Koutou To Te Faitotonu, Koutou Utu Te Lotoʼofa ʼo Te ʼAtua
“KO ʼAĒ ʼe tali maʼua maʼa he matāpule, ʼe fua kovi anai kia ia, kae ko ia ʼaē ʼe mole ina fia taʼi te nima ʼe mole tuʼania ki he meʼa.” (Tāʼaga Lea 11:15) Ko he tāʼaga lea ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou ʼiloʼi lelei te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai! Ka koutou sinie he pepa ki he tahi ʼe kole maʼua ka mole koutou ʼiloʼi lelei ia ia, pea ʼe feala ke tupu ai he tuʼutāmaki. ʼAua naʼa koutou taʼi tona nima—ʼi te Iselaele ʼāfea neʼe ko he fakahā ʼaia ʼa he tahi ʼe ʼio ki he ʼu faʼahiga meʼa—pea ʼe koutou ʼāteaina ai anai mai he faʼahiga fihifihia ʼi te faʼahi ʼo te falā.
ʼE mahino ia, ko te pelesepeto ʼaē ʼe tonu ke fakaʼaogaʼi kiai ko ia ʼaenī: “Ko te mea ae e to e te tagata pea e ina utu anai.” (Kalate 6:7) Neʼe tala fēnei e te polofeta ko Osea: “Koutou to maʼa koutou ʼi te faitotonu; koutou utu ʼo mulimuli ki te lotoʼofa.” (Osea 10:12) Ei, koutou to te faitotonu ʼo koutou fai te ʼu meʼa ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea koutou utu tona lotoʼofa. ʼAki tatatou fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu ʼo te pelesepeto ʼaenī, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e Salomone te Hau ʼo Iselaele ke tou fai he gāue ʼe lelei, mo he palalau ʼe totonu, pea ke tou maʼu he aga ʼe lelei. ʼAki tatatou sivisivi fakalelei tana ʼu palalau fakapotopoto, ʼe fakaloto mālohiʼi moʼoni anai tatou ke tou to maʼa tatou te faitotonu.—Tāʼaga Lea 11:15-31.
Koutou Tō Te “Matalelei,” Koutou Utu Te “Kolōlia”
ʼE ʼui fēnei e te hau poto: “Ko he fafine matalelei ʼe ina maʼu te kolōlia, kae ʼe maʼu e te kau tagata agamālohi te ʼu koloā.” (Tāʼaga Lea 11:16) ʼE fakatokagaʼi mai e te vaega ʼaenī te kehekehe ʼo te kolōlia tologa ʼaē ʼe maʼu e he fafine matalelei mai te ʼu koloā faka temi ʼaē ʼe maʼu e he tagata agamālohi.
ʼE kita maʼu feafeaʼi ia te matalelei ʼaē ʼe iku ai ki te kolōlia? ʼE tokoni fēnei ia Salomone: “Taupau te poto ʼaoga pea mo te fealagia fakakaukau, pea ʼe nā liliu anai ko . . . he meʼa matalelei ki tou kia.” (Tāʼaga Lea 3:21, 22) Pea neʼe palalau te tagata fai pesalemo ki te ‘matalelei ʼaē neʼe mafola ʼi te ʼu laugutu ʼo te hau.’ (Pesalemo 45:1, 2) Ei ko te poto ʼaoga, mo te fealagia fakakaukau, pea mo te fakaʼaogaʼi fakalelei ʼo te ʼalelo ʼe kau ki te hikihiki ʼo te maʼuhiga pea mo te matalelei ʼo he tahi. ʼE mahino ia, ko te koga ʼaia ʼe moʼoni ʼo ʼuhiga mo he fafine ʼe aga fakaʼeteʼete. Ohage la ko Apikaela, te ʼohoana ʼo te tagata vale ko Napale. Neʼe “poto lelei pea mo finemui,” pea neʼe vikiʼi ia ia e te Hau ko Tavite ki tana “agapoto.”—1 Samuele 25:3, 33.
Ko he fafine finemui kae ʼe aga faka lotu ʼe ina maʼu moʼoni anai te kolōlia. ʼE talanoa lelei anai te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia. Kapau kua ʼohoana, ʼe faka kolōliaʼi anai ia ia e tona ʼohoana. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ina ʼaumai anai te kolōlia ki te famili katoa. Pea ko tona kolōlia ʼe mole faka temi ia. “Ko he higoa ʼe lelei age ia ʼi he ʼu tuʼuga koloā; ko te ʼofa ʼe lelei age ia ʼi te siliva pea mo te aulo.” (Tāʼaga Lea 22:1) Ko te higoa lelei ʼaē kua ina maʼu ia muʼa ʼo te ʼAtua, ʼe tologa age tona maʼuhiga.
Kae ʼe mole tatau ia mo te tagata agamālohi, ‘ko he tagata agakovi.’ (Tāʼaga Lea 11:16, New International Version) Ko te tagata agamālohi ʼe kau fakatahi mo te kau agakovi pea mo nātou ʼaē ʼe fakafeagai ki te kau atolasio ʼa Sehova. (Sopo 6:23; 27:13) Ko te taʼi tagata ʼaia ‘ ʼe mole ina tuku te ʼAtua ʼi ʼona muʼa.’ (Pesalemo 54:3) ʼI tana maumauʼi pea mo kaihaʼa te ʼu koloā ʼo te tagata agalelei, ʼe hage pe te taʼi tagata ʼaia “ ʼe ina tānaki te paʼaga ohage ko te efu.” (Sopo 27:16) Kae ʼe feala ʼi he temi pe, ke takoto ifo kae mole toe tuʼu ake anai, ʼe mole ina avahi anai tona ʼu mata heʼe kua lagi mate. (Sopo 27:19) Pea ʼe mole ʼi ai anai he ʼuhiga ʼo tona ʼu koloā mo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina fai.—Luka 12:16-21.
Ko he ako maʼuhiga ʼe tou maʼu mai ia Tāʼaga Lea 11:16! ʼI tana fakamahino lelei mai kia tatou te ʼu meʼa ʼaē ʼe utu anai e te matalelei pea mo te agamālohi, ʼe tokoniʼi tatou e te hau ʼo Iselaele ke tou tō te faitotonu.
Ko He ʼu Fakapale ʼe Maʼu Mai Te “Lotoʼofa”
Moʼo akoʼi mai te tahi ako ʼo ʼuhiga mo te ʼu felogoi fakatagata, ʼe ʼui fēnei e Salomone: “Ko te tagata ʼaē ʼe loto ʼofa ʼe ina fakapelepeleʼi tona nefesi, ohage ko he tahi ʼe ina foaki he totogi, kae ko te tagata agakovi, ʼe ina fakatupu te malaʼia ki tona sino.” (Tāʼaga Lea 11:17) ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu, “ko te puani tāfito ʼo te tāʼaga lea, ko takita aga ki te hahaʼi, peʼe lelei peʼe kovi, kae ʼe ʼi ai tona ʼu ikuʼaga ʼe mole kita ʼamanaki kiai.” Koutou tokagaʼi age muʼa ia te fafine ko Lisa.a Logope te lelei ʼo tana fakatuʼutuʼu, kae ʼe tauhala tuʼumaʼu ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe tonu ke ʼalu kiai. Ko tana tauhala māhani ki tana ʼu fakatuʼutuʼu mo he tahi kau fai faka mafola ki te gāue fai faka mafola, ko te ʼu minuta e 30 peʼe laka atu. ʼE mole fua lelei kia Lisa totonu. ʼE feala koa ke ina tuku te hala kia nātou ʼaē ʼi tanatou mole kei faʼa kātaki mo kapau la neʼe pulinoa tonatou temi maʼuhiga pea mole kei nātou fai fakatuʼutuʼu mo ia?
Ko te tagata ʼaē ʼe faiga fau ke lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai—ʼe toe agakovi pe kia ia totonu. ʼI tana faiga tuʼumaʼu ke ina fakahoko he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe faigataʼa hana fakahoko, ʼe ina fakagaʼegaʼe ia ia totonu pea mo tupu ai hana lotomamahi. Koia ʼe lelei pe anai hatatou faiga ki he ʼu meʼa ʼe faigafua tona fakahoko. ʼE mole lagi tou mahino vave ki he ʼu faʼahiga meʼa ohage ko ʼihi. Peʼe lagi faigataʼa feiā kia tatou ʼuhi ko te mahaki peʼe ko tatatou kua matuʼa. Ke ʼaua naʼa tou ʼiʼita ki ʼatatou tuputupu fakalaumālie, kae ke tou haga fakahoko fakapotopoto ʼo mulimuli ki totatou ʼu tuʼakoi. ʼE tou fiafia mokā tou ‘faiga mālohi’ ʼo mulimuli ki totatou ʼu fealagia.—2 Timoteo 2:15; Filipe 4:5.
Moʼo hoko atu tana fakamatalatala te fua lelei ki te tagata faitotonu kae iku kovi ki te tagata agamālohi, ʼe ʼui fēnei e te hau poto: “ ʼE fai e he tagata agakovi he totogi ʼe kākā, kae ko ia ʼaē ʼe ina to te faitotonu, ʼe ina maʼu he ʼu koloā moʼoni. Ko ia ʼaē ʼe tuʼu maʼu ʼo ʼuhiga mo te faitotonu ʼe kaku ia ki te maʼuli, kae ko ia ʼaē ʼe ina kumi te kovi ʼe kaku ia ki te mate. Ko nātou ʼaē ʼe loto fakapikopiko ʼe ko he meʼa fakalialia kia Sehova, kae ko nātou ʼaē ʼe agatonu ʼi tonatou ʼu ala, ʼe ko he meʼa fakafiafia kia te ia. Logope te kua fetāʼaki ʼo te ʼu nima, ʼe mole hāo anai te tagata agakovi ʼi te fakatūʼa; kae ʼe hāo moʼoni anai te hōloga ʼo te kau faitotonu.”—Tāʼaga Lea 11:18-21.
ʼI te ʼu faʼahi kehekehe, ʼe fakatuʼu e te ʼu vaega ʼaenī ia te puani tāfito: Koutou to te faitotonu pea ʼe koutou utu tona fakapale! ʼE lagi aga fakakākā anai te tagata agakovi peʼe gaoʼi paʼaga ke ina maʼu noa he tuʼuga paʼaga. Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole moʼoni te ʼu meʼa ʼaia ʼe ina maʼu, ʼe feala pe ke iku ai ki hana lotomamahi. Ko ia ʼaē ʼe ina fai he gāue faitotonu ʼi te temi nei, ʼe ina maʼu he ʼu koloā moʼoni koteʼuhi ʼe mole ina tuʼania he meʼa. ʼI tana maʼu ia te tapuakina ʼa te ʼAtua, ko te tagata agalelei ʼe ina maʼu anai te maʼuli heʼegata. Kae koteā anai te ikuʼaga ʼo he tagata agakovi? ‘ ʼAki tana fetāʼaki ʼo te ʼu nima’ ʼi tana fakatuʼutuʼu he kākā, ʼe mole hāo anai te tagata agakovi mai tona fakatūʼa. (Tāʼaga Lea 2:21, 22) Ko he fakaloto mālohi lelei ki te to ʼo te faitotonu!
Ko Te Matalelei Moʼoni Maʼa Ia ʼAē ʼe Agapoto
ʼE hoko atu fēnei e Salomone: “Ohage ko he mama aulo ʼi te ihu ʼo te puaka, ʼe toe feiā mo te fafine ʼaē ʼe finemui kae ʼe maliu kehe mai te agapoto.” (Tāʼaga Lea 11:22) Ko te ʼu mama aulo ʼi te ihu neʼe ko he faʼahiga fai teuteu māhani ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu. Ko te mama aulo ʼo te ihu neʼe ʼai faka faʼahi pe neʼe ʼai ʼi te vaha ʼo te ʼu poga ihu, pea neʼe ko he meʼa gigila neʼe ʼiloga lelei ʼi he fafine. ʼE ko he toe maumau te ʼai ʼo he meʼa gigila ki te ihu ʼo he puaka! ʼE tatau mo he fafine ʼe finemui ki tuʼa kae ʼe mole “agapoto.” Ko te faʼahiga teuteu ʼaia ʼe mole tāu ia mo te faʼahiga ʼaia, peʼe fafine peʼe tagata. ʼE ko he maumau koloā, pea ʼe mole matalelei.
ʼE moʼoni, ʼe ko he meʼa māhani tatatou tuʼania ki te faʼahiga sioʼi ʼo kita e te hahaʼi. Kae koteā koa te tupuʼaga ʼo hatatou tokaga fau peʼe mole tou feʼaugaʼia totatou paki peʼe ko te agaaga ʼo totatou sino? ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe mole fakalogo kia tatou. Pea ko te agaaga ʼo totatou sino ʼe mole ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito. ʼE mole koa la moʼoni, ʼe teitei pe ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe tou ʼoʼofa ai ʼe mole nātou kehe kae ʼe nātou hage pe ko te hahaʼi fuli? Ko te agaaga ʼo totatou sino ʼe mole ko te meʼa tāfito ʼaia ʼe tou maʼu ai te fiafia. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼe ko te matalelei ʼi te loto, mo tona ʼu kalitate faka lotu ʼaē ʼe tologa age. ʼOfa pe ke tou agapoto pea mo maʼuliʼi te ʼu taʼi kalitate ʼaia.
“Ko Te Nefesi ʼAē ʼe Manavaʼofa ʼe Sino Lelei Anai Ia”
ʼE ʼui fēnei e te Hau ko Salomone: “Ko te holi ʼa te kau agatonu, ʼe mahino ia ʼe ko te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei; ko te ʼamanaki ʼa te kau agakovi, ʼe ko te ʼitaʼita.” Moʼo fakamahino te koga ʼaia, ʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE ʼi ai te tagata ʼe ina tufatufa kae ʼe tuputupu ia; pea ʼe ʼi ai foki mo te tagata ʼaē ʼe fakamamaʼo ʼi te meʼa ʼaē ʼe totonu, kae ʼe iku aipe ia ki tona masiva.”—Tāʼaga Lea 11:23, 24.
ʼAki tatatou tufatufa fakalelei—ʼo vaevae mo te hahaʼi—ia te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe tou fakatuputupu ai tatatou mahino ki tona “laulahi, mo [tona] loa, mo [tona] maoluga pea mo [tona] loloto.” (Efeso 3:18) Kae ko ia ʼaē ʼe mole ina fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaē kua mālama kiai, ʼe feala ke puli te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina maʼu. Ei, “ ‘ko ae e siʼi tona to, e toe siʼi mo tana utu, pea ko ae e lahi tana to, e toe lahi anai tana utu!”—2 Kolonito 9:6.
ʼE toe ʼui fēnei e te hau: “Ko te nefesi ʼaē ʼe manavaʼofa ʼe sino lelei [ʼe tuputupu] anai ia, pea ko ʼaē ʼe lahi tana fakavai niʼihi, ʼe toe lahi anai tona fakavai.” (Tāʼaga Lea 11:25) Ka tou fakaʼaogaʼi totatou temi mo totatou ʼu koloā mo fakahaʼele ki muʼa te tauhi moʼoni, ʼe fiafia moʼoni ia Sehova kia tatou. (Hepeleo 13:15, 16) ʼE ina ‘avahi mai anai kia tatou ia te ʼu matapā ʼo te lagi pea mo huaʼi moʼoni anai kia tatou ia he tapuakina ʼo aʼu ki te mole toe ʼi ai ʼo he hoge.’ (Malakia 3:10) Tou vakaʼi age muʼa te mahu fakalaumālie ʼo tana ʼu kaugana ʼi te temi nei!
ʼI tana fakahā mai te tahi faʼifaʼitaki ʼo te kehekehe ʼo te ʼu holi ʼa te tagata agatonu mo te tagata agakovi, ʼe ʼui fēnei e Salomone: “Ko ia ʼaē ʼe ina tāʼofi ia te fulumeto—ʼe fakamalaʼia anai e te hahaʼi, kae ʼe ʼi ai te tapuakina ki te ulu ʼo ia ʼaē ʼe ina tali ke fakatau.” (Tāʼaga Lea 11:26) ʼE lagi ko he meʼa lelei te totogi fakalahi ʼo he ʼu meʼa mo kapau ʼe mole totogi kovi pea mo tānaki, pea ʼe hoki fakatau leva mo kapau ʼe mole kei lahi te ʼu meʼa ʼaia pea mokā kua hiki tona totogi. Logope ʼe feala hakita maʼu koloā mo kapau ʼe kita fakaʼaogaʼi fakasiʼisiʼi te ʼu meʼa ʼaia pea mo te tānaki kehe te ʼu meʼa ʼaia, kae ʼe fehiʼaʼinaʼi te taʼi faʼahiga hahaʼi ʼaia, koteʼuhi ʼe manatu pe kia ia totonu. Kae ko ia ʼaē ʼe mole faiga ke ina maʼu lahi hana falā ʼi te ʼu taʼi lakaga ʼaē ʼe hoge ai, ʼe ʼofainaʼi ia e te hahaʼi.
ʼE fakaloto mālohiʼi tatou e te Hau ʼo Iselaele ke tou haga holi ki te meʼa ʼaē ʼe lelei, peʼe totonu, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe ina kumi ia te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe ina haga kumi anai ia te finegaloʼofa; kae ko ia ʼaē ʼe ina kumi ia te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe haʼu moʼoni anai te kovi kia ia. Ko ia ʼaē ʼe falala ki tona ʼu koloā—ko ia ʼaia ʼe to anai ia; kae ʼe tuputupu anai te kau agatonu ohage ko te ʼu lauʼakau.”—Tāʼaga Lea 11:27, 28.
ʼE Maʼu Te ʼu Nefesi e Te Tagata Agatonu
Moʼo fakahāhā te ʼu fua kovi tupu mai he aga fakavale, ʼe ʼui fēnei e Salomone: “Kae kia ia ʼaē ʼe ina fakatupu te malaʼia ki tona loto fale, ʼe ina maʼu anai te matagi.” (Tāʼaga Lea 11:29a) Ko te agakovi ʼa Akani ‘neʼe ina fakatupu te malaʼia kia ia,’ pea ko ia mo tona famili neʼe taumakaʼi ʼo aʼu ki tonatou mamate. (Sosue, kapite 7) ʼI te temi nei, ko he pule ʼo he loto fale faka Kilisitiano pea mo ʼihi ʼo tona loto fale, neʼe lagi nātou fai he meʼa ʼe kovi ʼo tupu tonatou fakamavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼI tana mole mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo tana tali te agahala mamafa ʼi tona famili, ko he tagata feiā ʼe ina fakatupu te malaʼia ki tona loto fale totonu. Ko ia pea lagi mo ʼihi ʼo tona famili ʼe fakamavae anai ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano heʼe mole nātou fakahemala ki tanatou agakovi. (1 Kolonito 5:11-13) Pea koteā anai te meʼa ka ina maʼu? ʼE ko te matagi pe—ko he meʼa ʼe mole ʼi ai hona ʼuhiga.
ʼE hoko atu fēnei te vaega: “Ko he tagata vale ʼe liliu anai ko he kaugana kia ia ʼaē ʼe poto.” (Tāʼaga Lea 11:29b) Mai te ʼaluʼaga ʼaē ko he tagata vale ʼe mole ina maʼu te fakapotopoto, koia ʼe mole feala ke tuku age ki ai he maʼua lahi. Kae ʼi tana mole poto ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo tana ʼu gāue, ʼe maʼua ai ke fakalogo ki he tahi age. ʼE hage ia ko te taʼi tagata vale ʼaia ʼe ina tali lelei ke liliu “ko he kaugana kia ia ʼaē ʼe poto.” ʼE mahino mai, ʼe maʼuhiga ke tou fakaʼaogaʼi he fakafuafua lelei pea mo he fakapotopoto ʼi tatatou ʼu felogoi fuli.
ʼE fakamoʼoni fēnei mai e te hau poto: “Ko te fua ʼo te tagata agatonu ʼe ko he fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli, pea ʼe poto te tagata ʼaē ʼe ina maʼu he ʼu nefesi.” (Tāʼaga Lea 11:30) ʼE hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼAki tana palalau pea mo tana aga, ko te tagata agatonu ʼe ina foaki te meʼa kai fakalaumālie ki te hahaʼi. ʼE fakaloto mālohiʼi ia nātou ke nātou tauhi kia Sehova, pea ʼe feala ai ke nātou maʼu te maʼuli ʼaē ʼe lava foaki e te ʼAtua.
‘Māʼia Mo Te Tagata Agahala ʼe Totogi Anai’
ʼE matala lelei te fakaloto mālohiʼi ʼo tatou e te ʼu tāʼaga lea ʼaē neʼe tou vakaʼi, ʼe nātou ʼui ke tou to te faitotonu! ʼI tana fakaʼaogaʼi te ʼu kupuʼi palalau ʼo te pelesepeto ʼaē “ko te mea ae e to e te tagata pea e ina utu anai,” ʼe ʼui fēnei e Salomone: “Koutou sisio! Ko te tagata agatonu—ʼe totogi anai ia ia ʼi te kele. Kae feafeaʼi age la te tagata agakovi pea mo te tagata agahala!”—Tāʼaga Lea 11:31.
Māʼia mo te tagata faitotonu ʼaē ʼe faiga ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼi ʼihi lakaga ʼe lākahala ai. (Tagata Tānaki 7:20) Pea ki tana ʼu hala, ʼe “totogi” anai ia ia ʼaki tona akonakiʼi. Kae koteā ʼaē ʼe hoko ki te tagata agakovi ʼaē ʼe ina fai mo tona loto faʼifaʼitaliha ia te meʼa ʼaē ʼe kovi pea ʼe mole faiga ia ke maliu ki te ala ʼo te faitotonu? ʼE mole koa la tāu mo ia ke ʼi ai hona ‘totogi’ ʼe lahi age—ko he tūʼa mamafa? Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Kapau la ʼe lolotoga fakahāo gataʼa ia te tagata agatonu, pea ʼe hā anai ʼifea ia te tagata heʼe aga faka lotu mo te tagata agahala?” (1 Petelo 4:18, MN ) Koia tou faiga tuʼumaʼu ke fua lelei kia tatou tatatou to te faitotonu.
[Kiʼi nota]
a Neʼe fetogi te higoa.
[Paki ʼo te pasina 28]
Ko te “matalelei” neʼe ina ʼaumai ai te “kolōlia” kia Apikaela
[Paki ʼo te pasina 30]
‘ ʼE fai e he tagata agakovi he totogi ʼe kākā, kae ko ia ʼaē ʼe ina to te faitotonu, ʼe ina maʼu he ʼu koloā moʼoni’
[Paki ʼo te pasina 31]
‘Koutou to lahi, koutou utu lahi’