Tuku Tau Falala Kia Sehova!
“Tuku tau falala kia Sehova mo tou loto katoa.” — Tāʼaga Lea 3:5.
1. Neʼe malave feafeaʼi ia te Tāʼaga Lea 3:5 ki te tagata tūpulaga, pea koteā tona fua loaloaga?
KO TE misionea kua fualoa tana gāue ʼi te selevisi, neʼe ina tohi fēnei: “ ‘TUKU TAU FALALA KI TE ʼALIKI ʼAKI TOU LOTO KATOA; PEA ʼAUA NAʼA KE MULIMULI KI TOU POTO.’ Ko te ʼu palalau ʼaia mai te Tohi-Tapu, neʼe tohi ʼi te papa pea mo fakapipiki ki te kaupā ʼo te fale neʼe ʼau ʼaʼahi kiai, neʼe malave ʼaupito ki taku fakakaukau. Neʼe ʼau metitasioʼi te ʼu palalau ʼaia ʼi te ʼaho katoa. Neʼe ʼau fakakaukauʼi, peʼe feala anai koa ke ʼau falala ki te ʼAtua ʼaki toku loto katoa?” ʼI te temi ʼaia neʼe taʼu 21 te tagata ʼaia. ʼI tona taʼu 90 kei gāue agatonu aipe ia, ko te tagata ʼāfea ʼi Perth, ʼi Ositalalia, ʼe feala ke ina manatuʼi tona maʼuli koloaʼia ʼuhi ko te fua ʼaia ʼo tana falala mo tona loto katoa kia Sehova, ʼaē neʼe gāue pionie ia taʼu e 26 ʼi te ʼu telituale foʼou faka misionea ʼi Ceylan (ʼi te temi nei ko Srī Lankā), ʼi Birmanie (ʼi te temi nei ko Myanmar), ʼi Malaisie, ʼi Tailani, ʼi Initia, pea mo Pakisitania.
2. Koteā te falala ʼaē ʼe tonu ke lagaʼi e te Tāʼaga Lea 3:5 ia tatou?
2 “Tuku tau falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa” — ko te ʼu palalau ʼaia ʼo te Tāʼaga Lea 3:5, ʼi te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau, ʼe tonu ke ina uga tatou ke tou haga foaki totatou maʼuli mo totatou loto katoa kia Sehova, ʼaki te loto falala ʼaē ʼe feala kia te ia ke ina fakamālohiʼi tatatou tui, pea ke tou mālo ʼi he ʼu fakafeagai ʼe hage ko he ʼu moʼuga (Mateo 17:20). Tou vakaʼi age muʼa te Tāʼaga Lea 3:5 ʼaki te ʼu vaega ʼaē ʼe ʼaofi ʼaki.
Ko te ako fakatāmai
3. a) Koteā te fakaloto mālohi ʼe maʼu ʼi te ʼu ʼuluaki kapite ʼaē e hiva ʼo Tāʼaga Lea? b) He koʼe ʼe ʼaoga ke tou tokakaga fakalelei ki te Tāʼaga Lea 3:1, 2?
3 Mokā avahi te ʼu ʼuluaki kapite ʼaē e hiva ʼo te tohi ʼo Tāʼaga Lea, ʼe tou maʼu ai te ako fakatāmai, ko te tokoni fakapotopoto mai ʼa Sehova kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fakatalitali ke nātou fakafiafia ʼi te temi ʼaē ka nātou liliu ai ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua ʼi selo peʼe ko “te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te ʼu fānau ʼa te ʼAtua” ʼi te kele kua liliu ko te palatiso (Loma 8:18-21, 23). ʼE fakapotopoto te tokoni ʼaia pea ʼe feala tona fakaʼaogaʼi e te ʼu mātuʼa moʼo akoʼi ʼo tonatou ʼu foha pea mo tonatou ʼu ʼofafine. Ko te tokoni ʼo te kapite 3 ʼo Tāʼaga Lea ʼe maʼuhiga, heʼe kamata ʼaki te fakatokaga ʼaenī: “Foha, ʼaua naʼa galo ia koe taku lao, pea ke taupau e tou loto taku ʼu fakatotonu.” ʼI te fakaʼau ki te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te mālama agakovi ʼo Satana, ʼofa pe ke tou taupau maʼu te ʼu fakamanatu ʼa Sehova. Ko te ala ʼe feala ke mata loaloaga, kae kia koutou fuli ʼaē ʼe lotoʼutaki ʼe fakapapau atu kia koutou, “ ʼe hilifaki atu anai kia koutou te ʼu ʼaho loaloaga pea mo te ʼu taʼu ʼo te maʼuli pea mo te tokalelei”, — te maʼuli heʼegata ʼi te tuʼu foʼou ʼa Sehova. — Tāʼaga Lea 3:1, 2.
