-
Ko Te ʼu Faka Mālamagia ʼi Te Temi ʼo Te Kau ʼApositoloTe Tule Leʼo—1995 | Maio 15
-
-
Ko Te ʼu Faka Mālamagia ʼi Te Temi ʼo Te Kau ʼApositolo
“Kua hā te mālama maʼa te tagata faitotonu, pea mo te fiafia maʼa nātou ʼaē ʼe faitotonu tonatou loto.”—Pesalemo 97:11.
1. E feafeaʼi ia ʼaho nei te tatau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mo te kau ʼuluaki Kilisitiano?
ʼE TOU leleiʼia ʼaupito ʼi totatou ʼuhiga kau Kilisitiano moʼoni, te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Pesalemo 97:11! Kua tuʼa lahi te ‘hā ʼo te mālama’ kia tatou. ʼIo, ko ʼihi ia tatou neʼe nātou sisio ki te gigila ʼo te mālama ʼa Sehova ʼi te lolotoga ʼo ni ʼu taʼu ʼe lauʼi hogofulu. ʼAki te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe tou manatuʼi ai te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Tāʼaga Lea 4:18, ʼaē ʼe tou lau ai: “Ko te ala ʼo te kau faitotonu ʼe hage ko te mālama gigila ʼaē ʼe fakaʼāʼāsili tana mālama ʼo aʼu ki te katoa ʼo te mafoa ʼo te ʼaho.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou faka maʼuhigaʼi tāfito te Tohi-Tapu ʼi te talatisio, ko tatou te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tou hage ko te kau ʼuluaki Kilisitiano. Ko tanatou aga ʼe feala pe ke ʼasi lelei ʼi te ʼu tohi faka hisitolia ʼo te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano, ʼo toe feiā mo te ʼu tohi ʼaē ʼi ai, ʼaē neʼe tohi ʼaki te takitaki ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua.
2. Neʼe koteā te ʼu ʼuluaki faka mālamagia ʼaē neʼe maʼu e te kau tisipulo ʼa Sesu ʼi te ʼu ʼuluaki faka mālamagia?
2 ʼI te ʼu ʼuluaki faka mālamagia ʼaē neʼe maʼu e te kau ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu Kilisito, neʼe tuku age kia nātou te faka mālamagia ʼo ʼuhiga mo te Mesia. Neʼe ʼui fēnei age e Atelea ki tona tēhina ko Simone Petelo: “Kua mātou maʼu te Mesia.” (Soane 1:41) Ki muli age, ko te Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo neʼe ina faka fealagia ki te ʼapositolo ko Petelo ke fakamoʼoni ki te meʼa ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼui fēnei age ai kia Sesu Kilisito: “Ko koe ko Kilisito, te ʼAlo ʼo te ʼAtua maʼuli.”—Mateo 16:16, 17; Soane 6:68, 69.
Ko Te Mālama ʼo ʼUhiga Mo Te Gāue Fai Faka Mafola
3, 4. ʼI tana ʼosi fakatuʼuake, koteā te faka mālamagia ʼaē neʼe foaki e Sesu ki tana kau tisipulo ʼo ʼuhiga mo tanatou gāue ki te temi ka haʼu?
3 ʼI te ʼosi ʼo tona fakatuʼuake, neʼe foaki e Sesu Kilisito te ʼu faka mālamagia ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼaē ʼe fakamaʼua ki tana kau tisipulo fuli. ʼE mahino papau ia, neʼe ko te toko 500 tisipulo ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi Kalilea ʼaē neʼe ina fai kiai te palalau ʼaenī: “Koutou ʼolo pea ke koutou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼo koutou ako ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu kia koutou. Pea koʼeni, ʼe ʼau nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pe, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Mateo 28:19, 20; 1 Kolonito 15:6) ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaia, ko te kau tisipulo fuli ʼa Kilisito neʼe tonu ke nātou liliu ko te kau fai faka mafola, pea ko tanatou gāue fai faka mafola neʼe mole tonu ke gata pe ki “te faga ōvi ʼaē kua hēhē ʼo te ʼapi ʼo Iselaele.” (Mateo 10:6) Neʼe mole kei tonu ke nātou fai te papitema ʼa Soane ʼaē ko te fakatātā ʼo te fakahemala ʼo ʼuhiga mo te fakamolemole ʼo te ʼu agahala. Kae, neʼe tonu ke nātou papitemaʼi te hahaʼi ʼi “te huafa ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni.”
4 ʼI muʼa ʼo te hake ʼa Sesu ki selo, neʼe fehuʼi fēnei age e tana kau ʼapositolo agatonu ʼaē e toko 11: “ ʼAliki, ʼe ko te temi koa ʼaenī ʼaē ʼe ke toe fakatuʼu ai te puleʼaga maʼa Iselaele?” Neʼe mole ina tali ki te fehuʼi ʼaia, kae neʼe foaki e Sesu te tahi ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te gāue fai faka mafola, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE koutou maʼu anai te mālohi mokā hifo atu anai te laumālie maʼoniʼoni kia koutou pea ʼe koutou liliu anai ko haku kau fakamoʼoni ʼi Selusalemi pea mo Sutea katoa pea mo Samalia ʼo kaku ki te potu ʼaē ʼe mamaʼo ʼo te kele.” ʼO aʼu mai ki te lakaga ʼaia, neʼe ko nātou ko te kau fakamoʼoni pe ʼa Sehova, kae ʼi te temi leva ʼaē kua nātou toe liliu foki ko te kau fakamoʼoni ʼa Kilisito.—Gāue 1:6-8.
5, 6. Koteā te ʼu faka mālamagia ʼaē neʼe maʼu ʼi te Penikosite e te kau tisipulo ʼa Sesu?
5 Hili kiai ʼaho e hogofulu, neʼe maʼu te ʼu faka mālamagia e te ʼu tisipulo ʼa Sesu! ʼI te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko tanatou hoki mahino katoa ʼaia ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Soele 2:28, 29: “ ʼE ʼau [ia Sehova] folahi moʼoni anai toku laumālie ki te faʼahiga kakano fuape, pea ʼe mahino papau ia, ko tokotou ʼu foha pea mo tokotou ʼu ʼofafine ʼe nātou lea faka polofeta anai. Pea ki takotou kau matutuʼa, ʼe nātou moemisi anai ki te ʼu misi. Pea ko tokotou kau tūpulaga, ʼe nātou sisio anai ki te ʼu meʼa ʼe hā. Pea māʼia mo te kau tagata kaugana pea mo te kau kaugana fafine, ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, ʼe ʼau folahi anai kia nātou toku laumālie.” Ko te kau tisipulo ʼa Sesu neʼe nātou sisio ki te laumālie maʼoniʼoni, neʼe hā ʼi te agaaga ʼo he ʼu ʼaleloʼi afi, neʼe tahi mafola ʼi tonatou ʼu fuga ʼulu—neʼe ko te toko 120, tagata mo fafine—neʼe nātou fakatahi ʼi Selusalemi.—Gāue 1:12-15; 2:1-4.
6 Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼaho ʼaia ʼo te Penikosite, neʼe hoki mahino ai te kau tisipulo ki te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Pesalemo 16:10, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te toe fakatuʼuake ʼo Sesu Kilisito. Ko te tagata fai pesalemo neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE [ia Sehova ʼAtua] mole ke līaki anai toku nefesi ʼi te Seole. ʼE mole ke tuku anai ke sio tau tagata agatonu ki te luo.” Neʼe mahino ki te kau tisipulo ko te ʼu palalau ʼaia neʼe mole feala ke faka ʼuhiga ki te Hau ko Tavite, koteʼuhi ko tona falemaka neʼe nofo mo nātou ʼo aʼu mai ki te ʼaho nei. Pea ʼe mole ko he meʼa fakapuna’maʼuli ki te toko 3 000 ʼaē neʼe fagono ki te fakamatalatala ʼo te mālama foʼou ʼaia, ke nātou papitema ʼi te ʼaho pe ʼaia he kua nātou tui moʼoni kiai!—Gāue 2:14-41.
