Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 1/6 p. 6-10
  • Logope Te ʼu Mamahi ʼAē ʼe Tau Mo Tatou, Kae ʼe ʼi Ai Tatatou ʼAmanaki

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Logope Te ʼu Mamahi ʼAē ʼe Tau Mo Tatou, Kae ʼe ʼi Ai Tatatou ʼAmanaki
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kua Liliu Te Mate Ko He Meʼa ʼe Kau Ki Te Maʼuli ʼa Te Tagata
  • Ko Te Kau Agatonu ʼAē Neʼe Lotomamahi
  • Te Lotomamahi ʼi Te Temi ʼo Sesu
  • Koteā Te ʼAmanaki Maʼa Te Kau Mate?
  • Ko He ʼu Tokoni ʼe ʼAoga Kia Nātou ʼAē ʼe Lotomamahi.
  • He ʼAmanaki Moʼoni Maʼa Nātou ʼAē ʼe Koutou ʼOʼofa Mamahi Ai Kae Kua Mamate
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Koteā Te Meʼa ʼe Hoko Ki Te ʼu Mate ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • Ko Te ʼAmanaki Moʼoni Maʼa Te Kau Mate
    Mokā Mate He Tahi ʼe Tou ʼOfa Mamahi Ai
  • “ ʼE Toe Maʼuli Ake Anai Tou Tokolua”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 1/6 p. 6-10

Logope Te ʼu Mamahi ʼAē ʼe Tau Mo Tatou, Kae ʼe ʼi Ai Tatatou ʼAmanaki

“ ʼU tēhina, ʼe mole mātou loto ke mole koutou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua momoe ʼi te mate, naʼa koutou lotomamahi ohage ko nātou ʼaē ʼe mole hanatou falala.”—1 Tesalonika 4:13.

1. Koteā ʼaē ʼe hoko tuʼumaʼu ʼi te malamanei?

KUA mate koa he tahi neʼe koutou ʼofa mamahi ai? Ko tatou fuli, neʼe tou lotomamahi ʼi te mate ʼo hatatou kāiga pe ko hotatou kaumeʼa. Lagi ko tatatou ʼu kui, pe ko he tāmai pe ko he faʼe, pe ko tokita hoa, peʼe ko hakita tamasiʼi. ʼE hoko tuʼumaʼu te ʼu mate ʼuhi ko te matutuʼa, mo te mahaki pea mo te ʼu fakaʼī. ʼE toe hilifaki ki te tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko pea mo te lotomamahi, te fai fakapō, te agamālohi pea mo te tau. ʼE fakafuafua, ʼi te malamanei ʼi te taʼu fuli, ko te toko 50 miliona hahaʼi ʼaē ʼe mamate. ʼI te ʼaho fuli, neʼe mamate te toko 140 250 hahaʼi ʼi te taʼu 1993. ʼE malave te mate ki te ʼu kaumeʼa pea mo te famili, pea ko te manatu ʼaē kua puli ʼe loloto ʼaupito.

2. He koʼe ʼe mata faikehe ke mamate ia nātou liliki?

2 ʼE mole tou logoʼi koa la te mamahi ʼaē ʼe tau mo te taumatuʼa ʼi Californie (U.S.A.), ʼaē neʼe mate tanā taʼahine, neʼe kei faitama, ʼi te fakaʼī neʼe mole ina ʼamanaki ʼe hoko anai? ʼAki te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko fakafokifā, neʼe puli ai tanā taʼahine ʼulu tokotahi pea mo tana ʼuluaki kiʼi mokopuna. Ki te tagata ʼaē neʼe ʼohoana mo ia, kua puli leva tona hoa pea mo tona ʼuluaki kiʼi tamasiʼi. Maʼa te ʼu mātuʼa ʼaē neʼe puli honatou fānau, logope neʼe kei tūpulaga pe neʼe kua matuʼa, ʼe ko he faʼahi ʼe mole tonu ke hoko. Maʼa nātou ʼe mole ko he meʼa ʼe tonu ke hoko, ke mamate ʼuluaki te fānau ʼi ʼanatou ʼu mātuʼa. Ko tatou fuli ʼe tou ʼoʼofa ʼi te maʼuli. Koia ʼe moʼoni ai te ʼui ʼaē, ko te mate ʼe ko he fili.—1 Kolonito 15:26.

