pe ʼe, “neʼe faka uga ia Tavite”, Traduction du monde nouveau, ta fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga, nota] kia nātou, ʼo ʼui fēnei ki ai: ‘ ʼAlu, ʼo lau te hahaʼi ʼo Iselaele pea mo Suta.’ ” Kae neʼe mole ko Sehova ʼaē neʼe ina uga ia te hau ko Tavite ke agahala, he koʼeni te maʼu ia 1 Fakamatala 21:1: “ko Satana [pe ʼe, “ko he fakafeagai”, Traduction du monde nouveau, ta fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga, nota] neʼe tuʼu ki Iselaele pea ina fakaneke ia Tavite ke ina faka au ia Iselaele.” Ko te ʼAtua neʼe lotomamahi ki te kau Iselaele koia ʼaē neʼe ina fakagafua ai ia Satana, te Tevolo ke ina haga ʼo toho ia nātou ki te agahala. Ko te tupuʼaga ʼaia ʼo tatatou lau ia 2 Samuele 24:1 neʼe ko te ʼAtua totonu pe ʼaē neʼe ina fakatotonu. Koia ʼe lelei ke tou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe fakaliliu e Joseph Rotherham: “Neʼe laga te hāūhāū ʼo Yahvé ki Iselaele, pea neʼe ina tali te fakafeagai ʼa Tavite kia nātou ʼi tana ʼui ʼaē, ʼalu ʼo lau ia Iselaele pea mo Suta.

▪ ʼE feafeaʼi te fakaʼalu tahi ʼo te ʼu faka au ʼaē ʼe kehekehe ʼo te kau Iselaele pea mo te kau Sutea ʼi te lau ʼa Tavite?

Ia 2 Samuele 24:9 ʼe faka au te kau Iselaele ki te toko 800 000 pea ki te kau Sutea ki te toko 500 000 kae kia 1 Fakamatala 21:5 ʼe faka au te hahaʼi tau ʼo Iselaele ki te toko 1 100 000 pea ko te hahaʼi tau ʼo Sutea ki te toko 470 000. Ko te kau solia ʼaē ʼe tau gāue ki te hau ʼe faka au ki te toko 288 000 ʼo vaevae kia kūtuga e 12 ʼe taki 24 000, pea ko te ʼu kūtuga takitahi ʼaia ʼe gāue ʼi te māhina e tahi lolotoga te taʼu. Pea neʼe fakatahiʼi ki ai mo te toko 12 000 ʼe taupau ki te ʼu pilinise ʼaē e 12 ʼo te ʼu telepi, ʼo fakatahi ʼaia fuli ko te toko 300 000. ʼE iloga mai ʼi te toko 1 100 000 ʼaē ʼi te tohi ʼo 1 Fakamatala 21:5 ʼe kua ʼosi faka kau ki ai te toko 300 000, ʼaē ʼe mole fakahā ia 2 Samuele 24:9 (Faka au 1:16; Teutalonome 1:15; 1 Fakamatala 27:1-22). Kapau ʼe tou fakasiosio ki te kūtuga ʼaē ʼo Suta, ʼaē ʼe fakahā ia 2 Samuele 24:9 ʼe kau ai te toko 30 000 hahaʼi ko he solia ʼe nonofo ʼo lamalama ʼi te tuʼakoi mo te fenua ʼo te kau Filisitini kae ʼe mole fakahā ia 1 Fakamatala 21:5 (2 Samuele 6:1). Kapau ʼe tou manatuʼi ko 2 Samuele ʼo feiā mo 1 Fakamatala neʼe tohi e te ʼu tagata e lua ʼe kehekehe tana sio pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu, pea ʼe faigafua leva kia tatou te fakatahiʼi ʼo te ʼu felogoi ʼaia ʼo te ʼu faka au ʼaē ʼe kehekehe.

▪ Ko ai koa te tāmai ʼa Salatiele?

Ko ʼihi kogaʼi tohi ʼe nātou fakahā ko Sekoniasi (te hau ko Seoiakini) ko te tāmai moʼoni ʼa Salatiele (1 Fakamatala 3:16-18; Mateo 1:12). Kae ko te tagata tohi evaselio ko Luka ʼe ina fakahigoaʼi ia Salatiele ko te “foha ʼo Neli”. (Luka 3:27.) ʼE mahino ko Neli neʼe ina tuku tona ʼofafine kia Salatiele ke nā ʼohoana. Ko te kau hepeleo ʼe nātou tautau fakahigoaʼi ia nātou ʼaē ʼe ʼohoana mo ʼonatou ʼofafine ohage ko honatou ʼu foha neʼe tupu ia nātou, tāfito ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu tohi hāko, ko Luka neʼe feala tana fakahigoaʼi ia Salatiele ko te ʼalo ʼo Neli. ʼO toe feiā pe ko Luka ʼe palalau kia Sosefo ko te foha ʼo Heli, ʼaē ko te tāmai ʼo te ʼohoana ʼo Sosefo: ia Malia. — Luka 3:23.

