Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/10 p. 7-11
  • “Ke Ke Fiafia Mo Te ʼOhoana ʼo Tou Temi Tūpulaga”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Ke Ke Fiafia Mo Te ʼOhoana ʼo Tou Temi Tūpulaga”
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tou Tōkakaga Ki Te Loto ʼAē ʼe Kākā
  • ‘ ʼE Fakapotopoto Ia Ia ʼAē ʼe Nono’
  • ‘Fiafia ʼi Tou Maʼuli Mo Te Fafine ʼAē ʼe Ke ʼOfa Ai’
  • Kā Hoko He ʼu “Mamahi”
  • Ko Te Fakaloto Mālohi Lahi
  • ʼE Lava Fakafiafia Te Nofo ʼOhoana Ia ʼAho Nei
    Te Tule Leʼo—2005
  • Koutou Fakaliliu Takotou Nofo Faka Taumatuʼa Ko He Fakatahi Tologa
    Te Tule Leʼo—1994
  • Ke Iku Lelei He ʼOhoana Fakakilisitiano
    Te Tule Leʼo—2016
  • Kotou Faiga Fakamālotoloto Ke Haofaki Tokotou Maʼuli Fakataumātuʼa
    Te Tule Leʼo—2012
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/10 p. 7-11

“Ke Ke Fiafia Mo Te ʼOhoana ʼo Tou Temi Tūpulaga”

“Ke ke fiafia mo te ʼohoana ʼo tou temi tūpulaga . . . He koʼe leva Ê toku foha, e ke hioa anai ʼaki he fafine kehe?”—Tāʼaga Lea 5:18, 20.

1, 2. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te femanakoʼaki ʼa he tagata pea mo tona ʼohoana ʼe ko he tapuakina?

ʼI TE Tohi-Tapu ʼe talanoa fakahagatonu ai ki te ʼu felāveʼi fakasino. Iā Tāʼaga Lea 5:18, 19, ʼe tou lau fēnei: “Ke tapuakina tou matapuna vai, pea ke ke fiafia mo te ʼohoana ʼo tou temi tūpulaga, tia fafine agaʼofa pea mo tao fafine matalelei ʼo te ʼu moʼuga. Ke ke hioa ʼi te temi fuli pe ʼi tona ʼu fatafata. Ke ke hioa tuʼumaʼu pe ʼaki tona ʼofa.”

2 ʼI henī, ko te kupuʼi palalau “matapuna vai” ʼe faka ʼuhiga ki te fiafia ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE ko he tapuakina heʼe ko te femanakoʼaki ʼa he taumātuʼa ʼe ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua. Kae ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe tonu pe ke fai ʼi te nofo ʼohoana. Koia ko te Hau ko Salomone ʼo te Iselaele ʼāfea, ʼaē neʼe ina tohi ia Tāʼaga Lea, ʼe ina fai te fehuʼi ʼaenī: “He koʼe leva Ê toku foha, e ke hioa anai ʼaki he fafine kehe pea mo ke kukumi anai te fatafata ʼo he fafine kehe?”—Tāʼaga Lea 5:20.

3. (a) Koteā te ʼaluʼaga moʼoni ʼaē ʼe hoko ki te ʼu taumātuʼa ʼe tokolahi? (b) Koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te tono?