Kua Liliu Te Mate Ko He Meʼa ʼe Kau Ki Te Maʼuli ʼa Te Tagata

3. Neʼe lave feafeaʼi te mate ʼo Apele kia Atama mo Eva?

3 Ko te agahala mo te mate ʼe nā puleʼi te kele talu mai te ʼu sēkulō e ono ʼi te hisitolia ʼo te tagata, talu mai te talagataʼa ʼo totatou ʼuluaki mātuʼa, ia Atama mo Eva. (Loma 5:14; 6:12, 23) ʼE mole tala e te Tohi-Tapu pe koteā te meʼa ʼaē neʼe nā logoʼi ʼi tonā loto ʼi te fakapogi ʼo Apele e tona tēhina ko Kaino. ʼE mahino papau ia, neʼe ko he meʼa fakaloto mamahi kia nāua. ʼI henī, ko tanā hoki sio ʼaē ki te mate, ʼaē neʼe hā ʼi te fofoga ʼo tana tama. Neʼe nā mamata ai leva ki te fua ʼo tanā talagataʼa pea mo tanā fakaʼaogaʼi kovi ia tanā loto faʼitaliha. Logope te fakatokaga ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, neʼe filifili e Kaino ke ina fai te ʼuluaki fakapō ʼaē ko te matehi ʼo tona tēhina totonu. ʼE tou ʼiloʼi neʼe lagi lotomamahi ia Eva ʼi te mate ʼo Apele, koteʼuhi ʼi te temi ʼaē neʼe ina fānauʼi ai ia Seti, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua he tahi hāko moʼo fetogi ʼaki ia Apele, he neʼe matehi ia ia e Kaino.”—Senesi 4:3-8, 25.

4. He koe neʼe mole feala ke fakaloto fīmālieʼi te fagana ʼo ʼuhiga mo te tuputupua ʼo te nefesi ʼi te hili ʼo te mate ʼo Apele?

4 Neʼe toe sio tonu e totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te hoko moʼoni ʼo te tautea ʼaē neʼe fai e te ʼAtua kia nāua—ʼi te ʼui ʼaē kapau ʼe nā agatuʼu pea mo talagataʼa, pea ʼe ‘mahino papau ia ʼe nā mamate anai.’ Logope la te loi ʼa Satana, ʼe mahino ia neʼe mole heʼeki nā mālama lelei ki te fagana ʼo ʼuhiga mo te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi, koia la ʼaē neʼe mole feala ai ke nā maʼu he fakaloto fīmālie ʼaki te akonaki loi ʼaia. Neʼe ʼui age e te ʼAtua kia Atama: “ ʼE ke toe liliu anai ki te kele, he neʼe ke haʼu mai te kele. Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” Neʼe mole talanoa ʼo ʼuhiga mo he tahi maʼuli, ohage ko he nefesi tuputupua ʼi te lagi, ʼi te ʼifeli, ʼi te potu ʼaē ʼe talitali ai te ʼu nefesi ʼo te kau agatonu, ʼi te pulekatolio, pe ʼi he tahi faʼahi pe. (Senesi 2:17; 3:4, 5, 19) ʼI tanā ʼuhiga nefesi agahala, ko Atama mo Eva neʼe nā mamate ʼo nā pulinoa. Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Salomone: “Ko te kau maʼuʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te hahaʼi ʼaē kua mamate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa e tahi, pea ʼe mole kei ʼi ai hanatou totogi, koteʼuhi kua galo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou manatu kiai. Pea tahi ʼaē, ko tonatou ʼofa pea mo tonatou fehiʼa pea mo tonatou maheka kua pulinoa ia, pea ʼe mole kei ʼi ai honatou vahe ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke fai ʼi te lalo laʼā.”—Tagata Tānaki 9:5, 6.

