‘Ko Te ʼu Laugutu ʼo Te Moʼoni ʼe Tuʼumaʼu Anai’
OHAGE ko he kiʼi afi ʼe feala ke ina tutu pea mo molehi he vao matuʼa katoa, ʼe feala ki te meʼa ʼaia ke ina maumauʼi te maʼuli ʼo he tahi. ʼE feala ke kona, kae ʼe toe feala pe ke hage ko “he ʼakau ʼo te maʼuli.” (Tāʼaga Lea 15:4) ʼE fakalogo kia ia te maʼuli pea mo te mate. (Tāʼaga Lea 18:21) ʼE ko te mālohi ʼaia ʼe maʼu e te kiʼi koga veliveli ʼo totatou sino, ko totatou ʼalelo, ʼaē ʼe feala ke ina ʼulihi te sino katoa. (Sakopo 3:5-9) ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou tokakaga ki totatou ʼalelo.
ʼI te lua koga ʼo te kapite 12 ʼo te tohi ʼo Tāʼaga Lea ʼi te Tohi-Tapu, ko te Hau ko Salomone ʼo te Iselaele ʼāfea ʼe ina foaki he tokoni ʼaoga ke feala hatatou popoto ʼi te lolomi ʼo tatatou ʼu palalau. ʼAki he ʼu tāʼaga lea nounou kae ʼaoga ʼaupito, ʼe fakahā e te hau poto ʼaia ʼe feala ke malave tatatou ʼu palalau ki te hahaʼi pea ʼe ʼiloʼi tāfito ai te ʼulugaaga ʼo ia ʼaē ʼe ina fai te ʼu palalau ʼaia. Ko te ʼu tokoni ʼaē neʼe fai e Salomone ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua, ʼe maʼuhiga kia ia ʼaē ʼe ina fia ‘leʼoleʼo te matapā ʼo tona ʼu laugutu.’—Pesalemo 141:3.
‘Te Agahala ʼAē ʼe Ina Fakatō Ki Te Hele’
ʼE ʼui fēnei e Salomone: “ ʼAki te agahala ʼo te ʼu laugutu ʼe tō te tagata agakovi ki te hele, kae ko te agatonu ʼe hāo mai te lotomamahi.” (Tāʼaga Lea 12:13) Ko te loi ʼe ko te agahala ʼo te ʼu laugutu, pea ko ia ʼaē kua māhani ʼi te loi, ʼe liliu ko hana hele ʼe ina fakaiku ki te mate. (Apokalipesi 21:8) Ko te aga fakakākā ʼe hage ia ko he ʼaluʼaga faigafua maʼa he tahi ke mole fakatūʼa peʼe ke hāo mai he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole ina leleiʼia. Kae ka kamata loi he tahi ʼe mole hoko atu anai koa tana loi? Ohage pe ko he tahi ʼe kamata gaoʼi ʼaki he falā veliveli, kae ʼe ina faiga ke ina maʼu he foʼi falā lahi ʼuhi ko te falā ʼaē kua puli ʼi tana gaoʼi, ʼo toe feiā pe, ko ia ʼaē ʼe loi ʼe faifai pea loi tuʼumaʼu.
Tahi ʼaē meʼa, ko te agahala ʼo te ʼu laugutu ʼe ina fakatō he tahi ki te hele, heʼe ko ia ʼaē ʼe loi ki te hahaʼi ʼe feala pe ki ʼamuli ke loi kia ia totonu. Ohage la, ko ia ʼaē ʼe loi ʼe faigafua pe hana manatu ʼe ina maʼu hona toe ʼatamai lahi pea mo poto, kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni ʼe mole lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼiloʼi. ʼE kamata maʼuli ai ʼi te loi. ʼI tona fakahagatonu, “neʼe agamālū fau kia ia, ki ʼona mata totonu, ke ina maʼu tana hala ke fehiʼa kiai.” (Pesalemo 36:2) ʼE liliu te loi ko he hele. Kae ki te agatonu, ʼe mole hoko anai kia ia te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia. Tatau aipe peʼe nofo ʼi te faigataʼaʼia, kae ʼe mole loi anai ia.
‘Te Fua ʼAē ʼe Fakafiafia’
ʼE fai e te ʼapositolo ko Paulo te fakatokaga ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou faihala: ʼe mole feala ke kākāʼi te ʼAtua. ʼIo, ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, ʼe ko te meʼa pe ʼaia ʼaē ka ina utu anai.” (Kalate 6:7, MN ) ʼE mahino papau ia ʼe faka ʼuhiga te pelesepeto ʼaia ki tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu gāue. ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Mai te fua ʼo te gutu ʼo te tagata ʼe fakamākona ʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei, pea ko te meʼa ʼaē ʼe fai anai e te ʼu nima ʼo te tagata ʼe toe liliu mai anai kia ia.”—Tāʼaga Lea 12:14.
Ko te gutu ʼaē ʼe ina “tala te poto,” ʼe ina fakatupu te fua ʼaē ʼe fakamākona. (Pesalemo 37:30) Ke poto he tahi ʼe tonu ke ina maʼu te ʼatamai mālama, pea ʼe mole he tagata ʼe ina maʼu te poto katoa. Ko te hahaʼi fuli pe ʼe tonu ke nātou fakalogo ki te ʼu tokoni lelei pea mo nātou mulimuli kiai. ʼE ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko te ala ʼo te vale ʼe totonu ki tona ʼu mata, kae ko ʼaē ʼe fakalogo ki te tokoni ʼe poto ia.”—Tāʼaga Lea 12:15.
ʼE foaki mai e Sehova te ʼu tokoni poto ʼaki tana Folafola pea mo tana kautahi, ʼo ina fakaʼaogaʼi te ʼu tohi ʼaē ʼe tufa e “te kaugana agatonu mo fakapotopoto.” (Mateo 24:45; 2 Timoteo 3:16) ʼE ko he aga fakavale hatatou fakafisi ki te tokoni ʼaē ʼe lelei kae tou haga mulimuli pe tatou ki te meʼa ʼaē ʼe tou manatu kiai! ʼE tonu ke tou “vave ʼi te fagono” mokā tokoni mai ia Sehova, “ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi te ʼatamai mālama ki te tagata,” ʼo ina fakaʼaogaʼi tana kautahi moʼo faka felogoi mo tatou.—Sakopo 1:19; Pesalemo 94:10.
ʼE tali feafeaʼi e ia ʼaē ʼe poto pea mo ia ʼaē ʼe vale mokā ʼe laukoviʼi peʼe fatufatuʼi ia nāua? ʼE tali fēnei e Salomone: “ ʼE ko ia ʼaē ʼe vale ʼaē ʼe ina fakahā tona ʼita ʼi te ʼaho pe ʼaia, kae ko te tagata poto ʼe ina ʼuʼufi te fakaufiufi.”—Tāʼaga Lea 12:16.
Mokā palalau kovi he tahi kia ia, pea ko ia ʼaē ʼe vale ʼe ina foimo tali ʼita atu aipe—“ ʼi te ʼaho pe ʼaia.” Kae ko ia ʼaē ʼe poto, ʼe ina kole ki te ʼAtua tona laumālie ke feala hana maʼuliʼi te loto lolomi. ʼE ina toʼo he temi ke metitasio ki te tokoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua, pea mo fakakaukauʼi ʼaki he loto fakafetaʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Kia ia ʼaē ʼe ina paki koe ʼi tou kauʼahe mataʼu, toe fulihi atu ki ai te tahi kauʼahe.” (Mateo 5:39, MN ) ʼI tana mole loto ʼaē ke ina “liufaki ki he tahi te kovi moʼo fetogi ʼaki te kovi,” ko ia ʼaē ʼe poto ʼe ina tāʼofi tona ʼu laugutu ke mole ina fai he ʼu palalau neʼe mole ina fakakaukauʼi. (Loma 12:17, MN ) ʼO toe feiā aipe, ka tou ʼuʼufi he aga fakaufiufi neʼe fai mai kia kita, ʼe tou tekeʼi te ʼu fihi.
‘Te ʼAlelo ʼAē ʼe Ina Fakamālōlō’
Ko te agahala ʼo te ʼu laugutu ʼe feala ke toe fua kovi ʼi te faʼahi ʼo te lao. ʼE ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko ia ʼaē ʼe ina fakahā te agatonu ʼe ina tala anai te meʼa ʼaē ʼe totonu, kae ko te fakamoʼoni loi, [ʼe ina tala anai] te kākā.” (Tāʼaga Lea 12:17) Ko ia ʼaē ʼe fakamoʼoni ʼaki te moʼoni ʼe ina fakahā te agatonu heʼe feala hatatou falala ki ai pea mo moʼoni tana fakamatala. ʼE lagolago tana ʼu palalau ki te fakahoko ʼo te faitotonu. Kae ʼi te tahi faʼahi, ko te fakamoʼoni loi ʼe fonu ʼi te kākā, pea ʼe lagolago ki te ʼu tonu hala ʼaē ka fai anai e he telepinale.
ʼE toe hoko atu fēnei e Salomone: “ ʼE ʼi ai ia ia ʼaē ʼe palalau kae mole fakakaukau ohage ko he hukiʼi ʼaki he heletā, kae ko te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ko he fakamālōlō ia.” (Tāʼaga Lea 12:18) ʼE feala ki te ʼu palalau ke nātou hukiʼi ohage ko he heletā, ʼo ina maumauʼi he ʼu fakakaumeʼa pea mo fakatupu maveuveu. Peʼe feala ki te ʼu palalau ke lelei pea mo fakafiafia, ʼo taupau he ʼu fakakaumeʼa. Pea ko te toʼo ʼo he ʼu higoa fakahuahua, mo te kalaga, mo te fatufatu tuʼumaʼu, pea mo te ʼu laukovi, ʼe fakaloto mamahi ohage ko he hukiʼi ʼaki he heletā. ʼE lelei age ke tou fakatokatoka te ʼu hala neʼe tou fai, ʼo tou fai he ʼu palalau ʼe fakaloto fīmālie, pea mo tou fai he fakalelei fakamalotoloto.
ʼI te ʼu temi faigataʼa ʼaenī ʼe tou maʼuʼuli ai, ʼe mole fakapunamaʼuli te “loto lavea” pea mo te “taʼomia [ʼo te] laumālie” ʼa te tokolahi. (Pesalemo 34:18) Ka tou “fai he ʼu palalau fakaloto fīmālie ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi,” pea mo tou “lagolago kia nātou ʼe vaivavai,” ʼe mole tou fakaʼaogaʼi koa la te mālohi ʼo tatatou ʼu palalau moʼo fai ʼaki he fakamālōlō? (1 Tesalonika 5:14, MN ) ʼE moʼoni, ko he ʼu palalau agalelei ʼe feala ke ina fakaloto mālohiʼi te kau tūpulaga ʼaē ʼe nātou tauʼi te ʼu fakaneke ʼaē ʼe nātou tuʼutāmaki ai. Ko he ʼu palalau agalelei ʼe feala ke ina fakafimālieʼi te hahaʼi matutuʼa ke nātou logoʼi ʼe nātou ʼaoga pea mo ʼofainaʼi. Ko he ʼu palalau ʼofa ʼe ina fakafiafia moʼoni ia nātou ʼaē ʼe mahahaki. Māʼia mo he tokoni ʼe faigafua age hona tali mo kapau ʼe fai “ ʼaki he agamālū.” (Kalate 6:1, MN ) Pea ko ia ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi tona ʼalelo moʼo tala te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ki te hahaʼi ʼaē ʼe fakalogo, ʼe mahino ia ʼe ina fai he fakamālōlō.
‘Te Laugutu ʼAē ʼe Tuʼumaʼu’
ʼE fakaʼaogaʼi tahi e Salomone te kupu “laugutu” pea mo te kupu “ ʼalelo,” pea ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ko te laugutu ʼo te moʼoni ʼaē ʼe tuʼumaʼu anai ʼo talu ai, kae ko te ʼalelo ʼo te loi ʼe tuʼu ʼi he kiʼi temi noa.” (Tāʼaga Lea 12:19) Ko te kupuʼi palalau “te laugutu ʼo te moʼoni,” ʼi te faka Hepeleo ʼe mole ʼui ko te ʼu laugutu ʼo te moʼoni pea ʼe mole ina tala pe ia te moʼoni. Ohage ko tona ʼui ʼi te tohi, ʼe faka ʼuhiga ki he ʼu palalau ʼe tologa pea ʼe feala hatatou falala kiai. ʼE toe ʼui fēnei e te tohi ʼaia: “Ko te ʼu palalau ʼaē ʼe maʼu ai te ʼu faʼahi ʼaia ʼe tuʼumaʼu anai . . . ʼo talu ai, heʼe feala anai ke tou falala kiai, kae mole hage ko te ʼalelo ʼaē ʼe loi . . . ʼaē ʼe feala ke kākā ʼi he temi kae ʼe mole feala ke tonuhia mokā ʼahiʼahiʼi.”
ʼE ʼui fēnei e te hau poto: “Ko te kākā ʼe ʼi te loto ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu te kovi, kae ko nātou ʼaē ʼe nātou fai tokoni ki te tokalelei, ʼe ko te fiafia.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “ ʼE mole hoko anai he meʼa ʼe kovi ki te tagata faitotonu, kae ko te kau agakovi ʼe nātou fonu moʼoni anai ʼi te malaʼia.”—Tāʼaga Lea 12:20, 21.
Ko nātou ʼaē ʼe nātou fakatuʼutuʼu te kovi ʼe feala ke nātou fakaloto mamahi he tahi. ʼI te tahi faʼahi, ko nātou ʼaē ʼe nātou fai tokoni ki te tokalelei, ʼe nātou fiafia he neʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe totonu. ʼE nātou toe fiafia ʼi te sio ki tona ʼu fua lelei. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua, heʼe “ko te ʼu laugutu ʼo te loi ʼe ko he meʼa ʼe fehiʼa kiai ia Sehova, kae ko nātou ʼaē ʼe gāue ʼaki te faitotonu ʼe fiafia ai.”—Tāʼaga Lea 12:22.
‘Te ʼu Palalau ʼAē ʼe Nātou ʼUʼufi Te ʼAtamai Mālama’
ʼI tana fakamatala te tahi faʼahi ʼaē ʼe kehekehe ai ia ia ʼaē ʼe tokaga ki tana ʼu palalau pea mo ia ʼaē ʼe mole tokaga kiai, ʼe ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko te tagata poto ʼe ina ʼuʼufi te ʼatamai, kae ko te loto ʼo te kau vavale ʼe ina tala te vale.”—Tāʼaga Lea 12:23.
Ko te tagata ʼaē ʼe poto, peʼe loto tokaga, ʼe ina ʼiloʼi te temi ʼaē ʼe tonu ai ke palalau pea mo te temi ʼaē ʼe mole tonu ai ke palalau. ʼE ina ʼuʼufi te ʼatamai mālama ʼo ina tāʼofi ia ia ke mole ina fakahāhā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼiloʼi. ʼE mole faka ʼuhiga leva ʼe ina fufū tuʼumaʼu pe tona poto. Kae ʼe fakapotopoto mokā ina fakahā. Kae ko te tagata ʼaē ʼe vale ʼe hoko palalau pea ʼe ina fakahā ai tona ʼuhiga vale. Koia ʼaua naʼa tou palalau fau pea ke ʼaua naʼa laupisi totatou ʼalelo.
ʼE hoko atu e Salomone ʼo ina fakahā lelei te kehekehe ʼo ia ʼaē ʼe faʼa gāue pea mo ia ʼaē ʼe piko. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te nima ʼo nātou ʼaē ʼe faʼa gāue, ʼe ko ia ʼaē ka pule anai, kae ko te nima ʼaē ʼe piko ʼe lelei pe anai ki te gāue fakapōpula.” (Tāʼaga Lea 12:24) Ko ia ʼaē ʼe gāue kinakina ʼe feala ke ina hikihiki tona totogi pea ʼe feala ke ina fakatuʼu hana matani gāue, kae ko te piko ʼe liliu ʼo gāue popūla. ʼE ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu: “ ʼAki te temi, ʼe liliu anai ia ia ʼaē ʼe piko ko te kaugana ʼo ia ʼaē ʼe faʼa gāue.”
‘Te Palalau ʼAē ʼe Fakafiafia’
ʼE toe talanoa te hau ko Salomone ʼo ʼuhiga mo te palalau, heʼe ʼi ai te faʼahi neʼe ina tokagaʼi ʼi te loto ʼo te tagata. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te tuʼania ʼi te loto ʼo he tagata, ʼe ina faka mafasia tona loto, kae ko he palalau lelei, ʼe ko he meʼa fakafiafia.”—Tāʼaga Lea 12:25.
ʼE lahi te lotohoha pea mo te tuʼania ʼe feala ke lotomamahi lahi ai he tahi. Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼo fakamaʼamaʼa te mamahi pea mo fakafiafia te loto, ʼe ko he ʼu palalau lelei ʼe fakaloto mālohi ʼe fai mai e he tahi ʼe lotomahino. Kae ʼe ʼiloʼi feafeaʼi anai e ʼihi te lahi ʼo totatou lotohoha mo kapau ʼe mole tou fakahā pea mo tou palalau kiai? Ei, ka tou lotohoha, pea ʼe tonu ke tou palalau ki he tahi ʼe lotomahino pea mo feala ke tokoni mai. Tahi ʼaē meʼa, ko nātou ʼaē ʼe nātou palalau ki te ʼu meʼa ʼo tonatou loto, ʼe nātou fakamaʼamaʼa ai tanatou loto tuʼania. Koia, ʼe lelei ke tou palalau ki tokita ʼohoana, peʼe ko he tahi ʼi totatou famili, peʼe ko he kaumeʼa ʼe loto manavaʼofa pea mo manatu fakalaumālie.
ʼE ʼi ai koa he ʼu palalau fakaloto mālohi ʼe lelei age ʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu? Koia ʼe tonu ke tou fakaōvi ki te ʼAtua ʼo tou metitasio ʼaki he loto fakafetaʼi ki tana Folafola. ʼE mahino ia ko te metitasio ʼaia ʼe ina foaki anai he fiafia ki te loto ʼo ia ʼaē ʼe hoha, pea mo fakaloto fīmālie ia ia ʼaē ʼe lotomamahi. ʼE fakamoʼoni kiai te tagata fai pesalemo, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te lao ʼa Sehova ʼe haohaoa, ʼo ina fakamaʼuli te nefesi. Ko te fakamanatu ʼa Sehova ʼe tāu mo te falala, ʼo ina fakaliliu ʼo poto ia ia ʼaē ʼe mole heʼeki fakapotopoto. Ko te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼe totonu, ʼo nātou fakafiafia te loto; ko te fakatotonu ʼa Sehova ʼe maʼa, pea ʼe ina fakagigila te ʼu mata.”—Pesalemo 19:7, 8.
Te Ala ʼAē ʼe Maʼu Ai Te Fakapale
ʼI tana fakakehekeheʼi te ala ʼo ia ʼaē ʼe faitotonu pea mo ia ʼaē ʼe agakovi, ʼe ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko ia ʼaē ʼe agatonu ʼe ina vakavakaʼi te faʼahi ʼaē ʼe kai ai, kae ko te ala ʼo te kau agakovi ʼe ina fakahēʼia nātou.” (Tāʼaga Lea 12:26) Ko ia ʼaē ʼe agatonu ʼe tokaga ki te faʼahi ʼaē ʼe kai ai, ko tona faka ʼuhiga ʼe ina filifili te hahaʼi ʼaē ka fakatahi mo ia pea mo tona ʼu kaumeʼa. ʼE ina filifili fakapotopoto ia nātou, ʼo mole fakatahi mo nātou ʼaē ʼe fakatupu tuʼutāmaki. ʼE mole feiā te kau agakovi, heʼe nātou fakafisi ki te ʼu tokoni pea ʼe nātou mulimuli pe nātou ki tonatou ala. ʼE nātou kākāʼi ia nātou, pea mo nātou hēʼia.
Pea ʼe fakahā e te Hau ko Salomone te kehekehe ʼo ia ʼe piko pea mo ia ʼe faʼa gāue ʼi te tahi faʼahiga ʼaluʼaga. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te piko ʼe mole ina kapu anai maʼa koutou he manu ke kai, kae ko te tagata faʼa gāue ʼe ko te koloā maʼuhiga ʼo te tagata.” (Tāʼaga Lea 12:27) Ko “te tagata ʼaē ʼe piko” ʼe mole ʼalu ʼo kapu te manu ʼaē ʼe ina fia kai peʼe “mole ina fakapaku.” (New International Version) Koia, ʼe mole feala ke ina fakaʼosi te gāue ʼaē neʼe ina kamata. ʼI te tahi age faʼahi, ko te faʼa gāue ʼe ʼalutahi mo te hahaʼi maʼu koloā.
ʼUhi ko te fua kovi ʼo te piko, neʼe manatu ai e te ʼapositolo ko Paulo ʼe tonu ke faitohi ki te ʼu tēhina ʼi Tesalonika pea mo fakatonutonuʼi ʼihi hahaʼi neʼe “mauli maveuveu”—ʼe mole kei nātou gāue kae ʼe nātou fia ʼiloʼi he ʼu meʼa ʼe mole nātou pipiki kiai. Ko nātou ʼaia ʼe nātou hilifaki he tahi ʼu kavega ki te hahaʼi. Koia neʼe tokoniʼi fakahagatonu ai ia nātou e Paulo, ʼo ina fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou ‘gāue fakalogologo, pea mo kai te meʼa kai ʼa nātou.’ Pea kapau ʼe mole nātou tali anai te tokoni ʼaia, pea neʼe fakatotonu e Paulo kia nātou ʼo te kokelekasio ke nātou “fakamamao” mai ia nātou ʼaia—ke mole nātou fakatahi mo nātou, ke mole nātou fakakaumeʼa mo nātou.—2 Tesalonika 3:6-12.
ʼE tonu ke tou tali te tokoni ʼa Salomone ke tou faʼa gāue, pea mo tou tali tana tokoni ʼaē ke tou fakaʼaogaʼi lelei totatou ʼalelo. Tou faiga ke tou fakaʼaogaʼi te kiʼi koga veliveli ʼaia moʼo fakamālōlō pea mo fakafiafia, kae ke tou tekeʼi te agahala ʼo te ʼu laugutu pea mo tou haga fai te aga ʼaē ʼe faitotonu. ʼE fakaloto fīmālieʼi tatou e Salomone ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI te ala ʼo te faitotonu, ʼe maʼu ai te maʼuli, pea ko te fagona ʼi tona ala foufou ko tona faka ʼuhiga: ʼe mole he mate.”—Tāʼaga Lea 12:28.
[Paki ʼo te pasina 27]
“Ko ʼaē ʼe fakalogo ki te tokoni ʼe poto ia”
[Paki ʼo te pasina 28]
“Ko te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ko he fakamālōlō ia”
[Paki ʼo te pasina 29]
ʼE feala ke tou maʼu he fīmālie mokā tou palalau ki hotatou kaumeʼa ʼe tou falala ki ai
[Paki ʼo te pasina 30]
Ko he metitasio fakalelei ki te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakafiafia te loto