7. Koteā te mālama gigila ʼaē neʼe maʼu e te ʼapositolo ko Petelo ʼi tana lolotoga ʼalu ʼo ʼaʼahi te ofisie ʼo te kautau Loma ko Kolonelio?
7 ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, neʼe kua ʼiloʼi e te kau Iselaele te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo nātou: “Neʼe ko koutou pe ʼaē neʼe ʼau ʼiloʼi ʼi te ʼu famili fuli ʼo te kele.” (Amosi 3:2) Koia neʼe ko he faka mālamagia moʼoni ʼaē neʼe maʼu e te ʼapositolo ko Petelo pea mo nātou ʼaē neʼe kaugā fagona mo ia ki te ʼapi ʼo te tagata ofisie Loma ko Kolonelio, ʼi te temi ʼaē neʼe hoki hifo ai te laumālie maʼoniʼoni ki te hahaʼi tui Senitile ʼaē neʼe mole silikosisioʼi. ʼE maʼuhiga ke fakatokagaʼi neʼe ko te ʼaluʼaga pe ʼaia e tahi neʼe foaki ai te laumālie maʼoniʼoni ʼi muʼa ʼo te papitema. Kae neʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia, he neʼe feala ai ke ʼiloʼi e Petelo ko te kau Senitile ʼaia ʼaē neʼe mole silikosisio neʼe feala ke nātou papitema. ʼI tana mahino lelei ki te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe fehuʼi fēnei e Petelo: “ ʼE feala koa ki he tahi ke ina tapuʼi te vai, ke ʼaua naʼa papitemaʼi ia nātou ʼaenī [te kau Senitile], ia nātou ʼaē neʼe foaki ki ai te laumālie maʼoniʼoni ohage ko tatou?” ʼIo, neʼe mole lava ki he tahi ke ina fakafihiʼi te meʼa ʼaia, pea neʼe papitemaʼi atu aipe te kau Senitile.—Gāue 10:44-48; vakaʼi ia Gāue 8:14-17.
ʼE Mole Kei Fakamaʼua Te Silikosisio
8. He koʼe koa neʼe mata faigataʼa ki ʼihi Kilisitiano ʼo te temi muʼa ke nātou līaki te akonaki ʼo te silikosisio?
8 Ko te tahi faka mālamagia ʼo te moʼoni neʼe hā ʼo ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaē ʼo te silikosisio. Ko te silikosisio neʼe kamata ʼi te taʼu 1919 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼaki te fuakava ʼa Sehova pea mo Apalahamo. Koia, neʼe fakatotonu e te ʼAtua ʼe tonu kia Apalahamo pea mo te hahaʼi tagata fuli ʼo tona loto fale ke nātou silikosisio. (Senesi 17:9-14, 23-27) Pea neʼe liliu ai leva te silikosisio ko te fakaʼiloga ʼaē neʼe ina fakakeheʼi te hōloga ʼo Apalahamo. Pea neʼe nātou fialahi ʼuhi ko te meʼa ʼaia! Koia, ko te kupu ʼaē ko te “mole silikosisio” neʼe liliu ko he kupu fakamanukinuki. (Isaia 52:1; 1 Samuele 17:26, 27) ʼE faigafua ai hakita mahino pe koʼe ko ʼihi kau Kilisitiano Sutea ʼo te temi muʼa neʼe nātou fia taupau te fakaʼiloga ʼaia. Ko ʼihi ia nātou neʼe lahi tanatou palalau mo Paulo pea mo Palanapasi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Moʼo fakatokatoka ʼo te faʼahi ʼaia, ko Paulo pea mo ʼihi ia nātou neʼe nātou ʼolo ki Selusalemi ʼo faka felogoi mo te kolesi pule ʼo te kau Kilisitiano.—Gāue 15:1, 2.
9. Koteā te ʼu faka mālamagia ʼaē neʼe fakahā ʼo ʼuhiga mo te ʼuluaki kolesi pule, ohage ko tona tuʼu ia Gāue kapite 15?
9 ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe mole maʼu e te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼaia he fakamahino faka milakulo ʼo ʼuhiga mo te silikosisio ʼe mole kei fakamaʼua ki te kau kaugana ʼa Sehova. Kae, neʼe nātou maʼu ʼaki te temi te mālama ʼaia ʼaki te vakavakaʼi ʼo te Tohi-Tapu, ʼo nātou falala ki te taki ʼa te laumālie maʼoniʼoni, pea mo nātou fagono ki te ʼu fakamatala ʼa Petelo pea mo Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakatafoki ʼo te kau Senitile ʼaē neʼe mole silikosisio. (Gāue 15:6-21) Neʼe maʼu te tonu ʼi te tohi ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te laumālie maʼoniʼoni pea mo mātou totonu, kua mātou fakafuafua ʼe lelei ke ʼaua naʼa mātou ʼai kia koutou he tahi age kavega ʼi te ʼu meʼa ʼaenī ʼe ʼaoga: ʼaē ko te fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe sakilifisioʼi ki te ʼu tamapua, pea mo te toto, pea mo te meʼa ʼaē neʼe tege, pea mo te folonikasio.” (Gāue 15:28, 29) Koia ko te kau ʼuluaki Kilisitiano neʼe nātou ʼāteaina mai te fakatotonu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te silikosisio pea mo te tahi ʼatu ʼu maʼua ʼo te Lao ʼa Moisese. Koia, neʼe feala ke ʼui fēnei ai e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kalate: “ ʼE ko he ʼāteaina feiā ʼaē neʼe faka ʼāteaina ai tatou e Kilisito.”—Kalate 5:1.
Ko Te Mālama ʼi Te ʼu Evaselio
10. Neʼe koteā te ʼu faʼahiga faka mālamagia ʼaē neʼe fakahā ʼi te Evaselio ʼa Mateo?
10 ʼE mahino ia ko te Evaselio ʼa Mateo ʼaē neʼe tohi ʼi te taʼu 41 ʼo totatou temi, ʼe maʼu ai he ʼu tuʼuga faka mālamagia ʼe ʼaoga ki tana kau lautohi. ʼI te ʼuluaki sēkulō, ko te kau Kilisitiano e tokosiʼi ʼaē neʼe fagono totonu ki te ʼu fai akonaki ʼa Sesu. Tāfito la, ko te Evaselio ʼa Mateo ʼe ina faka maʼuhigaʼi ko te kupu tāfito ʼo te fai faka mafola ʼa Sesu neʼe ko te Puleʼaga. Pea neʼe fakahā e Sesu ʼe maʼuhiga ʼaupito ke lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto! Neʼe ʼi ai te ʼu faka mālamagia ʼi tana Akonaki ʼi te Moʼuga, ʼi tana ʼu lea fakatātā (ohage la ko te ʼu lea fakatātā ʼaē ʼe tuʼu ʼi te kapite 13), pea mo tana lea faka polofeta lahi ʼaē ʼi te kapite 24 pea mo te kapite 25! Neʼe fakahā te ʼu meʼa fuli ʼaia ki te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼi te ʼu fakamatala ʼo te Evaselio ʼa Mateo, ʼaē neʼe lagi tohi ʼi te hili ʼo taʼu e valu ki te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi.
11. Koteā te meʼa neʼe feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi ʼi te Evaselio ʼa Luka pea mo Maleko?
11 Neʼe lagi tohi e Luka tana Evaselio ʼi te ʼosi ʼo taʼu e 15 ki muli age. Logope la e lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai ʼe tatau mo te ʼu fakamatala ʼa Mateo, ko te 59 ki te teau ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamatala ʼe mole maʼu ʼi te ʼu Evaselio ʼaē. Neʼe fakamatala e Luka te ʼu milakulo e ono ʼa Sesu pea neʼe lahi age Tana ʼu lea fakatātā ʼaē neʼe talanoa kiai, kae neʼe mole fakamatala e te kau tagata faitohi Evaselio ʼaē. ʼE mahino ia, hili kiai ni ʼu kiʼi taʼu ki muli age, neʼe tohi e Maleko tana Evaselio, ʼo ina faka maʼuhigaʼi tāfito ia Sesu Kilisito ohage ko he tagata ʼe gāue, ko he tagata fai milakulo. Logope la ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Maleko neʼe kua ʼosi fakahā e Mateo pea mo Luka, neʼe talanoa ia ki te lea fakatātā neʼe mole nā talanoa kiai. ʼI te lea fakatātā ʼaia, neʼe fakatatau e Sesu te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki te pulapula ʼe homo, ʼe tuputupu, pea ʼe tuputupu māmālie tona fua.a—Maleko 4:26-29.