4, 5. a) Koteā te felogoi manuʼia ʼe fakamatalatala ia Soane 5:19, 20? b) ʼE ʼaoga feafeaʼi kia tatou ia ʼaho nei te tokoni ʼaē ia Teutalonome 11:18-21?
4 ʼE feala ke maʼuhiga age te felogoi manuʼia ʼa te tāmai pea mo tona foha. Ko totatou Tupuʼaga, ko Sehova ʼAtua, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke feiā tona ʼaluʼaga. Neʼe ʼui fēnei e Kilisito Sesu ʼo ʼuhiga mo tana felogoi lelei ʼaē mo Sehova: “Ko te ʼAlo ʼe mole feala hana fai he meʼa ʼi tona loto faʼitaliha, kae ʼe ina fai pe te meʼa neʼe sio ʼe fai e te Tāmai. He ko meʼa fuli ʼaē ʼe fai ʼe Ia nei, ʼe toe fai feiā pe e te ʼAlo. Heʼe ʼofa te Tāmai ki te ʼAlo, pea ʼe ina fakahā age ki ai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ina fai e ia totonu.” (Soane 5:19, 20). Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke feiā he felogoi lelei ʼo ia mo te hahaʼi fuli ʼo tona famili ʼi te kele, ʼo toe feiā aipe ki te ʼu tāmai pea mo tanatou ʼu fānau.
5 Ko te felogoi faka famili ʼaki he loto falala neʼe fakatupu fakaloto mālohi ki te kau Iselaele ʼo te temi muʼa. ʼI te temi ʼaia neʼe tokoniʼi e Sehova te ʼu tāmai, ʼo fēnei: “ ʼE tonu anai ke koutou tuku ki ʼokotou loto pea mo ʼokotou nefesi taku ʼu folafola pea ke koutou nonoʼo ki tokotou ʼu nima ohage ko he fakaʼiloga, pea ʼe tonu anai ke fakaʼaogaʼi nātou ohage ko he kaseti ʼi te vaha ʼo tokotou ʼu mata. ʼE tonu anai ke koutou akoʼi age ki tokotou ʼu foha, ke koutou palalau kiai mokā ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ke haʼele anai ʼi te ala, mokā ke moe anai pea mokā ke ʼala anai. Pea ʼe tonu anai ke ke tohi ʼi te fuga matapā ʼo tou ʼapi pea ʼi tou ʼu matapā, ke fualoa tokotou ʼu ʼaho, pea mo te ʼu ʼaho ʼo tokotou ʼu foha, ʼi te kele ʼaē neʼe fakapapauʼi e Sehova ki takotou ʼu kui ke ina foaki kia nātou, ohage ko te ʼu ʼaho ʼo te lagi ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga ʼo te kele.” (Teutalonome 11:18-21). Ko te Folafola ʼo totatou Faiako Lahi, ʼaē ko Sehova ʼAtua, ʼe feala ke ina fakafelogoi lelei he ʼu mātuʼa mo tanatou fānau, ʼo toe feiā aipe kia nātou fuli ʼaē ʼe tauhi kia te ia ʼi te kokelekasio faka kilisitiano. — Isaia 30:20, 21.
6. E feafeaʼi hatatou maʼu te ʼofa mai te ʼAtua pea mo te tagata?
6 Ko te tokoni fakatāmai ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, kia nātou matutuʼa pea mo te kau tūpulaga, ʼe hoko atu ʼi te ʼu vaega 3 mo 4 ʼo te kapite 3 ʼo Tāʼaga Lea, ʼo fēnei: “Ke mole mavae ia te koe te loto ʼofa pea mo te moʼoni! Nonoʼo ia nāua ki tou kia. Tohi ia nāua ki te maka tohi ʼo tou loto, pea ke ke maʼu ai te ʼofa pea mo te fakasiosio lelei ia mata ʼo te ʼAtua pea mo te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele.” ʼE ʼiloga tokotahi pe ia Sehova ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼaē ʼo te loto ʼofa pea mo te moʼoni. ʼE ʼui ia Pesalemo 25:10: “Ko te ʼu ala fuli ʼo Sehova ʼe loto ʼofa pea mo moʼoni.” ʼO ʼuhiga mo te faʼifaʼitakiʼi ʼaē ʼo Sehova, ʼe tonu anai ke tou taupau lelei te ʼu kalitate ʼaia pea mo tonatou ʼuhiga faka puipui mālohi, ʼo faka maʼuhiga te ʼu kalitate ʼaia ohage ko he kahoa totogi kovi pea mo tohi te ʼu kalitate ʼaia ʼi ʼotatou ʼu loto. Pea ʼe feala ke tou kole fakamalotoloto ai leva, ʼo fēnei: “Sehova, (...) ke taupau tuʼumaʼu ʼau e tou loto ʼofa pea mo tau moʼoni.” — Pesalemo 40:11.
Ko te falala ʼe loaloaga
7. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fakahā ai e Sehova tana tau mo te falala?
7 ʼE fakamahino e te tikisionalio (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) ia te falala ohage ko he “falala moʼoni ki he agaaga, ki he mafai, ki he mālohi, peʼe ki he moʼoni ʼa he tahi peʼe ki he meʼa”. Ko te aga ʼa Sehova ʼe pipiki maʼu ki tona loto ʼofa. Pea ʼe feala ke tou falala katoa ki tana mafai ʼo te meʼa ʼaē neʼe fakapapau kiai, heʼe ko tona huafa totonu, ʼaē ko Sehova, ʼe fakamoʼoni ʼaki ko Ia ʼe ʼi ai tana fakatuʼutuʼu lahi (Ekesote 3:14; 6:2-8). ʼI tona ʼuhiga Tupuʼaga, ko ia ko te Matapuna ʼo te mālohi (Isaia 40:26, 29). Ko ia ko te tafitoʼaga ʼo te moʼoni, heʼe “mole feala ke loi te ʼAtua”. (Hepeleo 6:18.) Koia, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou ke tou tuku tatatou falala kia Sehova, totatou ʼAtua, te Matapuna lahi ʼo te moʼoni fuli, ia ia ʼaē ʼe ina maʼu te mālohi māʼoluga moʼo taupau tana hahaʼi falala pea mo fakahoko tana ʼu fakatuʼutuʼu māʼoluga ke fua manuʼia. — Pesalemo 91:1, 2; Isaia 55:8-11.
8, 9. He koʼe koa ʼe mole maʼu te falala ʼi te malamanei, pea koteā ʼaē ʼe kehekehe ai mo te hahaʼi ʼa Sehova?
8 Ko te mālama tokakovi ʼaenī ʼe tou maʼuli ai, ʼe mole ʼi ai te falala. ʼE tou sio ʼi te potu fuli, ko te holi fakavale pea mo te aga ʼuli. Ko te ʼuluaki pasina ʼo te kaupepa (World Press Review, ʼo maio 1993), neʼe tohi ai te palalau ʼaenī: “TE PĀ FAKAVALEVALE ʼO TE AGA FAKAHEHEMA — Ko te paʼaga ʼuli ʼi te fakatuʼutuʼu foʼou faka malamanei. Ko te haʼele fakakākā ʼo te ʼu matani gāue ʼe mafola mai Pelesile ki Siamani, mai Amelika ki Alasatine, mai Sepania ki Pelu, mai Italia ki Mekesike, mai te Vatikano ki Lusia.” Neʼe fakatafito ia ki te fehiʼa, ki te holi fakavale, pea mo te heʼe falala, ko te fakatuʼutuʼu foʼou faka malamanei ʼaē ʼe ʼui e te tagata, ʼe mole ina utu ia he meʼa kae ʼe ʼāsili pe te malaʼia ʼi te malamanei.
9 ʼO mole hage ia ko te ʼu puleʼaga faka politike, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fiafia ʼi tanatou kau ki te “puleʼaga ʼaē ko tona ʼAtua ko Sehova”. Ko nātou ʼāteaina pe, ʼe feala ke nātou ʼui ʼaki he loto falala: “ ʼE mātou falala ki te ʼAtua.” Ko tatou takitokotahi ʼe feala pe ke tou kalaga fakafiafia fēnei: “ ʼI te logo tahi mo te ʼAtua ʼe ʼau vikiviki anai tana folafola. (...) Neʼe ʼau tuku taku falala ki te ʼAtua. ʼE mole ʼau mataku anai.” — Pesalemo 33:12; 56:4, 11.
10. Koteā ʼaē neʼe fakaloto mālohiʼi ʼaki te kau kilisitiano tūpulaga ke nātou taupau maʼu tanatou agatonu?
10 ʼI te fenua ʼo Asia ko te kau Fakamoʼoni kei tūpulaga ʼe lauʼi afe neʼe tau mo nātou te ʼu fakataga ʼaupito pea mo tonatou faka pilisoniʼi, ko te falala ʼaē kia Sehova neʼe ina faka fealagia ki te tokolahi ke nātou ʼutaki. ʼI te tahi po ʼi te fale pilisoni, ko te tūpulaga Fakamoʼoni neʼe fai ki ai te ʼu fakamamahi fakamataku, neʼe ina logoʼi ʼe mole kei ina lava ʼutaki. Kae ko te tahi tūpulaga neʼe haʼu fakafūfū ʼi te pōʼuli kia ia. Neʼe muhumuhu age ʼo fēnei: “ ʼAua naʼa ke lotovaivai; neʼe mole ʼau nofo agatonu pea talu mai ai ʼe mole kei tokalelei toku ʼatamai.” Neʼe toe lotomālohi aipe te ʼuluaki tūpulaga ke ina taupau maʼu tana agatonu. ʼE feala ke tou falala katoa ʼe tokoni anai kia tatou ia Sehova ke tou mālo ʼi te ʼu fakahala fuli ʼa Satana ʼaē ke ina maumauʼi tatatou agatonu. — Selemia 7:3-7; 17:1-8; 38:6-13, 15-17.
11. E feafeaʼi koa hotatou fakaloto mālohiʼi ke tou falala kia Sehova?
11 ʼE fakahā fakakoga e te ʼuluaki folafola, ʼo fēnei: “ ʼE tonu ke ke ʼofa kia Sehova tou ʼAtua, ʼaki tou loto katoa.” (Maleko 12:30). Mokā ʼe tou metitasioʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te ʼu moʼoni māʼoluga ʼaē ʼe tou lolotoga ako ʼe aka ʼosi ʼi ʼotatou ʼu loto ʼo feala ai leva ke tou foaki katoa ia tatou ki te gāue ʼo totatou ʼAtua taulekaleka, te Tuʼi ʼAliki ko Sehova. ʼAki he loto fonu ʼi te fakafetaʼi kia te ia — ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina ako mai kia tatou, pea mo foaki mai kia tatou, pea mo ʼaē ka ina fai anai maʼa tatou — ʼe nātou uga tatou ke tou falala katoa ki tana fakamaʼuli. — Isaia 12:2.
12. ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu, neʼe feafeaʼi te fakahā e te kau kilisitiano tanatou falala ʼaē kia Sehova?
12 Ko te falala ʼaia ʼe feala ke fakatuputupu ʼi te ʼu taʼu e fualoa. Ko te Fakamoʼoni ʼe agavaivai neʼe kaugana agatonu ia taʼu e 50 tupu ʼi te ʼu nofoʼaga tāfito ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Brooklyn, neʼe kamata gāue ʼi ai ʼi te māhina ʼo ʼapelili 1927, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼI te fakaʼosi ʼo te māhina ʼaia neʼe ʼau maʼu te alokasio ko te 5 tola ʼe tuku ʼi te sila ʼaki te kate matalelei ʼe tohi ai te vaega faka tohi-tapu ʼo Tāʼaga Lea 3:5, 6 (...). Neʼe ʼi ai te tupuʼaga ʼaē ke ʼau falala ai kia Sehova, ʼi te ʼu nofoʼaga tāfito ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo Brooklyn neʼe mole tuai taku mahino ko Sehova ʼe ʼi ai tana ‘tagata kaugana agatonu mo poto’ ʼe tokaga fakalelei ki te ʼu meʼa fuli ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼi te kele. — Mateo 24:45-47b.” Ko te loto ʼo te kilisitiano ʼaia neʼe faiga ke ina maʼu “he koloā ʼi selo ʼe mole toe puli” kae mole ko te manako ki te paʼaga. ʼO toe feiā aipe mo te temi nei, ko te kau kilisitiano ʼe lauʼi afe ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu Petele ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi te malamanei, ʼe nātou fai te faʼahiga fakapapau ke nātou maʼuli māsisiva. ʼE nātou falala ko Sehova ʼaē ka ina taupau tonatou maʼuli fakasino. — Luka 12:29-31, 33, 34.
Koutou falala kia Sehova
13, 14. a) ʼE feala koa ke tou maʼu ʼifea te tokoni ʼaoga? b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tekeʼi ke feala ai he hāo ʼi te fakataga?
13 ʼE tokoniʼi tatou e tatatou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼo fēnei: “ ʼAua naʼa ke falala ki tou ʼatamai ʼo koe.” (Tāʼaga Lea 3:5). Ko te kau fai tokoni ʼo te malamanei pea mo nātou ʼaē ʼe nātou sivi te ʼatamai ʼe mole feala anai ke nātou maʼu te poto pea mo te ʼatamai ʼaē ʼo Sehova. “Ko tona ʼatamai ʼe mole he maʼu kiai.” (Pesalemo 147:5). Tou kumi ia Sehova, tana Folafola, pea mo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio faka kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē ʼe ʼaoga, kae ʼaua naʼa tou falala ki te poto ʼo te ʼu tagata māʼoluga ʼo te malamanei peʼe ki ʼatatou ʼu manatu ʼaē ʼe heʼe haohaoa. — Pesalemo 55:22; 1 Kolonito 2:5.
14 Ko te poto fakatagata peʼe ko te fialahi ʼe mole iku anai ki he meʼa ʼi te ʼaho ʼo te ʼahiʼahi ʼaē kua ōvi mai (Isaia 29:14; 1 Kolonito 2:14). ʼI te lolotoga ʼo te Lua Tau faka malamanei ʼi Saponia, ko te tagata tauhi ōvi ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe poto ʼi te gāue kae neʼe fialahi ʼuhi he neʼe mulimuli pe ia ki tona ʼatamai. ʼI tana felāveʼi mo te ʼu faigataʼaʼia neʼe liliu ia ko te ʼaposita, pea tokolahi ʼi te faga ōvi neʼe tuku tanatou faka mafola ʼi te hoko ʼaē ʼo te fakataga. Ko te tuagaʼane Saponia agatonu, neʼe hāo mai te ʼu mamahi fakalialia neʼe tau mo ia ʼi te ʼu fale pilisoni, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko nātou ʼaē neʼe agatonu neʼe mole ʼi ai honatou ʼu tuʼulaga makehe pea neʼe mole nātou ʼiloa ia nātou ʼaia. ʼO fakahā ʼaki ai ko tatou fuli ʼe tonu ke tou falala tuʼumaʼu kia Sehova ʼaki totatou loto katoac.”
15. Koteā te kalitate fakaʼatua ʼaē ʼe ʼaoga mo kapau ʼe tou fia lelei kia Sehova?
15 Tou falala kia Sehova kae ʼaua naʼa tou falala ki totatou ʼatamai ʼo tatou, ʼe fakamaʼua ke kita maʼu he agavaivai. ʼE ko he kalitate maʼuhiga ia kia tatou fuli ʼaē ʼe fia lelei kia Sehova! Heʼe ko totatou ʼAtua, te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau fuli, ʼe ina fakahā te agavaivai ʼi tona ʼu vāhaʼa mo tana ʼu meʼa fakatupu ʼaē ʼe ʼatamai. ʼE feala ke tou loto fakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo tana aga ʼaia. “Neʼe ina fakamālaloʼi ia ia ke sio ki te lagi pea mo te kele, ʼo ina fakatuʼu te veliveli mai te efu.” (Pesalemo 113:6, 7). ʼO mole gata ʼaki pe tana manavaʼofa lahi, ʼe ina toe fakamolemole foki ʼotatou ʼu vaivaiʼaga ʼaki tana toe meʼa ʼofa lahi ʼaē ki te malamanei, ko te sakilifisio faitotogi maʼuhiga ʼo tona ʼAlo ʼofaina, ʼaē ko Sesu Kilisito. ʼE ko he loto fakafetaʼi ʼe tonu anai ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼofa makehe ʼaia!
16. ʼE feala koa ke fai feafeaʼi e te ʼu tēhina te ʼu pilivilesio ʼi te kokelekasio?
16 ʼE fakamanatuʼi e Sesu kia tatou, ʼo fēnei: “Ko ʼaē ʼe ina hiki ia ia ki ʼoluga ʼe fakamālaloʼi anai ia, pea ko ʼaē ʼe ina fakamālaloʼi ia ia ʼe hiki anai ia ki ʼoluga.” (Mateo 23:12). ʼAki te agavaivai, ko te ʼu tēhina ʼaē kua papitema ʼe tonu anai ke nātou holi ki he ʼu maʼua ʼi te kokelekasio faka kilisitiano. Kae, ko te ʼu tagata taupau ʼe mole tonu anai ke nātou faka ʼuhiga tonatou ʼu maʼua ohage ko he tuʼulaga fia hā, kae ohage ko he fealagia ʼaia kia nātou ke nātou fai ʼaki te agavaivai, pea mo hikihiki, pea mo fai fakalelei, he gāue, ohage ko tona fai ʼaē e Sesu, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko taku Tāmai neʼe gāue hoholo ʼo aʼu mai ki te temi nei, pea mo ʼau foki ʼe ʼau toe gāue hoholo.” — Soane 5:17; 1 Petelo 5:2, 3.
17. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu anai ke tou fakamoʼoni fuli kiai, pea ʼe ina uga anai tatou ki te fai ʼo te ā?
17 ʼOfa pe ke tou agavaivai tuʼumaʼu pea ke tou mahino ʼi te faikole, ko tatou ko te efu pe ia mata ʼo Sehova. ʼI hatatou fiafia leva anai, heʼe “ko te loto ʼofa ʼo Sehova ʼe tuʼu talu mai te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou kamataʼaga ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia, pea ko tana faitotonu ki te ʼu foha ʼo te ʼu foha”! (Pesalemo 103:14, 17.) Koia ʼe tonu ai kia tatou fuli ke tou liliu ko he kau ako fakalelei ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. Ko te temi ʼaē ʼe tou tuku ki te ako takitokotahi peʼe ki te ako faka famili, pea mo te ʼu fono ʼo te kokelekasio, ʼe tonu ko te ʼu hola maʼuhiga ʼaia kia tatou ʼi te vāhaʼa fuli. ʼAki te meʼa ʼaia ʼe tou maʼu ai “te mālama ki te Maʼoniʼoni ʼAupito”. Koʼena la te “ ʼatamai”. — Tāʼaga Lea 9:10.
“ ʼI tou ʼu ala fuli...”
18, 19. E feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi te Tāʼaga Lea 3:6 ʼi totatou maʼuli, pea koteā tona fua?
18 ʼI tana fakahaga ʼaē ʼo tatou kia Sehova, te Matapuna fakaʼatua ʼo te ʼatamai, ʼe toe fakahā e te Tāʼaga Lea 3:6 ʼo fēnei: “ ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonu anai tou ʼu ala.” Ko te tokagaʼi ʼaē ʼo Sehova, ʼe fakamaʼua ke tou pipiki maʼu kia te ia ʼaki te faikole. Logope pe kofea te potu ʼe tou nonofo ai peʼe ko he meʼa ʼe hoko kia tatou, ʼaki te faikole ʼe tou fakaōvi kia te ia fakavilivili. Mokā ʼe tou fai tatatou ʼu gāue ʼo te ʼaho fuli, peʼe tou teuteu ki te gāue fagonogono, peʼe tou faka mafola tona Puleʼaga ʼi te ʼu ʼapi, kapau ʼe tou faikole tuʼumaʼu ʼe ina tapuaki anai tatatou gāue. Koia, ʼe feala ke tou maʼu te pilivilesio lahi pea mo te fiafia ke tou ‘haʼele mo te ʼAtua’, heʼe tou falala ʼe ina haga anai ‘ ʼo fakatonutonu totatou ʼu ala’, ohage ko tana fai ʼaē ki te ʼu tagata aga faka lotu ʼaē ko Enoke, Noe, pea mo te kau Iselaelite agatonu, ohage ko Sosue pea mo Taniela. — Senesi 5:22; 6:9; Teutalonome 8:6; Sosue 22:5; Taniela 6:23; vakaʼi mo Sake 4:8, 10.
19 ʼI te temi ʼaē ʼe tou fakahā ai kia Sehova tatatou ʼu kole, ʼe feala ke tou falala ‘ko te tokalelei ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe māʼoluga age ʼi te ʼu manatu fuli, ʼe ina taupau anai totatou ʼu loto pea mo ʼotatou ʼu fealagia ʼaē ki te fai fakakaukau ʼaki ia Kilisito Sesu’. (Filipe 4:7.) Ko te tokalelei ʼaia ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe ʼiloga ʼi te mata fiafia, ʼe feala ai kia tatou ke tou fakahā tatatou logo kia nātou ʼaē ʼe felāveʼi mo tatou ʼi tatatou gāue fagonogono (Kolose 4:5, 6). ʼE feala ke ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaē neʼe tau mo te ʼu mamahi peʼe ko he ʼu aga heʼe faitotonu ʼaē ʼe hoko māhani ʼi te mālama ʼaenī, ohage ko tona fakahā ʼi te fakamatala ʼaenī ka hokod.
20, 21. a) Lolotoga ʼo te fakataga nasi, neʼe feafeaʼi te fakaloto mālohiʼi e te agatonu ʼa te kau Fakamoʼoni niʼihi? b) Koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe tonu ke malaga ia tatou ʼaki te leʼo ʼo Sehova?
20 Ko te tagata Sutea ko Max Liebster neʼe hāo faka milakulo mai te holokoseta, neʼe ina fakamatalatala tana fagona ʼaē ʼo ʼalu ki te lotoʼā fakapō nasi ʼo fēnei: “Neʼe tuku mātou ki te ʼu saliote afi neʼe gaohi ko te ʼu koga fale pilisoni ki he tokolua. Ko te tahi tagata leʼo neʼe ina ʼakahi ʼau pea neʼe ʼau sio ki te tagata pilisoni ʼe mata fiafia. Neʼe pilisoniʼi ʼuhi ko tana fakaʼapaʼapa ki te lao ʼa te ʼAtua, ʼo ina leleiʼia age hona pilisoniʼi pea mo hona matehi ʼi hana liligi he toto ʼo he tahi. Neʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe toʼo tana ʼu fānau ia ia, pea neʼe matehi tona ʼohoana. Pea ʼi tana manatu ʼe toe matehi pe anai mo ia. ʼI te 14 ʼaho neʼe ʼau maʼu te tali ki taku ʼu faikole, heʼe ʼi te ʼaho pe ʼaia neʼe ʼau maʼu ai te falala ʼaē ki te maʼuli heʼegata.”
21 Hili ki te meʼa ʼaē neʼe hoko kia ia ʼi Auschwitz “te luo ʼo te ʼu laione”, ko te higoa ʼaia neʼe ina toʼo ki te koga meʼa ʼaia, pea ʼi tana ʼosi papitema, ko te tēhina ʼaia neʼe ʼohoana mo te tuagaʼane neʼe pilisoni pe la mo ia pea ko tana tāmai neʼe gaohi koviʼi ʼi te lotoʼā fakamamahi ʼaē ʼi Dachau. ʼI te nofo pilisoni ʼo tana tāmai ʼaē ʼi ai, neʼe ina maʼu te logo ko tona ʼohoana pea mo tona ʼofafine muli neʼe toe puke mo nāua. Neʼe ina fakamatala tana agaaga ʼi te temi ʼaia: “Neʼe ʼau nofo tuʼania ʼosi. Pea ʼi te tahi ʼaho neʼe ʼau fakatalitali ai ke ʼau ʼalu ʼo maʼanu, neʼe ʼau logo ki te leʼo ʼe ina lau ia te Tāʼaga Lea 3:5, 6 (...). Neʼe hage kia ʼau ko te ʼu palalau ʼaia mai te lagi. Neʼe tō tonu mai te ʼu palalau ʼaia ke ʼau toe maʼu ai he fakakaukau fakapotopoto.” Kae neʼe ko te leʼo pe ia ʼo te tahi tagata pilisoni, pea ʼe fakahā ʼaki mai e te meʼa ʼaia neʼe hoko, ia te meʼa ʼaē ʼe feala ke fakahoko e te mālohi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua kia tatou (Hepeleo 4:12). ʼOfa pe ke mālohi te leʼo ʼo Sehova kia tatou ia ʼaho nei ʼaki te ʼu palalau ʼo te koga tohi ʼo te taʼu 1994: “Tuku tau falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa!”
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te alatike “Tuku tau falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa”, neʼe fakamatala e Claude S. Goodman, ko Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo malesio 1974, ʼu pasina 184 ki te 189.
b Vakaʼi te alatike “Fakapapau ke nātou fakavikiviki kia Sehova”, neʼe fakamatala e Harry Peterson, ko Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 15 ʼo sepetepeli 1969, ʼu pasina 568 ki te 572.
c Vakaʼi te alatike “ ʼE mole līaki e Sehova tana ʼu kaugana”, neʼe fakamatala e Matsue Ishii, ko Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo maio 1988, ʼu pasina 21 ki te 25.
d Vakaʼi te alatike “ ʼĀteaina! ʼaē ʼe tou loto fakafetaʼi kiai”, neʼe fakamatala e Max Liebster, ko Te Tule Leʼo (fakafalani) ʼo te ʼaho 1 ʼo sanualio 1979, ʼu pasina 20 ki te 24.
Fakanounou
◻ Koteā te ʼu faʼahiga tokoni ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo Tāʼaga Lea?
◻ ʼE ʼaoga lelei feafeaʼi kia tatou te falala ʼaē kia Sehova?
◻ Koteā ʼaē ʼe fakakau ki ai moʼo falala kia Sehova?
◻ He koʼe koa ʼe tonu anai ke tou tokagaʼi ia Sehova ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo totatou maʼuli?
◻ E feafeaʼi te fakatonutonuʼi e Sehova totatou ʼu ala?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko te logo fakafiafia ʼo te Puleʼaga ʼe ina fakaafe mai kia ia te hahaʼi ʼaē ʼe loto fakahagatonu.