Ka Tokakovi Te Taumātuʼa
ʼE MOLE ʼi ai he tagata peʼe ko he fafine ʼohoana ʼe ina leleiʼia mokā ʼe nā fetokakoviʼaki, kae ʼe ko he faʼahi ʼe hoko ʼi te maʼuli faka taumātuʼa ʼa te tokolahi. ʼI te agamāhani, ko te tagata peʼe ko te fafine ʼe ina fai he palalau ʼe fakatupu ʼita, ʼo nā feleʼo lahiʼaki, mo nā fetalanoaʼaki, pea mo felauʼaki te ʼu palalau kona, ʼo iku ai ki tanā mole kei fegūʼaki. Ki muli age, ʼi te kua malū ifo ʼo tonā ʼita, ʼe nā fefaifakaleleiʼaki, pea nā fakatokatoka—ʼo aʼu pe anai ki hanā tahi tokakovi.
ʼI te televisio ʼe fakahuahuaʼi te ʼu tokakovi faka taumātuʼa, kae ʼi tona fakahagatonu ʼe mole ko he meʼa fakakata. ʼE ʼui fēnei ʼi te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu: “Ko te ʼu palalau vale ʼe feala ke fakatupu lavea kovi ohage ko he ʼu tā ʼaki he heletā.” (Tāʼaga Lea 12:18) Ei, ʼe feala ki he ʼu palalau fefeka ke nātou fakatupu he ʼu lavea loloto ʼe faigataʼa anai hona pulihi, logola kua fualoa ʼosi ia te tokakovi. ʼE feala pe foki ki ni ʼu kē ke tupu ai he agamālohi.—Ekesote 21:18.
ʼE moʼoni ʼe feala pe ʼi ʼihi temi, ʼuhi ko te ʼuhiga heʼe haohaoa ʼo te tagata pea mo te fafine, ke hoko ʼi tonā maʼuli faka taumātuʼa ni ʼu fihifihia. (Senesi 3:16; 1 Kolonito 7:28) Kae ʼe mole tonu leva ke ʼui ko te ʼu kē pea mo te ʼu fetalanoaʼaki ʼaē ʼe tautau hoko ʼe tonu ke hoko tuʼumaʼu feiā ʼi tonā maʼuli. Neʼe fakatokagaʼi e te kau hahaʼi popoto, ʼe feala ke māvete he taumātuʼa mo kapau ʼe ʼi ai he faʼahi ʼe tupu tuʼumaʼu ai tanā kē. Koia ʼe maʼuhiga ai kiā koutou pea mo tokotou hoa ke koutou fakatokatoka takotou ʼu tokakovi ʼi te tokalelei.
Koutou Sivisivi Fakalelei Tokotou Maʼuli
Kapau ʼe hoko ʼi tokotou maʼuli faka taumātuʼa he ʼu tokakovi, koutou vakavakaʼi peʼe koteā tona tupuʼaga. ʼI te agamāhani, koteā ʼaē ʼe hoko mokā ʼe mole koutou manatu tahi ki he meʼa? ʼE koutou ʼiʼita vave koa pea mo fetauveleʼaki, pea mo fetukugakoviʼaki? Kapau ʼe hoko he meʼa feiā, koteā te meʼa ʼaē ʼe koutou lava fai?
ʼUluaki, koutou vakavakaʼi fakalelei ia koutou totonu peʼe koteā te meʼa kovi ʼaē neʼe koutou fai moʼo fakatupu ia te fihifihia ʼaia. ʼE koutou ʼita vave koa? ʼE koutou munamuna vave koa? Koteā ʼapē ʼe ʼui atu anai e tokotou ʼohoana ʼo ʼuhiga mo koutou ki te faʼahi ʼaia? ʼE maʼuhiga te fehuʼi fakaʼosi ʼaenī ke koutou talanoa kiai, heʼe lagi ko koutou pea mo tokotou hoa ʼe mole tatau takotou ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te fihi.
Kapau ko tokotou hoa ʼe mole loko gūgu, kae ko koutou ia ʼe koutou palalau fakahagatonu pea mo palalau faʼifaʼitaliha ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou manatu kiai. ʼE lagi koutou ʼui anai: “ ʼI taku lahilahi ake, ko te hahaʼi ʼo toku famili ʼe feiā tanatou ʼu felogoi, ʼe mole mātou faka ʼuhiga ʼe mātou kē!” Maʼa koutou foki ia, ʼe mole ko he kē. Kae lagi ki tokotou ʼohoana ko te palalau fakahagatonu, ʼe ko he meʼa fakaloto mamahi pea ʼe ko he kē. Kapau ʼe mahino kiā koutou taumātuʼa ʼe mole tatau takotou ʼu felogoi, pea ʼe feala anai hakotou tekeʼi he ʼu femahinohalaʼaki.
Koutou manatuʼi foki, ko te kē ʼe mole faka ʼuhiga tuʼumaʼu ki he pākalaga. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano: “Ke toʼo iā koutou . . . te kalaga . . . , [mo] te leakovi.” (Efeso 4:31, MN ) ʼE faka ʼuhiga te “kalaga” ki te leʼo lahi, kae ʼe faka ʼuhiga te “leakovi” ki te ʼu palalau ʼe fai moʼo fakatupu ai he kē. ʼAki te faʼahi ʼaia, māʼiape la mo te ʼu muhumuhu ʼe feala ke fakatupu kē mo kapau ʼe fakatupu ʼita pea mo fakalainoa.
ʼAki te ʼu meʼa ʼaē kua tou talanoa kiai, koutou toe vakavakaʼi peʼe feafeaʼi takotou fakatokatoka te ʼu fihifihia mo tokotou hoa. ʼE koutou fakatupu kē koa? Ohage ko te meʼa neʼe tou talanoa kiai, ʼe maʼuhiga te tali ki te fehuʼi ʼaia ke koutou ʼiloʼi ai te manatu ʼo tokotou hoa. ʼE mole tonu ke koutou ʼui ʼe loto mahalohalo noa tokotou hoa, kae koutou faigaʼi ke koutou mahino kiā koutou totonu ohage ko tokotou hoa, pea koutou fai te ʼu fetogi mo kapau ʼe ʼaoga kiai. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Aua naa i ai he tahi e faiga ki tona lelei, kae ki te lelei o tona kaiga.”—1 Kolonito 10:24.
“Koutou Vakai, Pe e Feafeai Tautou Fagono”
ʼE tou maʼu te tahi tokoni moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia, ʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Koutou vakai, pe e feafeai tautou fagono.” (Luka 8:18) ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole palalau ʼi henī ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te felogoi faka taumātuʼa. Kae ʼe toe ʼaoga te pelesepeto ki te faʼahi ʼaia. E feafeaʼi takotou fakalogo mokā palalau atu tokotou hoa? ʼE koutou fakalogo koa ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe palalau atu kiai? Peʼe koutou tuʼusi koa tana palalau ʼaki he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo he ʼu fihifihia neʼe mole heʼeki koutou mahino kātoa kiai? ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ka tali he tahi ki he meʼa ka neʼe mole heʼeki logo kiai, ʼe ko hana agavale pea mo fakaufiufi.” (Tāʼaga Lea 18:13) Pea kapau ʼe hoko he tokakovi, ʼe tonu ke koutou palalau taumātuʼa kiai pea mo fefakalogoʼaki fakalelei.
ʼAua naʼa koutou meʼa noaʼi te manatu ʼo tokotou hoa, kae koutou “lotomahino.” (1 Petelo 3:8) ʼI te lea faka Keleka, ʼe faka ʼuhiga tāfito te kupu “lotomahino” ki te kaugā mamahi mo he tahi. Kapau ʼe lotomamahi tokotou hoa ki he meʼa, ʼe tonu foki ke koutou lotomamahi mo koutou. Koutou faiga ke koutou manatu tahi mo tokotou hoa ʼo ʼuhiga mo te fihifihia.
Ohage ko te tagata lotu ko Isaake ʼaē neʼe ina tokagaʼi ia te manatu ʼo tona ʼohoana. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko tona ʼohoana ko Lepeka neʼe lotomamahi ʼaupito ʼuhi ko te fihifihia faka famili ʼo ʼuhiga mo tana tama ko Sakopo. Neʼe ina ʼui fēnei kiā Isaake: “Kua au fehiʼa ki toku maʼuli ʼuhi ko te ʼu ʼofafine ʼo Heti. Kapau ʼe ʼohoana ia Sakopo mo he taʼahine ʼi te ʼu ʼofafine ʼo Heti ohage ko te ʼu taʼahine ʼo te fenua, koteā hona ʼaoga ke au maʼuli?”—Senesi 27:46.
ʼIo, ʼi tana tuʼania neʼe lagi fakalalahi e Lepeka ia te meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼI tona fakahagatonu, neʼe fehiʼa moʼoni koa ki tona maʼuli? Neʼe fia mate moʼoni koa mo kanapaula neʼe ʼohoana tana tama mo he ʼofafine ʼo Heti? Kailoa ia. Kae ko Isaake neʼe mole ina meʼa noaʼi te loto ʼo Lepeka. Neʼe mahino kiā Isaake ko te meʼa ʼaē neʼe mamahi kiai Lepeka ʼe moʼoni, pea neʼe ina fai te puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. (Senesi 28:1) ʼE tonu ke koutou fai feiā mokā koutou sisio ʼe tuʼaniaʼi e tokotou hoa he meʼa. ʼAua naʼa koutou meʼa noaʼi, kae koutou fagono ki ai, mo koutou tokagaʼi tana manatu, pea mo koutou tali ʼaki he lotomahino.
ʼE Maʼuhiga Ia Te Fakalogo Pea Mo Te Fakasiosio Tonu
ʼE ʼui fēnei ʼi te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu: “Ko te fakasiosio poto ʼa he tagata, ʼe mahino ia ʼe ina fakatuai tona ʼita.” (Tāʼaga Lea 19:11) Ka hoko he kē, ʼe faigafua hakita tali fakaʼita mokā fai mai he ʼu palalau kona e tokotou hoa. Kae ʼi te agamāhani, ʼe fakaʼāsili ai te kē. Koia, ka koutou fakalogo ki tokotou hoa, ʼaua naʼa gata ʼaki pe hakotou fakalogo ki tana ʼu palalau kae ke koutou toe mahino foki ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. ʼAki te fakasiosio tonu ʼaia ʼe feala anai hakotou mahino moʼoni ki te ʼu meʼa ʼo tona maʼuli ʼāfea pea mo koutou ʼiloʼi peʼe koteā te fihifihia.
Ohage la, kapau ʼe ʼui atu e tokotou ʼohoana: “ ʼE mole pe la he temi ʼe ke nofo ai mo au!” ʼE lagi koutou ʼiʼita anai pea mo meʼa noaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe mamahi kiai. ʼE lagi koutou tali age anai: “ ʼI te māhina kua ʼosi neʼe au nofo mo koe ʼi te ʼaho kātoa!” Kae kapau ʼe koutou fakalogo lelei, ʼe lagi koutou mahino anai ko tokotou ʼohoana neʼe mole ina ʼui atu ke koutou toʼo hokotou temi lahi ke koutou nonofo mo ia. Kae ʼe lagi ina kole atu ke koutou tokagaʼi ia ia heʼe ina logoʼi ʼe hage ʼe līʼakina pea ʼe mole kei koutou ʼofa ia ia.
Kapau la ko koutou ko he fafine ʼohoana, pea ʼe meo tokotou ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te meʼa foʼou neʼe koutou totogi. ʼE ina fehuʼi atu anai: “He koʼe neʼe ke totogi te meʼa ʼaenī kae neʼe ke sio age pe ʼe totogi kovi?” Lagi ʼe koutou fia faka lākatonuʼi anai takotou fakatau ʼaia, ʼo koutou fakafuafua ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe totogi maʼa te famili peʼe koutou fai fakatatau ki he meʼa neʼe ina totogi e ia totonu. Kae ko te fakasiosio tonu ʼe tokoni atu anai ke koutou mahino ko tokotou ʼohoana ʼe mole fia talanoa ia ki te paʼaga ʼaē neʼe pulihi. Kae ʼe lagi ʼita koteʼuhi neʼe mole koutou fakalavelave age peʼe koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo he fakatau maʼuhiga feiā.
ʼIo, ʼe tahi filifili pe anai e te taumātuʼa te temi ʼaē ka nā fakaʼaogaʼi fakatahi anai maʼa nāua, pea mo te ʼu tonu ʼaē ka nā fai ʼo ʼuhiga mo tanā ʼu faifakatau. Ko te ako ʼaē ʼe tou tāʼofi ai, kapau ʼe hoko he tokakovi, pea ko te fakasiosio tonu ʼe ina lolomi anai tokotou ʼita pea ʼe feala anai hakotou mahino ki te ʼu fihifihia moʼoni. ʼE mole tonu ke koutou hoko ʼita, kae ke koutou mulimuli ki te tokoni ʼa te tagata fai Tohi-Tapu ko Sakopo ʼaē neʼe ina ʼui ke “[kita] vave ʼi te fagono, ke [kita] tuai ʼi te palalau, mo tuai ʼi te ʼita.”—Sakopo 1:19, MN.
Ka koutou palalau, koutou manatuʼi ʼe maʼuhiga takotou faʼahiga palalau ʼaē ki tokotou hoa. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko “te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ina fakamālōlō ia.” (Tāʼaga Lea 12:18) Ka koutou tokakovi mo tokotou ʼohoana, ko takotou ʼu palalau ʼe fakaloto mamahi koa peʼe fakaloto fīmālie? Ko takotou ʼu palalau ʼe ina tāʼofi koa takotou ʼu felogoi, peʼe ina faka fealagia koa ke koutou fakatokatoka? Ohage ko te faʼahi neʼe kua tou talanoa kiai, ko te ʼu palalau ʼaē ʼe fai ʼaki te ʼita peʼe ko he ʼu palalau ʼe hoko fai, ʼe fakatupu aipe te kē.—Tāʼaga Lea 29:22.
Kapau ʼe liliu he tokakovi ko he fepalalau koviʼaki, koutou faiga ke koutou fakatokatoka te fihifihia tāfito. Koutou fakatokatoka tāfito te tupuʼaga ʼo te tokakovi, kae ʼaua naʼa koutou ʼita ki te tagata. ʼE tonu ke koutou tōkakaga tāfito pe koteā te meʼa lelei ʼaē ʼe tonu ke koutou fai, kae ʼaua naʼa koutou kumi peʼe ko ai ʼaē ʼe hala. Koutou tokaga naʼa koutou fai he ʼu palalau fefeka. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu: “Ko he palalau fakatupu lotomamahi, ʼe ina fakahake te ʼita.” (Tāʼaga Lea 15:1) Ei, ko takotou ʼu palalau pea mo takotou ʼu faʼahiga palalau ,ʼe feala ke ʼiloʼi ai peʼe lagolago atu anai tokotou hoa peʼe kailoa.
Koutou Faiga Tāfito Ke Fakatokatoka Te Tokakovi Kae ʼAua Naʼa Koutou Fia Tonuʼia
Ka tou tau mo he ʼu fihifihia, ʼe tonu ke tou fakatokatoka kae ke ʼaua naʼa tou kumi peʼe ko ai ʼaē ʼe tonu. E feafeaʼi hakotou fakahoko ia te faʼahi ʼaia? ʼE lelei hakotou kumi pea mo maʼuliʼi te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu, pea ko te ʼu tagata ʼohoana tāfito ʼaē ʼe tonu ke nātou fai ia te faʼahi ʼaia. ʼE mole tonu ke koutou vave ʼi te fakahā ʼo he ʼu manatu mālohi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fihifihia, kae ʼe lelei hakotou faigaʼi ke koutou maʼu ia te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Koutou faikole kiā te ia, pea mo kumi te tokalelei ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina taupau anai tokotou ʼu loto pea mo tokotou ʼu fealagia fakakaukau. (Efeso 6:18; Filipe 4:6, 7) Koutou faiga mālohi ke koutou kumi te lelei ʼo tokotou hoa kae mole ko te lelei ʼo koutou pe.—Filipe 2:4.
Ko te meʼa ʼaē ʼe tau ʼāsili kovi ai he tokakovi, ko takotou tuku tokotou ʼita ke ina takitaki takotou ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fai. Tahi ʼaē, koutou tuku ke fakatonutonuʼi koutou e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina taki anai koutou ki te tokalelei, te felogoi tahi, pea mo te tapuakina ʼa Sehova. (2 Kolonito 13:11) Koia, kapau ʼe koutou loto ke takitaki koutou e “te poto mai ʼoluga,” pea ʼe tonu ke koutou maʼuliʼi te ʼu kalitātē fakaʼatua, pea ʼe koutou utu anai te ʼu fua lelei ʼo “nātou ʼaē ʼe nātou fakahoko te tokalelei.”—Sakopo 3:17, 18, MN.
ʼE moʼoni, ko tatou fuli ʼe tonu ke tou fakatokatoka totatou ʼu tokakovi ʼaki te tokalelei, tautau aipe mo kapau ʼe tonu ke tou sākilifisioʼi he ʼu meʼa ʼe tou leleiʼia moʼo fakahoko ia te faʼahi ʼaia. (1 Kolonito 6:7) ʼIo, koutou maʼuliʼi te tokoni ʼa Paulo ʼaē ke koutou toʼo te “itaita, te agakovi, te tauvele mai outou gutu . . . kua koutou huʼi maia koutou te tagata afea mo ana u aga, pea kua koutou teu ki te tagata foou e fakafoou.”—Kolose 3:8-10.
ʼIo ʼi ʼihi temi, ʼe koutou fai anai he ʼu palalau ʼe koutou fakahemala anai ki muli age. (Sakopo 3:8) Kapau ʼe hoko he meʼa feiā, koutou faifakalelei ki tokotou hoa. Koutou haga kātaki ʼo fai ia te faʼahi ʼaia. ʼAki te temi, ʼe lagi koutou sio anai ki he fetogi lahi ʼo ʼuhiga mo takotou fakatokatoka ʼo takotou ʼu tokakovi.
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 22]
Te ʼu Tokoni e Tolu Moʼo Tekeʼi Te Kē
• Koutou fakagono mokā palalau atu tokotou hoa.—Tāʼaga Lea 10:19
• Koutou tokagaʼi tana manatu.—Filipe 2:4
• Koutou tali ʼaki he lotoʼofa.—1 Kolonito 13:4-7
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 23]
Te Meʼa ʼAē ʼe Koutou Lava Fai ʼi Te Temi Nei
Koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tuʼu ʼi lalo ki tokotou hoa, pea koutou fakalogo mokā tali atu kae mole koutou tuʼusi tana palalau. ʼOsi ʼaia, pea fai atu leva te ʼu fehuʼi ʼaia e tokotou hoa kiā koutou.
• ʼE au laga kē koa?
• ʼE au fakalogo fakalelei koa mokā ke palalau, peʼe au foimo tali atu kae mole heʼeki ʼosi kātoa tau palalau?
• Ko taku ʼu palalau kiā koe, ʼe ko he ʼu palalau fefeka koa peʼe au fai koa ʼaki te ʼita?
• Koteā ʼe tā lava fai moʼo hikihiki tatā faʼahiga felogoi—tāfito la mokā ʼe mole tā manatu tahi ki he faʼahi?
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼE ke fakalogo koa mokā au palalau atu?
[Paki ʼo te pasina 22]
“ ʼE hage ʼe līʼakina au pea ʼe mole kei ʼofa ia au”
[Paki ʼo te pasina 22]
“ ʼE mole pe la he temi ʼe ke nofo ai mo au!”
[Paki ʼo te pasina 22]
“ ʼI te māhina kua ʼosi neʼe au nofo mo koe ʼi te ʼaho kātoa!”