5. Koteā te ʼamanaki moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau mate?

5 ʼI moʼoni leva ʼo te ʼu palalau ʼaia! ʼI tona fakahagatonu, ko ai ʼaē ʼe feala ke ina manatuʼi te ʼu kui ʼi he ʼu taʼu e luageau peʼe tolugeau ki muʼa atu? Kua galoʼi tonatou ʼu falemaka pea ʼe mole kei gaohi. ʼE faka ʼuhiga koa ʼe mole he ʼamanaki maʼa nātou ʼaē kua mamate ka neʼe tou ʼofa mamahi ai? Kailoa. Neʼe ʼui e Maleta ʼo ʼuhiga mo tona tokolua ʼaē kua mate, ia Lasalo: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ʼe toe fakatuʼuake anai ʼi te fakatuʼuake ʼi te ʼaho fakamuli.” (Soane 11:24) Neʼe tui te kau Hepeleo, ʼi he temi ka haʼu, ʼe toe fakatuʼuake anai e te ʼAtua te kau mate. Kae logope la te ʼamanaki ʼaia, neʼe nātou mamahi ʼi te puli ʼaē ʼo he tahi neʼe nātou ʼoʼofa mamahi ai.—Sopo 14:13.

Ko Te Kau Agatonu ʼAē Neʼe Lotomamahi

6, 7. Neʼe koteā ʼaē neʼe fai e Apalahamo mo Sakopo ʼo ʼuhiga mo te mate?

6 Kua hili kiai teitei taʼu e fā afe, ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai ia Sala te ʼohoana ʼo Apalahamo, “neʼe haʼu ia Apalahamo ʼo tagilāulau kia Sala pea mo tagi kia ia.” Neʼe fakahā e te tagata kaugana agatonu ʼaia tona lotomamahi ʼaē ʼi te puli ʼo tona ʼohoana ʼofaina pea mo agatonu. Logope la neʼe ko te tagata neʼe lotomālohi, kae neʼe mole ufiufi ʼi te fakahā ʼo te mamahi ʼo tona loto ʼaki tana tagi loʼimata.—Senesi 14:11-16; 23:1, 2.

7 Neʼe toe feiā mo te faʼahi ʼo Sakopo. ʼI te loiʼi ʼaē kia ia neʼe kai tona foha ko Sosefo e te manu fekai, neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe ina fai? ʼE tou lau fēnei ia Senesi 37:34, 35: “Neʼe haeʼi e Sakopo tana ʼu kofu pulupulu, ʼo ina tui he taga ki tona ʼu koga loto, pea neʼe putu ki tona foha lolotoga ni ʼu ʼaho. Pea ko tona ʼu foha fuli pea mo tona ʼu ʼofafine fuli neʼe nātou tutuʼu ake ke nātou fakafimālieʼi ia ia, kae neʼe mole ina tali ke fakafimālieʼi ia ia pea neʼe ina ʼui fēnei: ‘Heʼe ʼau ʼalu tagi anai ki toku foha ʼi te Seole!’ Pea neʼe hoko atu pe tona tagiʼi e tana tāmai.” ʼIo, ʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼa te tagata, pea ʼe kau ia ʼi te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli te fakahā ʼo te lotomamahi mokā mate he tahi neʼe ʼofa mamahi ki ai.

8. ʼI te agamāhani, neʼe fakahā feafeaʼi e te kau Hepeleo tonatou lotomamahi?

8 Ko ʼihi ʼe feala ke nātou ʼui, ʼaki te ʼu agaaga ʼo totatou temi mo te ʼu agaʼi fenua, neʼe lahi fau te mamahi ʼaē neʼe fakahā e Sakopo. Kae neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo tana agaʼi fenua. Ko te fakahā ʼo tona lotomamahi—ʼi tana kofuʼi te taga—ʼe ko te ʼuluaki talanoa ʼaia, ʼi te Tohi-Tapu, ki te taʼi agaʼi fenua ʼaia. Kae, ohage ko tana fakamatala ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, neʼe toe fai te putu ʼaki te ʼu fai fetāgihi, mo te ʼu hiva fakamamahi, pea mo te heka ʼaē ki te lefulefu. ʼE hā ʼaki mai ai, neʼe mole ufiufi te kau Hepeleo mokā nātou fakahā moʼoni tonatou lotomamahi.a—Esekiele 27:30-32; Amosi 8:10.

Te Lotomamahi ʼi Te Temi ʼo Sesu

9, 10. (a) Neʼe koteā ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi te mate ʼo Lasalo? (b) Koteā tona faka ʼuhiga kia tatou te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu?

