Taupau He Manavasiʼi Faka Lotu
“Manavasiʼi kia Sehova pea ke ke lituʼa mai te kovi.” — Tāʼaga Lea 3:7.
1. Neʼe tohi koa kia ai te ʼu Tāʼaga Lea?
ʼE MAʼU ʼi te ʼu Tāʼaga Lea ʼo te Tohi-Tapu te tokoni fakalaumālie ʼaoga. Neʼe foaki e Sehova te tohi ʼaia ʼi te kamataʼaga moʼo akoʼi tana hahaʼi ko Iselaele. Ia ʼaho nei, ko te tohi ʼaia ʼe ina tuku te ʼu tāʼaga lea poto ki tana hahaʼi kilisitiano maʼoniʼoni, “ ʼaē kua hoko mai kiai ia te ʼu fakaʼosi ʼo te ʼu tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa”. — 1 Kolonito 10:11; Tāʼaga Lea 1:1-5; 1 Petelo 2:9.
2. He koʼe koa ko te fakatokaga ʼaē ia Tāʼaga Lea 3:7 ʼe ʼaoga tāfito ia ia ʼaho nei?
2 Tou fakatokagaʼi ia te Tāʼaga Lea 3:7, ʼe tou lau fēnei ai: “ ʼAua naʼa ke liliu ʼo poto ki ʼou mata totonu ʼo koe. Manavasiʼi kia Sehova pea ke ke maliu kehe mai te kovi.” Talu mai te temi ʼo ʼatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa, ʼi te haga ʼaē ʼa Satana ʼo fakalotoʼi ia Eva ʼaki te fakapapau ʼaē ʼe nā “ ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi”, ko te poto ʼāteaina ʼo te tagata neʼe mole feala ke ina foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te malamanei (Senesi 3:4, 5; 1 Kolonito 3:19, 20). ʼE mole he temi ʼi te hisitolia neʼe ʼiloga ohage ko te 20 sēkulō — ʼi te ʼu “ ʼaho fakamuli” ʼaia ʼe utu ai e te malamanei te ʼu fua ʼo te mole tui ki te ʼAtua, te ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te evolisio, ʼaē neʼe tuputupu ai te fakapalatahi, te agamālohi, pea mo te faʼahiga aga heʼeʼaoga ʼo te ʼu felāveʼi fakasino (2 Timoteo 3:1-5, 13; 2 Petelo 3:3, 4). ʼE ko he ‘mālama foʼou maveuveu ia’, ʼe mole feala ke faitoʼo ke lelei e te ʼAtu ʼu Puleʼaga fakatahi peʼe ko te ʼu lotu ʼaē ʼe felogoi kehekeheʼaki ʼo te malamanei ia te faʼahi ʼaia.
3. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ka hoko neʼe fakakikite ki te temi nei?
3 ʼE fakahā mai e te Folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua, ko te ʼu mālohi fakatemonio ʼe nātou ʼolo ki “te ʼu hau ʼo te kele katoa, koteʼuhi ke tānaki fakatahi ia nātou ki te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi (...) ki te koga meʼa ʼaē ʼe fakahigoaʼi ʼi te faka hepeleo ko Halamaketone”. (Fakahā 16:14, 16.) Kua vave pe te hoko ʼo te hāūhāū ʼo Sehova ki te ʼu hau ʼaia, peʼe ko te kau takitaki. ʼE tatau anai mo te meʼa fakapuna’maʼuli ʼaē neʼe hoko ki te kau Kanaane ʼi te haga ʼaē ʼa Sosue pea mo te kau Iselaelite ʼo tauteaʼi nātou (Sosue 2:9-11). Kae ia ʼaho nei ko ia ʼaē neʼe fakatātā e Sosue ko Kilisito Sesu — ko te “Hau ʼo te ʼu hau pea ko te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki” — ʼaē ka ina ‘fakaʼauha anai te ʼu puleʼaga pea mo taki nātou ʼaki te toko ukamea’, ko tana fakahā ʼaki ʼaia “te ʼita ʼo te hāūhāū ʼo te ʼAtua Māfimāfi”. — Fakahā 19:15, 16.
4, 5. Ko ai anai ka hāo, pea koteā tona tupuʼaga?
4 Ko ai anai ʼaē ka hāo ʼi te ʼaho ʼaia? Ko nātou fuli ʼaē neʼe nātou taupau te manavasiʼi faka lotu kia Sehova ko nātou ʼaia ʼaē ka hāofaki, kae ʼe mole ko nātou ʼaē ka lahi ʼaupito tonatou matataku. ʼI tanatou mole falala ʼaē ki tonatou poto, ko nātou ʼaia neʼe nātou “maliu kehe mai te kovi”. ʼAki te agavaivai, neʼe nātou fafaga tonatou ʼatamai ʼaki te meʼa ʼe lelei, koteʼuhi ke ʼaua naʼa nofo te kovi ʼi tanatou ʼu manatu. ʼE nātou fakahā te fakaʼapaʼapa lahi ki te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ko te “Tuʼi Fakamāu ʼo te kele katoa”, ia ia ʼaē ka ina fakaʼauha ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi, ohage ko tana fakaʼauha ia te hahaʼi aga fakalialia ʼo Sotoma (Senesi 18:25). ʼIo, ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi totonu ʼa te ʼAtua “ko te manavasiʼi kia Sehova ʼe ko he matapuna ia ʼo te maʼuli, moʼo fakamaliu kehe mai te ʼu hele ʼo te mate” ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua. — Tāʼaga Lea 14:27.
5 ʼI te ʼaho ʼaia ʼo te fakamāu fakaʼatua, ko nātou fuli ʼaē neʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova ʼaki te manavasiʼi ʼaē naʼa nātou fai he meʼa ʼe kovi kia te ia, ʼe nātou mahino anai ki te moʼoni ʼaē ʼe fakatā ʼi te Tāʼaga Lea 3:8: “Ke liliu te meʼa ʼaia [ko te manavasiʼi ʼa Sehova] ko te faitoʼo ki tou pito pea ko he meʼa moʼo fakamokomoko ki tou ʼu hui.”
Faka maʼuhiga ia Sehova
6. Koteā ʼaē ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou tokagaʼi ia Tāʼaga Lea 3:9?
6 Ko tatatou manavasiʼi pea mo te loto fakafetaʼi kia Sehova, ʼo fakatahiʼi kiai mo te ʼofa lahi kia te ia, ʼe tonu anai ke nātou uga ia tatou ke tou tokagaʼi te Tāʼaga Lea 3:9: “Faka maʼuhiga ia Sehova ʼaki tou ʼu koloā pea mo te ʼu ʼuluaki fua ʼo tou ʼu koloā fakakelekele fuli.” ʼE mole he tahi ʼe ina fakamaʼuaʼi tatou ke tou faka maʼuhiga ia Sehova ʼaki totatou ʼu mōlaga. ʼE tonu anai ke tou foaki te ʼu meʼa ʼaia ʼaki te lotolelei, ohage ko tona fakahā tuʼa 12, mai te Ekesote 35:29 ki te Teutalonome 23:23 ʼo ʼuhiga mo te ʼu sakilifisio ʼo te Iselaele ʼāfea. Ko te ʼu ʼuluaki fua ʼaia kia Sehova, ʼe tonu ia ko te ʼu meʼa ʼofa maʼuhiga ʼaē ʼe feala ke tou mōlagaʼi, ko hatatou fakafetaʼi ʼaia ki te agalelei pea mo te manavaʼofa ʼaē neʼe tou maʼu mai ia te ia (Pesalemo 23:6). ʼE tonu ke fakahā ʼaki te ʼu meʼa ʼofa ʼaia tatatou faiga fakamalotoloto ʼaē ke tou “haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo Tona faitotonu”. (Mateo 6:33.) Pea koteā te ʼu fua ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tatatou fakaʼapaʼapa kia Sehova ʼaki totatou ʼu koloā? “Pea ko tou ʼu faleoko ʼe mahu anai ia, pea ko tou ʼu tane lalahi ʼe tauopeope anai ʼi te vino foʼou.” — Tāʼaga Lea 3:10.
7. Koteā te ʼu ʼuluaki fua ʼaē ʼe tonu anai ke tou momoli kia Sehova, pea koteā anai tona fua?
7 Ko te ʼuluaki tapuakina ʼaē ʼa Sehova kia tatou ʼe fakalaumālie ia (Malakia 3:10). Koia, ko te ʼu ʼuluaki fua ʼaē ʼe tou mōlaga ʼaki kia te ia ʼe tonu muʼa ko he ʼu ʼuluaki fua fakalaumālie. ʼE tonu anai ke tou fakaʼaogaʼi totatou temi, totatou mālohi, pea mo totatou maʼuli katoa ʼo fai tona finegalo. ʼE liliu anai te faʼahi ʼaia ʼo fafaga tatou, ohage pe ko te liliu ʼo te taʼi gāue ʼaia ko he “meʼa kai” fakaloto mālohiʼi kia Sesu (Soane 4:34). Ko totatou ʼu faleoko fakalaumālie ʼe mahu anai ia, pea ko totatou fiafia, ʼaē ʼe fakatātā e te vino foʼou, ʼe tauopeope anai ia. ʼO mole gata aipe, ʼaki hatatou loto falala ʼe tou faikole ke tou maʼu hatatou meʼa kai ʼi te ʼaho fuli pe, pea ʼe feala ai ke tou kau tuʼumaʼu ʼaki te manavaʼofa mo ʼotatou ʼu koloā ki te lagolago ki te gāue faka malamanei ʼo te Puleʼaga (Mateo 6:11). Ko meʼa fuli ʼe tou maʼu, ohage ko te ʼu koloā fakamalama, ʼe tou maʼu mai tatatou Tāmai ʼofa ʼaē ʼi selo. ʼE ina huaʼi mai anai kia tatou te ʼu tuʼuga tapuaki, mo kapau ʼe fakaʼaoga te ʼu koloā ʼaia ki te vikiviki ʼaē kia te ia. — Tāʼaga Lea 11:4; 1 Kolonito 4:7.
Ko te ʼu fakatonutonu ʼofa
8, 9. ʼE tonu koa ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi ia te fakatotonu pea mo te akonaki?
8 ʼI te ʼu vaega 11 pea mo te 12, ʼe toe talanoa te Tāʼaga Lea kapite 3 ki te manuʼia ʼaē ʼa te felogoi ʼa te tāmai mo tona foha ʼe hoko ʼi te ʼu famili aga faka lotu, ohage pe ko te felogoi ʼa Sehova pea mo tana ʼu fānau ʼofaina fakalaumālie ʼaē ʼi te kele. ʼE tou lau, ʼo fēnei: “Ko te akonaki ʼa Sehova, e toku foha, ʼaua naʼa ke fakafisi kiai; pea ʼaua naʼa ke fehiʼa ki tana fakatonutonu, koteʼuhi ko ʼaē ʼe ʼofa ki ai Sehova ʼe ina fakatonutonuʼi, ohage ko te fakatonutonuʼi e he tāmai tona foha ʼaē ʼe ʼofa ki ai.” ʼE fehiʼa te hahaʼi ʼo te malamanei ki te fakatonutonu. ʼE tonu anai ia ke tali ʼaki te lotolelei e te hahaʼi ʼa Sehova te fakatonutonu. Neʼe talanoa ia Paulo ki te ʼu palalau ʼaia ʼo te Tāʼaga Lea, ʼo ʼui maʼana: “Foha, ʼaua naʼa ke lotonoa ki te akonaki ʼa Sehova, pea ʼaua naʼa ke lotovaivai mokā ʼe ina fakatonutonuʼi koe; koteʼuhi ʼe akonakiʼi e Sehova ia ia ʼaē ʼe ʼofa ki ai (...). ʼIo, ʼi te moʼi temi ʼaia ʼe moʼoni ko te akonaki fuli pe ʼe hage ia ʼe mole ko he meʼa fakafiafia, kae ko he meʼa fakaloto mamahi; kae ki muli age ʼe ina foaki kia nātou ʼaē neʼe ina ako te fua fīmālie, ʼaē ko te faitotonu.” — Hepeleo 12:5, 6, 11.
9 ʼIo, ko te fakatonutonu pea mo te akonaki ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaia ʼo te ako ʼo tatou takitokotahi, peʼe tou maʼu te ako ʼaia mai ʼatatou ʼu mātuʼa, peʼe ko te kokelekasio faka kilisitiano, peʼe ʼi te temi ʼaē ʼe tou metitasioʼi ai te Tohi-Tapu ʼi te lolotoga ʼo tatatou ako takitokotahi. ʼE ʼaoga tāfito ki totatou maʼuli ke tou tokagaʼi te akonaki, ohage ko tona toe tuʼu ia Tāʼaga Lea 4:1, 13, ʼo fēnei: “Koutou fakalogo, ê ʼu foha, te akonaki ʼa he tāmai, pea ke koutou tokakaga, ke koutou ʼiloʼi te ʼatamai. Puke te akonaki; ʼaua naʼa ke tuku age. Hāofaki maʼu, heʼe ko tou maʼuli ʼaia.”
Ko te manuʼia ʼaē e lahi age
10, 11. Koteā te ʼu faʼahiga agaaga ʼo te ʼu palalau matalelei ʼaē ia Tāʼaga Lea 3:13-18?
10 ʼE ko he ʼu palalau matalelei leva ʼaē ʼe hoa mai, ʼio ‘ko te ʼu palalau matalelei pea mo totonu ʼo te moʼoni’! (Tagata Tānaki 12:10.) Ko te ʼu palalau ʼaia ʼa Salomone mai te ʼAtua ʼe nātou fakamatalatala te manuʼia moʼoni. Ko te ʼu palalau ʼe tonu anai ke tou tohi ki ʼotatou ʼu loto. ʼE tou lau fēnei:
11 “Manuʼia te tagata ʼaē neʼe ina maʼu te poto, pea mo te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te fakasiosio tonu, heʼe ko te maʼu ʼo te meʼa ʼaia ohage ko he totogi ʼe lelei age ia ʼi te maʼu ʼo te paʼaga ohage ko he totogi, pea ko tona maʼu ohage ko he fua ʼe maʼuhiga age ia ʼi te aulo. ʼE maʼuhiga ʼaupito age ia ʼi te ʼu feo, pea ko tau tahi ʼatu ʼu meʼa lelei ʼe mole feala ia ke nātou tatau mo ia. Ko te loaloaga ʼo te ʼu ʼaho ʼe ʼi tona toʼomataʼu; pea ʼi tona toʼohema ʼe ʼi ai te maʼu koloā pea mo te kolōlia. Ko tona ʼu ala ʼe ko te ʼu ala ia ʼe fonu ia ʼi te ʼu meʼa matalelei, pea ko tona ʼu ala fuli ʼe ko te tokalelei. ʼE ko he fuʼu ʼakau ia ʼo te maʼuli kia nātou ʼaē ʼe nātou puke, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou puke maʼu ʼe tonu ke kalagaʼi ia nātou ʼe nātou manuʼia.” — Tāʼaga Lea 3:13-18.
12. ʼE feafeaʼi anai te ʼaoga lelei kia tatou ʼo te poto pea mo te fakasiosio tonu?
12 Ko te poto — e tuʼa fia te talanoa ʼa te Tāʼaga Lea kiai, e tuʼa 46! “Ko te manavasiʼi kia Sehova ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te poto.” Ko te poto faka lotu pea mo ʼaoga ʼaē ʼe fakatafito ki te mālama ʼo ʼuhiga mo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ka ina faka fealagia ki tana hahaʼi ke nātou muliʼi te ala ʼo te maʼuli ʼi te ʼu temi tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei ʼa Satana (Tāʼaga Lea 9:10). Ko te fakasiosio totonu ʼaē ʼe talanoa kiai tuʼa 19 te Tāʼaga Lea, ʼe ko te lagolago ia ʼo te poto, heʼe tokoni kia tatou ke tou tauʼi te ʼu fakahala ʼa Satana. Moʼo fakahū tana ʼu gāue fakakākā, kua lauʼi afe mo afe te māhani ʼa te Fili lahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia. Ko te fakasiosio tonu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼu ala ʼo te ʼAtua, ko te fealagia ʼaē ʼo te ʼiloʼi ʼo te meʼa ʼe lelei mai te meʼa ʼe kovi pea mo te fili ʼo te ala totonu ʼaē ke kita ʼalu ai ʼe maʼuhiga age ia ia meʼa fuli kua tou māhani kiai. ʼE ko te ako la ʼaia ʼaē ʼe fai e Sehova kia tatou ʼi tana Folafola. — Tāʼaga Lea 2:10-13; Efesi 6:11.
13. Koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke ina puipui tatou ʼi te ʼu temi faigataʼa faka ekonomike ʼo te temi nei, pea e feafeaʼi?
13 Ko te maveuveu faka ekonomike ʼo te mālama ʼaenī ʼe ko he fakakikite ia ʼaia ʼo te kua vave hoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Esekiele 7:19: “ ʼE nātou lī anai tanatou paʼaga ki te ʼu ala, pea mo tanatou aulo ʼe liliu anai ko he meʼa ʼe fakatupu fakalialia. ʼE mole ko tanatou paʼaga pea mo tanatou aulo ʼaē ʼe feala anai ke ina hāofaki ia nātou ʼi te ʼaho hāūhāū ʼo Sehova.” Ko te ʼu koloā fuli ʼo te kele ʼe mole feala honatou fakatatau mo te mālohi ʼaē ʼe faka hāofaki ʼo te poto pea mo te fakasiosio tonu. ʼI te tahi ʼaluʼaga neʼe ʼui e te hau poto ko Salomone, ʼo fēnei: “ ʼE ʼaoga te poto moʼo taupau ohage ko te falā ʼe ʼaoga ki te taupau; kae ko te maʼuhiga ʼo te mālama, heʼe ko te poto ʼe ina taupau ke maʼuʼuli ia nātou ʼaē ʼe nātou maʼu.” (Tagata Tānaki 7:12). ʼIo, manuʼia ia nātou fuli ʼaē ia ʼaho nei ʼe nātou haʼele ʼi te ʼu ala ʼaē ʼe fonu ʼi te ʼu meʼa matalelei ʼo Sehova pea ʼaki te poto ʼe nātou fili te “loaloaga ʼo te ʼu ʼaho”, ʼaē ko te maʼuli heʼegata, ia te meʼa ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu! — Tāʼaga Lea 3:16; Soane 3:16; 17:3.
Moʼo taupau te poto moʼoni
14. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fakahā ai e Sehova tona poto?
14 ʼE ʼaoga kia tatou ʼaē neʼe fakatupu ki te paki ʼo te ʼAtua, ke tou faiga mālohi ʼo taupau te poto pea mo te fakasiosio tonu, ko te ʼu kalitate ʼaia neʼe fakahā e Sehova ʼi tana haga ʼaē ʼo fai tana ʼu gāue taulekaleka. “ ʼAki te poto neʼe faʼu e Sehova te kele. ʼAki te fakasiosio tonu neʼe ina fakatuʼu lelei te lagi.” (Tāʼaga Lea 3:19, 20). Neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa maʼuli, ʼo mole ina fakatupu ʼaki he ʼu faʼahiga faʼu faka misitelio ʼe mata faigataʼa tona fakamahino ohage ko te evolisio, kae ʼaki tana fakatupu totonu e Ia, te ʼu meʼa fuli takitahi “ ʼo mulimuli pe ki tona faʼahiga” pea ʼaki te fakatuʼutuʼu poto (Senesi 1:25). ʼI te temi leva ʼaē neʼe fakatupu ai te tagata ʼaki te ʼatamai pea mo te ʼu fealagia ʼe māʼoluga ake ia ʼi te ʼu manu, ʼe mahino ia neʼe lagi aʼa te ʼu pasipasi fakafiafia ʼi te lagi ʼa te kau ʼaselo ʼa te ʼAtua (vakaʼi ia Sopo 38:1, 4, 7). Ko te fakasiosio tonu ʼa Sehova ʼe mamaʼo ia, ko tona poto, pea mo tona ʼofa neʼe ʼiloga lelei ia ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu ʼi te kele. — Pesalemo 104:24.
15. a) He koʼe koa ʼe mole feʼauga ʼaki pe te taupau ʼaē ʼo te poto? b) Koteā te falala ʼaē ʼe tonu ke fakamalaga ia tatou e te Tāʼaga Lea 3:25, 26?
15 ʼE mole feʼauga ʼaki pe tatatou taupau te ʼu kalitate ʼaē ko te poto pea mo te fakasiosio tonu ʼa Sehova kae ʼe tonu ke tou toe pipiki mālohi ki te ʼu kalitate ʼaia, pea ʼaua naʼa tou lotonoa ʼo ʼuhiga mo tatatou ako ʼaē ʼo tana Folafola. ʼE ina tokoniʼi tatou, ʼo fēnei: “Foha, ke ʼaua naʼa mamaʼo ʼi ʼou mata te ʼu meʼa ʼaia. Hāofaki te poto pea mo te fealagia ʼo te fakakaukau, pea ʼe nā liliu anai ko te maʼuli ki tou nefesi pea ko te meʼa ʼe matalelei ki tou kia.” (Tāʼaga Lea 3:21, 22). Koia ʼe feala ke tou haʼele ʼi te fīmālie pea mo te tokalelei ʼo te ʼatamai, tatau aipe ʼi te temi ʼaē ʼe ōvi mai ai ohage ko he tagata kaihaʼa ia te ʼaho ʼo te “fakaʼauha fakafokifā” ʼaē ka ina maumauʼi anai te mālama ʼa Satana (1 Tesalonika 5:2, 3). ʼI te lolotoga ʼo te mamahi lahi, “ ʼe mole ke tuʼaniaʼi anai he meʼa fakamataku pea mo fakafokifā, feiā aipe mo te afā ʼaē ki te kau agakovi, heʼe haʼu ia. Heʼe ko Sehova totonu ʼe liliu anai ia ko tou falalaʼaga, pea, ʼe mahino papau ia, ʼe ina taupau anai tou vaʼe mai te hele”. — Tāʼaga Lea 3:23-26.
Ko te manako ki te fai ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei
16. Koteā te gāue ʼaē ʼe toe fakamaʼua ki te kau kilisitiano ʼo fakatahi mo te faiga fakamalotoloto ʼaē ʼi te minisitelio?
16 Ko te temi nei ʼaē ʼe tonu ai ke tou gāue mālohi ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, ko he fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga fuli. Kae ko te gāue fagonogono ʼaia ʼe tonu ke tekeni e te tahi gāue faka kilisitiano, ohage ko tona fakamatalatala ia Tāʼaga Lea 3:27, 28: “ ʼAua naʼa ke fakafisi te lelei kia nātou ʼaē ʼe tonu ke foaki kiai, mo kapau ʼe fealagia e tou nima ke ina fai. ʼAua naʼa ke ʼui age ki tou tatau: ‘ ʼAlu pea ke toe haʼu, pea ko ʼapogipogi ʼe hoki ʼau foaki anai’, mokā ʼe ʼi ai he meʼa mo koe.” (Vakaʼi ia Sake 2:14-17). ʼAki te lahi ʼaupito ʼo te masiva pea mo te hoge ʼi te mālama ʼaenī, neʼe ʼi ai te pāui fakavilivili kia tatou ke tou tokoni ki ʼotatou ʼu kaugā fagona, tāfito la totatou ʼu tēhina fakalaumālie. Neʼe feafeaʼi te tali ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kiai?
17-19. a) Koteā te meʼa maʼuhiga neʼe ʼaoga ʼi te taʼu 1993, pea koteā te tali neʼe maʼu kiai? b) Koteā ʼaē ʼe ʼiloga ko ʼotatou ʼu tēhina ʼaē neʼe gaohi koviʼi neʼe nātou “mālo katoa”?
17 Tou toʼo te faʼifaʼitaki ʼaenī: ʼI te lolotoga ʼo te taʼu ʼaenī kua hili, ko te pāui fakavilivili ki te tokoni neʼe maʼu mai te fenua ʼāfea ko Iukoselavia. ʼI te ʼu fenua ʼaē ʼe ōvi kiai, ko te tokoni fakatautehina neʼe fai fakalelei. Lolotoga ʼo te ʼu māhina momoko ʼo te fasiga taʼu nive ʼaē kua hili, neʼe feala ki te ʼatu ʼu motokā ʼaē ʼe ʼolo ʼo tokoni ki te hahaʼi, ke nātou hū ki te koga meʼa ʼaē ʼe fai ai te tau, ʼo fetuku kiai te ʼu tohi faka tohi-tapu foʼou, te ʼu kofu fakamāfana, te meʼa kai, pea mo te ʼu faitoʼo ki te kau Fakamoʼoni ʼaē ʼe ʼaoga kiai. ʼI te tahi ʼaluʼaga, neʼe fakagafua ki te ʼu tēhina ke nātou toʼo te ʼu tane e 15 meʼa kai, kae ʼi te temi ʼaē neʼe nātou maʼu ai te fakagafua, neʼe ko tane ia e 30! Neʼe foimo ʼavatu aipe mai Otilisia e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼihi ʼu kamio e tolu. ʼO fakatahiʼi fuli, ko tane e 25 neʼe aʼu ki te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu kiai. ʼE ko he meʼa fakafiafia ki ʼotatou ʼu tēhina tanatou maʼu te ʼu meʼa ʼofa fakalaumālie ʼaia pea mo te ʼu meʼa ʼofa fakakoloa!
18 Neʼe feafeaʼi te tali ʼa te hahaʼi ʼaia? ʼI te kamataʼaga ʼo te taʼu ʼaenī, neʼe tohi fēnei e te tagata ʼāfea: “Ko te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ʼi Sarajevo neʼe nātou maʼuʼuli pea mo fīmālie pe, pea ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe kei mātou mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie moʼo ʼutakiʼi ʼo te tau vale ʼaenī. Neʼe faigataʼa ʼaupito te ʼaluʼaga ʼaē ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai. ʼOfa pe ke haga ia Sehova ʼo tapuaki pea mo fakapale takotou ʼu gāue ʼaē neʼe koutou fai maʼa mātou. ʼE fakaʼapaʼapa makehe te ʼu puleʼaga ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova koteʼuhi ko te faʼifaʼitaki lelei ʼaē ʼe nātou fakahā ʼi tonatou faʼahiga maʼuli ʼo toe feiā aipe mo tanatou fakaʼapaʼapa ʼaē ki te ʼu puleʼaga. ʼE mātou toe fakamālo ki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē neʼe koutou foaki mai kia mātou.” — Vakaʼi ia Pesalemo 145:18.
19 Ko te ʼu tēhina ʼaia neʼe tuʼutāmakiʼia neʼe nātou toe fakahā mo nātou tonatou loto fakafetaʼi, ʼaki tanatou gāue fakamalotoloto ʼi tonatou minisitelio. Tokolahi tonatou ʼu vāhaʼa fale neʼe nātou kole kia nātou hanatou ʼu ako faka tohi-tapu. ʼI te kolo ʼo Tuzla, ʼaē neʼe fetuku kiai te ʼu meʼa kai e tane nima, ko te toko 40 kau faka mafola neʼe nātou fai takitahi te hola e 25 ʼi te gāue fagonogono ʼi te tānaki ʼo te māhina, ʼaē neʼe kau ai te ʼu pionie e hiva ʼi te kokelekasio. Neʼe ko te toko 243 neʼe kau ki te ʼaho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu. ʼIo ko te ʼu tēhina ʼaia neʼe nātou “mālo katoa ʼaki ia ia ʼaē neʼe ʼofa kia tatou”. — Loma 8:37.
20. Koteā “te vaevae tatau” ʼaē neʼe hoko ʼi te Lusia ʼāfea?
20 Ko te aga fakakāiga ʼaē neʼe ʼiloga ʼi te ʼu fakamolimoli lahi ʼo te ʼu meʼa kai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa ʼaē neʼe fetuku ki Lusia neʼe toe tatau pe tona lelei mo te faiga fakamalotoloto ʼo te ʼu tēhina ʼo te fenua ʼaia. Ohage la, ko te kaugamālie ʼo te hahaʼi ʼo te ʼaho Fakamanatu ʼi Moscou ʼi te taʼu ʼaenī neʼe ko te toko 7 549, kae neʼe ko te toko 3 500 pe ʼi te taʼu ʼaenī kua hili. ʼI te temi pe ʼaia, ko te lahi ʼo te ʼu kokelekasio ʼo te kolo ʼaia neʼe laka ʼi te 12 ki te 16. ʼI Lusia katoa (ʼe mole kau kiai te ʼu puleʼaga baltes), neʼe ko te 14 ki te teau te tuputupu ʼo te ʼu kokelekasio, ko te 25 ki te teau ʼi te kau faka mafola ʼo te Puleʼaga, pea ko te 74 ki te teau ʼi te kau pionie. ʼE ko he faiga fakamalotoloto ia pea mo he loto faka sakilifisio! ʼE ko he aga ʼaia ʼe tatau mo te meʼa neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼi te temi ʼaē neʼe ʼi ai “te vaevae tatau”. Ko te ʼu kilisitiano ʼaē neʼe ʼi ai tanatou ʼu lelei fakalaumālie pea mo fakakoloa neʼe nātou foaki te ʼu meʼa ʼofa kia nātou ʼaē neʼe mole maʼu meʼa, heʼe ko te faiga fakamalotoloto ʼa te ʼu hahaʼi māsisiva ʼaia neʼe nātou tuku kia nātou ʼaia ʼe foaki meʼa ʼofa, te fiafia pea mo te fakaloto mālohi. — 2 Kolonito 8:14.
Fehiʼa ki te kovi!
21. E feafeaʼi te fakakehekeheʼi e te Tāʼaga Lea kapite 3 ia te kau popoto mo te kau vavale?
21 Ko te kapite tolu ʼo te Tāʼaga Lea ʼe ina toe fakahā te ʼu meʼa kehekehe ʼe fefakahoahoaʼaki, ʼo fakanounou pe ʼaki te tokoni ʼaenī: “ ʼAua naʼa ke fakaʼamu ki te tagata aga fakamālohi pea ʼaua naʼa ke fili he ala e tahi ʼi tona ʼu ala. Heʼe ko te tagata ʼaē ʼe haʼele fakapikopiko ʼe ko he meʼa fakalialia ia kia Sehova, kae ko tona vāhaʼa fakakaumeʼa lelei ʼe ʼi te hahaʼi faitotonu. Ko te malaʼia ʼa Sehova ʼe tuʼu ki te ʼapi ʼo te agakovi, kae ʼe ina tapuakina te koga meʼa nofo ʼo te kau faitotonu. Kapau ko he kau manukinuki, pea ʼe manuki anai mo ia totonu, kae ki te kau agavaivai ʼe ina fakahā anai kia nātou te agalelei. ʼE maʼu anai e te kau poto te fakaʼapaʼapa, kae ko te kau vale ʼe nātou fakavikivikiʼi te lainoa.” — Tāʼaga Lea 3:29-35.
22. a) E feafeaʼi koa hatatou tekeʼi ke ʼaua naʼa tou kau ia nātou ʼaē ko te kau vavale? b) Koteā te meʼa ʼaē ke fehiʼa kiai te ʼu hahaʼi popoto, pea koteā ʼaē ke nātou fakatuputupu, pea koteā te fakapale ʼe nātou maʼu ai leva?
22 E feafeaʼi koa hatatou tekeʼi ke ʼaua naʼa tou kau ia nātou ʼaē ko te kau vale? ʼE tonu ke tou akoʼi te fehiʼa ʼaē ki te kovi, ʼio, ke tou fakalialia ki te meʼa ʼaē ʼe fakalialia kiai ia Sehova — te ʼu ala fakapikopiko fuli ʼo te mālama aga fakamālohi pea mo liligi toto ʼaenī (toe vakaʼi ia Tāʼaga Lea 6:16-19). Kae, ʼe ʼaoga ke tou fakatuputupu te meʼa ʼaē ʼe lelei — ko te agatonu, ko te faitotonu, pea mo te agavaivai — ke feala ʼaki te agavaivai pea mo te manavasiʼi ʼaē kia Sehova ke tou aʼu ki te “koloaʼia pea mo te kolōlia pea mo te maʼuli”. (Tāʼaga Lea 22:4.) ʼE ko he fakapale anai ia kia nātou ʼaē ʼi te lotolotoiga ʼo tatou ʼaē ʼe nātou mulimuli lelei anai ki te tokoni ʼaenī: “Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa.”
Koteā takotou tali?
◻ ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te kupu tāfito ʼo te ako ʼaenī ia ʼaho nei?
◻ E feafeaʼi koa hatatou faka maʼuhigaʼi ia Sehova?
◻ He koʼe ʼe mole tonu ke tou meʼa noaʼi te akonaki?
◻ ʼE maʼu koa ʼifea te manuʼia lahi?
◻ E feafeaʼi koa hatatou manako ki te lelei pea ke tou fehiʼa ki te kovi?
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko nātou ʼaē ʼe nātou momoli tanatou ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei ʼo faka sakilifisioʼi kia Sehova ʼe mahu anai tonatou tapuakinaʼi.