3 ʼI te ʼaho ʼaē neʼe fakatapuʼi ai nāua, neʼe nā fefakapapauʼaki, ke nā feʼofaniʼaki pea mo nā nonofo agatonu. Kae tokolahi te ʼu taumātuʼa kua māvete ʼuhi ko te tono. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼi tana ʼosi vakavakaʼi te ʼu sivi e ʼuafulu-ma-fā, neʼe ʼui e te fafine fai kumi “ko te toko 25 ʼi te teau hahaʼi fafine ʼohoana pea mo te toko 44 ʼi te teau hahaʼi tagata ʼohoana neʼe natou fai feʼauʼaki.” Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Aua naa koutou faihala! O feiape mo te hahai [“fai folonikasio,” MN ], te kau tauhi taulaʼatua, te hahai tono, te hahai agai fafine, te hahai fakasotoma . . . e mole natou tofià anai i te Puleaga o te Atua.” (1 Kolonito 6:9, 10) ʼE tou mahino lelei ai, ko te tono ʼe ko he agahala mamafa kiā mata ʼo te ʼAtua, pea ʼe tonu ke tōkakaga te kau atolasio moʼoni ke mole natou fai feʼauʼaki. Koteā ʼaē kā tokoni mai ke tou ‘faka maʼuhigaʼi te nofo ʼohoana pea ke ʼaua naʼa ʼulihi te moeʼaga faka taumātuʼa?’—Hepeleo 13:4.

Tou Tōkakaga Ki Te Loto ʼAē ʼe Kākā

4. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ai ke liliu he Kilisitiano kua ʼohoana ʼo manako ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tona ʼohoana?

4 ʼI te temi nei, ʼi te mole kei maʼuhiga ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, tokolahi te hahaʼi kua “fonu onatou mata i te tono pea e mole natou fiu i te agahala.” (2 Petelo 2:14) ʼE natou manako ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tonatou ʼohoana. ʼI ʼihi fenua, tokolahi te ʼu fafine kua gāue, pea ʼaki te gāue fakatahi ʼa te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine, ʼe lahi ai te ʼu faigamālie ke femanakoʼaki he tagata mo he fafine. Pea ʼaki te ʼu felogoi ʼi te Internet, kua faigafua māʼia mo nātou ʼaē ʼe umiuminoa ke natou lafi mo he tahi. Tokolahi te ʼu taumātuʼa ʼe natou tō ki te ʼu fakahala ʼaia kae mole natou mahino ki te meʼa ʼaē ʼe hoko kiā nātou.

5, 6. Neʼe feafeaʼi te tō ʼa te tuagaʼane ki te ʼaluʼaga tuʼutāmakiʼia, pea koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai ai?

5 Tou vakaʼi pe neʼe hoko feafeaʼi ki te tuagaʼane ʼe tou fakahigoaʼi anai ko Malia, ia te ʼaluʼaga neʼe teitei pe ke ina fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Ko tona ʼohoana, ʼaē ʼe mole ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe mole lahi tana ʼofa ki tona fāmili. ʼE manatuʼi e Malia, ʼi te ʼu taʼu ki muʼa atu, tana felāveʼi mo te kaugā gāue ʼo tona ʼohoana. Ko he tagata neʼe aga fakapoipoi, pea ʼi te tahi temi, neʼe ina fakahā tana fia ʼiloʼi te lotu ʼa Malia. ʼE ʼui fēnei e Malia: “Neʼe agalelei ʼaupito, ʼo kehe ʼaupito mo toku ʼohoana.” Mole fualoa kiai, pea neʼe femanakoʼaki ia Malia pea mo te kaugā gāue ʼo tona ʼohoana. Neʼe fakakaukauʼi fēnei e Malia: “ ʼE mole au tono anai, pea ko he tagata ʼe ina fia ʼiloʼi te Tohi-Tapu. ʼE lagi feala ke au tokoni kiā ia.”

6 ʼI muʼa ʼo te iku ʼo tanā femanakoʼaki ki te tono, neʼe mahino kiā Malia te kovi ʼo tana aga. (Kalate 5:19-21; Efeso 4:19) Neʼe hoha ai tona leʼo ʼo loto, pea neʼe ina haga fai he ʼu fetogi. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Malia ʼe fakahā ai “ ʼe kākā te loto, ʼo laka ia meʼa fuape, pea mo kovi ʼaupito.” (Selemia 17:9) ʼE tokoni fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te meʼa tāfito ʼaē ʼe tonu ke ke hāofaki, hāofaki tou loto.” (Tāʼaga Lea 4:23) ʼE tou lava mulimuli feafeaʼi ki te tokoni ʼaia?

‘ ʼE Fakapotopoto Ia Ia ʼAē ʼe Nono’

7. Kā tou tokoni ki he tahi ʼe tau mo he ʼu faigataʼaʼia faka taumātuʼa, ko te tokoni faka Tohi-Tapu fea ʼaē ʼe tonu ke tou mulimuli kiai ke ʼi ai hona ʼu fua lelei?

7 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko ae e manatu e tuʼu tokaga naa higa.” (1 Kolonito 10:12) Pea ʼe ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 22:3: “ ʼE fakapotopoto ia ia ʼaē neʼe sio ki te malaʼia, pea nono.” ʼAua naʼa koutou manatu: ‘ ʼE mole hoko anai he meʼa kiā au,’ kae ke koutou fakapotopoto ʼo koutou sio fakatomuʼa ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ai ke iku ki he ʼu fihifihia. Ohage lā, kapau ko koutou ko he tēhina, ʼaua naʼa haʼu he tuagaʼane kua ʼohoana ʼo fakahā atu kiā koutou tokotahi tona ʼu faigataʼaʼia faka taumātuʼa, peʼe kapau ko koutou ko he tuagaʼane, kā ʼalu atu he tēhina. (Tāʼaga Lea 11:14) Koutou ʼui age ʼe lelei hana fai palalau ki tona ʼu fihifihia faka taumātuʼa mo tona ʼohoana, peʼe ʼalu ki he tēhina kua fotufotuʼa mo kapau ko he tagata peʼe ki he tuagaʼane mo kapau ko he fafine, ʼe tokoni anai ke mauʼi mālie tana nofo ʼohoana, peʼe ʼalu ki te ʼu tagata ʼāfea. (Tito 2:3, 4) Ko te kau tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou tuku anai he faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia. Kapau ʼe tonu ke palalau ʼāteaina he tagata ʼāfea mo he tuagaʼane, pea ʼe ina fai anai ʼi he koga meʼa ʼe hahaʼi ai—ohage ko te Fale ʼo te Puleʼaga.

8. Koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou tōkakaga fakalelei kiai ʼi te fale gāue?

8 ʼI te fale gāue peʼe ʼi he tahi age potu, koutou tōkakaga ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ke koutou tō tokotahi ai mo he tahi. Ohage lā, ko te hoko atu ʼo te gāue mo he tahi ʼi te ʼosi ʼo te ʼu hola gāue, ʼe feala ke liliu ko he fakahala. ʼUhi kua koutou ʼohoana, ʼe tonu ke koutou fakahā lelei ʼi takotou ʼu palalau pea mo takotou aga ʼe mole koutou fia manako ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tokotou ʼohoana. ʼUhi he koutou fia pipiki ki te ʼAtua, ʼe mahino ia ʼe mole koutou loto ke tokagaʼi koutou, ʼo koutou faiʼakau peʼe mole fakapotopoto takotou faʼahiga teuteu pea mo te faʼu ʼo tokotou lauʼulu. (1 Timoteo 4:8; 6:11; 1 Petelo 3:3, 4) Kapau ʼe koutou hili he ʼu pāki ʼo tokotou ʼohoana pea mo takotou fānau ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe koutou gāue ai, ʼe ko he fakamanatu anai kiā koutou pea ʼe koutou fakahā anai ki ʼihi ʼe koutou faka maʼuhigaʼi tokotou fāmili. Koutou fakatotonu ke mole koutou fakaneke he tahi ke lafi atu, pea ʼaua naʼa koutou tali te faʼahi ʼaia.—Sopo 31:1.