9 Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼo Sesu? Ohage la, ʼi te mate ʼo Lasalo, neʼe mamahi ʼaupito ia Maleta mo Malia, tona ʼu tokolua, ʼi tona mate, ʼo nā fai fetāgihi. Neʼe feafeaʼi te aga ʼo te tagata haohaoa ko Sesu, ʼi tana haʼu ki tanā ʼapi? ʼE fakamatala fēnei e Soane: “Ko Malia, ʼi tana tau atu ki te potu ʼaē neʼe ʼi ai Sesu, pea ʼi tana sio kia te ia, neʼe tō ifo ki ʼona vaʼe, ʼo ʼui maʼana kia te ia: ‘ ʼAliki, ka na neʼe ke ʼi henī la, neʼe mole mate toku tuagaʼane!’ Pea ko Sesu, ʼi tana sio ʼaē ki tana tagi, pea mo te fetāgihi ʼa te kau Sutea ʼaē neʼe ʼolo fakatahi mo ia, neʼe hoʼi ʼi tona laumālie pea mo lotohoha; pea neʼe ʼui maʼana: ‘Neʼe koutou tuku ia ia kifea?’ Neʼe ʼui maʼa nātou kia te ia: ‘ ʼAliki, haʼu pea ke sio.’ Pea neʼe tagi ai ia Sesu.”—Soane 11:32-35.

10 “Neʼe tagi ai ia Sesu.” ʼE fakaʼiloga lelei e te ʼu palalau ʼaia te lotoʼofa ʼo Sesu ki te hahaʼi, tona manavaʼofa, pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. Logope la neʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, kae “neʼe tagi ia Sesu.” (Soane 11:35, ko te fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu Roi Jacques) ʼE toe hoko atu te fakamatala ʼo ina fakahā mai te ʼu palalau ʼaē neʼe fai ʼe nātou ʼaē neʼe mamata ki te meʼa ʼaia: “Koutou sisio muʼa ki te lahi ʼo tona ʼofa ʼaē kia [Lasalo]!” ʼE mahino papau ia, kapau neʼe tagi ia Sesu, te tagata haohaoa, ʼi te mate ʼo tona kaumeʼa, ʼe mole ko he meʼa fakaufiufi ia ʼaho nei, ke putu pea mo tagi he tagata peʼe ko he fafine.—Soane 11:36.

Koteā Te ʼAmanaki Maʼa Te Kau Mate?

11. (a) Koteā te ako ʼe feala ke tou maʼu ʼaki te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼo nātou ʼaē neʼe putu? (b) He koʼe ʼe mole tou lotomamahi ohage ko nātou ʼaē ʼe mole honatou ʼamanaki?

11 Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼaki te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼaia? ʼE hā ʼaki mai ʼe ko te natula ʼa te tagata ke lotomamahi, pea ʼe mole tonu ke tou ufiufi ʼi te fakahā ʼo totatou lotomamahi. Logope la ʼe fakafimālieʼi e te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake, ko te mate ʼo he tahi neʼe tou ʼofa mamahi ai ʼe ko he meʼa fakatupu lotomamahi ʼaupito, pea ʼe logoʼi tāfito e totatou loto. Neʼe lagi mate fakafokifā he tahi neʼe kita kaumeʼa lelei mo ia lolotoga ni ʼu taʼu. ʼE moʼoni, ʼe mole tou lotomamahi ohage ko nātou ʼaē ʼe mole ʼi ai honatou ʼamanaki peʼe ohage ko nātou ʼaē ʼe ʼi ai tonatou ʼamanaki hala. (1 Tesalonika 4:13) Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole tou hēʼia ʼaki ni ʼu akonaki loi ohage ko te tuputupua ʼo te nefesi peʼe ko te ʼui ʼaē ka kita mate, ʼe toe hoko atu tokita maʼuli ʼi he tahi sino. ʼE tou ʼiloʼi neʼe fakapapau mai e Sehova ‘te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaia ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.’ (2 Petelo 3:13) Ko te ʼAtua “ ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata, pea ko te mate ʼe puli anai ia; ʼe mole toe ʼi ai anai he putu, he tagilāulau, he mamahi. Ko te ʼu meʼa ʼāfea kua puli ia.”—Fakahā 21:4.

12. Neʼe feafeaʼi te fakahā e Paulo tana tui ʼaē ki te fakatuʼuake?

12 Koteā te ʼamanaki maʼa nātou ʼaē kua mamate?b ʼAki te laumālie ʼa te ʼAtua neʼe tuku mai kia tatou e te tagata faitohi faka Kilisitiano ko Paulo, he meʼa fakaloto fīmālie mo he ʼamanaki ʼi tana tohi te meʼa ʼaenī: “ ʼI tona ʼuhiga fili fakaʼosi, ko te mate ʼe tonu ke fakaʼauha.” (1 Kolonito 15:26) ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu (The New English Bible): “Ko te fili fakamuli ʼaē ʼe tonu ke pulihi ko te mate.” He koʼe neʼe tui moʼoni ia Paulo ki te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi neʼe liliu ʼo Kilisitiano pea neʼe akoʼi e ia ʼaē neʼe fakatuʼuake mai te mate, ia Sesu Kilisito. (Gāue 9:3-19) Koia la ʼaē neʼe toe feala ke ʼui fēnei e Paulo: “He neʼe haʼu te mate mai te tagata [ia Atama], koia ʼe toe haʼu foki te fakatuʼuake mai te mate mai te tagata [ko Sesu]. Koteʼuhi ohage pe ko te mate ʼa te tagata fuli pe ia Atama, ʼo toe feiā aipe, ʼe toe maʼuʼuli anai te tagata fuli pe ʼaki ia Kilisito.”—1 Kolonito 15:21, 22.

13. Neʼe koteā ʼaē neʼe fai ʼe nātou ʼaē neʼe mamata ki te fakatuʼuake ʼo Lasalo?

13 ʼE foaki mai e te akonaki ʼa Sesu he fīmālie lahi pea mo he ʼamanaki ki te temi ka haʼu. Ohage la, koteā ʼaē neʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo Lasalo? Neʼe ʼalu ia ki te falemaka ʼaē neʼe tuku ai te sino ʼo Lasalo kua hili kiai ʼaho e fā. Neʼe faikole, “pea ʼi tana ʼosi fai te ʼu palalau ʼaia, neʼe kalaga ai ʼo leʼolahi: ‘Lasalo, haʼu ki tuʼa!’ Ko te tagata ʼaē neʼe mate neʼe hū mai ia ki tuʼa, ko tona ʼu nima pea mo tona ʼu vaʼe neʼe haʼihaʼi ʼaki te ʼu kie haʼi, pea ko tona fofoga neʼe kofukofu ʼaki te kie. Neʼe ʼui maʼa Sesu kia nātou: ‘Koutou vevete age ia ia pea koutou tuku age ia ia ke ʼalu.’ ” ʼE feala koa ke koutou fakakaukauʼi te punamaʼuli pea mo te fiafia ʼaē neʼe hā ʼi te ʼu fofoga ʼo Maleta mo Malia? ʼE mahino papau ia, neʼe punamaʼuli te hahaʼi ʼaē neʼe sisio ki te milakulo ʼaia! Koia neʼe mole ko he meʼa fakapuna’maʼuli mo kapau neʼe tui kia Sesu te tokolahi ʼo nātou ʼaē neʼe mamata ki te meʼa ʼaia. Kae, ko tana ʼu fili faka lotu, “neʼe nātou fonofono ke nātou matehi ia ia.”—Soane 11:41-53.

14. Ko te fakatuʼuake ʼo Lasalo, ʼe ko he faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo teā?

14 Neʼe fakahoko e Sesu te fakatuʼuake ʼaia ʼaē ʼe mole feala ke galoʼi, ʼi muʼa ʼo te tokolahi. Ko te fakatuʼuake ʼaia neʼe ko he meʼa moʼo fakahā te temi ka haʼu ʼaē neʼe ina fakakikite ʼi muʼa atu, ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼui ai: “ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te meʼa ʼaenī koteʼuhi ʼe haʼu te hola ʼaē ʼe logo ai anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ki tona leʼo [ʼo te Foha ʼo ʼAtua] pea ʼe hū mai anai ki tuʼa, ia nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei, ki he fakatuʼuake ki te maʼuli, ia nātou ʼaē neʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi, ki he fakatuʼuake ki te fakamāu.”—Soane 5:28, 29.