12. Koteā te tahi ʼu faka mālamagia ʼaē ʼe maʼu ʼi te Evaselio ʼa Soane?
12 Pea neʼe tohi e Soane tana Evaselio, hili kiai taʼu e 30 tupu ʼi te ʼosi tohi e Maleko tana Evaselio. ʼE ko he toe mālama lahi neʼe tuku mai e Soane ʼo ʼuhiga mo te minisitelio ʼa Sesu, kae tāfito ʼaki te ʼatu ʼu fakamatala ʼaē neʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo Tona maʼuli ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata! Ko Soane tokotahi pe ʼaē ʼe ina fakamatala te fakatuʼuake ʼo Lasalo, pea ko ia tokotahi pe ʼe ina fakamatala mai te ʼu fakatokaga lelei ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau ʼapositolo agatonu, ʼo toe feiā mo tana faikole fakatupu lotomāfana ʼi te po ʼaē neʼe lavakiʼi ai ia ia, ohage ko tona tuʼu ʼi te kapite 13 ki te kapite 17. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼui ko te ʼu fakamatala e 92 ki te teau ʼe ko te Evaselio pe ʼaē ʼa Soane ʼaē ʼe talanoa kiai.
Ko Te ʼu Faka Mālamagia ʼi Te ʼu Tohi ʼa Paulo
13. He koʼe ko ʼihi neʼe nātou faka ʼuhiga te tohi ʼa Paulo ki te kau Loma ohage ko he Evaselio?
13 Neʼe fakaʼaogaʼi tāfito te ʼapositolo ko Paulo ke ina foaki te ʼu faka mālamagia ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo. Ohage la, ʼe ʼi ai te tohi ʼa Paulo ki te kau Loma, ʼaē neʼe lagi tohi ʼi te taʼu 56 ʼo totatou temi—ʼo teitei pe ʼi te temi ʼaē neʼe tohi ai e Luka tana Evaselio. ʼI te tohi ʼaia ʼa Paulo, ʼe ina faka maʼuhigaʼi te faʼahi ʼaenī, ʼe tou faitotonu ʼuhi ko te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua pea mo te tui ʼaē kia Sesu Kilisito. Ko te faka maʼuhigaʼi ʼaupito e Paulo ia te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te logo lelei, neʼe ina uga ʼihi ke nātou fakaʼaogaʼi tana tohi ʼaē ki te kau Loma ohage pe neʼe ko he nima Evaselio.
14-16. (a) ʼI tana ʼuluaki tohi ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito, koteā te mālama ʼaē neʼe foaki e Paulo ʼo ʼuhiga mo te logo tahi? (b) Koteā te tahi faka mālamagia ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼUluaki Tohi ʼo Kolonito ʼo ʼuhiga mo te aga?
14 Neʼe faitohi Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga meʼa neʼe mole mahino lelei kiai te kau Kilisitiano ʼo Kolonito. Ko tana tohi ʼaē ki te kau Kolonito ʼe lahi ai te ʼu tokoni ʼe haʼu mai te ʼAtua neʼe fua lelei ki te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaia ʼo feiā mo te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼaenī. ʼUluaki, neʼe tonu ke ina fakamahinohino ki te kau Kolonito te manatu hala ʼaē neʼe ia nātou ʼi tanatou tauhi ki te tagata ohage ko tanatou fai ki ʼihi. Neʼe fakatonutonuʼi e te ʼapositolo tonatou manatu, ʼo ina ʼui age kia nātou ʼaki he lototoʼa: “ ʼE ʼau fakaloto mālohiʼi koutou, ʼu tēhina, ʼaki te huafa ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, ke koutou logo tahi ʼi ʼakotou palalau, pea ke ʼaua naʼa ʼi ai he ʼu maveuveu ia koutou, kae ke koutou logo tahi fakalelei ʼi he ʼatamai pe e tahi pea mo he manatu pe e tahi.”—1 Kolonito 1:10-15.
15 Ko te ʼu aga heʼeʼaoga fakalialia neʼe fakagafua pe ia ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano ʼi Kolonito. Ko te tagata neʼe ina fai mo te ʼohoana ʼo tana tāmai, ‘te folonikasio lahi neʼe heʼeki hoko ʼi te ʼu puleʼaga.’ Koia, neʼe tohi fakalelei e te ʼapositolo ko Paulo te meʼa ʼaenī: “Koutou toʼo te tagata agakovi ʼi te lotolotoiga ʼo koutou.” (1 Kolonito 5:1, 11-13) Ko te meʼa ʼaia neʼe ko he meʼa foʼou ki te kokelekasio faka Kilisitiano—ko te fakamavae ʼo he tahi. Ko te tahi meʼa neʼe ʼaoga ke fakamahinohino age ki te kokelekasio ʼo Kolonito, ko ʼihi ʼi te kokelekasio neʼe nātou ʼave ʼonatou ʼu tēhina fakalaumālie ki te ʼu telepinale moʼo fakatokatoka ʼo he ʼu hala. Neʼe fakatonutonuʼi fakamālohi e Paulo ia nātou ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te faʼahi ʼaia.—1 Kolonito 6:5-8.
16 Ko te tahi meʼa neʼe hoko ʼi te kokelekasio ʼo Kolonito neʼe ko te ʼu felāveʼi fakasino. Ia 1 Kolonito kapite 7, neʼe fakahā e Paulo ʼuhi ko te fai ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼe lelei anai ki te tagata fuli ke tahi nofo mo tona ʼohoana totonu, ʼo toe feiā pe mo nātou fafine. Neʼe toe fakahā e Paulo, logope la ko te hahaʼi ʼaē heʼeki ʼohoana ʼe feala hanatou kaugana ʼāteaina kia Sehova, ka mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou maʼu te kalitate ʼaē ko te nofo selipatea. Pea kapau ko he fafine ʼe mate tona ʼohoana, pea ʼe toe feala anai ke toe ʼohoana mo he tahi kehe kae ke ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pe.”—1 Kolonito 7:39.
17. Koteā te faka mālamagia ʼaē neʼe foaki e Paulo ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼaē ʼo te fakatuʼuake?
17 ʼI tana fakaʼaogaʼi ia Paulo, neʼe lahi te ʼu faka mālamagia neʼe fakahā e te ʼAliki ʼo ʼuhiga mo te toe fakatuʼuake! Ko te faʼahiga sino feafeaʼi ʼaē ka maʼu anai e te kau Kilisitiano fakanofo ʼi tonatou fakatuʼuake? Neʼe tohi fēnei e Paulo: “ ʼE tūtū ia ko te sino kakano, ʼe fakatuʼuake ia ko te sino fakalaumālie.” ʼE mole toʼo anai ki selo he sinoʼi tagata, heʼe “ko te kakano pea mo te toto ʼe mole feala ke nā maʼu te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” Neʼe toe fakahā e Paulo ʼe mole ko te kau fakanofo fuli ʼaē ʼe momoe anai ʼi te mate, kae ʼi te lolotoga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu ko ʼihi ʼe fakatuʼuake anai ʼi te moʼi temi pe ʼaē ʼe nātou mamate ai.—1 Kolonito 15:43-53.
18. Koteā te faka mālamagia ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu neʼe tuʼu ʼi te ʼuluaki tohi ʼa Paulo ki te kau Tesalonika?
