Manatuʼi Tou Tupuʼaga Lahi!
“Manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi . . . ia muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼu ʼaho faigataʼa.”—Tagata Tānaki 12:1.
1. Ko te kau tūpulaga ʼaē kua nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ʼe tonu ke nātou fakaʼaogaʼi feafeaʼi tonatou temi tūpulaga pea mo tonatou mālohi?
ʼE FOAKI e Sehova ki tana ʼu kaugana te mālohi ke nātou fai tona finegalo. (Isaia 40:28-31) ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia tatau aipe peʼe nātou taʼu fia. Kae ko te kau tūpulaga ʼaē kua nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ʼe tonu tāfito ke nātou fakaʼaogaʼi fakapotopoto tonatou temi tūpulaga pea mo tonatou mālohi. Koia, ʼe nātou tokagaʼi anai te tokoni ʼaē neʼe fai e “te tagata tānaki,” te hau ʼo Iselaele ʼāfea ko Salomone. Neʼe ina ʼui fēnei: “Manatuʼi tou Tupuʼaga Lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga, ia muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼu ʼaho faigataʼa, peʼe ko te ʼu taʼu ʼaē ka ke ʼui ai anai: ‘ ʼE mole ʼau fiafia ʼi te ʼu taʼu ʼaia.’ ”—Tagata Tānaki 1:1; 12:1.
2. Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te ʼu fānau ʼa te kau Kilisitiano?
2 Ko te tokoni ʼaia ʼa Salomone ke manatuʼi e te hahaʼi tonatou Tupuʼaga Lahi ʼi tonatou temi tūpulaga, neʼe fai tāfito ki te kau talavou pea mo te kau finemui ʼo Iselaele. Neʼe nātou tutupu ʼi he puleʼaga neʼe kua foaki kia Sehova. E feafeaʼi ki te ʼu fānau ʼa te kau Kilisitiano ia ʼaho nei? ʼE mahino ia, ʼe tonu mo nātou ke nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga Lahi. Kapau ʼe nātou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe nātou faka maʼuhigaʼi anai ia ia pea ʼe nātou maʼu anai hona ʼu fua lelei.—Isaia 48:17, 18.
Ko He ʼu Faʼifaʼitaki Lelei ʼo Te Temi Muʼa
3. Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku mai e Sosefo, mo Samuele, pea mo Tavite?
3 Tokolahi te kau tūpulaga ʼi te Tohi-Tapu neʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei he neʼe nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga Lahi. Talu mai tana kei veliveli, ko te foha ʼo Sakopo ko Sosefo, neʼe ina manatuʼi tona Tupuʼaga. ʼI te temi ʼaē neʼe fakaneke ai Sosefo e te ʼohoana ʼo Potifale ke nā fai feʼauʼaki, neʼe fakafisi mālohi kiai ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE lava feafeaʼi anai haku fai te toe meʼa kovi ʼaia pea mo ʼau agahala ki te ʼAtua?” (Senesi 39:9) Ko te tagata Levite ko Samuele, neʼe mole gata ʼaki pe tana manatuʼi tona Tupuʼaga ʼi tona temi tūpulaga, kae neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼi tona maʼuli katoa. (1 Samuele 1:22-28; 2:18; 3:1-5) ʼE mahino ia, ko te tūpulaga ko Tavite ʼaē neʼe nofo ʼi Petelehemi, neʼe ina manatuʼi mo ia tona Tupuʼaga. Neʼe hā lelei tana falala ki te ʼAtua ʼi te temi ʼaē neʼe ina tauʼi ai te tagata Filisitini lahi ko Koliate ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ke haʼu kia te ʼau mo te heletā, pea mo te tao, kae kia ʼau, ʼe ʼau ʼalu atu kia koe ʼaki te huafa ʼo Sehova ʼo te ʼatu kautau, te ʼAtua ʼo te ʼatu kautau ʼo Iselaele, ʼaē neʼe ke laga tau ki ai. ʼI te ʼaho ʼaenī, ʼe tuku anai koe e Sehova ki toku nima, pea ʼe mahino papau ia, ʼe ʼau tāmateʼi anai koe, pea ʼe ʼau tuʼusi anai tou ʼulu; . . . pea ʼe ʼiloʼi anai e te hahaʼi fuli ʼo te kele ʼe ʼi ai te ʼAtua ʼa Iselaele. Pea ʼe ʼiloʼi anai e te kokelekasio fuli ʼaenī, ʼe mole fakaʼaogaʼi e Sehova he heletā, peʼe ko he tao, moʼo hāofaki, koteʼuhi ʼe ʼa Sehova te tau, pea ʼe tonu ke tuku koutou ki ʼomātou nima.” Mole tuai, pea neʼe matehi ia Koliate, pea neʼe feholaki te kau Filisitini.—1 Samuele 17:45-51.