15. Koteā te fakamoʼoni ʼaē neʼe maʼu e Paulo mo Ananiasi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼo Sesu?

15 Ohage ko tona ʼui ki muʼa atu, neʼe tui ia Paulo ki te fakatuʼuake. ʼO fakatafito kiteā? ʼI te temi ʼaē, neʼe ko ia te tagata agakovi ʼaē ko Saulo, ia ia ʼaē neʼe ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano. Ko tona higoa pea mo tona logona neʼe fakatupu mataku ki te hahaʼi tui. Neʼe mole ko ia koa la ʼaē neʼe ina tali te taumakaʼi ʼo te maletile Kilisitiano ko Etieni? (Gāue 8:1; 9:1, 2, 26) Kae, ʼi te ala ʼo Tamasi, neʼe fakamālamaʼi te ʼatamai ʼo Saulo e Sesu ʼaē kua fakatuʼuake, ʼo ina pulihi faka temi tana fealagia ʼaē ke sio. Neʼe logo e Saulo ki te leʼo ʼe ina ʼui age kia ia: “ ‘Saulo, Saulo, he koʼe ʼe ke fakatagaʼi ʼau?’ Neʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko ai koa ia koe, ʼAliki?’ Neʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko ʼau ia Sesu, ia ia ʼaē ʼe ke fakatagaʼi.’ ” Neʼe ko Sesu totonu ʼaē kua fakatuʼuake, ʼaē neʼe ina fakatotonu age kia Ananiasi, ʼaē neʼe nofo ʼi Tamasi, ke ʼalu ki te ʼapi ʼaē ʼe lolotoga faikole ai ia Saulo ke ina toe fakaāva ʼona mata. Koia, ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko totonu kia nāua, neʼe kua maʼu e Saulo pea mo Ananiasi he tupuʼaga lahi ke nā tui ki te fakatuʼuake.—Gāue 9:4, 5, 10-12.

16, 17. (a) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe mole tui ia Paulo ki te akonaki faka Keleka ʼo ʼuhiga mo te nefesi tuputupua ʼo te tagata? (b) Koteā te ʼamanaki mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te Tohi-Tapu? (Hepeleo 6:17-20)

16 Koutou fakatokagaʼi pe neʼe feafeaʼi te tali ʼa Saulo, te ʼapositolo ko Paulo, ʼi te temi ʼaē neʼe tuʼu ai ia muʼa ʼo te kovana ko Felise, ʼi tona ʼuhiga Kilisitiano ʼaē neʼe fakatagaʼi. ʼE tou lau ia Gāue 24:15: “ ʼE ʼau falala ki te ʼAtua . . . ʼe ʼi ai anai he toe fakatuʼuake ʼo te kau faitotonu pea mo te kau heʼe faitotonu.” ʼE mahino papau ia, neʼe mole tui ia Paulo ki te akonaki faka pagani ʼo te kau Keleka ʼo ʼuhiga mo te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi ʼaē ʼe ʼui ʼe ʼalu ʼo maʼuli ʼi te tahi mālama. Neʼe tui ki te fakatuʼuake pea neʼe fai akonaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE faka ʼuhiga maʼa ʼihi ko te fakapale ʼaē ki te maʼuli tuputupua ohage ko he ʼu meʼa maʼuli fakalaumālie ʼi te lagi mo Kilisito, pea maʼa te tokolahi, ko he toe fakatuʼuake ʼi he kele haohaoa.—Luka 23:43; 1 Kolonito 15:20-22, 53, 54; Fakahā 7:4, 9, 17; 14:1, 3.

17 Koia ʼe tuku mai kia tatou e te Tohi-Tapu te fakapapau pea mo te ʼamanaki mālohi ʼo ina ʼui fēnei, ʼaki te fakatuʼuake, ko te tokolahi ʼe nātou toe sisio anai kia nātou ʼaē neʼe nātou ʼoʼofa mamahi ai ʼi henī ʼi te kele kae ʼi he tahi ʼu ʼaluʼaga.—2 Petelo 3:13; Fakahā 21:1-4.

Ko He ʼu Tokoni ʼe ʼAoga Kia Nātou ʼAē ʼe Lotomamahi.

18 ʼI te temi nei ʼe tou nonofo mo tatatou ʼu suvenia pea mo tatatou lotomamahi. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo tauʼi te ʼu lakaga ʼaē ʼe tou tau ai mo te ʼu mamahi ʼaia? Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e ʼihi moʼo tokoni kia nātou ʼaē ʼe lotomamahi? Tahi ʼaē meʼa, koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼo tokoni ki te hahaʼi fakamalotoloto ʼaē ʼe tou felāveʼi mo nātou ʼi te gāue fai faka mafola, ʼaē ʼe mole ʼi ai honatou ʼamanaki pea mo lotomamahi? Koteā te tahi age fakaloto mālohi ʼe feala ke tou maʼu mai te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe tou ʼoʼofa ai, ʼaē kua mamate? ʼE foaki mai anai e te alatike ʼaē ka hoa mai he ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu fehuʼi ʼaia.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te putu ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu, koutou vakaʼi te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, pasina 387 ki te pasina 388, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu, koutou vakaʼi te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, ʼi te pasina 1 292 ki te pasina 1 298.

ʼE Feala Koa Hakotou Tali?

◻ He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te mate ko he fili?

◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼu kaugana ʼo te ʼAtua ʼo te ʼu temi faka Tohi-Tapu tonatou lotomamahi?

◻ Koteā te ʼamanaki maʼa nātou ʼaē neʼe tou ʼofa mamahi ki ai kae kua mamate?

◻ Koteā te tafitoʼaga ʼaē neʼe maʼu e Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake?

18. (a) Koteā te tokoni neʼe fakahā ʼi te ʼu Fakatahi “Manavasiʼi Faka Lotu”? (Koutou vakaʼi te talanoa.) (b) ʼI te temi nei, koteā te ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou tali kiai?

[Talanoa ʼo te pasina 8-9]

Ko He ʼu Tokoni ʼe ʼAoga Kia Nātou ʼAē ʼe Lotomamahi

ʼI te ʼu Fakatahi “Manavasiʼi Faka Lotu” ʼaē neʼe fai lolotoga te taʼu 1994 ki te taʼu 1995, neʼe tala e te Sosiete Watch Tower kua tā te kaupepa lahi foʼou ʼe fēnei tona kupu tāfito Mokā Mate He Tahi ʼe Tou ʼOfa Mamahi Ai. Ko te kaupepa fakaloto mālohi ʼaia neʼe tā moʼo foaki he fakaloto fīmālie ki te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu fenua kehekehe pea mo lea kehekehe. Kapau neʼe kua ʼosi koutou vakaʼi, ʼe ina fakahā te fakamahino faigafua ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te mate pea mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. Kae tāfito, ʼe ina faka maʼuhigaʼi te fakapapau ʼa te ʼAtua, ʼaki ia Kilisito Sesu, ʼe ʼi ai anai he toe fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi he kele faka palatiso kua liliu ʼo maʼa. Ko he fakaloto fīmālie moʼoni kia nātou ʼaē ʼe putu. Koia la ʼaē, ʼe ko he tokoni ki te minisitelio faka Kilisitiano pea ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi moʼo fakatupu te fia logo ʼa te hahaʼi, ke maʼu ai he tahi ʼu ako faka Tohi-Tapu ʼi te ʼu ʼapi. Ko te ʼu fehuʼi maʼa te ako neʼe tohi ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu kapite ʼi te talanoa, ke faigafua te toe fakamanatuʼi te ʼu manatu ʼaē ʼe feala ke tou fakahā ki te hahaʼi fakamalotoloto fuli ʼaē ʼe putu.

[Paki ʼo te pasina 8]

ʼI te mate ʼo Lasalo, neʼe tagi ia Sesu

[Paki ʼo te pasina 9]

Neʼe fakatuʼuake e Sesu ia Lasalo mai te mate

[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 7]

First Mourning, by W. Bourguereau, from original glass plate in Photo-Drama of Creation, 1914

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae