‘Ko ʼAē ʼe Agalelei ʼe Ina Maʼu Te Tapuakina ʼa Te ʼAtua’
KO TE maʼuli katoa ʼe haʼu mai ia Sehova ʼAtua. (Pesalemo 36:9) Ei, “ ʼe tou maʼu te maʼuli mai ia te ia pea mai ia te ia ʼe tou gaūgaūe pea mo tou maʼuʼuli.” (Gaue 17:28, MN ) Pea ʼe mole koa la fonu totatou loto ʼi te fakafetaʼi mokā tou tokagaʼi te fakapale ʼe foaki kia nātou ʼaē ʼe nātou felogoi lelei mo ia? Pea “ko te meʼa ʼofa ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua, ʼe ko te maʼuli heʼegata.” (Loma 6:23, MN ) Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito hatatou faiga ke tapuakina tatou e Sehova!
ʼE fakamoʼoni mai e te tagata fai pesalemo ‘ ʼe foaki e te ʼAtua ia te ʼofa.’ (Pesalemo 84:11) Kae ʼe ina foaki kia ai? ʼI te temi nei ʼe tautau ʼoʼofa te hahaʼi kia nātou ʼaē ʼe lelei tanatou ako, kia nātou ʼe maʼu koloā, ki te hahaʼi ʼo he faʼahiga lanu, pea mo te tahi ʼu meʼa feiā. Ko ai ʼaē ʼe ʼofa kiai ia te ʼAtua? ʼE tali kiai te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea ko Salomone: “Ko ʼaē ʼe agalelei ʼe ina maʼu te tapuakina ʼa Sehova, kae ko te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te ʼu fakakaukau kovi, ʼe lākahala ʼi ʼona muʼa.”—Tāʼaga Lea 12:2.
ʼE mahino mai ia, ʼe leleiʼia e Sehova ia ia ʼaē ʼe agalelei—ko he tagata ʼe ina maʼu te vilitute. Ko te ʼu vilitute ʼo te tagata ʼaē ʼe agalelei, ʼe kau ai ia te ʼu kalitate ohage ko te akoʼi ʼo kita totonu, te mole fakapalatahi, te agavaivai, te loto manavaʼofa, pea mo te loto tokaga. ʼE faitotonu tana ʼu manatu, ko tana ʼu palalau ʼe fakaloto mālohi, ʼe totonu tana ʼu aga pea ʼe fua lelei. ʼE fakahā mai e te ʼuluaki koga ʼo te kapite 12 ʼo te tohi faka Tohi-Tapu ʼo te Tāʼaga Lea, ʼe tonu ke fakalotoʼi totatou maʼuli ʼo te ʼaho fuli e te agalelei, pea ʼe ina fakahā mai te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu ʼi te kalitate ʼaia. ʼE tou maʼu anai “te sio mamaʼo moʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei” mokā tou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe tohi ai. (Pesalemo 36:3) ʼE tokoni mai anai kia tatou ia te maʼuliʼi ʼo te tokoni fakapotopoto ʼaia ke tou maʼu ia te tapuakina ʼa te ʼAtua.
ʼE Maʼuhiga Te Akonaki
ʼE ʼui fēnei e Salomone, “ko ʼaē ʼe manako ki te akonaki ʼe manako ia ki te ʼatamai mālama, kae ko ʼaē ʼe fehiʼa ki te valoki ʼe hala mo ʼatamai.” (Tāʼaga Lea 12:1) ʼI tana loto ʼaē ke tuputupu, ʼe tali lelei e te tagata ʼaē ʼe agalelei ia te akonaki. ʼE ina maʼuliʼi vave te tokoni ʼaē ʼe logo kiai ʼi te ʼu fono peʼe mokā fai palalau mo he ʼu hahaʼi. Ko te ʼu palalau ʼaē ʼi te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu, ʼe hage ko he ʼu ʼakau muʼamuʼaʼi māsila ʼe nātou hukihuki ia ia ke haʼele ʼi te ala faitotonu. ʼE ina kumi te ʼatamai mālama pea mo ina fakaʼaogaʼi moʼo fakatonutonuʼi tona ʼu ala foufou. Ei, ko he tahi ʼe manako ki te akonaki ʼe toe manako pe foki ki te ʼatamai mālama.