Te fakaʼalu tatau ʼo te ʼu koga tohi ʼe palalau kia Sesu

▪ Mai ia tagata ʼe fia, neʼe haga Sesu ʼo kapu te ʼu temonio ʼaē neʼe ulu sino ʼi te faga puaka?

Ko te evaselio ʼa Mateo ʼe palalau kia tagata e lua, kae ko Maleko pea mo Luka ʼe palalau pe ki te tagata e tahi (Mateo 8:28; Maleko 5:2; Luka 8:27). ʼE ʼiloga ia, ko Maleko pea mo Luka neʼe lahi tana tokaga ki te tagata e tahi neʼe ulu sino ai te ʼu temonio ʼuhi he neʼe ko ia ʼaē neʼe palalau mo Sesu pea neʼe ko ia ʼaē neʼe kovi ʼaupito. ʼE feala pe ko te tagata ʼaia neʼe ʼitaʼita kovi pe neʼe mamahi ʼi te kua fualoa ʼo tona nofoʼi e te temonio. Hili ki ai, ʼe lagi ko te tagata pe ʼaia neʼe fia mulimuli ia Sesu (Maleko 5:18-20). ʼI te tahi lakaga ʼe teitei tatau pe ohage ko te meʼa ʼaia, ko Mateo ʼe talanoa kia tagata e lua neʼe kivi neʼe fakamālōlō e Sesu kae ko Maleko mo Luka ʼe nā talanoa pe ki te tagata e tahi (Mateo 20:29-34; Maleko 10:46; Luka 18:35). ʼE mole he fetala kehekehe ʼaki ia, tatau aipe pe ko he tagata pe e tahi.

▪ Neʼe lanu feafeaʼi te pulupulu ʼaē neʼe kofuʼi e Sesu ʼi tona ʼaho mate?

ʼI te tohi ʼa Maleko (15:17) pea mo te tohi ʼa Soane (19:2), ʼe ʼui ko te kau solia neʼe nātou faka tui kia Sesu te pulupulu ʼe lanu kula fakapōʼuli. Kae ʼi te tohi ʼa Mateo (27:28) ʼe palalau ki te “kula ʼahoʼaho”, moʼo fakahā ai tona lanu kula. ʼI tona ʼuhiga ʼaē ko ʼihi pulupulu neʼe lanu lua ʼe fio ai te kula pea mo te lanu ʼuʼui, ko Maleko pea mo Soane ʼe nā felogoi ʼo ʼuhiga mo te pulupulu ʼaia neʼe lanu kula. Ko te kehekehe ʼo te ʼu kula ʼe tupu ko te ʼahoʼaho pe ko te fakapōʼuli, pe ko te ʼu hahaʼi faitohi ʼo te ʼu evaselio ʼe nātou fakahā te lanu ʼaē neʼe lahi tanatou tokagaʼi pe ʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou logo ki ai. Ko te ʼu fetotoʼaki ʼe ina fakahā te aga ʼa te ʼu hahaʼi faitohi pea mo fakamoʼoni ʼe mole he fakafeagai.

▪ Ko ai ʼaē neʼe ina ʼamo te pou fakamamahi ʼo Sesu?

Ko Soane (19:17) ʼe ina ʼui: “Pea, ʼi tana fua tonu [ko Sesu] te pou fakamamahi, neʼe ʼalu ki te koga meʼa ʼaē ʼe fakahigoa ko te Potu ʼo te ʼulu poko ʼaē ʼe fakahigoa ko te Golgotha ʼi te lea faka hepeleo.” Kae ko Mateo (27:32), pea mo Maleko (15:21), pea mo Luka (23:26) ʼe nātou ʼui ‘ ʼi tanatou hu mai ki tuʼa, ko Simone ʼo Sileneo neʼe fekauʼi fakamālohiʼi ke ina ʼamo te pou ʼo te fakamamahi’. Ko Sesu neʼe ina ʼamo tonu tona pou fakamamahi, ohage ko tona fakamatala e Soane. ʼI tona tohi fakanounou, ko Soane neʼe mole ina fakahā te puani ʼaē ko Simone neʼe ki muli mai neʼe fekauʼi fakakinau ke ina ʼamo te pou. Koia, ko te ʼu fakamatala ʼo te ʼu evaselio ʼe felogoi ʼi te fahaʼi ʼaia.

▪ Neʼe feafeaʼi koa te mate ʼa Sutasi Isikaliote?