18 ʼI tana tohi ki te kau Kilisitiano ʼo Tesalonika, neʼe fakaʼaogaʼi ia Paulo moʼo fakamahino peʼe feafeaʼi anai te ka haʼu. Ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu anai ohage ko he tagata kaihaʼa ʼi te pōʼuli. Neʼe toe fakamahinohino fēnei e Paulo: “Ka nātou ʼui anai: ‘Tokalelei pea mo fīmālie!’ pea ʼe tonu anai ke hoko fakafokifā he fakaʼauha kia nātou, ohage ko te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania ki te fafine faitama; pea ʼe mole nātou hāo anai.”—1 Tesalonika 5:2, 3.
19, 20. Koteā te ʼu faka mālamagia ʼaē neʼe maʼu e te kau Kilisitiano ʼo Selusalemi pea mo Sutea ʼi te tohi ʼa Paulo ki te kau Hepeleo?
19 ʼI tana faitohi ʼaē ki te kau Hepeleo, neʼe fakahā e Paulo te ʼu faka mālamagia ki te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo Selusalemi pea mo Sutea. Neʼe ina fakahā fakamālohi te maʼuhiga age ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te tauhi faka Kilisitiano ʼi te fakatuʼutuʼu ʼo te tauhi ʼa Moisese! ʼE mole nātou mulimuli ki te Lao ʼaē neʼe fakahā e te kau ʼaselo, kae ko te kau Kilisitiano ʼe nātou tui ki te fakamaʼuli ʼaē neʼe ʼuluaki fakahā e te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe māʼoluga age ia ʼi te ʼu ʼaselo ʼave logo ʼaia. (Hepeleo 2:2-4) Ko Moisese neʼe ko te tagata faifekau pe ʼi te ʼapi ʼo te ʼAtua. Kae, ko Sesu Kilisito ʼe pule ia ki te fale katoa. Ko Kilisito ʼe ko he pelepitelo lahi ohage ko Melekiseteke, ʼo lahi age tona tuʼulaga ʼi te tuʼulaga faka pelepitelo ʼo Alone. Neʼe toe fakahā e Paulo ko te kau Iselaelite ʼe mole feala ke nātou hū ki te mālōlō ʼo te ʼAtua, koteʼuhi neʼe mole nātou tui pea neʼe nātou talagataʼa, kae ko te kau Kilisitiano ʼe nātou hū ki te mālōlō ʼo te ʼAtua ʼuhi ko tanatou agatonu pea mo tanatou fakalogo.—Hepeleo 3:1–4:11.
20 ʼO toe feiā aipe, ko te fuakava foʼou ʼe lahi age ia ʼi te fuakava ʼo te Lao. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite ia taʼu e 600 ki muʼa atu ia Selemia 31:31-34, ko nātou ʼaē ʼi te fuakava foʼou neʼe tohi te lao ʼa te ʼAtua ʼi tonatou ʼu loto pea neʼe nātou maʼu te fakamolemole moʼoni ʼo tanatou ʼu agahala. ʼE mole kei ʼaoga ki te kau Kilisitiano ke ʼi ai he pelepitelo lahi, ʼe ina fai he ʼu sakilifisio ʼi te taʼu fuli, maʼa tana ʼu agahala pea mo te ʼu agahala ʼa te hahaʼi, heʼe kua ʼi ai tanatou Pelepitelo Lahi ko Sesu Kilisito, ʼaē ʼe haohaoa, pea kua ina momoli tuʼa tahi te sakilifisio ki te ʼu agahala. Neʼe mole hū ia ki he koga potu taputapu neʼe faʼu ʼaki te ʼu nima ʼo te tagata ʼo fai ai tana mōlaga, kae neʼe hū ia ki te lagi, pea ʼi ai neʼe hā ia muʼa ʼo Sehova. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu sakilifisio manu ʼaē neʼe fai ʼi te fuakava ʼo te Lao ʼa Moisese, neʼe mole feala ke nātou molehi katoa te ʼu agahala, ko te tupuʼaga la ʼaē ʼo te fai sakilifisio ʼi te taʼu fuli. Kae ko te sakilifisio ʼa Kilisito, neʼe mōlagaʼi tuʼa tahi pe, ʼo ina molehi te ʼu agahala. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe nātou foaki te mālama ʼo ʼuhiga mo te fale lotu lahi fakalaumālie, pea ʼi tona ʼu malaʼe ʼe kaugana ai ia ʼaho nei te toe ʼo te kau fakanofo pea mo te “tahi ʼu ōvi.”—Soane 10:16; Hepeleo 9:24-28.
21. Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼi te alatike ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo te manatu ʼaē ia Pesalemo 97:11 pea mo Tāʼaga Lea 4:18 ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo?
21 ʼE lahi te tahi ʼu faʼifaʼitaki, ohage la ko te ʼu faka mālamagia ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu tohi ʼa te ʼapositolo ko Petelo pea mo te ʼu tohi ʼaē ʼa te ʼu tisipulo ko Sake pea mo Suta. Kae ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua tou talanoa kiai, ʼe feʼauga noa moʼo fakahā ko te Pesalemo 97:11 pea mo te Tāʼaga Lea 4:18 neʼe ʼi ai tonā ʼu fakahoko ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo. Ko te moʼoni neʼe kamata tuputupu mai te ʼu ʼaluʼaga pea mo te ʼu fakatā ʼo aʼu ki tona ʼu fakahoko pea mo tona ʼu meʼa moʼoni.—Kalate 3:23-25; 4:21-26.
22. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo, pea koteā anai ka fakahā e te alatike ka hoa mai?
22 ʼI te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo ʼa Sesu pea mo te malaga ʼo te ʼapositasia ʼaē neʼe fakakikite, ko te mālama ʼo te moʼoni neʼe mole kei mū mālohi. (2 Tesalonika 2:1-11) Kae ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fakapapau e Sesu, hili kiai te ʼu sēkulō ko te Pule neʼe toe liliu mai pea neʼe ina maʼu “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe ina tufa ki te “hahaʼi faifekau” tanatou meʼa kai ʼi tona temi totonu. Koia la ʼaē, neʼe fakanofo ai e Sesu Kilisito te kaugana ʼaia ki “ ʼana meʼa fuli.” (Mateo 24:45-47) Koteā te tahi ʼu faka mālamagia? ʼE tou talanoa anai kiai ʼi te alatike ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Ko te kele ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi henī, ʼe faka ʼuhiga ki te potu ʼaē ʼe fili ai e he Kilisitiano ke ina gāueʼi te ʼu kalitate ʼo tona ʼuhiga ʼo ia.—Vakaʼi ʼi Te Tule Leʼo fakafalani, ʼo te ʼaho 15 ʼo Sepetepeli 1980, ʼi te pasina 18 ki te pasina 19.
-
-
Ko Te ʼu Faka Mālamagia—Lalahi Pea Mo Veliveli—ʼUluaki KogaTe Tule Leʼo—1995 | Maio 15
-
-
Ko Te ʼu Faka Mālamagia—Lalahi Pea Mo Veliveli—ʼUluaki Koga
“Ko te ala ʼo te kau faitotonu ʼe hage ko te mālama gigila ʼaē ʼe fakaʼāʼāsili tana mālama ʼo aʼu ki te katoa ʼo te mafoa ʼo te ʼaho.”—Tāʼaga Lea 4:18.
1. He koʼe koa neʼe fakahā māmālie te moʼoni?
ʼE KO he fakamoʼoni ʼo te poto fakaʼatua, ohage ko tona ʼui ia Tāʼaga Lea 4:18, ke fakahā ʼaki te temi ia te ʼu moʼoni fakalaumālie ʼaki te ʼu faka mālamagia. ʼI te alatike kua ʼosi, neʼe tou vakaʼi pe neʼe feafeaʼi te fakahoko ʼo te vaega ʼaenī ʼi te temi ʼo te kau ʼapositolo. Ka na pau la neʼe fakahā ʼi he lakaga pe e tahi te ʼu tuʼuga moʼoni faka Tohi-Tapu, ka na ʼaua la ʼe tou pulagia anai ʼo mole tou mahino ki he meʼa—ohage pe ʼe tou haʼu mai he ʼana fakapōʼuli ki te mālama gigila ʼo te laʼā. Pea tahi ʼaē, ko te fakahā māmālie ʼo te moʼoni ʼe hoholo aipe tana fakaloto mālohiʼi te tui ʼa te kau Kilisitiano. ʼE ina fakaʼāsili gigila tanatou ʼamanaki pea mo fakaʼāsili mālamaʼi te ala ʼaē ʼe nātou ʼolo ai.