Pea ʼe ʼaoga ʼaupito ia te akonaki ki te kau tauhi moʼoni—tāfito he akonakiʼi ʼo kita totonu! ʼE lagi tou fakaʼamu ke loloto age tatatou mālama ki te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE lagi tou toe holi foki ke fua lelei age totatou minisitelio faka Kilisitiano, pea ke tou liliu ko he kau faiako ʼe toe laka age ki muʼa tanatou fakaʼaogaʼi ia te Folafola ʼa te ʼAtua. (Mateo 24:14; 28:19, 20) Kae ʼe maʼua ai ke kita akoʼi ia kita moʼo fakahoko te ʼu fakaʼamu ʼaia. ʼE toe maʼua foki ke kita akoʼi ia kita ki te tahi ʼu faʼahi ʼo te maʼuli. Ohage foki la, ʼe lahi ʼaupito ʼi te temi nei te ʼu meʼa moʼo fakatupu he ʼu holi kovi. ʼE mole koa la tonu ke kita tokaga ki tokita ʼu mata naʼa ina fia sioʼi he ʼu meʼa heʼeʼaoga? Pea tahi ʼaē meʼa, mai te ʼaluʼaga ʼaē “ko te holi ʼo te loto ʼo te tagata ʼe kovi ia talu mai tana kei veliveli,” ʼe feala pe he hake ʼo he fakakaukau heʼeʼaoga mai te ʼu faʼahi ʼaē ʼe ū ʼi totatou ʼatamai. (Senesi 8:21) ʼE ʼaoga ai ke kita akoʼi ia kita ke ʼaua naʼa kita fafaga te taʼi fakakaukau ʼaia.
Kae ko ia ʼaē ʼe fehiʼa ki te valoki, ʼe mole manako ia ki te akonaki peʼe ki te ʼatamai mālama. ʼI tana mulimuli ki te holi ʼa te tagata ki te agahala kae lītuʼa ia ki te akonaki, ʼe ina taki pe ia ia totonu ke liliu ʼo tatau mo he manu ʼe mole ʼi ai hona ʼatamai, pea ʼe mole ina ʼiloʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼE tonu ke tou teteke mālohi te taʼi aga ʼaia.
“Te ʼu Aka ʼe Mole Feala Ke Taʼaki”
ʼE moʼoni ia, ʼe mole feala ke liliu he tagata agalelei ʼo heʼe faitotonu. Koia ʼe toe ʼaoga te faitotonu ke kita maʼu ai te tapuakina ʼa Sehova. Neʼe hivaʼi fēnei e te Hau ko Tavite: “Ko koe, ʼe ke tapuakina anai ia ia ʼaē ʼe faitotonu, Ê Sehova! Ohage ko he meʼa tali tau lahi, ʼe ke takatakai anai ia nātou ʼaki te ʼofa.” (Pesalemo 5:12) ʼI tana fakakehekeheʼi te ʼaluʼaga ʼo te tagata faitotonu pea mo te ʼaluʼaga ʼo te tagata agakovi, neʼe ʼui fēnei e Salomone: “ ʼE mole ʼi ai anai he tagata ʼe mālohi tana tuʼu ʼi te agakovi; kae ko te aka ʼo te kau faitotonu ʼe mole gaūgaūe anai ia.”—Tāʼaga Lea 12:3.
ʼE hage ia ʼe maʼuli fīmālie te kau agakovi. Koutou tokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tagata fai pesalemo ko Asafe. ʼE ina ʼui fēnei: “Kia ʼau, neʼe teitei pe ke hēʼia toku ʼu vaʼe, neʼe meihiʼi pe ke ʼau heke.” Koteā tona tupuʼaga? ʼE tali fēnei kiai e Asafe: “Neʼe ʼau fakaʼamu ki te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou laupisi pe kia nātou, ʼi taku sio ki te tokalelei ʼo te kau agakovi.” (Pesalemo 73:2, 3) Kae ʼi tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke haʼu ki te fale lotu ʼo te ʼAtua, neʼe mahino ai kia ia neʼe fakatuʼu e Sehova ia te kau agakovi ki he kele ʼe momole. (Pesalemo 73:17, 18) Ko he faʼahiga maʼuli fīmālie ʼa te tagata agakovi, ʼe faka temi pe ia. Koia ʼe mole ʼaoga ai ke tou fakaʼamu ki tonatou faʼahiga maʼuli!
Kae ko ia ʼaē ʼe tali leleiʼi e Sehova ʼe tuʼu maʼu ia. ʼE fakaʼaogaʼi e Salomone te fakatā ʼo te ʼu aka ʼo he ʼu fuʼu ʼakau ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE maʼu e te ʼu tagata agalelei te ʼu aka ʼe mole feala ke taʼaki.” (Tāʼaga Lea 12:3, The New English Bible) Ko te ʼu aka ʼaē ʼe ū ʼo he fuʼu ʼakau lahi, ohage ko te sekoia ʼo Californie, ʼe feala ke mafola ʼi he koga meʼa laulahi pea ʼe feala ai ke tuʼu mālohi tatau aipe peʼe hoko mai he ʼu lōmaki peʼe ko he tuʼani matagi. Ko he fuʼu sekoia ʼi te faʼahiga ʼaē ʼe lalahi ʼe feala ke tuʼu maʼu mokā hoko mai he mafuike mālohi.
Ohage ko te ʼu aka ʼaia ʼi he kele ʼe maʼuli lelei, ʼe ʼaoga ki totatou ʼatamai pea mo totatou loto ke nā fai he ʼu kumi loloto ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo toʼo mai ai te ʼu vai ʼaē ʼe ina foaki te maʼuli. ʼE liliu ai tatatou tui ʼo tauʼaka maʼu pea mo tuʼu mālohi, pea mo tuʼu maʼu pea mo mālohi tatatou ʼamanaki. (Hepeleo 6:19) ʼE mole tou “fetafeaʼaki [anai] ʼi te ʼu fuga vai pea mo feʼāveʼaki ʼi hē mo hē e te matagi ʼo te ʼu akonaki [hala].” (Efeso 4:14, MN ) ʼE mahino ia ʼe tou logoʼi anai te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe hage ko he ʼu matagi lalahi, pea mo lagi tou tuʼania mokā tou tau mo he fakafeagai. Kae ‘ ʼe mole ueʼi anai tatatou fakatafito.’
“Ko He Fafine ʼOhoana Faʼafai ʼe Ko He Pale Ia Ki Tona Pule”
Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ʼiloʼi te tākuga lea ʼaenī, “Ko te tagata fuli pe ʼaē ʼe manuʼia tona maʼuli, ʼe ʼi ai te fafine ʼohoana agalelei ʼe lagolago ki ai.” ʼI tana fakahā te maʼuhiga ʼo he fafine ʼohoana ʼe lagolago lelei, ʼe ʼui fēnei e Salomone: “Ko he fafine ʼohoana faʼafai ʼe ko he pale ia ki tona pule, kae ko ia ʼaē ʼe aga fakaufiufi ʼe ko he meʼa pala ia ʼi tona ʼu hui.” (Tāʼaga Lea 12:4) ʼE maʼu fuli ʼi te kupu “faʼafai” ia te ʼu koga fuli ʼo te agalelei. ʼI te ʼu kalitate ʼo he fafine agalelei, ohage ko tona fakamatala fakalelei ia Tāʼaga Lea kapite 31, ʼe kau ai te poto gāue, te agatonu, mo te fakapotopoto. Ko he fafine ʼe ina maʼu te kalitate ʼaia ʼe ko he pale ki tona ʼohoana, koteʼuhi ʼe vikiʼi ai te tagata ʼuhi ko tana aga, pea mo faka maʼuhigaʼi ia ia e te hahaʼi. ʼE mole ʼi ai anai he temi ʼe ina faigaʼi ke laka ki muʼa peʼe fakatautau mo tona ʼohoana ke faka maʼuhigaʼi ia ia. Kae ʼe ko he tokoni moʼo fakakatoa tona ʼohoana.
E feafeaʼi ki he fafine ʼohoana hana aga fakaufiufi, pea koteā tona ʼu fua ʼe hoko ai? ʼE feala ke kau ki te aga fakaufiufi tana laga kē pea mo tana tono. (Tāʼaga Lea 7:10-23; 19:13) Ko te ʼu taʼi aga ʼaia ʼa he fafine ʼe nātou pulihi noa te ʼuhiga ʼo te tagata ʼohoana. ʼE hage te fafine ʼaia “ko he meʼa pala ia ʼi tona ʼu hui,” ko tona faka ʼuhiga ohage ko tona ʼui e te tohi, “ ʼe ina maumauʼi te tagata, ohage pe ko he mahaki ʼe ina fakavaivaiʼi te sino.” ʼE tala fēnei e te tahi tohi, “ko te kupuʼi palalau ʼo te temi nei ʼe ʼalutahi mo te kupu ʼaia ʼe ‘ko te kosea’—ko he mahaki ʼe ina maumauʼi māmālie te ʼu koga tāfito ʼo he tagata.” ʼOfa pe ke faigaʼi e te ʼu fafine ʼohoana Kilisitiano ke tali leleiʼi nātou e te ʼAtua ʼaki tanatou fakahā te ʼu kalitate ʼo he fafine ʼohoana faʼafai.
Mai Te ʼu Manatu Ki Tona Fakahoko, Pea Mo Tona ʼu Ikuʼaga
Ko te ʼu manatu ʼe fakahoko ʼaki he ʼu gāue, pea ʼe ʼi ai mo tona ʼu ikuʼaga. ʼE fakahāhā e Salomone te fakaʼalu ʼo te ʼu manatu ki tona fakahoko, pea ʼe ina fakatatau te tagata faitotonu ki te tagata agakovi. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu manatu ʼa te kau faitotonu ʼe ko he fakamāu; pea ko te faʼahiga fakaʼaluʼalu ʼa te kau agakovi, ʼe ko te kākā. Ko te ʼu palalau ʼa te kau agakovi: ko he ʼohofi moʼo ligi toto, kae ko te gutu ʼo te kau faitotonu ʼe ina hāofaki anai ia nātou.”—Tāʼaga Lea 12:5, 6.
Ko te ʼu manatu ʼa te ʼu hahaʼi agalelei ʼe lelei pea mo loloto, pea ʼe faitotonu pea ʼe mole fakapalatahi. ʼE lelei te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te kau faitotonu, koteʼuhi ʼe uga nātou e tonatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo te kāiga. Kae ki te kau agakovi, ʼe taki nātou e tanatou manatu pe kia nātou totonu. Koia, ko tanatou ʼu fakatuʼutuʼu—tanatou ʼu puleʼaki moʼo fakahoko ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai—ʼe kākā. ʼE nātou aga fakakākā. ʼE mole nātou tuʼania ʼi te fakatuʼu ʼo he hele ki ʼaē ʼe mole hana hala, ʼo lagi ina ʼave ki he telepinale ʼuhi ko he ʼu tukugakoviʼi loi. Ko tanatou ʼu palalau ʼe “ko he ʼohofi moʼo ligi toto” koteʼuhi ʼe nātou fia fakatupu tuʼutāmaki kia nātou ʼaē ʼe mole ʼi ai hanatou hala. ʼI te ʼiloʼi e te kau faitotonu ia te ʼu fakatuʼutuʼu kovi ʼa te kau agakovi pea mo te maʼu e te kau faitotonu ia te agapoto ke nātou nonofo tokakaga, ʼe feala ai ke nātou hāo mai te tuʼutāmaki ʼaia. ʼE lagi feala kia nātou ke nātou fakatokaga ia nātou ʼaē ʼe mole nonofo tokaga pea mo hāofaki ia nātou mai te ʼu fakatuʼutuʼu kovi ʼa te kau agakovi.
Koteā anai ka hoko ki te kau faitotonu pea mo te kau agakovi? ʼE tali fēnei kiai ia Salomone: “ ʼE holoʼi te kau agakovi pea ʼe nātou pulinoa, kae ʼe haga tuʼu anai te ʼapi ʼo te kau faitotonu.” (Tāʼaga Lea 12:7) ʼE ʼui fēnei e te tohi, ko te ʼapi “ ʼe faka ʼuhiga ki te loto fale pea mo te ʼu meʼa maʼuhiga fuli ki he tagata, ʼaē ʼe ʼaoga moʼoni ki tona maʼuli.” ʼE feala pe ke faka ʼuhiga ki te famili pea mo te ʼu hōloga ʼo te kau tagata faitotonu. Ko te manatu tāfito ʼaē ʼe tou fia tāʼofi ʼi te tāʼaga lea: Ka hoko mai he ʼu faigataʼaʼia ʼe tuʼu maʼu anai te kau faitotonu.
ʼE Koloaʼia Anai Te Tagata Agavaivai
Moʼo faka maʼuhigaʼi te maʼuhiga ʼo te fakasiosio tonu, ʼe tala fēnei e te hau ʼo Iselaele: “ ʼE vikiʼi anai he tagata ʼuhi ko tona gutu fakapotopoto, kae ʼe fehiʼaʼinaʼi anai ia ia ʼaē ʼe loto kovi.” (Tāʼaga Lea 12:8) Ko he tagata ʼe fakasiosio tonu, ʼe mole hoko palalau. ʼE fakakaukau ʼi muʼa ʼo tana palalau pea mo ina faka fealagia he ʼu felogoi ʼi te tokalelei, koteʼuhi ko he “gutu fakapotopoto” ʼe ina taki ia ia ke ina filifili fakalelei tana ʼu palalau. Ka fai age kia ia he ʼu fakafehuʼi kākā, ko te tagata ʼaē ʼe fakasiosio tonu ʼe ina lava ‘tāʼofi tana ʼu palalau.’ (Tāʼaga Lea 17:27) ʼE vikiʼi te taʼi tagata ʼaia pea ʼe ina fakafiafia ia Sehova. ʼE kehekehe ia mo ia ʼaē ʼe nofo mo he ʼu fakakaukau kovi ʼe haʼu mai he ‘loto kovi’!
Ei, ʼe vikiʼi te tagata ʼaē ʼe fakapotopoto, kae ʼe akoʼi mai e te tāʼaga lea ʼaē ʼe hoa mai ia te maʼuhiga ʼo te agavaivai. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE lelei age ia ia ʼaē ʼe mole tokagaʼi kae ʼe ʼi ai tana tagata kaugana, ia ia ʼaē ʼe laupisi kae ʼe mole ʼi ai hana moʼi pane.” (Tāʼaga Lea 12:9) ʼE fia ʼui e Salomone ʼe lelei age he mole maʼu ʼo he falā lahi, peʼe ko he maʼu ʼo he tagata kaugana e tahi, ʼi he pulihi fuli ʼo te meʼa maʼuhiga ʼo te maʼuli ʼi te fia maʼu tuʼulaga. Ko he tokoni fakapotopoto ʼaia kia tatou—ke tou maʼuli faka feʼauga pe ki te meʼa ʼe tou maʼu!