Ia Mateo 27:5 ʼe ʼui ko Sutasi neʼe ʼalu ʼo fakamate, ʼo fakatautau, kae ia Gāue 1:18 ʼe ʼui “neʼe to ʼo muʼa tona foʼi ʼulu, pea neʼe mafahi tona kete ʼi te lotomalie, pea ko tona ʼu vavā neʼe ʼoho ki tuʼa”. Ko Mateo ʼe ina fakahā pe neʼe feafeaʼi te fakamate ʼa Sutasi, kae ko te tohi ʼo Gāue ʼe ina fakahā tona ikuʼaga. Lagi neʼe haga Sutasi ʼo haʼi te maea ki te vaʼa ʼakau, ʼo ina tākai tona kia, pea ina faigaʼi ke tautau. Kae mole ʼiloʼi pe ko te maea ʼaē neʼe motu pe ʼe ko te vaʼa ʼakau ʼaē neʼe fasi kae neʼe to ʼo mapeʼe ki te ʼu fuga maka. Ko he meʼa ʼe feala ke ina fakamoʼoni te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tou fakasiosio te ʼu koga meʼa ʼo Selusalemi.

Koteā ta koutou ʼui ki te ʼu meʼa ʼaia?

Kapau ʼe tou felāveʼi mo he ʼu meʼa ʼe hage ʼe fetotoʼaki ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mahino ia mo kapau ʼe tou fakakaukauʼi ko te hahaʼi ʼe nātou ʼui ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe fefakafeagai kae mahino gafua ia. Ohage la, ko he patolo ʼe fia faitohi ki he tahi ʼe ina lau anai ki tana fafine gāue ke ta masini. Kapau ʼe fakafehufehuʼi age anai, ʼe ina ʼui anai ia neʼe ina ʼave te tohi. Kae ko te fafine gāue ʼaē neʼe ina ta te tohi, ʼe feala ke ina toe ʼui neʼe ina ʼave te tohi. ʼE toe tatau pe, ʼe mole he fakafeagai ki te ʼui ʼaē ʼa Mateo (8:5) ko te tagata ofisie neʼe haʼu ʼo fai tana kole kia Sesu, kae ia Luka (7:2, 3) ʼe ʼui ko te tagata neʼe ina fekauʼi tana ʼu tagata moʼo na fakafofoga.

Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī kua hili atu neʼe tou vakaʼi ʼe fakahā mai ko te ʼu fihifihia ʼo te Tohi-Tapu ʼe feala tona pulihi. Koia, ʼe tonu ai ke tou faka ʼuhiga fakalelei te Tohi-Tapu. Ko te faʼahiga fakakaukau ʼaia neʼe fakamaʼua pea neʼe fakaʼiloga ʼi te Tohi-Tapu faka famili neʼe ta ʼi te taʼu 1876 ʼe maʼu ai te ʼu palalau ʼaenī:

“Ke lava ʼo maui mālie te ʼu fihifihia ʼaia, ʼe tonu ki kita lotolelei ʼo pipiki pea mo fakalogo ki te moʼoni, tatau aipe pe ʼe ʼi ai he kiʼi faʼahi ʼe mole tou mahino ki ai. ʼE tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi te kau ʼapositolo, ʼaē, ko ʼihi tisipulo neʼe ʼoho tonatou ʼu loto ʼuhi ko te ʼu ‘palalau fefeka’ ʼa Sesu, pea nātou situʼa kia Sesu, neʼe nātou fai te ʼu palalau ʼaenī kia te ia: ‘ ʼAliki ʼe mātou ʼolo anai kia ʼai? ʼE ko koe ʼe nofo mo te ʼu folafola ʼo te maʼuli heʼegata; pea ʼe mātou tui pea mo ʼiloʼi ko koe ko te Maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.’ (...) Ka tou felāveʼi mo he ʼu moʼoni ʼe hage ʼe fefakafeagai ʼaki, tou faigaʼi ke felogoi, pea mo tou fakahā ai ʼe feala te felogoi ʼa meʼa fuli.” — Soane 6:60-69.

ʼE koutou fai feiā anai? ʼAki te sivi ʼaenī kua hili atu ʼo ʼuhiga mo te ʼu kiʼi faʼifaʼitakiʼaga moʼo fakahā te felogoi tahi ʼo te Tohi-Tapu, ʼe mahalo kua koutou manatu tatau pea mo te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe ina ʼui ki te ʼAtua: “Ko te uho ʼo tau folafola ʼe moʼoni.” (Pesalemo 119:160). Koʼena te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu katoa pea ʼe nātou fiafia ʼi tanatou fakahā te ʼu tupuʼaga ʼo tanatou tui ki te Tohi-Tapu. He koʼe koa ʼe mole koutou palalau mo nātou ki te tohi makehe ʼaia? Ko te logo fakaloto mālohi mai te Tohi-Tapu ʼe ina foaki atu kia koutou he ʼamanaki moʼoni pea mo te fiafia.

[Paki ʼo te pasina 7]

Kua koutou fehuʼi age koa ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pe koteā te tupuʼaga ʼo tanatou tui ki te Tohi-Tapu?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae