KAPITE HOGOFULU-MA-LUA
ʼE Koutou Lava Tauʼi Te ʼu Fihifihia Faka Famili
1. ʼI ʼihi famili, koteā te ʼu fihifihia ʼaē ʼe mole hā ki tuʼa?
KUA fufulu te motokā ʼāfea pea kua fakamaʼa lelei. Ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou sio kiai, ʼe hage ʼe gigila, ohage ko he motokā foʼou. Kae ʼe fakaū e te pena te kua ukaukamea ʼo te motokā. ʼE toe tatau mo ʼihi famili. ʼI tatatou sio kia nātou, ʼe lagi hage ʼe mole honatou ʼu fihifihia, kae ko tanatou malimali ʼe ina fakaū tonatou mataku pea mo tonatou lotomamahi. ʼI tonatou ʼapi, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe fakatupu kovi ki te tokalelei ʼo te famili. Ko te ʼu fihifihia e lua ʼe feala ke tupu ai te meʼa ʼaia, ʼe ko te ʼinu kava pea mo te agamālohi.
TE KOVI ʼO TE ʼINU KAVA
2. (a) Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kava? (b) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼinu kava tuʼumaʼu?
2 ʼE mole tapuʼi e te Tohi-Tapu te ʼinu kava fakapotopoto, kae ʼe ina tapuʼi te konahia. (Tāʼaga Lea 23:20, 21; 1 Kolonito 6:9, 10; 1 Timoteo 5:23; Tito 2:2, 3) Kae ko te ʼinu kava tuʼumaʼu ʼe mole tatau ia mo te konahia; ʼe ko he meʼa ʼe kita holi tuʼumaʼu kiai, pea ʼe mole kei kita ʼinu fakapotopoto. ʼE fai te faʼahi ʼaia e te hahaʼi lalahi, pea toe feiā foki mo te kau tūpulaga.
3, 4. Koutou fakamatala te ʼu fua ʼo te ʼinu kava tuʼumaʼu ki te ʼohoana pea mo te fānau ʼo ia ʼaē ʼe ʼinu.
3 Neʼe kua fakahā talu mai fualoa e te Tohi-Tapu, ko te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te kava ʼe feala ke ina maumauʼi te tokalelei ʼo te famili. (Teutalonome 21:18-21) ʼE fua kovi ki te famili katoa ia te ʼinu kava tuʼumaʼu. ʼE lagi faiga mālohi e te fafine ke ina fakagata te ʼinu kava ʼo tona ʼohoana, peʼe ina kātakiʼi tana aga.a ʼE ina faiga anai ke ina fufū peʼe ina līaki te ʼu foʼi hina kava, mo fufū tana falā, pea mo ina ʼui age ke ʼofa ki tona famili, ki tona maʼuli, pea mo te ʼAtua—kae mole hona fua, heʼe hoko atu pe te ʼinu ʼo tona ʼohoana. ʼI te mole iku ʼo tana faiga ʼaē ke fakagata te ʼinu ʼo tona ʼohoana, ʼe lotomamahi ai pea ʼe hage kia ia ʼe mole feala anai ke ina fetogi te aga ʼo tona ʼohoana. ʼE lagi kamata mataku, mo ʼita, mo ina tukugakoviʼi ia ia, mo lotohoha, mo tuʼania, pea mo manatu ʼe mole hona ʼaoga.
4 ʼE fua kovi ki te fānau te ʼinu kava tuʼumaʼu ʼo tanatou tāmai peʼe ko tanatou faʼe. Ko ʼihi fānau ʼe gaohi koviʼi nātou. Pea ko ʼihi ʼe fakaʼalikiʼi. ʼE lagi nātou manatu ʼe ko hanatou hala mo kapau ʼe feiā tanatou tāmai peʼe ko tanatou faʼe. ʼI te agamāhani, ʼe mole kei feala ke nātou falala ki te hahaʼi ʼuhi ko te agakovi ʼo ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu. ʼE mole faigafua kia nātou ke nātou palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi tonatou loto fale, koia ʼe mole fakahā ai e te fānau te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto, pea ʼe feala ke tupu ʼaki ai honatou mahaki. (Tāʼaga Lea 17:22) Ko te ʼu fānau ʼaia, ʼo aʼu ki tanatou lalahi, ʼe lagi nātou matataku anai pea mo nātou manatu ʼe mole honatou ʼuhiga.
KOTEĀ ʼAĒ ʼE FEALA KE FAI E TE FAMILI?
5. Koteā te faitoʼo ki te ʼinu kava tuʼumaʼu, pea he koʼe ʼe faigataʼa?
5 Logope la ko te tokolahi ʼo te kau tōketā ʼe nātou ʼui ʼe mole he faitoʼo ki te ʼinu kava tuʼumaʼu, kae ko te tokolahi ʼe nātou ʼio ki te ʼui ʼaē ʼe feala ke faitoʼo te faʼahi ʼaia, ʼaki te fakagata katoa ʼo tana ʼinu kava. (Vakaʼi ia Mateo 5:29.) Kae ʼe mole ko he meʼa faigafua, heʼe ʼi te agamāhani, ʼi te manatu ʼa ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, ʼe mole ʼi ai hona fihifihia. Kae kapau ʼe fai e te famili he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo tauʼi te ʼu fua kovi ʼaē ʼe hoko kia nātou ʼuhi ko ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, pea ʼe lagi feala anai ke kamata mahino kia ia ʼaia ʼe ʼi ai tona fihifihia. Neʼe ʼui fēnei e te tōketā ʼe ina ʼiloʼi lelei te faʼahiga tokoni ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu pea mo tonatou famili: “ ʼI taku manatu, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ke fai e te famili, ʼe ko te hoko atu ʼo tanatou ʼu gāue ʼaē ʼe nātou fai māhani. ʼAki te temi, ʼe mahino anai kia ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu ʼe kehekehe ia mo tona famili.”
6. Koteā te ʼu tokoni ʼaē ʼe lelei ki he famili, mo kapau ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu he tahi?
6 Kapau ko he tahi ʼi tokotou famili ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, pea ʼe ʼaoga anai kia koutou te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu, ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, ke maui mālie ai tokotou maʼuli. (Isaia 48:17; 2 Timoteo 3:16, 17) Tou vakaʼi te ʼu pelesepeto ʼaē neʼe tokoni ki te ʼu famili ke nātou lava tauʼi te fihifihia ʼo te ʼinu kava tuʼumaʼu.
7. Kapau ko he tahi ʼi te famili ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, pea ʼe ko te hala ʼa ai?
7 ʼAua naʼa koutou manatu ʼe ko hakotou hala. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE tou tahi ʼamo anai tana kavega,” pea, “ ʼe tou tahi fakatonuhia anai ia kita totonu ia muʼa ʼo te ʼAtua.” (Kalate 6:5; Loma 14:12) ʼE lagi ʼui e ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, ʼe ko te hala ʼo tona famili mo kapau ʼe feiā. Ohage la, ʼe feala ke ina ʼui fēnei: “Kanapaula neʼe koutou agalelei mo ʼau, kanaʼauala ʼe mole ʼau ʼinu.” Kapau ʼe ʼui e ʼihi ʼe tonu te meʼa ʼaē ʼe ina ʼui, pea ʼe ko he fakaloto mālohi ʼaia ke hoko atu tana ʼinu. Kae tatau aipe peʼe tou tau mo he ʼu fihifihia ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga peʼe ʼuhi ko ʼihi, kae ʼe tou tahi ʼamo anai te ʼu hala ʼaē neʼe tou fai, pea ʼe toe feiā pe mo nātou ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu.—Vakaʼi ia Filipe 2:12.
8. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tokoni kia ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, ke sio ki te ʼu fua kovi ʼo tona fihifihia?
8 ʼAua naʼa koutou manatu ʼe tonu ke koutou puipui tuʼumaʼu ia ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu mai te ʼu fua ʼo tana konahia. Ko te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu ʼaenī, ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe ʼita, ʼe toe feala foki ke faka ʼuhiga kia ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu: “Kapau ʼe ke hāofaki ia ia, pea ʼe ke fai liuliuga anai te meʼa ʼaia.” (Tāʼaga Lea 19:19) Koutou tuku ke mahino kia ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, ʼe kovi te meʼa ʼaē ʼe ina fai. Koutou tuku ke ina fakamaʼa te faʼahi ʼaē neʼe ina ʼulihi, peʼe ke ina pāui tona patolo ʼi te uhu ake, ʼi te kua mālama ʼo tona ʼatamai.
ʼE ʼaoga ʼaupito te kau tagata ʼāfea moʼo tokoni ki te ʼu famili ke nātou fakatokatoka tonatou ʼu fihifihia
9, 10. He koʼe ʼe tonu ke tali e te ʼu famili ʼaē ʼe ʼi ai he tahi ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, te tokoni mai ia ʼihi, pea ko te tokoni tāfito fea ʼaē ʼe tonu ke nātou kumi?
9 Koutou tali te tokoni ʼa ʼihi. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 17:17: “Ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ʼofa ia ʼi te temi fuli pe, pea ʼe ko he tēhina ia ʼe tupu ake ʼi te temi ʼaē ʼe ʼi ai he mamahi.” Kapau ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu he tahi ʼi tokotou famili, pea ʼe koutou mamahi. ʼE ʼaoga kia koutou he tokoni, pea ʼaua naʼa koutou fakameʼameʼa ʼi he kole ki hokotou ʼu “kaumeʼa moʼoni” ke nātou tokoni atu kia koutou. (Tāʼaga Lea 18:24) Kapau ʼe koutou fai palalau mo nātou ʼaē ʼe mahino ki te fihifihia ʼaia pe neʼe nātou tau mo te fihifihia ʼaia, ʼe lagi nātou foaki atu anai he ʼu tokoni ʼaoga ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe tonu ke koutou fai, pea mo te meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke koutou fai. Kae ʼe tonu ke koutou fakafuafua lelei te ʼu meʼa ʼaia. Koutou palalau mo nātou ʼaē ʼe koutou falala kiai, kia nātou ʼaē ka gata anai mo nātou takotou “ ʼu palalau ʼaē ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e ʼihi.”—Tāʼaga Lea 11:13.
10 Koutou falala ki te ʼu tagata ʼāfea Kilisitiano. ʼE feala ke tokoni ʼaupito atu kia koutou te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼE ʼiloʼi e te ʼu tagata fakapotopoto ʼaia te Folafola ʼa te ʼAtua pea kua nātou māhani ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu. ʼE feala ke nātou hage “ko he nonoʼaga mokā matagi pea ko he holaʼaga mokā afā, ohage ko he ʼu kiʼi vaitafe ʼi he kele moamoa, ohage ko te malumalu ʼo he maka lahi ʼi he kele ʼe laʼaina fau.” (Isaia 32:2) ʼE puipui e te kau tagata ʼāfea te kokelekasio katoa mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tuʼutāmaki ai, pea ʼe nātou toe fakaloto fīmālieʼi, mo fakaloto mālohiʼi ia nātou takitokotahi, pea mo tokaga fakalelei kia nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu fihifihia. Koutou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu tokoni ʼaē ʼe nātou fai atu kia koutou.
11, 12. Ko ai ʼaē ʼe ina foaki te tokoni ʼaē ʼe lelei tāfito ki te ʼu famili ʼaē ʼe ʼi ai he tahi ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, pea ʼe foaki feafeaʼi te tokoni ʼaia?
11 Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ko takotou kole kia Sehova ke ina foaki atu tona mālohi. ʼE fakaloto fīmālieʼi tatou e te Tohi-Tapu heʼe ina ʼui fēnei: “Ko Sehova ʼe ōvi kia nātou ʼaē ʼe lavea tonatou loto; pea ʼe ina hāofaki ia nātou ʼaē ʼe taʼomia tonatou laumālie.” (Pesalemo 34:18) Kapau ʼe koutou lotomamahi peʼe koutou loto taʼomia ʼuhi ko te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tupu mai ia ia ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, pea ʼe tonu ke koutou ʼiloʼi ko “Sehova ʼe ōvi atu” kia koutou. ʼE mahino kia ia ʼe faigataʼa tokotou maʼuli faka famili.—1 Petelo 5:6, 7.
12 Ko takotou tui ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e Sehova ʼi tana Folafola, ʼe feala ke tokoni atu kia koutou ke koutou kātakiʼi takotou tuʼania. (Pesalemo 130:3, 4; Mateo 6:25-34; 1 Soane 3:19, 20) ʼAki te ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te fakaʼaoga ʼo tana ʼu pelesepeto, ʼe koutou maʼu ai anai te tokoni ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua, pea ʼe feala ke ina foaki atu te “mālohi ʼaē ʼe laka age ʼi te mālohi māhani” moʼo tokoni atu kia koutou ʼi te ʼaho fuli.—2 Kolonito 4:7.b
13. Koteā te lua fihifihia ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki te ʼu famili tokolahi?
13 ʼE feala ke hoko ʼaki te ʼinu kava fakavale he tahi fihifihia ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki te ʼu famili tokolahi—ko te agamālohi ʼi te loto fale.
TE KOVI ʼO TE AGAMĀLOHI ʼI TE LOTO FALE
14. Neʼe kamata ʼanafea te agamālohi ʼi te famili, pea e feafeaʼi ʼi te temi nei?
14 Ko te ʼuluaki agamālohi ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia ʼo te tagata neʼe ko te agamālohi ʼi te famili, neʼe hoko ʼi te tautēhina ko Kaino pea mo Apele. (Senesi 4:8) Talu mai ai, kua lahi te ʼu agamālohi ʼe hoko ʼi te ʼu loto fale. ʼE tā e te tagata tona ʼohoana, ʼe agatuʼu te fafine ki tona ʼohoana, ʼe tāmateʼi e te ʼu mātuʼa tanatou ʼu fānau, pea ko te ʼu fānau ʼaē kua lalahi, ʼe nātou gaohi koviʼi tanatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa.
15. ʼE malave feafeaʼi te agamālohi ʼi te loto fale ki he famili katoa?
15 Ko te ʼu fua kovi ʼo te agamālohi ʼaē ʼe hoko ʼi he loto fale, ʼe mole gata ʼaki pe he ʼu lavea fakasino. Neʼe ʼui fēnei e te fafine neʼe tā e tona ʼohoana: “ ʼE tonu ke koutou tauʼi takotou manatu ʼaē ʼe ko hakotou hala, pea mo tauʼi tokotou ufiufi. ʼE ʼi ai te ʼu uhu, ʼe mole koutou fia mavae ai ʼi tokotou palepale, ʼo koutou fakaʼamu ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼe ko he moemisi pe ia.” Ko te ʼu tamaliki ʼaē ʼe nātou sio ki te agamālohi peʼe tā nātou, ʼe lagi nātou agamālohi anai mokā nātou lalahi ake pea mo nātou faʼufaʼu honatou famili.
16, 17. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te agamālohi ʼaē ʼe lave ki te loto, pea ʼe koteā tona fua ki te famili?
16 Ko te agamālohi ʼi te loto fale ʼe mole gata pe ki te gaohi koviʼi ʼi te faʼahi fakasino. ʼI ʼihi temi ʼe fai ʼaki te ʼu palalau. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 12:18: “ ʼE ʼi ai ia ia ʼaē ʼe palalau vale ohage ko he tā ʼaki he heletā.” Ko te ʼu “tā” ʼaia ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te agamālohi ʼi te loto fale, ʼe kau kiai te ʼu tauvele, mo te ʼu pākalaga, pea mo te valoki tuʼumaʼu, mo te ʼu fakalainoa, pea mo te agamālohi fakasino. Ko te ʼu lavea ʼo te agamālohi ʼaē ʼe lave ki te loto ʼe mole tou sio kiai, pea ʼe mole tokagaʼi e te hahaʼi.
17 Ko te faʼahi ʼaē ʼe kovi tāfito ʼe ko te gaohi koviʼi ʼo te fānau—tonatou valoki tuʼumaʼu pea mo te fakalainoaʼi ʼo tonatou ʼu fealagia, tonatou poto, peʼe ko tonatou ʼuhiga. Ko te agakovi ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼe feala ke ina maumauʼi te falala ʼa te tamasiʼi. ʼE moʼoni, ʼe tonu ke fakatonutonuʼi te fānau fuli. Kae ʼe fakatotonu fēnei e te Tohi-Tapu ki te ʼu tāmai: “ ʼU tāmai, ʼaua naʼa koutou fakatupu ʼita ki takotou ʼu fānau, ke ʼaua naʼa nātou lotovaivai ai.”—Kolose 3:21.
TE MEʼA ʼAĒ ʼE TONU KE FAI KE MOLE HOKO TE AGAMĀLOHI
Ko te taumatuʼa Kilisitiano ʼaē ʼe nā feʼofaʼaki mo fefakaʼapaʼapaʼaki, ʼe nā foimo fakatokatoka tonā ʼu fihifihia
18. ʼE kamata ʼifea te agamālohi ʼi te loto fale, pea koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu moʼo fakagata te agamālohi ʼaia?
18 Ko te agamālohi ʼi te loto fale ʼe kamata ʼi te loto pea mo te ʼatamai; koia ʼe fakalogo tatatou aga ki te faʼahiga manatu ʼaē ʼe tou maʼu. (Sake 1:14, 15) Moʼo fakagata te agamālohi, ʼe tonu ke fetogi e ia ʼaē ʼe agamālohi tana faʼahiga fakakaukau. (Loma 12:2) ʼE feala koa ke fai te faʼahi ʼaia? Ei. ʼE maʼu e te Folafola ʼa te ʼAtua te mālohi ʼaē ke ina fetogi te hahaʼi. ʼE feala ke ina toʼo, peʼe ina holoʼi te ʼu manatu fakatupu tuʼutāmaki, ʼaē ʼe hage ko “he ʼu tule mālohi.” (2 Kolonito 10:4; Hepeleo 4:12) ʼE feala ke tokoni te ʼatamai mālama ʼo te Tohi-Tapu ke hoko he fetogi katoa ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fia kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou.—Efesi 4:22-24; Kolose 3:8-10.
19. ʼE tonu ke faka ʼuhiga feafeaʼi e he Kilisitiano tona ʼohoana, pea mo ina gaohi feafeaʼi?
19 Te faʼahiga gaohi ʼo tokotou ʼohoana. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼE tonu ke ʼofa [te hahaʼi] tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu.” (Efesi 5:28) ʼE toe ʼui e te Tohi-Tapu ʼe tonu ki te tagata ʼohoana ke ina “faka maʼuhigaʼi tona ʼohoana ohage ko he ipu ʼe vaivai age.” (1 Petelo 3:7) ʼE fakatotonu ki te ʼu fafine ʼohoana ke nātou “ ʼofa ki tonatou ʼohoana” pea mo “fakaʼapaʼapa loloto” kia nātou. (Tito 2:4; Efesi 5:33) ʼE mahino ia ʼe mole feala anai ke ʼui ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana, mo kapau ʼe ina tā peʼe ina tauveleʼi. Pea ʼe mole feala ke tou ʼui ki he fafine ʼe ʼofa moʼoni ki tona ʼohoana pea mo fakaʼapaʼapa ki ai, mo kapau ʼe ina munaʼi, mo manukinukiʼi, peʼe ina fakatonutonuʼi tuʼumaʼu ia ia.
20. Ko ai ʼaē ʼe ina fakamaʼua ki te ʼu mātuʼa ke nātou gaohi fakaleleiʼi tanatou fānau, pea he koʼe ʼe mole tonu ke maʼu e te ʼu mātuʼa he ʼu ʼamanaki ʼe mole fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo tanatou fānau?
20 Koutou maʼu he manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo takotou fānau. ʼE tāu mo te fānau ke ʼofainaʼi pea mo gaohi fakaleleiʼi nātou e tanatou ʼu mātuʼa. ʼE ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua ko te ʼu fānau ʼe ko “he tofiʼa mai ia Sehova” pea ʼe ko “he fakapale.” (Pesalemo 127:3) ʼE ko he maʼua ʼo te ʼu mātuʼa ia muʼa ʼo Sehova, ke nātou gaohi fakaleleiʼi te tofiʼa ʼaia. ʼE talanoa te Tohi-Tapu ki “te ʼu agaaga ʼo te kiʼi tamasiʼi” pea mo te “agavale” ʼo nātou liliki. (1 Kolonito 13:11; Tāʼaga Lea 22:15) ʼE mole tonu ke punamaʼuli te ʼu mātuʼa mo kapau ʼe mole faʼa aga fakapotopoto tanatou fānau. Ko te kau tūpulaga ʼe mole ko he ʼu hahaʼi lalahi. ʼE tonu ke mulimuli te ʼu mātuʼa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te tamasiʼi, ke ʼalutahi mo tona taʼu, tona ʼaluʼaga ʼi te famili, pea mo tona poto.—Vakaʼi ia Senesi 33:12-14.
21. ʼO mulimuli ki te manatu ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi tatatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa, pea mo tou gaohi feafeaʼi ia nātou?
21 Takotou manatu ʼo ʼuhiga mo takotou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa. ʼE ʼui fēnei ia Levitike 19:32: “ ʼE tonu anai ke ke tuʼu ki ʼoluga ia muʼa ʼo te ʼu ʼulu hina, pea ʼe tonu anai ke ke fakaʼapaʼapa kia ia ʼaē kua matuʼa.” Neʼe fakaʼapaʼapa te Lao ʼa te ʼAtua pea mo ina faka maʼuhigaʼi te hahaʼi matutuʼa. ʼE lagi faigataʼa te faʼahi ʼaia mokā hage ʼe lahi fau te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e tatatou ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa, peʼe lagi tuai tanatou fakakaukau ʼuhi ko tonatou mahamahaki. Kae ʼe fakamanatuʼi ki te fānau ke “nātou foaki ʼi te temi fuli pe ki tanatou ʼu mātuʼa . . . , te totogi ʼaē ʼe tāu mo nātou.” (1 Timoteo 5:4) ʼE faka ʼuhiga e te faʼahi ʼaia ke koutou faka maʼuhigaʼi pea mo fakaʼapaʼapa kia nātou, ʼo lagi koutou tokakaga kia nātou ʼi te faʼahi fakakoloa. Ko te gaohi koviʼi ʼo te ʼu mātuʼa ʼaē kua matutuʼa ʼi te faʼahi fakasino peʼe ʼi te tahi age faʼahi, ʼe fakafeagai ʼaupito ki te aga ʼaē ʼe fakatotonu mai e te Tohi-Tapu ke tou fai.
22. Koteā te kalitate ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito moʼo tauʼi ia te agamālohi ʼaē ʼe hoko ʼi te loto fale, pea ʼe tou lava gāueʼi feafeaʼi te kalitate ʼaia?
22 Koutou maʼu te loto lolomi. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 29:11: “Ko te tagata vale ʼe ina faka haʼu fuli ki tuʼa tona laumālie, kae ko te tagata poto ʼe ina taupau ke tokanoa ʼo aʼu ki tona gataʼaga.” ʼE lava feafeaʼi hakotou lolomi tokotou ʼatamai? ʼAua naʼa koutou tuku ke tupu ia koutou te loto ʼita, kae ke koutou fakatokatoka fakavilivili tokotou ʼu fihifihia. (Efesi 4:26, 27) Koutou ʼolo ki he tahi faʼahi mo kapau ʼe koutou logoʼi ʼe mole kei feala hakotou tātāʼofi. Koutou faikole ke fakatupu ia koutou e te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua te loto lolomi. (Kalate 5:22, 23) Ko te haʼele peʼe ko te faigaoʼi ʼe tokoni atu anai kia koutou ke koutou tātāʼofi te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou logoʼi ʼi tokotou loto. (Tāʼaga Lea 17:14, 27) Koutou faiga ke koutou “tuai ʼi te ʼita.”—Tāʼaga Lea 14:29.
ʼE TONU KOA KE KOUTOU MAVETE PEʼE KE KOUTOU NONOFO FAKATAHI?
23. Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko ki he Kilisitiano ʼi te kokelekasio ʼe ʼita tuʼumaʼu pea mo ina tā tona famili, kae mole fakahemala?
23 ʼI te ʼu aga ʼaē ʼe koviʼia e te ʼAtua, ʼe kau kiai “te ʼu fehiʼa, te fefihiʼaki, . . . te ʼu ʼita kovi” pea ʼe ina ʼui, ko “nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼaia ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (Kalate 5:19-21) Koia, ko he tahi ʼe ina ʼui ʼe ko he Kilisitiano kae ʼe ʼita tuʼumaʼu pe, ʼo lagi ina tā tona ʼohoana pe ko tana fānau, pea mole fakahemala, pea ʼe feala ke fakamavae ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. (Vakaʼi ia 2 Soane 9, 10.) Ko te faʼahiga fai ʼaia ʼe ina taupau te maʼa ʼo te kokelekasio mai te ʼu hahaʼi agamālohi.—1 Kolonito 5:6, 7; Kalate 5:9.
24. (a) Koteā te puleʼaki ʼaē ʼe feala ke fai e te ʼu fafine ʼohoana ʼaē ʼe gaohi koviʼi? (b) Koteā te tokoni ʼaē ʼe feala ke foaki e te ʼu kaumeʼa pea mo te kau tagata ʼāfea ki he fafine ʼohoana ʼe gaohi koviʼi, kae koteā ʼaē ʼe mole tonu ke nātou fai?
24 E feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe tā māhani nātou e tonatou ʼohoana agamālohi, pea mo hā mai ʼe mole fetogi anai? Neʼe fili e ʼihi ke nātou nonofo mo tonatou ʼohoana ʼaē ʼe agamālohi. Kae neʼe fili e ʼihi ke nātou mavete, ʼi tanatou sio ʼaē ʼe nātou tuʼutāmaki anai ʼi te faʼahi fakasino, mo te faʼahi fakaʼatamai, pea mo te faʼahi fakalaumālie—peʼe lagi feala ke nātou mate ai. ʼE ʼa kita takitokotahi pe te fili ia muʼa ʼo Sehova te meʼa ʼaē ʼe kita loto kiai. (1 Kolonito 7:10, 11) Ko he ʼu kaumeʼa lelei, pe ko he ʼu kāiga, pe ko te kau tagata ʼāfea, ʼe lagi nātou fia tokoni anai, kae ʼe mole tonu ke nātou fakalotoʼi ia ia ʼaē neʼe gaohi koviʼi, ke ina filifili te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tala age ke ina fai. ʼE ʼa ia tokotahi te fai ʼo te tonu ʼaia.—Loma 14:4; Kalate 6:5.
TE FAKAʼOSI ʼO TE ʼU FIHIFIHIA ʼAĒ ʼE FAKATUPU KOVI
25. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te famili?
25 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatapuʼi ai e Sehova ia Atama mo Eva, neʼe mole ina fakatuʼutuʼu ke mavetevete te ʼu famili ʼuhi ko te ʼu fihifihia, ohage ko te ʼinu kava tuʼumaʼu peʼe ko te agamālohi. (Efesi 3:14, 15) Neʼe fakatuʼutuʼu te famili, ke maʼu ai te ʼofa pea mo te tokalelei, pea mo maʼu ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi ʼo te fakakaukau pea mo te faʼahi fakalaumālie. Kae ʼaki te agahala, neʼe mole tuai te fakahaʼuhaʼu ʼaē ʼo kovi ʼo te maʼuli faka famili.—Vakaʼi ia Tagata Tānaki 8:9.
26. Koteā te ka haʼu ʼaē ʼe fakatalitali kiai ia nātou ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua e Sehova?
26 Meʼa fakafiafia foki, he ko Sehova ʼe mole heʼeki ina fetogi tana fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te famili. ʼE ina fakapapau mai ʼe ina fakahū anai te hahaʼi ki he mālama foʼou, ʼe “nonofo [ai] anai [te hahaʼi] ʼi te fīmālie, pea ʼe mole toe ʼi ai anai he tahi ʼe ina fakatete ia nātou.” (Esekiele 34:28) ʼI te temi ʼaia, ko te ʼinu kava tuʼumaʼu, te agamālohi ʼi te loto fale, pea mo te tahi ʼu fihifihia ʼaē ʼe fakatupu kovi ki te ʼu famili ʼi te temi ʼaenī, ʼe liliu anai ko he ʼu meʼa ʼāfea. ʼE malimali anai te hahaʼi, ʼo mole kei matataku peʼe nātou lotomamahi, he kua nātou “fiafia moʼoni . . . ʼi te mahu ʼo te tokalelei.”—Pesalemo 37:11.
a Logope la ʼe tou talanoa ʼi henī ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu, kae ʼe toe faka ʼuhiga pe foki te ʼu pelesepeto ʼaenī ki he fafine.
b ʼI te tahi ʼu fenua, moʼo faitoʼo te ʼu faʼahiga hahaʼi ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼu fale mahaki mo te ʼu lopitali, pea mo te ʼu polokalama ʼe fakatuʼutuʼu moʼo tokoni tāfito kia nātou ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu pea mo tonatou ʼu famili. ʼE ʼa tatou takitokotahi te vakaʼi peʼe tou fakaʼaogaʼi anai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia peʼe kailoa. ʼE mole foaki e te Sosiete Watch Tower he faʼahiga faitoʼo ke koutou fakaʼaogaʼi. Kae ʼe tonu ke koutou tokakaga mokā koutou kumi tokoni, ke ʼaua naʼa koutou kau ki he ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.