Ko Ai ʼAē Ka Fakatuʼuake?
“ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te meʼa ʼaenī, koteʼuhi ʼe hoko mai te hola ʼaē ko nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ʼe nātou logo anai ki tona leʼo pea ʼe nātou hū mai anai ki tuʼa.”—Soane 5:28, 29, MN.
1. Koteā te ʼu palalau fakaofoofo neʼe logo kiai ia Moisese ʼi te ʼulu ʼakau talatala ʼaē neʼe ʼulo, pea ko ai ki muli age ʼaē neʼe ina toe fai te ʼu palalau ʼaia?
NEʼE hoko te meʼa fakaofoofo kua hili nei kiai taʼu e 3 500. Neʼe taupau e Moisese te ʼu ōvi ʼa te pateliaka ko Setelo. ʼO ōvi atu ki te Moʼuga ʼo Holepe, neʼe hā age te ʼāselo ʼa Sehova kiā Moisese ʼi te ʼulu ʼakau talatala. ʼE ʼui fēnei ʼi te fakamatala: “ ʼI tana lolotoga sio, koʼeni te ʼulu ʼakau talatala neʼe ʼulo kae neʼe mole gosigosi.” Pea neʼe pāui mai te leʼo kiā te ia mai te ʼulu ʼakau talatala. Neʼe ʼui fēnei e te leʼo: “Ko au ko te ʼAtua ʼo tau tāmai, te ʼAtua ʼo Apalahamo, mo te ʼAtua ʼo Isaake pea mo Sakopo.” (Ekesote 3:1-6) Ki muli age, ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, neʼe toe fai te ʼu palalau ʼaia e Sesu ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua.
2, 3. (a) Koteā te fakapale ʼe maʼu anai e Apalahamo, mo Isaake, pea mo Sakopo? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼe laga ai?
2 ʼI te lolotoga fai palalau ʼa Sesu mo ʼihi Satuseo, ʼaē neʼe mole nātou tui ki te fakatuʼuake, neʼe ina ʼui fēnei: “O uhiga leva mo te tuuʼake a te hahai mate, nee fakailoilo tonu e Moisese i te [ʼulu] akau [talatala], nee ina higoai ai te Aliki, ko te Atua o Apalahamo, mo te Atua o Isaake, mo te Atua o Sakopo. E mole ko te Atua a te hahai mate, kae a te hahai mauli, koteuhi e mauli te tagata fuape kia te ia.” (Luka 20:27, 37, 38) ʼI tana fai te ʼu palalau ʼaia, neʼe fakamoʼoni ai e Sesu, maʼa te ʼAtua logola kua mamate ia Apalahamo, mo Isaake pea mo Sakopo kae kiā ia ʼe kei nātou māʼuʼuli pe. Ohage ko Sopo, ʼe nātou fakatalitali ke ʼosi tonatou “maʼua fekau,” ʼaē ko tanatou mate. (Sopo 14:14) ʼI te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, ʼe toe fakatuʼuake anai nātou.
3 Pea e feafeaʼi ki te ʼu lauʼi miliale hahaʼi ʼaē kua mamate talu mai fualoa? ʼE toe fakatuʼuake anai koa mo nātou ʼaia? ʼI muʼa ʼo hatatou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua peʼe ʼolo kifea te hahaʼi ʼaē kua mamate.
ʼE ʼOlo Kifea Te Kau Mate?
4. (a) ʼE ʼolo kifea te hahaʼi mokā nātou mamate? (b) Koteā te Seole?
4 ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu ko te kau mate ʼe “mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa.” Ka mate he tahi ʼe toe liliu pe ia ki te efu, kae ʼe mole tutu ia ʼi he ʼifeli kakaha, peʼe nofo ʼi pulekatolio. Koia, ʼe ʼui ai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi māʼuʼuli: “Ko meʼa fuli ʼe maʼu e tou nima ke ina fai, fai koe ʼaki tou mālohi, heʼe mole he gāue, he fakatuʼutuʼu, he mālama, he poto ʼi te Seole, te potu ʼaē ʼe ke ʼalu ki ai.” (Tagata Tānaki 9:5, 10; Senesi 3:19) Ko te “Seole” ʼe mole ko he kupu ʼe māhani kiai te tokolahi. ʼE mole ʼiloʼi lelei te haʼuʼaga ʼo te kupu faka Hepeleo ʼaia. ʼE lahi te ʼu lotu ʼe nātou ako ki te hahaʼi, ko te kau mate ʼe kei nātou māʼuʼuli, kae ohage ko tona fakahā ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te kau mate ʼaē ʼi te Seole ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa. Ko te Seole ʼe ko te faitoka ʼaē ʼe ʼalu kiai te hahaʼi fuli.