ʼE Maʼu Te ʼu Ako ʼo ʼUhiga Mo Te Agalelei Mai Te Gāue Kele
ʼI tana fakaʼaogaʼi te faʼahiga maʼuli ʼo te tagata gāue kele, ʼe akoʼi mai e Salomone te ʼu ako e lua ʼo ʼuhiga mo te agalelei. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE tokaga ia ia ʼe faitotonu ki te nefesi ʼo tana manu lalata, kae ʼe aga fakapō te ʼu manavaʼofa ʼa te kau agakovi.” (Tāʼaga Lea 12:10) ʼE gaohi fakalelei e te tagata faitotonu tana ʼu faga manu. ʼE ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou pea mo tokaga ki tonatou maʼuli. ʼE lagi ʼui anai e he tagata agakovi ʼe tokaga ki tana faga manu, kae ʼe lagi mole faʼa hoha ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te ʼu manu ʼaia. ʼE faiga pe ia kia ia totonu, pea ʼe gaohi manu ʼuhi pe ko te ʼu koloā ʼaē ʼe ina lava maʼu mai ai. Ki te faʼahiga tagata ʼaia, ko tana faʼahiga tokaga ki te ʼu manu ʼe ko honatou gaohi koviʼi.
Ko te pelesepeto ʼo te gaohi fakaleleiʼi ʼo te ʼu manu, ʼe hoko atu ki te tokaga ki te ʼu manu lalata. Ko he agakovi te ʼaumai ki fale ʼo he ʼu manu, pea tupu honatou maʼuli mamahi heʼe mole tou tokakaga kiai peʼe tou gaohi koviʼi! Kapau ʼe maʼuli mamahi he manu ʼuhi ko he mahaki kovi peʼe ko he lavea, ʼe lagi lelei pe hona matehi.
ʼI tana talanoa ki te tahi agaaga ʼo te gāue kele, ʼe ʼui fēnei e Salomone: “Ko ia ʼaē ʼe gāue kele ʼe mākona anai ʼi te pane.” ʼI tona fakahagatonu, ʼe maʼu te ʼu fua lelei ʼi he gāue kinakina. “Kae ko ia ʼaē ʼe faiga ki he ʼu meʼa noa ʼe mole hona loto.” (Tāʼaga Lea 12:11) ʼI tana mole maʼu he fakafuafua lelei peʼe ko te mahino, ko ia ʼaē “ ʼe mole hona loto” ʼe faiga ki te ʼu meʼa fakapuli temi, ki te ʼu matani gāue ʼe fakaʼapē lua pea ʼe mole hona ʼaoga. Ko te ʼu ako ʼaē kua tou mahino kiai ʼaki te ʼu vaega ʼaia e lua: Ke tou manavaʼofa pea mo faʼa gāue.
ʼE Tuputupu Te Tagata Faitotonu
ʼE ʼui fēnei e te hau poto: “Ko ia ʼaē ʼe agakovi ʼe holi ia ki te koloā ʼo te kau tagata kovi.” (Tāʼaga Lea 12:12a) ʼE fai feafeaʼi e te tagata agakovi? ʼE ʼiloga ia ʼe holi ki te ʼu koloā ʼaē neʼe maʼu fakakākā.
Kae e feafeaʼi kia ia ʼaē ʼe ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei? Ko te taʼi tagata ʼaia ʼe manako ia ki te akonaki pea ʼe tuʼu maʼu ia ʼi te tui. ʼE faitotonu, fakapotopoto, agavaivai, manavaʼofa pea mo tokaga. Pea ʼe ʼui e Salomone: “Kae ki te aka ʼo te kau faitotonu ʼe fua ia,” peʼe “tuputupu.” (Tāʼaga Lea 12:12b; New International Version) ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu An American Translation, “ ʼe tuʼu maʼu anai te aka ʼo ia ʼaē ʼe faitotonu.” Ko te taʼi tagata ʼaia ʼe tauʼaka maʼu pea mo haohaoa ia. ʼI tona fakahagatonu, ‘ko ʼaē ʼe agalelei ʼe ina maʼu ia te tapuakina ʼa te ʼAtua.’ Koia, tou “falala kia Sehova pea mo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei.”—Pesalemo 37:3.
[Paki ʼo te pasina 31]
Ohage ko he ʼu fuʼu ʼakau ʼe maʼuli lelei, ko te tui ʼa te tagata faitotonu ʼe tauʼaka mālohi