Ko Toku ʼIta Peʼe Ko Toku Maʼuli Mālōlō?
KO AI ʼaē ʼe mole heʼeki ʼita? Ko te meʼa ʼe hoko kia tatou fuli. ʼI ʼihi lakaga, ko he faʼahiga ʼita ʼe ʼi ai tona tupuʼaga. Kae, ʼi tona fakahagatonu, ʼe mole koa la moʼoni ko totatou ʼita (peʼe ko tona mālohi) ʼe mole tautau maʼu hona tupuʼaga?
ʼE ʼui mai fēnei e te Tohi-Tapu: “Situʼa ki te ʼita pea mo ke līaki te fakafutafuta. ʼAua naʼa ke pukea naʼa ke fai he meʼa ʼe kovi.” (Pesalemo 37:8). E feafeaʼi koa te fakapotopoto ʼo te taʼi tokoni ʼaia? ʼE feala koa la tana lave ki tokotou maʼuli ʼi he temi loaloaga?
ʼI te alatike ʼo ʼuhiga mo te “maʼuli mālōlō”, neʼe tala fēnei e te sulunale (The New York Times):
“Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tautau fakahā tanatou fakafutafuta peʼe nonofo ʼiʼita pe ki te meʼa fuli, ʼe mole ʼui pe ʼe nātou fakakinakina kia nātou. E lagi feala pe ke nātou fakapogi ia nātou totonu.
“Neʼe tānaki e te hahaʼi fai kumi te ʼu logo maʼuhiga mole heʼeki faʼa fualoa ʼo fakahā ai ko te ʼita hoholo ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki te sino ʼo tupu ai, peʼe laka age pe la ia, ʼi te tuʼutāmaki ʼuhi ko te suluka, te lahi fau ʼo te sino pea mo te kai meʼa gako ʼo tupu ai te mate fakafokifā.
“ ‘Ko tatatou ʼu ako ʼe ina hinoʼi mai ko te fehiʼa fakavale, te ʼita mālohi ʼe ko te tahi ʼaia tuʼutāmaki ʼo te maʼuli mālōlō ʼe tou ʼiloʼi’, neʼe ko te ʼui ʼaia ʼa te tōketā ko Redford Williams, ko he tōketā fai kumi ʼo te Duke University Medical Center ʼo ʼuhiga mo te aga.”
ʼE fakahā e te ʼu ako ko nātou ʼaē ʼe agamālohi ʼuhi ko tanatou tau mo te ʼu faigataʼaʼia māhani ʼo te maʼuli ʼi te ʼaho fuli e lahi tonatou ʼu hormones tupu mai te hoha. Ko tanatou tautau ʼiʼita ʼe feala ai he fakatupu ʼo he fakafuafua ʼe mole tatau ʼi te lahi ʼo te cholestérol ʼaē ʼe lelei pea mo kovi pea mo fakatuputupu ai te ʼu tuʼutāmaki ʼo tanatou mahaki mafu.
ʼO tali fēnei e ʼihi, ‘kae ʼe ʼau feiā pe’, peʼe ‘neʼe ʼau tupu feiā pe’. Kae, ʼe mole faka ʼuhiga ia ʼe mole feala takotou fetogi, ʼo ʼahiʼahi maʼuliʼi fakamalotoloto te tokoni ʼa te ʼAtua. ʼI takotou Tohi-Tapu, koutou vakaʼi tana tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼita pea mo te fakafutafuta ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 14:29, 30; 22:24, 25; Efesi 4:26; Sake 1:19, 20.
Ko te maʼuliʼi ʼo te poto fakaʼatua ʼe feala ai ke tuputupu tokotou maʼuli mālōlō pea mo loaloaga tokotou maʼuli. Neʼe fakahā e te sulunale (Times): “Neʼe lahi te hahaʼi fai kumi neʼe ʼui maʼa nātou ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe tautau ʼiʼita ʼe feala ke nātou fakasiʼisiʼi te mate fakafokifā ʼaki te fetogi ʼo te ʼu tali fakaʼitaʼita māhani.”