Ko “Te Tagata Kaugana Agatonu Mo Poto”
2. Ko ai ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼe ina fakaʼaogaʼi anai moʼo fakahā te ʼu faka mālamagia ki tana kau tisipulo, pea ko ai ia nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te tuʼulaga gāue ʼaia?
2 ʼI te temi ʼo te kau ʼapositolo, neʼe fakatotonu e Sesu Kilisito ke ina fai he ʼu meʼa fakamanamana moʼo foaki ki tana kau tisipulo te ʼu ʼuluaki faka mālamagia. ʼE tou maʼu te ʼu faʼifaʼitaki e lua ki te faʼahi ʼaia: ko te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi pea mo te fakatafoki ʼo Kolonelio ʼi te taʼu 36 ʼo totatou temi. Ki muli age, neʼe mahino kia Kilisito ʼe tonu ke ina fakaʼaogaʼi he kautahi fakatagata, koia neʼe ina fakakikite fēnei: “Ko ai moʼoni te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaē kua fakanofo e tona pule ki tana hahaʼi faifekau, ke ina foaki kia nātou tanatou meʼa kai ʼi tona temi totonu? ʼE manuʼia te tagata kaugana ʼaia, mo kapau ʼi te tau mai ʼo tona pule, ʼe ina maʼu mai ia ia ʼe ina fai feiā! ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ʼE ina fakanofo anai ia ke pule ki ʼana meʼa fuli.” (Mateo 24:45-47) Ko te kaugana ʼaia ʼe mole ko he tagata e tahi, koteʼuhi neʼe tonu ke ina foaki te meʼa kai fakalaumālie talu mai te kamata ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano ʼi te Penikosite, ʼo aʼu ki te haʼu ʼaē ʼa te Pule ko Sesu Kilisito, moʼo vakaʼi pe neʼe ina fai tona maʼua. ʼE fakahā e te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼi he temi pe ʼo te hisitolia, ko te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaia ʼe ina fakafofoga te kau Kilisitiano fakanofo fuli ʼi tonatou ʼuhiga kūtuga ʼi te kele.
3. Ko ai koa ia nātou ʼaē neʼe kau ki te ʼuluaki hahaʼi ʼo te kalasi ʼo te tagata kaugana?
3 Ko ai koa ia nātou ʼaē neʼe ʼuluaki kau ki te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto? Neʼe kau kiai te ʼapositolo ko Petelo, ʼaē neʼe mulimuli ki te fakatotonu ʼaenī ʼa Sesu: “Fafaga taku ʼu kiʼi faga ōvi.” (Soane 21:17) Neʼe toe kau kiai mo Mateo, ʼaē neʼe ina tohi te Evaselio ʼo fakatoʼo kiai tona higoa, pea mo Paulo, Sake, pea mo Suta, ʼaē neʼe nātou fai te ʼu tohi ʼe haʼu mai te ʼAtua. Ko te ʼapositolo ko Soane, ʼaē neʼe ina tohi ia te Fakahā, mo tana Evaselio, pea mo tana ʼu episitola, neʼe toe kau mo ia ki te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto. Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe nātou tohi te Tohi-Tapu ʼo mulimuli ki te fakatotonu ʼaē ʼa Sesu.
4. Ko ai koa te “hahaʼi faifekau”?
4 Kapau ko te kau fakanofo fuli ʼi tonatou ʼuhiga kūtuga, tatau aipe pe kofea te potu ʼaē ʼe nātou maʼuʼuli ai ʼi te kele, ʼe nātou kau ki te kalasi ʼo te tagata kaugana, pea ko ai koa la ia “te hahaʼi faifekau”? ʼE ko nātou pe ʼaia, te kau Kilisitiano fakanofo kae—ʼi tonatou ʼuhiga takitokotahi. Ei, mokā toʼo takitokotahi nātou, ʼe nātou kau ki te “tagata kaugana” peʼe nātou kau ki te “hahaʼi faifekau,” ʼo fakalogo peʼe nātou tufa te meʼa kai fakalaumālie peʼe nātou kau ki te kai ʼo te meʼa kai ʼaia. Tou fai he fakatā ki te faʼahi ʼaia: Ohage ko tona tuʼu ia 2 Petelo 3:15, 16, ko te ʼapositolo ko Petelo ʼe talanoa ki te ʼu tohi ʼaē ʼa Paulo. ʼI tana lau ʼo te ʼu tohi ʼaia, ko Petelo neʼe kau ʼi te hahaʼi faifekau ʼaē neʼe fafaga ʼaki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē neʼe foaki e Paulo ʼi tona ʼuhiga fakafofoga ʼo te kalasi ʼo te tagata kaugana.
5. (a) ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tagata kaugana ʼi te ʼosi mate ʼo te kau ʼapositolo? (b) Koteā te ʼu fetogi ʼaē neʼe hoko ʼi te vaelua ʼo te 19 sēkulō?
5 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te tohi Le Royaume millénaire de Dieu sʼest approché: “Ko te ʼiloʼi ʼaē pe neʼe feafeaʼi te tuʼu ʼa te kalasi ʼo te ‘tagata kaugana agatonu mo poto,’ pea mo tana gāue ʼaē ʼi te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō ʼi te ʼosi mate ʼo te kau ʼapositolo ʼa te Pule ko Sesu Kilisito, ʼe mole mātou maʼu he fakamatala faka hisitolia totonu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE mahino ia, neʼe ʼi ai te taʼiake ʼo te kalasi ʼo te ‘tagata kaugana’ neʼe ina fafaga te taʼiake neʼe hoa mai. (2 Timoteo 2:2) Kae ʼi te vaelua ʼo te hogofulu-ma-hiva sēkulō, neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi aga faka lotu, neʼe nātou manako ki te meʼa kai fakalaumālie ʼo te Tohi-Tapu pea neʼe nātou holi ke nātou kai kiai . . . Neʼe fakatuʼu te ʼu kalasi ako faka Tohi-Tapu . . . ʼo nātou tuputupu ʼi te mahino ki te ʼu moʼoni tāfito ʼo te Tohi-Tapu. Ko nātou ʼaē ʼi te kau ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe aga fakamalotoloto pea mo lotoʼofa, neʼe nātou holi mālohi ke nātou vahevahe ki niʼihi te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaia ʼo te meʼa kai fakalaumālie. Neʼe ia nātou te manatu agatonu ʼa te ‘tagata kaugana’ ʼaē neʼe fakanofo ke ina foaki ki ‘te hahaʼi faifekau’ te ‘meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu.’ Neʼe nātou ‘popoto’ mai tona ʼuhiga ʼaē, he neʼe nātou fakatokagaʼi kua hoko mai tona temi totonu, pea mo nātou mahino lelei pe koteā te puleʼaki ʼaē ʼe lelei ki te tufa ʼo te meʼa kai. Pea neʼe nātou fakahoko fakalelei te faʼahi ʼaia.”—Te ʼu pasina 344 ki te 345.a
Te ʼu ʼUluaki Faka Mālamagia ʼo Te Mālama ʼi Totatou Temi
6. Koteā te meʼa ʼaē ʼe hā lelei ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakahāhā māmālie ʼo te moʼoni?
6 Ko te meʼa ʼe hā lelei ia nātou ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakatuputupu māmālie te mālama fakalaumālie, ʼe mole nātou faka ʼuhiga kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakahā. Neʼe loto e C. T. Russell, te ʼuluaki pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower, ke haga te ʼAliki ʼo fakaʼaogaʼi tonatou ʼu kalitate. ʼO ʼuhiga mo te ʼu higoa ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e tona ʼu fili ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe fakahā lelei e te Tēhina ko Russell neʼe mole heʼeki felāveʼi ia mo he “Russelliste” pea neʼe mole ʼi ai he meʼa ohage ko he “Russellisme.” Ko meʼa fuli neʼe faka ʼuhiga ki te ʼAtua.