5, 6. ʼI tana mate, neʼe ʼalu kifea ia Sakopo, pea neʼe tanu fakatahi mo ai?
5 ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tou maʼu te ʼuluaki fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “Seole” iā Senesi 37:35. ʼI te manatu ʼaē ʼa te pateliaka ko Sakopo kua mate tona foha ʼofaina ko Sosefo, neʼe mole ina tali ke fakafimālieʼi ia ia, ʼo ina ʼui fēnei: “[ʼE] au hifo anai ʼo putu ki toku foha ʼi te Seole!” ʼI tana manatu ʼaē kua mate tona foha, neʼe fia mate ia Sakopo pea neʼe fia ʼalu ia ki te Seole. Ki muli age, ko te ʼu foha lalahi e hiva ʼo Sakopo neʼe nātou fia ʼave ki Esipito ia tona foha muli ia Pesamino, ke nātou ʼolo ʼo kumi mai hanatou meʼa kai ʼuhi ko te hoge. Kae neʼe mole tali e Sakopo, pea neʼe ʼui maʼana: “ ʼE mole hifo anai toku foha mo koutou, heʼe kua mate tona tēhina pea ko ia tokotahi ʼe kei maʼuli. Kapau la ʼe hoko kiā ia he tuʼutāmaki ʼi te ala ʼaē ʼe koutou fagona ai, pea ʼe mahino ia ʼe koutou fakahifo anai toku ʼulu hina ʼi te mamahi ki te Seole.” (Senesi 42:36, 38) Ko te ʼu palalau ʼaia e lua neʼe fai e Sakopo ʼo ʼuhiga mo te Seole, neʼe faka ʼuhiga pe ia ki te mate, kae mole ko he tahi potu ʼe kei māʼuʼuli ai te kau mate.
6 ʼE fakamatala ʼi te hisitolia ʼo Senesi ko Sosefo neʼe ko te tagata neʼe ina takitaki te tufa meʼa kai ʼi Esipito. Koia, neʼe feala ai kiā Sakopo ke ʼalu ki Esipito ʼo felāveʼi fakafiafia mo Sosefo. Pea neʼe nofo ai leva ia Sakopo ʼi te fenua ʼaia ʼo aʼu ki tona mate ʼi tona taʼu 147. ʼI muʼa ʼo tona mate, neʼe ina poapoaki age ki tona foha, ke ina ʼave leva tona sino ʼo tanu ʼi te ʼana ʼo Makepela ʼi Kanaane. (Senesi 47:28; 49:29-31; 50:12, 13) Pea neʼe tuku fakatahi ai leva ia Sakopo mo tona tāmai ko Isaake pea mo tana kui ko Apalahamo.
‘Neʼe Fakatahi Mo Tanatou ʼu Kui’
7, 8. (a) Neʼe ʼalu kifea ia Apalahamo ʼi tana ʼosi mate? Koutou fakamahino. (b) He koʼe ʼe tou ʼiloʼi ko ʼihi neʼe nātou ʼolo ki te Seole ʼi tanatou ʼosi mamate?
7 Ki muʼa atu, ʼi te fakamoʼoni age e Sehova tana fuakava mo Apalahamo pea mo fakapapau age ko tona hāko ʼe liliu anai ʼo kaugamālie, neʼe ina fakahā age te meʼa ʼaē ka hoko anai kiā Apalahamo. Neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Pea kiā koe, ʼe ke ʼalu anai ʼi te tokalelei ki tau ʼu kui; ʼe tanu anai koe ʼi tou temi matuʼa lelei.” (Senesi 15:15) Pea neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia. ʼE ʼui fēnei iā Senesi 25:8: “Pea neʼe mavae te mānava ʼo Apalahamo pea neʼe mate ʼi tona temi matuʼa lelei, kua matuʼa pea mo lahi tona ʼu taʼu, pea neʼe tuku fakatahi ki tona hahaʼi.” Neʼe ko ai tana hahaʼi ʼaia? Iā Senesi 11:10-26 ʼe tuʼu te ʼu higoa ʼo tona ʼu kui ʼo kamata mai iā Semi te foha ʼo Noe. Koia neʼe ko nātou ʼaia ʼaē neʼe tanu fakatahi ki ai ia Apalahamo ʼi te Seole.
8 Ko te kupusiga palalau “neʼe tuku fakatahi ki tona hahaʼi” ʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo. Koia ko Isimaele te foha ʼo Apalahamo pea mo Alone te taʼokete ʼo Moisese neʼe nā ʼolo ki te Seole ʼi tonā mate, pea ʼe nā fakatalitali ai ki tonā toe fakatuʼuake. (Senesi 25:17; Faka au 20:23-29) Neʼe toe ʼalu foki mo Moisese ki te Seole, logola tatatou mole ʼiloʼi ʼaē peʼe ʼifea tona falemaka. (Faka au 27:13; Teutalonome 34:5, 6) ʼO toe feiā mo Sosue ʼaē neʼe ina fetogi ia Moisese ʼi te takitaki ʼo Iselaele, pea mo te taʼiake kātoa, neʼe ʼolo mo nātou ki te Seole ʼi tanatou ʼosi mamate.—Kau Tuʼi Fakamāu 2:8-10.
9. (a) ʼE fakahā feafeaʼi ʼi te Tohi-Tapu ko te kupu faka Hepeleo “Seole” pea mo te kupu faka Keleka “Hatesi” ʼe faka ʼuhiga pe ki te meʼa e tahi? (b) Koteā te ʼamanaki ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe ʼolo ki te Seole?
9 ʼI te ʼu sēkulō ki muli age neʼe hau ia Tavite ki te ʼu telepi e 12 ʼo Iselaele. ʼI tona mate, neʼe “takoto fakatahi mo tana ʼu kui.” (1 Hau 2:10) Neʼe ʼalu koa mo ia ki te Seole? Koutou fakatokagaʼi ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Petelo ʼo ʼuhiga mo te mate ʼo Tavite pea neʼe ina fakaʼaogaʼi ia te Pesalemo 16:10: “ ʼE mole ke līaki anai toku nefesi ʼi te Seole.” ʼI tana ʼosi fakahā ʼaē neʼe kei tuku pe te sino ʼo Tavite ʼi te faitoka, neʼe fakapipiki e Petelo te ʼu palalau ʼaia kiā Sesu pea neʼe ina fakahā ko Tavite neʼe “mamata fakatomua ki te tuuake a Kilisito, . . . nee mole liaki ia i te nofoaga o te mate, pea nee mole mamata tona kakano ki te fakapopo o te sino. Ko te Sesu aia, kua fakatuuake e te Atua, pea ko matou fuli ko he kau fakamooni ki te mea aia.” (Gaue 2:29-32) Neʼe fakaʼaogaʼi e Petelo te kupu faka Keleka “Hatesi,” pea ʼi te lea faka Hepeleo ko te kupu “Seole.” Koia, ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te Hatesi ʼe hage pe ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te Seole. ʼE nātou fakatalitali ʼi ai ki te fakatuʼuake.
ʼE ʼi Ai Koa He Hahaʼi Heʼe Faitotonu ʼi Te Seole?
10, 11. He koʼe ʼe tou lava ʼui ko ʼihi hahaʼi heʼe faitotonu ʼe nātou ʼolo ki te Seole, peʼe ki te Hatesi, ʼi tonatou ʼosi mate?
10 ʼI te ʼosi faka ʼāteaina e Moisese te puleʼaga ʼo Iselaele mai Esipito, neʼe malaga te fakafeagai ʼi te toafa. Neʼe ʼui e Moisese ki te hahaʼi ke nātou mavae mai te kau takitaki ʼo te fakafeagai ʼaia—ko Kolea, mo Tatane pea mo Apilame. Neʼe nātou mamate ʼi te tautea. Neʼe fakamahino fēnei e Moisese: “Kapau ʼe mamate te hahaʼi ʼaenī ʼohage pe ko te mate ʼa te tagata fuli pea kapau ʼe fakatūʼā nātou ʼohage pe ko te tūʼā ʼa te tagata fuli, pea ʼe mole ko Sehova ʼaē neʼe ina fekauʼi mai au. Kae kapau ʼe ko he meʼa foʼou ʼe fakahoko anai e Sehova, pea kapau ʼe tonu ki te kele ke ina ʼavahi tona gutu pea mo folo ia nātou pea mo te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼa nātou, pea kapau ʼe tonu ke nātou hifo maʼuli ki te Seole, pea ʼe koutou ʼiloʼi moʼoni ai anai ko te ʼu tagata ʼaenī neʼe nātou agapauʼu kiā Sehova.” (Faka au 16:29, 30) Peʼe neʼe ava te kele ʼo folo nātou peʼe neʼe tutu nātou e te ʼafi ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Kolea pea mo te toko 250 Levite ʼaē neʼe lagolago kiā ia, kae ko te kau fakafeagai fuli ʼaia neʼe nātou hifo ki te Seole, peʼe ko te Hatesi.—Faka au 26:10.
11 Ko Simei ʼaē neʼe palalau kovi ʼo ʼuhiga mo te Hau ko Tavite, neʼe tauteaʼi ia ia e Salomone ʼaē neʼe hoa mai kiā Tavite. Neʼe fakatotonu fēnei e Tavite: “ ʼAua naʼa ke fakahāo ia ia ʼi te tautea, heʼe ko koe ko te tagata fakapotopoto pea ʼe ke ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ke fai kiā ia: ʼe tonu ke ke fakahifo anai tona ʼu ʼulu totototoa ki te Seole.” Pea neʼe fakatotonu e Salomone kiā Penaia ke ina fakahoko te tautea ʼaia. (1 Hau 2:8, 9, 44-46) ʼE ʼi ai te tahi tagata neʼe matehi e Penaia, neʼe ko Soape te pule ʼāfea ʼo te foʼi kautau ʼo Iselaele. Ko tona ʼulu hina neʼe “mole hifo ʼi te tokalelei ki te Seole.” (1 Hau 2:5, 6, 28-34) ʼE fakahā lelei e te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia e lua ia te moʼoni ʼo te hiva ʼaenī ʼa Tavite: “ ʼE ʼolo anai te kau agakovi ki te Seole, ei ia te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou galoʼi te ʼAtua.”—Pesalemo 9:17.
12. Neʼe ko ai ia Ahitofele, pea neʼe ʼalu kifea ʼi tana mate?
12 Ko Ahitofele neʼe ko te tagata fai tokoni ʼa Tavite. Neʼe faka ʼuhiga tana ʼu tokoni ohage pe neʼe haʼu mai iā Sehova totonu. (2 Samuele 16:23) Kae meʼa fakaʼofaʼofa, he neʼe liliu te tagata faifekau falala ʼaia ʼo kākā pea neʼe lagolago ki te fakafeagai ʼa te foha ʼo Tavite ko Apisalome. ʼE mahino ia, neʼe manatuʼi e Tavite ia te ʼaluʼaga ʼaia ʼi tana fai te ʼu palalau ʼaenī: “Neʼe mole ko hoku fili ʼaē neʼe laukovi kiā te au; kanaʼauala neʼe au lava kātakiʼi pe. Pea neʼe mole ko he tahi neʼe fehiʼa ʼaupito kiā te au ʼaē neʼe aga fiatuʼu mai; kanaʼauala neʼe au nono pe ʼi ʼona muʼa.” Neʼe toe ʼui e Tavite: “Ke hoko he ʼu fakaʼauha kiā nātou! Ke nātou hihifo māʼuʼuli ki te Seole; heʼe ʼi tanatou nonofo faka matāpule, neʼe ʼi ai pe te ʼu meʼa kovi ʼi ʼonatou loto.” (Pesalemo 55:12-15) ʼI te mate ʼa Ahitofele pea mo tona ʼu kaumeʼa neʼe nātou ʼolo ki te Seole.
Ko Ai Ia Nātou ʼAē ʼe ʼOlo Ki Te Seʼeni?
13. He koʼe neʼe fakahigoaʼi ia Sutasi ko “te foha ʼo te fakaʼauha”?
13 Koutou fakatatau te maʼuli ʼo Tavite pea mo te maʼuli ʼo Sesu, ia te Tavite Lahi. ʼI te ʼu ʼapositolo e toko 12 ʼa Kilisito, neʼe liliu ia Sutasi Isikaliote ko te tagata kākā ohage ko Ahitofele. Kae ko te kākā ʼa Sutasi neʼe mamafa ʼaupito age ia ʼi te kākā ʼa Ahitofele. Neʼe fakafeagai ia Sutasi ki te ʼAlo ulu tokotahi ʼo te ʼAtua. ʼI te fakaʼosi ʼo tana minisitelio ʼi te kele, neʼe faikole fēnei te ʼAlo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tana ʼu tisipulo: “ ʼI taku nofo ʼaē mo nātou, neʼe au leʼoleʼo kiā nātou ʼuhi ko tou huafa ʼaē neʼe ke foaki mai kiā te au; pea neʼe au taupau ia nātou, pea ʼe mole he tahi ia nātou ʼe fakaʼauha, gata pe ki te foha ʼo te fakaʼauha, koteʼuhi ke hoko te [meʼa ʼaē neʼe] Tohi.” (Soane 17:12, MN ) ʼI te fakahigoaʼi ʼaē e Sesu ia Sutasi ko “te foha ʼo te fakaʼauha,” neʼe ina fakahā ko Sutasi ʼe mole toe fakatuʼuake anai mai te mate. Maʼa te ʼAtua kua mate ia ʼo talu ai. Neʼe ʼalu ia ki te Seʼeni, kae mole ko te Seole. Koteā te Seʼeni?
14. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te Seʼeni?
14 Neʼe tauteaʼi e Sesu te kau takitaki lotu ʼo tona temi koteʼuhi neʼe nātou taki “ki te Seʼeni” te hahaʼi ʼaē neʼe liliu ko tanatou ʼu tisipulo. (Mateo 23:15, MN ) ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼiloʼi e te hahaʼi te Malaʼe ʼo Hinome, neʼe ko he koga meʼa neʼe laku kiai te ʼu ʼotaʼota pea mo te ʼu sino mate ʼo te hahaʼi fakapō ʼaē neʼe mole tāu mo nātou ke fai honatou ʼavaifo. ʼI tana Akonaki ʼi te Moʼuga neʼe talanoa Sesu ki te Seʼeni. (Mateo 5:29, 30) Neʼe mahino lelei ki te nofoʼaki ia te faka ʼuhiga fakatātā ʼo te kupu ʼaia. Ko te Seʼeni neʼe ina fakatātā te fakaʼauha, ʼaē ʼe mole toe ʼi ai he ʼamanaki ʼo he fakatuʼuake. ʼI tuʼa atu ʼo Sutasi Isikaliote ʼo te temi ʼo Sesu, ʼe ʼi ai koa niʼihi ʼi tanatou ʼosi mate neʼe ʼolo ki te Seʼeni, kae mole ko te Seole, peʼe ko te Hatesi?
15, 16. Ko ai ʼaē kua ʼalu ki te Seʼeni, pea koteā tona tupuʼaga?
15 Ko te ʼuluaki taumātuʼa ko Atama pea mo Eva neʼe fakatupu haohaoa nāua. Neʼe ko nāua totonu ʼaē neʼe nā filifili ke nā agahala. Neʼe fakalogo kiā nāua: peʼe nā fia maʼuli ʼo heʼegata peʼe nā fia mamate. Neʼe nā talagataʼa ki te ʼAtua kae nā lagolago kiā Satana. ʼI te temi ʼaē neʼe nā mamate ai, neʼe mole feala kiā nāua ke nā maʼu te ʼu lelei ʼo te sākilifisio faitotogi ʼo Kilisito, heʼe kua nā ʼolo ki te Seʼeni.
16 Neʼe feholaʼaki ia Kaino te ʼuluaki foha ʼo Atama, he neʼe ina fakapogi tona tēhina ko Apele. Ko te ʼapositolo ko Soane neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo Kaino, ʼe ko he tagata “neʼe haʼu mai te agakovi.” (1 Soane 3:12, MN ) Ohage pe ko tana ʼu mātuʼa ia Atama mo Eva, ʼi tana mate neʼe ʼalu ia ki te Seʼeni. (Mateo 23:33, 35) ʼE kehekehe ʼosi ia mo te tagata faitotonu ko Apele. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Aki te tui, nee momoli [e Apele] ki te Atua he sakilifisio nee leleiʼage i te sakilifisio a Kaino, nee ina tali ai te fakamooni, e ko he tagata agatonu, nee fakamooni ki ai te Atua i tana tali ona meaofa, kua mate, kae aki te tui e kei lea aipe iaʼia.” (Hepeleo 11:4) Ei, ʼe nofo nei ia Apele ʼi te Seole ʼo fakatalitali ki tona fakatuʼuake.
Ko He “Uluaki” Fakatuʼuake Pea ʼe “Leleiʼage”
17. (a) Lolotoga te “temi fakaʼosi” ʼaia, ko ai ʼaē ʼe ʼalu ki te Seole? (b) Koteā ʼaē ka hoko kiā nātou ʼaē ʼi te Seole pea mo nātou ʼaē ʼi te Seʼeni?
17 Tokolahi ʼe nātou punamaʼuli anai mokā ʼe nātou lau te hisitolia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe mamate ʼi te “temi fakaʼosi.” (Taniela 8:19) Ko te kapite 6 ʼo te Apokalipesi ʼe talanoa ki te ʼu tagata heka hōsi e toko fā ʼi te temi fakaʼosi ʼaia. Kae ko te tagata heka hōsi fakamuli ʼe higoa ko te Mate, pea ʼe hoa atu kiai te Hatesi. Koia, tokolahi ia nātou ʼaē neʼe mamate tautonu ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatā e te ʼu tagata heka hōsi ki muʼa atu, kua nātou ʼolo ki te Hatesi, pea ʼe nātou fakatalitali nei ki tonatou fakatuʼuake ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua. (Apokalipesi 6:8) Koteā ʼaē ka hoko kiā nātou ʼaē ʼi te Seole (Hatesi) pea mo nātou ʼaē ʼi te Seʼeni? ʼE ʼi ai anai te fakatuʼuake ʼo nātou ʼaē ʼi te Seole, kae kiā nātou ʼaē ʼi te Seʼeni ʼe fakaʼauha anai nātou ʼo talu ai.
18. Koteā te ʼamanaki ʼe maʼu e nātou ʼaē ʼe kau ki ‘te ʼuluaki fakatuʼuake’?
18 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “[“Fiafia,” MN ] mo maonioni natou e kau ki te uluaki [fakatuʼuake]. E mole he malohi a te lua mate kia natou alâ, kae e natou hoko anai ko he u pelepitelo a te Atua mo Kilisito pea e natou pule anai fakatahi mo ia lolotoga taù e afe.” Ko nātou ʼaē ka nātou kaugā hau mo Kilisito ʼe nātou kau anai ʼi ‘te ʼuluaki fakatuʼuake,’ kae koteā te ʼamanaki ki te tokolahi ʼi te malamanei?—Apokalipesi 20:6.
19. Koteā ʼaē ka maʼu e ʼihi ʼaki ‘te fakatuʼuake ki he maʼuli ʼe lelei age’?
19 ʼI te temi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ko Elia pea mo Eliseo, neʼe fakatuʼuake te ʼu hahaʼi mai te mate. Neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Nee mau e he u fafine onatou hahai mate aki te tuuake. Kae ki ihi, nee mole natou tali tonatou fakaʼateaʼina, pea nee haha natou ki te mate, koteuhi ke natou mau i te [fakatuʼuake] he mauli [ʼe] leleiʼage.” Ei, neʼe fakaʼamu te kau agatonu ʼaia ki he fakatuʼuake ʼe mole nātou māʼuʼuli pe lolotoga ni ʼu taʼu pea nātou toe mamate, kae neʼe nātou fakaʼamu ki he fakatuʼuake ʼe nātou maʼu ai te maʼuli heʼegata! Ei, ʼe ko ‘te fakatuʼuake ʼaia ki he mauli ʼe lelei age.’—Hepeleo 11:35.
20. Koteā ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai?
20 Kapau ʼe tou mamate agatonu ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha e Sehova ia te tuʼu ʼaenī, ʼe tou lava falala ʼe tou kau anai ki ‘te fakatuʼuake ki he maʼuli ʼe lelei age,’ heʼe ko te fakatuʼuake ʼaia ki te maʼuli heʼegata. Neʼe fakapapau fēnei e Sesu: “ ʼAua naʼa koutou punamaʼuli ki te meʼa ʼaenī, koteʼuhi ʼe hoko mai te hola ʼaē ko nātou fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu ʼe nātou logo anai ki tona leʼo.” (Soane 5:28, 29, MN ) ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai te tupuʼaga ʼo te fakatuʼuake. ʼE tou vakaʼi anai ko te ʼamanaki ʼo te fakatuʼuake ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou agatonu pea ke tou maʼuli faka sākilifisio.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• He koʼe ʼe ʼui ko Sehova ʼe ko te ʼAtua “[ʼo te kau] mauli”?
• E feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te Seole?
• Koteā ʼaē ka hoko kiā nātou ʼaē ʼi te Seʼeni?
• Koteā ʼaē ka maʼu e ʼihi ʼaki ‘te fakatuʼuake ki he maʼuli ʼe lelei age’?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ohage ko Apalahamo, ko nātou ʼaē ʼe ʼolo ki te Seole ʼe nātou fakatalitali ki he fakatuʼuake
[Paki ʼo te pasina 16]
He koʼe kua ʼolo ki te Seʼeni ia Atama, mo Eva, mo Kaino pea mo Sutasi?