4. (a) Koteā ʼaē ʼe hā mai ai, ko te kiʼi taʼahine kaugana Iselaele pea mo te Hau ko Sosiasi ʼaē neʼe kei tūpulaga, neʼe nā manatuʼi tonā Tupuʼaga Lahi? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ʼi tona taʼu 12, neʼe ina manatuʼi tona Tupuʼaga?
4 ʼE ʼi ai mo te finemui Iselaele neʼe ina manatuʼi tona Tupuʼaga Lahi ʼi te temi ʼaē neʼe maʼuli popūla ai. Neʼe fai faka mafola lelei ki te ʼohoana ʼo te tagata takitaki kautau Silia ko Naamane, ʼo ʼalu ai te tagata ʼaia ki te polofeta ʼa te ʼAtua, pea faitoʼo ai tana kilia, pea liliu ia ko te kaugana ʼa Sehova. (2 Hau 5:1-19) Ko te Hau tūpulaga ko Sosiasi, neʼe lagolago ʼaki he lototoʼa ki te tauhi maʼa ʼaē kia Sehova. (2 Hau 22:1–23:25) Pea neʼe ko Sesu ʼo Nasaleti ʼaē neʼe ina tuku te faʼifaʼitaki lelei tokotahi ʼi tana manatuʼi tona Tupuʼaga Lahi ʼi tana kei tūpulaga. Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi tona taʼu 12. Neʼe ʼave ia ia e tana ʼu mātuʼa ki te Pāsikate ʼi Selusalemi. ʼI tanatou liliu mai ai, neʼe nā fakatokagaʼi te kua puli ʼa Sesu; koia neʼe nā toe liliu ai ʼo kumi ia ia. ʼI te tolu ʼaho, neʼe nā maʼu atu ia ia ʼe lolotoga fai palalau ki te Tohi-Tapu mo te kau faiako ʼo te fale lotu. Neʼe tali fēnei e Sesu ki tana faʼe ʼaē neʼe ina fehuʼi age: “Kotea te tupuaga o taulua kumi au? Pe mole koulua iloi e tonu ke au nofo i te api o taku Tamai?” (Luka 2:49) Neʼe ʼaoga kia Sesu ke ina ako te ʼu meʼa fakalaumālie ʼi te fale lotu, ‘te ʼapi ʼo tana Tāmai.’ Ia ʼaho nei, ko te Fale ʼo te Puleʼaga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ko he potu lelei ʼaia ke kita maʼu ai te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga Lahi.
Koutou Manatuʼi Ia Sehova ʼi Te Temi ʼAenī!
5. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamahino te ʼu palalau ʼaē neʼe fai ia Tagata Tānaki 12:1?
5 Ko ia ʼaē ʼe tauhi fakamalotoloto kia Sehova, ʼe fakaʼamu ke ina foimo kamata tana tauhi kia Ia pea mo ina fai ʼi tona maʼuli katoa. Kae koteā ʼaē ka hoko ki he tahi ʼe ina maumauʼi tona temi tūpulaga heʼe mole ina manatuʼi tona Tupuʼaga? ʼAki te takitaki ʼo te laumālie maʼoniʼoni, neʼe ʼui fēnei e te tagata tānaki: “Manatuʼi tou Tupuʼaga lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tou temi tūpulaga, ia muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼu ʼaho faigataʼa, peʼe ko te ʼu taʼu ʼaē ka ke ʼui ai: ‘ ʼE mole ʼau fiafia ʼi te ʼu taʼu ʼaia.’ ”—Tagata Tānaki 12:1.
6. Koteā ʼaē ʼe hā mai ai, ko te matuʼa ko Simeone pea mo te finematuʼa ko Ana neʼe nā manatuʼi tonā Tupuʼaga Lahi?
6 ʼE mole he tahi ʼe fiafia ʼi “te ʼu ʼaho faigataʼa” ʼo te temi matuʼa. Kae ko nātou matutuʼa ʼaē ʼe nātou manatuʼi te ʼAtua, ʼe nātou fiafia. Ohage la, ko te matuʼa ko Simeone neʼe ina fua te kiʼi tamasiʼi ko Sesu ʼi te fale lotu pea mo ina ʼui fakafiafia fēnei: “I te temi-nei, Aliki, fakafagona-la tau kaugana i te tokalelei, o faipe ki tau folafola; koteuhi kuʼau siomata ki tau gaue fakamauli, nee ke teuteu ia mua o te hahai fuape, ko he malama o uhiga mo te fakaha ki te kau pagani, pea ko te kololia o Iselaele, tau hahai.” (Luka 2:25-32) Ko te fafine neʼe taʼu 84 pea neʼe higoa ko Ana, neʼe ina toe manatuʼi mo ia tona Tupuʼaga. Neʼe ʼalu tuʼumaʼu ki te fale lotu pea neʼe nofo ai ʼi te temi ʼaē neʼe ʼave kiai te kiʼi tamasiʼi ko Sesu. “I te hola tonupe aia, nee fakafetai ki te Atua pea mo talanoa o uhiga mo te tamasii kia natou fuape nee amanaki ki te fakaateaina o Selusalemi.”—Luka 2:36-38.
7. E feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo nātou ʼaē kua matutuʼa ʼi tanatou tauhi ki te ʼAtua?
7 Ia ʼaho nei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē kua matutuʼa ʼi tanatou tauhi kia Sehova, ʼe lagi nātou mamahi ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te temi matuʼa. Kae ʼe nātou fiafia, pea ʼe tou fakafetaʼi ki tanatou gāue agatonu! ʼE nātou maʼu “te fiafia ʼa Sehova” heʼe nātou ʼiloʼi, ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova tona māfimāfi moʼo tokaga ki te kele, pea kua ina fakanofo Hau ia Sesu Kilisito ʼi selo. (Nehemia 8:10) ʼI te temi ʼaenī, ʼe tonu ke fakalogo ia nātou tūpulaga pea mo nātou matutuʼa ki te tokoni ʼaenī: “Kau tūpulaga pea mo koutou kau taupoʼou, kau matutuʼa pea mo te kau tama. Ke nātou fakavikiviki ki te huafa ʼo Sehova, he ko tona huafa ʼe māʼoluga ʼaupito. Ko tona ʼalikisia ʼe māʼoluga ake ia ʼi te kele pea mo te lagi.”—Pesalemo 148:12, 13.
8, 9. (a) Ko ai ʼaē ʼe fakatupu tuʼania ki ai “te ʼu ʼaho faigataʼa,” pea he koʼe ʼe moʼoni te faʼahi ʼaia? (b) ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamahino te koga tohi ʼo Tagata Tānaki 12:2?
8 Ko “te ʼu ʼaho faigataʼa” ʼo te temi matuʼa ʼe mole faʼa fakafiafia—peʼe lagi fakatupu tuʼania—ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga Lahi pea mo mole nātou mahino ki tana ʼu fakatuʼutuʼu taulekaleka. ʼE mole nātou maʼu te ʼatamai mālama fakalaumālie ʼaē ʼe feala ke ina tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo te temi matuʼa pea mo te ʼu malaʼia ʼaē ʼe hoko ki te malamanei talu mai te temi ʼaē neʼe kapu ai Satana mai selo. (Apokalipesi 12:7-12) Koia, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e te tagata tānaki ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga “ ʼi muʼa ʼo te fakapōʼuli ʼo te laʼā, mo te mālama, mo te māhina pea mo te ʼu fetuʼu, pea mo te toe liliu mai ʼa te ʼu ʼao, pea mo te ʼua lahi.” (Tagata Tānaki 12:2) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia?
9 ʼE fakatatau e Salomone te temi tūpulaga ki te temi māfana ʼi Palesitina ʼaē ʼe mālama lelei ai te laʼā, mo te māhina, pea mo te ʼu fetuʼu heʼe lāulelei te lagi. ʼE hage ai ʼe gigila ia meʼa fuli. Kae ʼi te temi matuʼa, ko te maʼuli ʼe hage ko te temi nive ʼaē ʼe momoko pea mo ʼua, pea ʼe lahi ai tokita ʼu fihifihia. (Sopo 14:1) ʼI meʼa fakaʼofaʼofa leva mo kapau ʼe kita ʼiloʼi tokita Tupuʼaga kae mole kita tauhi kia ia ʼi tokita temi tūpulaga! ʼI te temi momoko ʼo te vaivai matuʼa, ʼe liliu te maʼuli ʼo fakapōʼuli, tāfito kia nātou ʼaē neʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te ʼu faigamālie ʼaē ke nātou tauhi kia Sehova ʼi tonatou temi tūpulaga he neʼe nātou faiga ki he ʼu meʼa noa. Koia tatau aipe peʼe tou taʼu fia, kae tou ‘mulimuli katoa kia Sehova,’ ohage ko tona fai e Kalepe, te tagata agatonu ʼaē neʼe kaugā gāue mo te polofeta ko Moisese.—Sosue 14:6-9.
Te ʼu Agaaga ʼo Te Vaivai Matuʼa
10. Koteā ʼaē ʼe faka ʼuhiga kiai (a) “te ʼu tagata leʼo ʼo te ʼapi”? (b) “te ʼu tagata mālohi”?
10 ʼE hoko atu e Salomone tana fakamatala ʼo talanoa ki te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko “ ʼi te ʼaho ʼaē ʼe tete ai te ʼu tagata leʼo ʼo te ʼapi, ʼaē kua tulolo ai te ʼu tagata mālohi, ʼaē kua tuku ai te gāue ʼa te ʼu fafine momosi pulapula he kua nātou tokosiʼi, pea ko te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou fakasiosio ʼi te ʼu matapā fakamālama neʼe nātou ʼui, kua fakapōʼuli.” (Tagata Tānaki 12:3) Ko te “ ʼapi” ʼe faka ʼuhiga ki te sino ʼa te tagata. (Mateo 12:43-45; 2 Kolonito 5:1-8) Ko tona ʼu “tagata leʼo” ʼe ko te ʼu nima ʼaē ʼe nā puipui te sino pea mo foaki kiai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiai. ʼI te temi matuʼa, ʼe nā tete he kua nā vaivai mo palalisia. Ko “te ʼu tagata mālohi”—ʼaē ko te ʼu vaʼe—ʼe mole kei nā tuʼu mālohi kae kua nā mapelu, pea kua nā haʼele toho. Kae ʼe mole koutou fiafia koa la ʼi takotou sio ki te ʼu kāiga lotu matutuʼa ʼaia ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano?
11. ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, ko ai “te ʼu fafine momosi pulapula” pea mo “te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou fakasiosio ʼi te ʼu matapā fakamālama”?
11 “Kua tuku ai te gāue ʼa te ʼu fafine momosi pulapula he kua nātou tokosiʼi”—ʼo feafeaʼi? Lagi kua vaivai te ʼu nifo ʼa te hahaʼi matutuʼa, peʼe kua maʼofa. Koia kua faigataʼa ai tanatou gau te meʼa kai fefeka, peʼe lagi mole kei feala. “Ko te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou fakasiosio ʼi te ʼu matapā fakamālama”—ko te ʼu mata pea mo te ʼu koga ʼo te ʼuto ʼaē ʼe nātou faka fealagia mai ke tou sisio—kua nenefu tanatou sio, peʼe kua kivi.
12. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “kua māpunuʼi te ʼu matapā ʼaē ʼe haga ki te ala”? (b) Koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼaē kua matutuʼa?
12 ʼE hoko fēnei atu e te tagata tānaki, “kua māpunuʼi te ʼu matapā ʼaē ʼe haga ki te ala, ka fakasiʼisiʼi te logoaʼa ʼo te fale momosi pulapula, kae kita ʼala ake ʼi te tagi ʼa te misi, pea ko te ʼu taʼahine fuli ʼo te hiva ʼe leʼo vaivai.” (Tagata Tānaki 12:4) Ko te ʼu matapā e lua ʼo te gutu—te ʼu laugutu—ʼe mole kei faʼa ava moʼo fakahā te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e te “ ʼapi”, peʼe ko te sino ʼo nātou ʼaē kua matutuʼa kae mole tauhi ki te ʼAtua. ʼE mole kei ina lava fai he palalau ʼi “te ala” ʼo te maʼuli. Kae e feafeaʼi ki te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼaē kua matutuʼa? (Sopo 41:14) Lagi ʼe nātou haʼele māmālie mokā nātou fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi, pea ʼe faigataʼa tanatou palalau, kae ʼe nātou fakavikiviki kia Sah!—Pesalemo 113:1.
13. Koteā ʼaē ʼe ʼui e te tagata tānaki ʼo ʼuhiga mo te tahi ʼu fihifihia ʼo te hahaʼi matutuʼa, kae e feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ʼaē kua matutuʼa?
13 ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, ʼe fakahaʼuhaʼu ʼo vaivai te logoaʼa ʼo te ʼapi momosi pulapula mokā gau te meʼa kai e he ʼu kaugao kua maʼofa. ʼI tona palepale, ko te tagata ʼaē kua matuʼa ʼe mole fīmālie tana moe. Māʼia mo te tagi ʼa he kiʼi misi ʼe ʼala ai. ʼE mole kei lahi tana fia hiva, pea ʼe vaivai tona leʼo mokā hiva. “Ko te ʼu taʼahine fuli ʼo te hiva”—te musika—“ ʼe leʼo vaivai.” Ko te tagata ʼaē kua matuʼa, ʼe mole kei faʼa logo ki te musika pea mo te hiva ʼaē ʼe fai e ʼihi. Kae ko te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tanatou ʼu kaugā gāue ʼaē kua matutuʼa, ʼe nātou haga hikihiki ʼonatou leʼo ʼo hiva fakavikiviki ki te ʼAtua ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano. ʼE tou fiafia ʼi tatatou fakatahi mo nātou moʼo fakavikiviki kia Sehova ʼi te kokelekasio!—Pesalemo 149:1.
14. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe matataku kiai te hahaʼi matutuʼa?
14 ʼI ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ki te hahaʼi matutuʼa, tāfito ia nātou ʼaē neʼe mole nātou tokagaʼi te Tupuʼaga! ʼE ʼui fēnei e te tagata tānaki: “Tahi ʼaē meʼa, kua nātou kamata matataku ʼi te ʼu potu ʼaē ʼe māʼoluga, pea ʼe ʼi ai te ʼu meʼa fakamataku ʼi te ala. Pea kua mātala te fuʼu alimoni, pea ʼe tolotolo te heʼe, pea ʼe mapā te kapele, koteʼuhi ʼe haʼele te tagata ki tona ʼapi ʼaē ka nofo fualoa ai, pea ko nātou ʼaē ʼe tagilāulau neʼe nātou fefoliʼaki ʼi te ala.” (Tagata Tānaki 12:5) ʼI he tuʼuga māʼoluga, tokolahi te hahaʼi matutuʼa ʼe nātou matataku naʼa nātou fetōki. ʼE mole feala pe la hanatou sio ki ʼoluga, naʼa nātou fetōki. Ka nātou feʼoloʼaki ʼi te kaugamālie, ʼe nātou matataku ʼi tanatou tuʼania ʼaē naʼa nātou feʼīʼaki mo te hahaʼi peʼe kaihaʼa hanatou meʼa.
15. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, “ ʼe mātala te fuʼu alimoni,” pea ʼe feafeaʼi te “tolotolo” ʼa te heʼe?
15 ʼO ʼuhiga mo te tagata matuʼa, “kua mātala te fuʼu alimoni,” ko tona faka ʼuhiga kua fakahaʼuhaʼu ʼo hina tona ʼulu. ʼE maʼofa tona lauʼulu ohage ko te ʼu mātala hihina ʼo te fuʼu alimoni. ʼE hage ia ko te heʼe, koteʼuhi kua ‘tolotolo,’ ʼo lagi haʼele tuʼa piko pea mo ina tāʼofi tona tuʼa ʼaki ʼona nima. Kapau kua feiā ʼihi ia tatou, pea tou manatuʼi ʼe tou kau ʼi te kautau ʼo te ʼu heʼe ʼa Sehova ʼaē ʼe mālohi pea mo gāue fakavilivili!—Vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 1998, ʼi te pasina 8 ki te 13.
16. (a) E feafeaʼi tatatou mahino ki te ʼui ʼaē “ ʼe mapā te kapele”? (b) Koteā te “ ʼapi ʼaē ka nofo fualoa ai” te tagata, pea koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼiloga mai ai kua vave mate?
16 ʼE mole kei faʼa fia kai te hahaʼi matutuʼa, tatau aipe peʼe foaki age kia nātou he meʼa kai ʼe konakona ohage ko te kapele. Kua fualoa te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fuaʼi ʼakau ʼaia moʼo fakatupu te fia kai ʼa he tahi. Ko te ʼui ʼaē “ ʼe mapā te kapele,” ko tona faka ʼuhiga, māʼia mo te fuaʼi ʼakau ʼaia ʼe mole ina fakatupu te fia kai ʼa he tagata matuʼa ʼe mole kei fia kai. ʼE hā mai ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia, kua vave ʼalu ki tona “ ʼapi ʼaē ka nofo fualoa ai,” ʼaē ko te faitoka. ʼE nofo anai ʼo heʼegata ʼi te ʼapi ʼaia mo kapau neʼe mole ina manatuʼi tona Tupuʼaga pea mo kapau neʼe kovi tona maʼuli, pea ʼe mole manatuʼi anai ia ia e te ʼAtua ʼi te temi ʼo te fakatuʼuake. ʼE hā lelei te kua vave mate ʼa he matuʼa mokā tou logo ki tana ʼu palalau ʼe mole matala lelei pea mo tana tologulu.
17. ʼE toʼo feafeaʼi te “kauʼi filo siliva,” pea koteā ʼaē ʼe faka ʼuhiga kiai te “ipu aulo”?
17 ʼE fakaloto mālohiʼi tatou ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga “ ʼi muʼa ʼo te toʼo ʼo te kauʼi filo siliva, pea mo te foaʼi ʼo te ipu aulo, pea mo te foaʼi ʼo te ipu maka ʼi te matapuna vai, pea mo te laliki ʼo te foʼi teka ʼo te tane vai.” (Tagata Tānaki 12:6) Ko te “kauʼi filo siliva” ʼe lagi faka ʼuhiga ki te uho ʼo te hui tuʼa tofu. ʼE mate he tahi mokā lavea kovi te koga ʼaia ʼo te sino ʼaē ʼe pipiki ki te ʼuto. Ko te “ipu aulo” ʼe lagi faka ʼuhiga ki te ʼuto, ʼaē ʼe nofo ʼi te gaʼasi ʼulu ʼaē ʼe hage ko he ipu, pea ʼe pipiki kiai te uho ʼo te hui tuʼa tofu. ʼE ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼuto ʼe ko te aulo heʼe maʼuhiga, kae kapau ʼe lavea, pea ʼe kita mate ai.
18. ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, koteā te “ipu maka ʼo te matapuna vai,” pea koteā ʼaē ʼe hoko mokā foa?
18 Ko “te ipu maka ʼo te matapuna vai” ʼe ko te mafu, ʼaē ʼe ʼalu kiai te toto pea toe mavae mai ai ʼo feʼaluʼaki ʼi te ʼu koga kehekehe ʼo te sino. ʼI te mate, ʼe liliu te mafu ohage ko he ipu maka kua foa, ʼe hage neʼe foaʼi te matapuna vai heʼe mole kei feala hana tali pea mo pamu te toto moʼo fafaga ʼo te sino pea moʼona fakafoʼou. Ko te ‘foʼi teka ʼo te tane vai ʼaē kua laliki’ ʼe mole kei takaminomino, ʼo mole kei feʼaluʼaki te toto ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli. Koia, neʼe fakahā e Sehova kia Salomone, ʼe feʼaluʼaki te toto ʼi te sino, pea neʼe ina fakahā te faʼahi ʼaia kua fualoa ʼaupito ki muʼa atu, kae neʼe hoki ʼiloʼi e te tagata poto ko William Harvey ʼi te 17 sēkulō.
19. He koʼe ko te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Tagata Tānaki 12:7 ʼe faka ʼuhiga ki te mate?
19 Neʼe toe ʼui fēnei e te tagata tānaki: “Pea ko te efu ʼe toe liliu ki te kele ohage ko tona kamataʼaga, pea ko te laumālie ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni ʼaē neʼe ina foaki mai.” (Tagata Tānaki 12:7) Ka ʼosi laliki te “foʼi teka ʼo te tane vai,” pea ko te sino ʼo te tagata ʼaē neʼe faʼu ʼaki te efu, ʼe toe liliu pe ki te efu. (Senesi 2:7; 3:19) ʼE mate ai te nefesi, he ko te laumālie, peʼe ko te mālohi ʼo te maʼuli ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua, ʼe toe liliu ki te Tupuʼaga ʼo nofo ai mo ia.—Esekiele 18:4, 20; Sake 2:26.
ʼE Feafeaʼi Anai Te Ka Haʼu ʼo Nātou ʼAē ʼe Nātou Manatuʼi Ia Sehova?
20. Koteā te meʼa ʼaē neʼe kole e Moisese ʼi tana faikole ʼaē ʼe tuʼu ia Pesalemo 90:12?
20 Neʼe fakahā lelei e Salomone te maʼuhiga ʼaē ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga Lahi. ʼE mahino ia, ko te maʼuli ʼaenī ʼaē ʼe nounou pea mo maveuveu, ʼe mole ko te fakapale ʼaē ʼe foaki e Sehova kia nātou ʼaē ʼe nātou manatuʼi ia ia pea mo fai fakamalotoloto tona finegalo. Tatau aipe peʼe nātou tūpulaga peʼe matutuʼa, kae ʼe nātou manatu ohage ko Moisese, ʼaē neʼe fēnei tana faikole: “Fakahā mai kia mātou peʼe feafeaʼi te lau ʼo tomatou ʼu ʼaho ke mātou maʼu ai he loto fakapotopoto.” Ko te polofeta agavaivai ʼa te ʼAtua, neʼe ina loto ke fakahā age peʼe ke akoʼi age e Sehova kia ia pea mo te hahaʼi ʼo Iselaele, ke nātou maʼu te poto ʼo nātou lau ‘te ʼu ʼaho ʼo tonatou maʼuli’ pea ke nātou fakaʼaogaʼi te ʼu ʼaho ʼaia ohage ko tona loto kiai e te ʼAtua.—Pesalemo 90:10, 12.
21. Kapau ʼe tonu ke tou lau totatou ʼu ʼaho moʼo vikiʼi ia Sehova, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
21 Ko te kau tūpulaga Kilisitiano, ʼe tonu tāfito ke nātou mulimuli ki te tokoni ʼa te tagata tānaki ke nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga. ʼE lahi te ʼu faigamālie ʼe nātou maʼu moʼo fai he tauhi taputapu ki te ʼAtua! Tatau aipe peʼe tou taʼu fia, kae kapau ʼe tou ako peʼe feafeaʼi te lau ʼo tatatou ʼu ʼaho ke tou vikiʼi ai ia Sehova ʼi te “temi ʼo te fakaʼosi” ʼaenī, pea ʼe feala anai ke tou haga lau totatou ʼu ʼaho ʼo talu ai. (Taniela 12:4; Soane 17:3) Ke hoko te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou manatuʼi totatou Tupuʼaga Lahi. Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke tou fakahoko katoa totatou maʼua ki te ʼAtua.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
◻ He koʼe ʼe fakaloto mālohiʼi te kau tūpulaga ke nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga?
◻ ʼI te Tohi-Tapu, ko ai te kau tūpulaga ʼaē neʼe nātou manatuʼi tonatou Tupuʼaga Lahi?
◻ Koteā te ʼu agaaga ʼo te vaivai matuʼa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Salomone?
◻ ʼE feafeaʼi anai te ka haʼu ʼo nātou ʼaē ʼe nātou manatuʼi ia Sehova?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko Tavite, mo te kiʼi taʼahine kaugana Iselaele, mo Ana, pea mo Simeone neʼe nātou manatuʼi ia Sehova
[Paki ʼo te pasina 16]
Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē kua matutuʼa ʼe nātou tauhi fakafiafia ki totatou Tupuʼaga Lahi