7. Koteā te fakamoʼoni ʼaē neʼe fakahā e te Tēhina ko Russell pea mo nātou neʼe kaugā gāue fakatahi mo ia, ʼe nātou kau ki te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto?
7 Koutou fakatokagaʼi ʼaki pe te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼe mole ʼi ai he lotolotolua ki te haga ʼaē ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼo Sehova ʼo taki te ʼu faiga ʼa te Tēhina ko Russell pea mo nātou ʼaē neʼe kaugā gāue fakatahi mo ia. Neʼe nātou fakamoʼoni ai ko nātou ʼe nātou kau ki te tagata kaugana agatonu mo poto. Logope la te tokolahi ʼo te kau takitaki lotu ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou tui ko te Tohi-Tapu, ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua pea ko Sesu ʼe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, neʼe nātou tali te ʼu akonaki hala faka papiloni, ohage ko te Tahitolu, te nefesi tuputupua, pea mo te ʼu fakamamahi heʼegata. ʼO mulimuli ki te fakapapau ʼa Sesu, neʼe ko te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe ina faka fealagia moʼoni ki te Tēhina ko Russell pea mo tana kau kaugā gāue ke nātou faiga ʼaki he lotovaivai ke mū mālohi age te moʼoni. (Soane 16:13) Ko te kau Ako fakanofo ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, neʼe nātou fakamoʼoni ʼe nātou kau ki te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto, ʼaē ko tanatou gāue ko te tufa ʼo te meʼa kai fakalaumālie ki te hahaʼi faifekau ʼa te Pule. Ko tanatou ʼu faiga neʼe ʼaoga ʼaupito ki te tānaki ʼo te kau fakanofo.
8. Koteā te ʼu meʼa tāfito ʼo ʼuhiga mo Sehova, mo te Tohi-Tapu, mo Sesu Kilisito, pea mo te laumālie maʼoniʼoni neʼe mahino lelei kiai te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu?
8 ʼE ko he meʼa fakaofoofo te sio pe neʼe feafeaʼi te haga ʼa Sehova, ʼaki tona laumālie moʼoni, ʼo tali leleiʼi te kau ʼuluaki Ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu ʼaki te ʼu faka mālamagia. ʼUluaki, neʼe nātou fakahā lelei ko te Tupuʼaga ʼe maʼuli pea neʼe ko tona huafa pe e tahi ko Sehova. (Pesalemo 83:18; Loma 1:20) Neʼe mahino kia nātou ko Sehova ko tona ʼu kalitate tāfito e fā—ko te mālohi, te faitotonu, te poto, pea mo te ʼofa. (Senesi 17:1; Teutalonome 32:4; Loma 11:33; 1 Soane 4:8) Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia neʼe nātou fakahā lelei ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua pea ʼe moʼoni ia. (Soane 17:17; 2 Timoteo 3:16, 17) Tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou ʼui ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ko Sesu Kilisito, neʼe fakatupu pea neʼe ina foaki tona maʼuli ko te totogi maʼa te malamanei. (Mateo 20:28; Kolose 1:15) Neʼe nātou ʼui ko te laumālie maʼoniʼoni, ʼe mole ko he ʼipotasi ʼo he Tahitolu tapu, kae ʼe ko te mālohi gāue ʼo te ʼAtua.—Gāue 2:17.
9. (a) Koteā te ʼu moʼoni ʼaē neʼe mahino lelei kiai te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te natula ʼo te tagata pea mo te ʼu ʼamanaki ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu? (b) Koteā te tahi ʼu moʼoni neʼe mahino lelei ki te kau kaugana ʼa Sehova?
9 Neʼe mahino lelei ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ko te tagata ʼe mole hona nefesi tuputupua kae ʼe ko te nefesi ʼe mate. Neʼe nātou ʼiloʼi “ko te totogi ʼo te agahala ko te mate,” ka mole ko he ʼu fakamamahi ʼe heʼegata, ʼi he potu ohage ko he ʼifeli kakaha. (Loma 5:12; 6:23; Senesi 2:7; Esekiele 18:4) Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe mahino kia nātou ko te akonaki ʼo te evolisio ʼe mole gata ʼaki pe te ʼui ʼaē ʼe mole fakatafito ki te Tohi-Tapu, kae ʼe mole pe la hona fakamoʼoni. (Senesi, kapite 1 pea mo te kapite 2) Neʼe toe mahino kia nātou ko te Tohi-Tapu ʼe talanoa ki te ʼu ʼamanaki e lua—ko te tahi ki selo maʼa te kau fakanofo e toko 144 000 ʼaē ʼe nātou muliʼi te ala ʼo Kilisito, pea mo te tahi ʼi te kele faka palatiso maʼa te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ʼe mole feala hona lau. (Fakahā 7:9; 14:1; Soane 10:16) Ko te kau ʼuluaki Ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou fakamoʼoni ko te kele ʼe tuʼu maʼu ia ʼo heʼegata pea ʼe mole vela anai ia, ohage ko tona akonakiʼi e te ʼatu ʼu lotu kehekehe. (Tagata Tānaki 1:4; Luka 23:43) Neʼe nātou toe ako ko te liliu mai ʼa Kilisito ʼe fakapulipuli anai ia pea ʼe ina fakahoko ai anai te fakamāu ki te ʼu puleʼaga pea mo ina fakatuʼu te palatiso ʼi te kele.—Gāue 10:42; Loma 8:19-21; 1 Petelo 3:18.
10. Koteā te ʼu moʼoni ʼaē neʼe ako e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te papitema, mo te fakakehekeheʼi ʼo te kau takitaki lotu pea mo te hahaʼi fakalogo, pea mo te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito?
10 Ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou ako ko te papitema ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, ʼe mole ko he palapalaʼi ʼo te ʼulu ʼo te ʼu kiʼi toe liliki, kae ʼo mulimuli ki te fakatotonu ʼa Sesu ʼaē ia Mateo 28:19, 20, ʼe ko te fakauku ki te vai ia te hahaʼi tui ʼaē kua nātou ako. Neʼe mahino ai kia nātou ʼe mole he meʼa ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼe lagolago ki he fakakehekeheʼi ʼo te kau takitaki lotu mo te hahaʼi fakalogo. (Mateo 23:8-10) Kailoa, ko te kau Kilisitiano fuli ʼe tonu ke nātou liliu ko te hahaʼi fai faka mafola ʼo te logo lelei. (Gāue 1:8) Kua mahino ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, ko te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito ʼe tonu ke fai tuʼa tahi pe ʼi te taʼu fuli, ʼi te ʼaho 14 ʼo Nisani. Pea tahi ʼaē, neʼe mahino kia nātou ko te Pāsikate ʼaē ʼe tauhi e te malamanei ʼe ko he ʼaho lahi faka pagani. Tahi ʼaē meʼa, ʼi tanatou falala ʼaupito ʼaē ki te lagolago ʼa te ʼAtua ki tanatou gāue, neʼe mole nātou fai he tae falā. (Mateo 10:8) Talu mai te ʼu temi ʼāfea, neʼe kua mahino kia nātou ko te kau Kilisitiano ʼe tonu ke nātou mulimuli ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe kau kiai te fakatuputupu ʼo te ʼu fua ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua.—Kalate 5:22, 23.
Ko Te Tahi ʼu Faka Mālamagia
11. Koteā te faka mālamagia ʼaē neʼe maʼu ʼo ʼuhiga mo te gāue faka Kilisitiano pea mo te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao?
11 Tāfito la talu mai te taʼu 1919, neʼe tapuakina te kau kaugana ʼa Sehova ʼaki te tahi ʼu faka mālamagia. ʼE ko he inaina gigila ʼo te mālama neʼe mū ʼi te taʼu 1922 ʼi te fakatahi ʼi Cedar Point ʼi te temi ʼaē neʼe haga ai ia J. F. Rutherford, te lua pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo faka maʼuhigaʼi mālohi, ko te maʼua ʼuluaki ʼo te kau kaugana ʼa Sehova ʼe ko te “kalagaʼi, kalagaʼi, kalagaʼi, te Hau pea mo tona puleʼaga”! ʼI te taʼu pe ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe nātou maʼu te faka mālamagia ʼo ʼuhiga mo te lea fakatātā ʼo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao. ʼE fakamoʼoni mai ko te lea fakatātā ʼaia neʼe tonu ke hoko ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, kae mole ʼi te lolotoga ʼo te ʼu Taʼu e Afe, ohage ko tanatou mahino kiai ʼi muʼa atu. ʼI te lolotoga ʼo te ʼu Taʼu e Afe, ko te ʼu tēhina ʼo Kilisito ʼe mole nātou mahahaki anai, peʼe pilisoniʼi ia nātou. Pea tahi ʼaē, ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu Taʼu e Afe, ko Sehova ʼAtua, ka mole ko Sesu Kilisito anai, ʼaē ka ina fai anai te fakamāu.—Mateo 25:31-46.
12. Koteā te ʼu faka mālamagia ʼaē neʼe maʼu ʼo ʼuhiga mo Halamaketone?
12 ʼI te taʼu 1926 neʼe fakahā ʼaki te tahi faka mālamagia, ko te tau ʼo Halamaketone ʼe mole ko he maveuveu faka sosiale, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe mahino kiai te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. Kailoa, ʼe ko he tau ʼe fakahā lelei ai anai e Sehova tona mālohi, ke ʼiloʼi papau ai e te hahaʼi fuli ko ia ko te ʼAtua.—Fakahā 16:14-16; 19:17-21.
Ko Te Po Tapu—Ko He ʼAho Lahi Faka Pagani
13. (a) Koteā te faka mālamagia ʼaē neʼe fakahā ʼo ʼuhiga mo te ʼu lafeti ʼo te Po tapu? (b) He koʼe koa neʼe mole kei tonu ke fai te ʼu ʼaho tupu? (Vakaʼi mo te nota ʼaē ʼe tuʼu ʼi te lalo pasina.)
13 Hili pe te kiʼi temi siʼisiʼi, ko te faka mālamagia neʼe ina uga te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ke nātou fakagata te fai ʼaē ʼo te Po tapu. ʼI muʼa ʼo te temi ʼaia, neʼe tauhi tuʼumaʼu pe te Po tapu e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te malamanei katoa, pea ko tona fai ʼaē ʼi te nofoʼaga ʼo Brooklyn neʼe ko he toe lafeti lahi ia. Kae ki muli age, neʼe mahino kia nātou ko te lafeti ʼo te ʼaho 25 ʼo Tesepeli ʼe ko he lafeti faka pagani pea neʼe fili e te Keletiate faka ʼaposita te lafeti ʼaia moʼo faka faigafua te tafoki ʼa te kau pagani. Pea tahi ʼaē, neʼe kua mahino kia nātou ko Sesu neʼe mole feala ke tupu ʼi te temi nive, mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼi te temi ʼaē neʼe fānauʼi ai, ko te kau tauhi ōvi neʼe nātou fafaga tanatou ʼu faga ōvi ʼi te ʼu gāueʼaga—ʼe ko he meʼa neʼe mole feala ke nātou fai ʼi te pōʼuli ʼi te fakaʼosi ʼo Tesepeli. (Luka 2:8) Kae, ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ko Sesu neʼe tupu ʼi te teitei ʼuluaki ʼaho ʼo ʼOketopeli. Ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe toe mahino kia nātou, ko te kau tagata ʼaē neʼe ʼui ko te kau masi, ʼaē neʼe ʼolo ʼo ʼaʼahi ia Sesu ʼi te kua hili kiai taʼu e lua ʼo tona ʼosi fānauʼi, neʼe ko te kau tagata gaohi meʼa fakamanamana pagani.b
Ko Te Higoa Foʼou
14. He koʼe koa ko te higoa ʼaē ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe mole kei mata feʼauga mo te hahaʼi ʼa Sehova?
14 ʼI te taʼu 1931, neʼe fakahā e te faka mālamagia ki te kau Ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, te higoa faka Tohi-Tapu ʼe ʼaoga kia nātou. Ko te hahaʼi ʼa Sehova neʼe mahino kia nātou neʼe mole tonu ke nātou tali te ʼu higoa ʼaē neʼe fakatoʼo age kia nātou, ohage la ko te higoa ʼaē ko te kau Russellistes, pea mo te kau Auroristes du Millénium, pea mo te kau “anti-infernalistes.”c Kae neʼe nātou kamata mahino foki, ko te higoa ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi kia nātou totonu—ʼaē ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu Faka Malamanei—neʼe mole kei feʼauga mo nātou. Neʼe mole kei nātou nonofo pe ʼi tonatou ʼuhiga kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. Pea tahi ʼaē, neʼe tokolahi te tahi kau hahaʼi neʼe nātou ako te Tohi-Tapu, kae neʼe mole feala ia ke fakatatau mo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu.
15. Koteā te higoa ʼaē neʼe taupau e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te taʼu 1931, pea he koʼe ʼe mata feʼauga mo nātou te higoa ʼaia?
15 Neʼe maʼu feafeaʼi e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu te higoa foʼou ʼaia? Lolotoga te ʼu taʼu ko Te Tule Leʼo neʼe ina faka maʼuhigaʼi te huafa ʼo Sehova. Koia, neʼe tonu ai ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ke nātou taupau te higoa ʼaē ʼe tuʼu ia Isaia 43:10: “ ‘Ko koutou ko taku kau fakamoʼoni,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ei, ko taku kaugana ʼaē neʼe ʼau fili, ke feala hakotou ʼiloʼi pea mo koutou tui kia te ʼau, pea ke mahino kia koutou ko ʼau Totonu pe. Neʼe mole heʼeki fakatupu he ʼAtua ʼi muʼa atu ia te ʼau, pea ki muli age neʼe mole heʼeki fakatupu he ʼAtua.’ ”
Ko Te Faka Lākatonu Pea Mo Te “Toe Hahaʼi Tokolahi”
16. He koʼe koa ko te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te toe fakafoʼou ʼo te ʼu meʼa, ʼe mole feala ke faka ʼuhiga ki te kau Sutea ʼi te kakano ʼaē neʼe liliu ki Palesitina, kae ko ai ʼaē ʼe faka ʼuhiga kiai te ʼu lea faka polofeta ʼaia?
16 ʼI te lua tohi ʼo te Justification, ʼaē neʼe tā e te Sosiete Watch Tower ʼi te taʼu 1932, ko te inaina ʼo te mālama, neʼe ina fakahā ko te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te toe fakafoʼou ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Isaia, mo Selemia, mo Esekiele, pea mo ʼihi kau polofeta neʼe mole faka ʼuhiga ki te kau Sutea ʼi te kakano (he neʼe nātou mahino feiā ki muʼa atu), ʼaē neʼe liliu ki Palesitina ʼaki te ʼu manatu lotolotolua pea mo faka politike. Kae, ko te ʼu lea faka polofeta ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakafoʼou ʼo te ʼu meʼa, ʼaē neʼe hoko ʼi hona ʼaluʼaga veliveli ʼi te temi ʼaē neʼe liliu mai ai te kau Sutea mai tanatou ʼaunofo ʼi Papiloni ʼi te taʼu 537 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te ʼu lea faka polofeta ʼaia neʼe hoko tāfito ʼi te faka ʼāteaina ʼo te Iselaele fakalaumālie pea ko te fakafoʼou ʼo te ʼu meʼa neʼe kamata ʼi te taʼu 1919 pea hoa kiai te mahu ʼi te palatiso fakalaumālie ʼaē neʼe maʼu e te kau kaugana moʼoni ʼa Sehova ia ʼaho nei.
17, 18. (a) ʼAki te temi, koteā ʼaē neʼe fakahā e te faka mālamagia, ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu tāfito ʼa Sehova? (b) Koteā te faka mālamagia ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1935 ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼo te Fakahā 7:9-17?
17 ʼAki te temi, ko te ʼu faka mālamagia neʼe nātou fakahā ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova neʼe mole ko te hāofaki ʼo te tagata, kae ko te faka lākatonu ʼo tana pule faʼitaliha. Neʼe mahino lelei kia nātou ko te kupu tāfito ʼaē ʼe maʼuhiga ʼi te Tohi-Tapu, neʼe mole ko te totogi, kae ko te Puleʼaga, heʼe ko te Puleʼaga ʼaia ka ina faka lākatonu anai te pule faʼitaliha ʼa Sehova. ʼIo, neʼe ko he toe faka mālamagia ia! Ko te kau Kilisitiano ʼaē neʼe kua foaki tonatou maʼuli kia Sehova neʼe mole kei nātou fakamuʼamuʼa tanatou ʼolo ʼaē ki selo.
18 ʼI te taʼu 1935, ko te faka mālamagia neʼe ina fakahā ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 7:9-17, neʼe mole ko he lua kalasi ia ʼe ʼalu ki selo. ʼI te manatu ʼāfea neʼe ʼui ko nātou ʼaē ʼe talanoa kiai te ʼu vaega ʼaia, neʼe ko niʼihi kau fakanofo neʼe mole nātou nonofo agatonu pea ko ia la ʼaē ʼe nātou tutuʼu ai ia muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau ka mole nātou heheka ʼi te ʼu hekaʼaga faka hau ʼo ʼafio ohage ko ni ʼu hau pea mo he ʼu pelepitelo ʼo fakatahi mo Sesu Kilisito. Kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ʼe mole maʼu te manatu ʼaē ko te vaelua ʼo takita nofo agatonu. ʼE mole feala ki he tahi ke vaelua tana agatonu peʼe ke vaelua tana heʼe agatonu. Koia neʼe mahino ai ko te lea faka polofeta ʼaia, ʼe talanoa ki te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe mole feala hona lau ʼe ʼōmai mai te ʼu puleʼaga kehekehe ʼe lolotoga tānaki nei pea ko tanatou ʼamanaki ko te maʼuli ʼi te kele. Ko nātou “te ʼu ōvi” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 25:31-46 pea mo te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Soane 10:16.
Ko Te Koluse: Mole Ko He Fakaʼiloga Faka Kilisitiano
19, 20. He koʼe koa ʼe mole feala ke fakaʼaogaʼi te koluse ohage ko he fakatātā ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni?
19 Lolotoga ni ʼu taʼu, ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou faka maʼuhigaʼi te koluse ohage ko he fakatātā ʼo te lotu faka Kilisitiano. Neʼe ʼi ai foki tonatou ʼu meʼa fakamaʼu kofu ʼe tuʼu ai te koluse pea mo te kolona. ʼI te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo te Roi Jacques, neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo ke nātou toʼo tonatou “koluse,” pea tokolahi neʼe nātou ʼui neʼe matehi ia ia ʼi te koluse. (Mateo 16:24; 27:32) Lolotoga ia taʼu ʼe lauʼi hogofulu, ko te fakatātā ʼaia neʼe toe hā ʼi te ʼu takafi ʼo te nusipepa ʼo Te Tule Leʼo.
20 Ko te tohi ʼaē ko te Richesses, ʼaē neʼe tā e te Sosiete ʼi te taʼu 1936, neʼe ina fakahā fakalelei ko Sesu Kilisito neʼe mole mate ʼi he koluse kae neʼe mate ʼi te ʼakau ʼe tuʼu tonu, peʼe ko he pou. Ohage ko tona ʼui e te tagata poto, ko te kupu faka Keleka (stauros) ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “koluse” ʼi te Tohi-Tapu ʼo te Roi Jacques, “ ʼe faka ʼuhiga ʼuluaki, ki he ʼakau ʼe tuʼu tonu peʼe ko he pou. [ʼE] mole ʼi ai hona pikipikiga mo te fakatātā faka lotu ʼo te koluse ʼaē ko ʼakau e lua. . . . Ko te faʼahiga koluse ia ʼaia neʼe kamata ʼi te Kalitia ʼo te temi ʼāfea, pea neʼe fakaʼaogaʼi ohage ko he fakatātā ʼo te ʼatua ko Tammuz.” ʼE mole tonu ke tou atolasio ki te pou ʼaē neʼe haʼi kiai ia Sesu, kae ʼe tonu ke tou fehiʼa kiai.
21. Koteā anai ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai?
21 ʼE ʼi ai te tahi ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu faka mālamagia lahi pea mo te ʼu faka mālamagia ʼaē ʼe feala ke faka ʼuhiga ko he ʼu fakatonutonu lahi pea mo he ʼu fakatonutonu veliveli. ʼO ʼuhiga mo he ʼu fakamahinohino ʼo te ʼu faʼahi ʼaia, koutou vakaʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe tā te tohi ʼaia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b ʼAki te temi, neʼe hā ʼaki ai, kapau neʼe mole fai he fakamanatu ʼo ʼuhiga mo te ʼaho tupu maʼuhiga ʼaia, pea ʼe mole tonu anai ke tou fai he ʼu fakamanatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho tupu. Pea tahi ʼaē, neʼe mole fai he fakamanatu e te kau Iselaelite peʼe ko te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho tupu. ʼE talanoa pe te Tohi-Tapu ki te ʼu ʼaho tupu e lua, ko te ʼaho tupu ʼo Falaone pea mo ʼaē ʼo Helote Atipasi. ʼI te ʼu toʼotoʼoga takitahi ʼaia neʼe fakapogi ai te ʼu hahaʼi. Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou fai he ʼu fakamanatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaho tupu, koteʼuhi ko te ʼu toʼotoʼoga ʼaia neʼe haʼu mai te ʼu meʼa faka pagani pea ʼi te ʼu ʼaho ʼaia ʼe vikivikiʼi ai ia nātou ʼaē ʼe fai tonatou ʼu ʼaho tupu.—Senesi 40:20-22; Maleko 6:21-28.
c Neʼe lahi te ʼu magaʼi lotu ʼo te Keletiate neʼe nātou faihala ʼi te faʼahi ʼaia. Ko te kupu ʼaē ko te Luthérien neʼe ko te higoa neʼe foaki e nātou ʼaē neʼe fakafeagai ki te kau tisipulo ʼa Martin Luther, pea talu mai ai neʼe nātou toʼo te higoa ʼaia. ʼO toe feiā pe mo te kau Baptistes, neʼe nātou toʼo te higoa ʼaia ʼaē neʼe foaki age e te hahaʼi ʼaē ʼe mole lotu tahi mo nātou, koteʼuhi neʼe nātou fagonogono te papitema ʼaē ʼe fakauku fuli te sino katoa. ʼO toe feiā aipe pe mo te kau Méthodistes, neʼe nātou toʼo te higoa ʼaia he neʼe foaki age e te hahaʼi neʼe mole kau ki tanatou lotu. ʼO ʼuhiga mo te Société des Amis, ʼe ʼui fēnei e te tohi The World Book Encyclopedia pe koʼe neʼe fakahigoaʼi nātou ko te kau Quakers: “Ko te kupu ʼaē ko te Quaker (ko he tahi ʼe mataku) neʼe faka ʼuhiga ʼuluaki ohage ko he laukovi kia Fox [ko ia ʼaē neʼe ina fakatupu te lotu ʼaia], ʼaē neʼe ina ʼui ki te tuʼi fakamāu Pilitania ke ‘mataku ki te Folafola ʼa te ʼAliki.’ Ko te tuʼi fakamāu neʼe ina fakahigoaʼi ia Fox ko ‘te tagata ʼaē ʼe mataku.’ ”
-