‘Fiafia ʼi Tou Maʼuli Mo Te Fafine ʼAē ʼe Ke ʼOfa Ai’

9. Koteā te ʼu meʼa ʼe feala ke fakaʼaluʼalu ʼo liliu ai he fakatahi foʼou ko he meʼa ʼe nā leleiʼia?

9 Ko te hāofaki ʼo te loto ʼe mole gata pe ki te tekeʼi ʼo te ʼu ʼaluʼaga fakatupu tuʼutāmaki. Ko te manako ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tona ʼohoana, ʼe lagi fakahā ai ko te tagata pea mo te fafine ʼohoana ʼe mole nā tōkakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nāua. ʼE lagi mole kei tokagaʼi e te tagata ia tona ʼohoana, peʼe lagi ko he fafine ʼe ina valokiʼi tuʼumaʼu pe tona ʼohoana. Pea fokifā pe ko he tahi—neʼe nā felāveʼi ʼi te fale gāue peʼe ʼi te kokelekasio—ʼe hage ʼe ina maʼu te ʼu kalitātē ʼaē ʼe mole maʼu e tona ʼohoana. Mole tuai, pea nā felogoi lelei, pea liliu te fakatahi foʼou ʼaia ko he meʼa ʼe nā leleiʼia. Ko te fakaʼaluʼalu māmālie ʼo te ʼu meʼa ʼaia ʼe fakamoʼoni ai ki te ʼu palalau ʼi te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “ ʼE ʼahiʼahiʼi te tagata takitokotahi mokā ina tuku ia ia ke taki pea mo kākāʼi e tona holi ʼo ia totonu.”—Sakopo 1:14, MN.

10. ʼE lava fakamālohiʼi feafeaʼi e te ʼu taumātuʼa tanatou ʼu felogoi?

10 ʼE mole tonu ki te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana ke natou kumi ke natou maʼu ʼi tuʼa atu ʼo tonatou ʼohoana te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou holi kiai—ke ʼofainaʼi nātou, ke natou fakakaumeʼa mo he tahi, peʼe ko he tahi ke lagolago kiā nātou ʼi he ʼaluʼaga faigataʼa—kae ʼe tonu ke natou faiga ke mālohi tanatou felogoi mo tonatou ʼohoana. Koia koutou faiga ke koutou fakatahi tuʼumaʼu pea mo feōvi leleiʼaki. Koutou fakakaukauʼi ki te tupuʼaga ʼo takotou manako ki tokotou ʼohoana. Koutou faiga ke koutou toe logoʼi tokotou ʼofa kiā ia ʼaē neʼe liliu ko tokotou ʼohoana. Koutou manatuʼi tokotou ʼu temi fakafiafia. Koutou faikole ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe kole mamahi fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite kiā Sehova: “Fakatupu iā te au he loto maʼa, Ê ʼAtua, pea ke ke ʼai iā te au he laumālie foʼou, ʼe mālohi.” (Pesalemo 51:10) Koutou fakatotonu ke koutou ‘fiafia ʼi te maʼuli mo te fafine ʼohoana ʼaē ʼe koutou ʼofa ai, ʼi te ʼaho fuli ʼo tokotou maʼuli ʼaē neʼe foaki atu e te ʼAtua ʼi te lalo laʼā.’—Tagata Tānaki 9:9.

11. Koteā te ʼaoga ʼo te ʼatamai mālama, mo te poto, pea mo te fakasiosio tonu moʼo fakamālohiʼi ʼo te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana?

11 Ke mālohi te ʼu noʼo ʼo te ʼohoana, ʼaua naʼa koutou meʼa noaʼi te maʼuhiga ʼo te ʼatamai mālama, mo te poto, pea mo te fakasiosio tonu. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 24:3, 4: “ ʼE mālohi anai he loto fale ʼaki te poto, pea ʼe tuʼu mālohi anai ʼaki te fakasiosio tonu. Pea ʼaki te ʼatamai mālama ʼe fakafonu ai anai te ʼu kogafale ʼaki te ʼu meʼa maʼuhiga kehekehe pea mo fakafiafia.” ʼE kau ki te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe fakafonu ai he loto fale fiafia ia te ʼu kalitātē ohage ko te ʼofa, te nofo agatonu, te manavasiʼi ki te ʼAtua, pea mo te tui. Ke maʼu te ʼu kalitātē ʼaia ʼe maʼuhiga te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. Koia, ʼe tonu ai ki te ʼu taumātuʼa ke natou ako fakalelei te Tohi-Tapu. Pea he koʼe ʼe maʼuhiga te poto pea mo te fakasiosio tonu? Ke lava tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼi te ʼaho fuli ʼe maʼuhiga te poto, ʼaē ko te maʼuliʼi ʼo te ʼatamai mālama ʼo te Tohi-Tapu. Ko he tahi ʼe fakasiosio tonu ʼe feala hana mahino ki te ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼe logoʼi e tona ʼohoana. (Tāʼaga Lea 20:5) ʼE ʼui fēnei e Sehova ʼaki ia Salomone: “Toku foha, tokagaʼi toku poto. Fakafalele tou ʼu taliga ki taku fakasiosio tonu.”—Tāʼaga Lea 5:1.

Kā Hoko He ʼu “Mamahi”

12. He koʼe ʼe mole tou punamaʼuli ʼi te hoko ʼo he ʼu fihifihia faka taumātuʼa?

12 ʼE mole he nofo ʼohoana ʼe haohaoa. Neʼe toe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko te ʼu tagata mo te ʼu fafine ʼohoana ʼe natou maʼu anai “te ʼu mamahi ʼi tonatou kakano.” (1 Kolonito 7:28, MN ) Ko te ʼu tuʼania, mo te mahaki, te fakataga, pea mo te tahi ʼu faʼahi ʼe feala ke hoko ai he ʼu fihifihia faka taumātuʼa. Kae kā hoko he ʼu fihifihia, ʼe tonu ke koutou kumi fakatahi he ʼu puleʼaki, heʼe ko koutou ko te tagata peʼe ko te fafine ʼohoana ʼe ina kumi ke fakafiafia ia Sehova.

13. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ki he tagata pea mo he fafine ʼohoana ke nā sivisivi ia nāua tokolua?

13 E feafeaʼi mokā hoko he ʼu fihifihia ʼi he taumātuʼa ʼuhi ko tanā aga? ʼE tonu ke nā faiga ke nā maʼu he puleʼaki. Ohage lā, ʼe lagi nā fai he ʼu palalau ʼe mole lelei pea kua nā māhani ʼi te palalau feiā. (Tāʼaga Lea 12:18) Ohage ko tona fakahā ʼi te ʼuluaki alatike, ko te taʼi aga ʼaia ʼe feala ke ina maumauʼi te nofo faka taumātuʼa. ʼE ʼui fēnei e te tāʼaga lea ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE lelei age takita nofo ʼi he fenua ʼe toafa [ʼi hakita nofo] mo he fafine fakatupu kē ʼaki te mamahi.” (Tāʼaga Lea 21:19) Kapau ʼe koutou feiā, fafine ʼohoana, ʼi tokotou maʼuli faka taumātuʼa, koutou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼUhi ko toku ʼulugaaga, ʼe faigataʼa koa ki toku ʼohoana hana nofo mo au?’ ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu tagata ʼohoana: “Koutou oʼofa ki outou ohoana pea aua naa kona tautou aga kia natou.” (Kolose 3:19) ʼU tagata ʼohoana, koutou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE fia kumi koa e toku ʼohoana he loto fīmālie ʼi he tahi age, ʼuhi heʼe mole au loto mahino ki ai?’ ʼE mahino ia ʼe mole he takuʼaki ki he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. Kae mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ke hoko he tuʼutāmaki feiā, ʼe ko he tupuʼaga lelei ʼaia ke nā fai palalau fakahagatonu ki te faʼahi ʼaia.

14, 15. He koʼe ʼe mole fakatokatoka anai te ʼu fihifihia faka taumātuʼa mokā kumi he fakaloto fīmālie ʼi tuʼa atu ʼo tokita ʼohoana?

14 Ko te kumi ʼo he fakaloto fīmālie mo he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tokita ʼohoana, ʼe mole ina fakatokatoka anai te ʼu fihifihia faka taumātuʼa. ʼE iku anai kifea te fakatahi ʼaia? Ki he tahi ʼohoana ʼe lelei age? ʼE lagi manatu feiā ʼihi. ʼE natou ʼui fēnei: ‘ ʼE maʼu e ia ʼaia te ʼu kalitātē ʼaē ʼe au loto ke maʼu e hoku ʼohoana.’ Kae ʼe hala te taʼi manatu ʼaia, heʼe ko he tahi ʼe māvete mo tona ʼohoana—peʼe ina fakaloto mālohiʼi koutou ke koutou māvete mo tokotou ʼohoana—ʼe mole maʼuhiga kiā ia te ʼuhiga taputapu ʼo te nofo ʼohoana. ʼE mole fakapotopoto te fakaʼamu ʼaē ʼe iku anai te fakatahi ʼaia ki he nofo ʼohoana ʼe lelei age.

15 Ko Malia, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi muʼa atu, neʼe ina fakakaukauʼi lelei te ʼu fua kovi ʼo tana aga, ʼo kau kiai he ʼu fealagia ke tupu ai he ʼu fua kovi ki ai peʼe ko he tahi atu, ʼo mole ina toe maʼu ai te ʼofa ʼo te ʼAtua. (Kalate 6:7) ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼI taku kamata vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe au logoʼi ʼo ʼuhiga mo te kaugā gāue ʼo toku ʼohoana, neʼe au mahino ai kapau neʼe feala ki te tagata ʼaia ke ina maʼu te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te moʼoni, pea ʼe au tāʼofi anai te faʼahi ʼaia. Ko te fai ʼo he aga ʼe kovi ʼe fua kovi ki te hahaʼi fuli pea mo fakatupu tūkia ki ʼihi!”—2 Kolonito 6:3.

Ko Te Fakaloto Mālohi Lahi

16. Koteā ʼihi ʼu fua ʼo te aga heʼeʼaoga?

16 ʼE fakatokaga fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ohage ko he tauga meli, ʼe haga hahali te ʼu laugutu ʼo te fafine matāpule, pea ko tona ʼaoʼaoʼi gutu ʼe lave lelei age ʼi te lolo. Kae ko te ikuʼaga ʼo tana aga ʼaia ʼe kona ohage ko te apiseneto; ʼe māsila ohage ko te heletā ʼe mata lua.” (Tāʼaga Lea 5:3, 4) Ko te ʼu fua ʼo te aga heʼeʼaoga ʼe fakaloto mamahi pea feala ke mate ai he tahi. ʼE kau kiai he leʼo ʼo loto ʼe hoha, he ʼu mahaki neʼe maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, pea mo te mamahi ʼo te ʼohoana ʼo ia ʼaē neʼe hala ki tuʼa. ʼE mahino ia ʼe ko he ʼu tupuʼaga ʼaia ke ʼaua naʼa koutou kamata fai he aga ʼe feala ai ke iku ki te tono.

17. Koteā te tupuʼaga mālohi ke tou nonofo agatonu ai ki totatou ʼohoana?

17 Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te kovi ʼo te fai feʼauʼaki heʼe ko Sehova, te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana pea mo te ʼu felāveʼi fakasino, ʼe ina tauteaʼi te aga ʼaia. ʼAki te polofeta ko Malakia, neʼe Ina ʼui fēnei: “ ʼE au fakaōvi atu anai kiā koutou moʼo fai ʼo te fakamāu, pea ʼe au liliu fakavilivili anai ko he fakamoʼoni ʼe fakafeagai ki . . . te kau tono.” (Malakia 3:5) ʼO ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe sioʼi e Sehova, ʼe ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 5:21: “Ko te ʼu ala ʼo te tagata ʼe iā muʼa ʼo te ʼu mata ʼo Sehova, pea ʼe ina vakaʼi tona ʼu ʼaluʼaga fuli pe.” Ei, “ko meʼa fuli pe ʼe telefua pea mo ʼātea kiā mata ʼo ia ʼaē ʼe tonu ke ina fakamāuʼi tātou.” (Hepeleo 4:13, MN ) Ko te fakaloto mālohi lahi ke tou nonofo agatonu ki totatou ʼohoana, ʼe ko te ʼiloʼi ʼaē, tatau aipe pe mole ʼiloʼi e he tahi he fai feʼauʼaki peʼe tatau aipe pe koteā tona ʼu fua ʼi te faʼahi fakasino pea mo tana ʼu fua ki totatou ʼu vāhaʼa mo te hahaʼi, kae ko te aga heʼeʼaoga fuape ʼe ina maumauʼi tatatou ʼu felogoi mo Sehova.

18, 19. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Sosefo mo te ʼohoana ʼo Potifale?

18 Ko te faʼifaʼitaki ʼo Sosefo, te foha ʼo te pateliaka ko Sakopo, ʼe fakahā ai ko te fia taupau ʼo he ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua ʼe ko he fakaloto mālohi ʼaia. ʼI tona leleiʼia e Potifale, te tagata tuʼulaga māʼoluga ʼo Falaone, neʼe maʼu e Sosefo te tuʼulaga makehe ʼi te loto fale ʼo Potifale. Pea ko Sosefo neʼe “hoihoifua pea mo talavou,” pea neʼe tokagaʼi e te ʼohoana ʼo Potifale ia te faʼahi ʼaia. ʼI te ʼaho fuli, neʼe ina faigaʼi ke ina fakahalaʼi ia Sosefo, kae neʼe mole he fua ʼo tana ʼu faiga ʼaia. Koteā te tupuʼaga ʼo te fakafisi ʼa Sosefo ki tona fakahalaʼi ʼaia? ʼE ʼui fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe fakafisi kiai pea neʼe ina ʼui fēnei ki te ʼohoana ʼo tona pule: ‘Koʼenī ko toku pule . . . [neʼe] mole he meʼa neʼe ina tapuʼi mai, gata ko koe, heʼe ko koe ko tona ʼohoana. ʼE lava feafeaʼi anai haku fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo au agahala ki te ʼAtua?’ ”—Senesi 39:1-12.

19 Ko Sosefo ʼaē neʼe mole ʼohoana, neʼe ina taupau he aga ʼe maʼa ʼo fakafisi ke felāveʼi fakasino mo te ʼohoana ʼo he tahi tagata. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 5:15 ki te ʼu tagata ʼohoana: “ ʼInu te vai ʼo tou tane totonu, pea mo te ʼu vai ʼaē ʼe hali mai tou vai keli totonu.” Tokaga ke ʼaua naʼa ke manako ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tou ʼohoana. Faiga lahi ke mālohi takolua feʼofaniʼaki, pea mo fakatokatoka he ʼu fihifihia faka taumātuʼa ʼe feala ke hoko. Kae tāfito, “ke ke fiafia mo te ʼohoana ʼo tou temi tūpulaga.”—Tāʼaga Lea 5:18.

Koteā Te Ako Neʼe Koutou Tāʼofi?

• ʼE lava liliu feafeaʼi he Kilisitiano ʼo tō ki te hele ʼaē ko te manako ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tona ʼohoana?

• Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e he tahi ke mole manako ai ki he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tona ʼohoana?

• Kā hoko he ʼu fihifihia faka taumātuʼa, koteā ʼaē ʼe tonu ke nā fai?

• Koteā te tokoni mālohi ke feala ke nonofo agatonu he taumātuʼa?

[Paki ʼo te pasina 8]

Meʼa fakaʼofaʼofa, kua liliu te ʼu fale gāue ko he ʼu faigamālie ke femanakoʼaki ai he tagata pea mo he fafine

[Paki ʼo te pasina 10]

‘ ʼAki te ʼatamai mālama ʼe fakafonu ai anai te ʼu kogafale ʼaki te ʼu meʼa fakafiafia’

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae