Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 1/4 p. 14-25
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?
  • Te Tule Leʼo—1999
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Faka ʼUhiga ʼo Te Nefesi ʼi Te Tohi-Tapu
  • Ko Te Kau Mate ʼe Mole Nātou ʼIloʼi He Meʼa
  • Koteā Koa Te Laumālie?
  • “E Toe Tuuʼake Anai”
  • Ko He ʼAmanaki Taulekaleka!
  • Te Maʼuli ʼAē ʼe Mole ʼi Ai Hona Gataʼaga
  • Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu ʼo ʼUhiga Mo Te Nefesi
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Koteā Koa ʼAē ʼe Hoko Ki Te Nefesi ʼi Te Mate?
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Koteā Te Meʼa ʼe Hoko Ki Te ʼu Mate ʼAē ʼe Tou ʼOʼofa Mamahi Ai?
    Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata
  • Te “Nefesi” Mo Te “Laumālie”—Koteā Koa Te Faka ʼUhiga Totonu ʼo Te ʼu Kupu ʼAia?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1999
w99 1/4 p. 14-25

Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?

“ ʼE ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.”​—Senesi 3:​19.

1, 2. (a) Koteā koa te ʼu manatu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate? (b) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou vakaʼi ke feala ai hatatou ʼiloʼi pe koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi?

NEʼE ʼui fēnei e Nikhilananda, te tagata fai filosofia Inituisi: “Ko te akonaki ʼo te fakamamahi heʼegata ʼo te hahaʼi, ʼe mole ʼalutahi mo te ʼui ʼaē ʼe ʼofa te ʼAtua ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ina fakatupu . . . ʼE mole ko he manatu fakapotopoto, mo kapau ʼe tou faka tui ki te tauteaʼi heʼegata ʼo te nefesi ʼuhi ko te ʼu hala ʼaē neʼe ina fai lolotoga ni ʼu kiʼi taʼu, ka mole tou fakagafua ke maliu mai tana agakovi.”

2 Ohage ko Nikhilananda, ʼe tokolahi te hahaʼi ia ʼaho nei neʼe mole nātou faʼa leleiʼia te akonaki ʼo ʼuhiga mo te fakamamahi heʼegata. ʼO toe feiā aipe, ki ʼihi hahaʼi ʼe faigataʼa hanatou mahino ki te ʼu manatu ohage la ko te kaku ki te Nirvâna pea mo te liliu ʼo tahi mo te natula. Māʼiape la mo nātou ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou fakatafito tanatou ʼu akonaki ki te Tohi-Tapu, ʼe kehekehe tanatou ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te nefesi pea mo te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate. Kae koteā koa te meʼa ʼaē ʼe ʼui moʼoni mai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi? Moʼo tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe tonu ke tou vakaʼi te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi” ʼi te Tohi-Tapu.

Te Faka ʼUhiga ʼo Te Nefesi ʼi Te Tohi-Tapu

3. (a) Koteā te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi,” pea koteā te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia? (b) ʼE fakamoʼoni feafeaʼi mai ia Senesi 2⁠:​7, ko te kupu “nefesi” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te tagata katoa?

3 Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi” ʼe ko te kupu neʹphesh, pea ʼe fakaʼaogaʼi tuʼa 754 ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo. Koteā koa te faka ʼuhiga ʼo te kupu neʹphesh? ʼO mulimuli ki te tohi The Dictionary of Bible and Religion, ʼe “faka ʼuhiga ʼi te agamāhani ki te meʼa maʼuli katoa, peʼe ki te tagata katoa.” ʼE maʼu te manatu ʼaia ʼi te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi ia Senesi 2⁠:7 ʼaē ʼe ʼui ai: “Ko Sehova ʼAtua neʼe ina faʼu te tagata ʼaki te efu ʼo te kele pea neʼe ina pupuhi ki tona ihu te mānava ʼo te maʼuli, pea neʼe liliu ai te tagata ko te nefesi maʼuli.” Koutou fakatokagaʼi ʼi henī, ko Atama neʼe mole ʼi ai hona nefesi; kae neʼe liliu ko te nefesi​—ohage ko he tahi ʼe liliu ko he tōketā, ʼe ko ia te tōketā. Koia, ko te kupu “nefesi” ʼe faka ʼuhiga ʼi henī ki he tagata katoa.

4. Ko te kupu fea ʼi te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi,” pea koteā te faka ʼuhiga tāfito ʼo te kupu ʼaia?

4 Ko te kupu ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi” (psy·kheʹ) ʼe tuʼa teau tupu tona tuʼu ʼi te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano. Ohage ko te kupu neʹphesh, ʼe tautau faka ʼuhiga ki te tagata katoa. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī: “Kua hoha toku nefesi.” (Soane 12⁠:​27, MN) “Neʼe kamata matataku ai te ʼu nefesi fuli.” (Gāue 2⁠:​43, MN) “Ke fakalogo te nefesi fuli pe ki te ʼu pule māʼoluga.” (Loma 13⁠:⁠1, MN) “Koutou fai he ʼu palalau fakaloto fīmālie ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi.” (1 Tesalonika 5⁠:​14, MN) “Ko te tokosiʼi, ko nefesi e valu, neʼe ʼave haohaoa ʼi te vai.” (1 Petelo 3⁠:⁠20, MN) ʼE hā lelei mai, ohage ko te kupu neʹphesh, ko te kupu psy·kheʹ ʼe faka ʼuhiga ki te tagata katoa. ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Nigel Turner, ko te kupu ʼaia “ ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe pipiki ki te agaaga ʼa te tagata, te tagata totonu, pea mo te sino kakano ʼaē neʼe pupuhi kiai e te ʼAtua tana rûaḥ [tona laumālie] . . . ʼE faka ʼuhiga ki te tagata katoa.”

5. ʼE ko he ʼu nefesi koa te ʼu manu? Koutou fakamahino.

5 ʼE feala ke tou fakatokagaʼi, ʼi te Tohi-Tapu, ko te kupu “nefesi” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te tagata, kae ʼe toe faka ʼuhiga foki ki te ʼu manu. Ohage la, ʼi te talanoa ʼo ʼuhiga mo te fakatupu ʼo te ʼu manu ʼo te tai, ʼe ʼui fēnei ia Senesi 1⁠:20 te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e te ʼAtua: “Ke maʼuli te ʼu vai ʼi te mahu ʼo te ʼu nefesi maʼuli.” Pea ʼi te ʼaho fakatupu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “Ke fakatupu e te kele he ʼu nefesi maʼuli ʼo mulimuli ki tonatou faʼahiga, mo he ʼu manu lalata pea mo he ʼu manu ʼe totolo, pea mo he ʼu manu fekai ʼo te kele ʼo mulimuli ki tonatou faʼahiga.”​—Senesi 1⁠:24; vakaʼi ia Faka au 31⁠:28.

6. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupu “nefesi”?

6 Koia, ʼi te Tohi-Tapu ko te kupu “nefesi” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki he tagata pe ki he manu, pe ki te maʼuli ʼo te tagata peʼe ko te maʼuli ʼo te manu. (Koutou vakaʼi te talanoa ʼi ʼoluga.) ʼE faigafua te fakamahino ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te nefesi, pea ʼe mole fetogi ia, pea ʼe mole mulimuli ki te ʼu filosofia pea mo te ʼu fagana ʼa te tagata. Koia ko te fehuʼi ʼaenī ʼe tonu ke tou fai, Koteā te manatu ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te nefesi ʼi te mate?

Ko Te Kau Mate ʼe Mole Nātou ʼIloʼi He Meʼa

7, 8. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate? (b) Koutou fakahā he ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼe hā ʼaki ai, ʼe feala ke mate te nefesi.

7 ʼE fakahā lelei mai te ʼaluʼaga ʼa te kau mate ia Tagata Tānaki 9⁠:​5, 10, ʼaē ʼe tou lau fēnei ai: “Ko te kau mate ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa . . . ʼE mole he gāue, he fakatuʼutuʼu, he mālama pe ko he poto, ʼi te faitoka.” (Moffatt) Koia, ko te mate ʼe ko te ʼaluʼaga ʼaē ʼe kita pulinoa ai. Neʼe tohi fēnei e te tagata fai pesalemo, ka mate he tahi, pea “ ʼe toe liliu ia ki te kele; ʼi te ʼaho pe ʼaia ʼe puli ai tana ʼu fakakaukau.” (Pesalemo 146⁠:⁠4) Koia, ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa, pea ʼe mole kei nātou fai he meʼa.

8 ʼI tana fakatūʼa ia Atama, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “ ʼE ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3⁠:19) Neʼe mole maʼuli ia Atama ʼi muʼa ʼo tona faʼu e te ʼAtua ʼaki te efu ʼo te kele pea mo tana foaki kia ia te maʼuli. ʼI te mate ʼa Atama, neʼe toe liliu ki te ʼaluʼaga ʼaia. Ko tona fakatūʼa neʼe ko te mate​—ka mole ko he mavae ʼo ʼalu ki he tahi potu. Koteā ʼaē neʼe hoko ki tona nefesi? Mai tona ʼuhiga ʼaē, ʼi te Tohi-Tapu, ko te kupu “nefesi” ʼi te agamāhani ʼe faka ʼuhiga ki he tahi, ka tou ʼui neʼe mate ia Atama, ko tona faka ʼuhiga neʼe mate te nefesi ʼaē neʼe higoa ko Atama. ʼE lagi mata faigataʼa te faʼahi ʼaia ki he tahi ʼe faka tui ki te maʼuli tuputupua ʼo te nefesi. Kae ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala​—ko ia ia ʼaē ka mate.” (Esekiele 18⁠:⁠4) ʼE talanoa ia Levitike 21⁠:1 ki “he nefesi kua mate” (ko he “sino mate,” Bible de Jérusalem). Tahi ʼaē, neʼe fakatotonu age ki te kau Nasilea ke ʼaua naʼa nātou fakaōvi ki “he nefesi kua mate” (“he sino kua mate,” Lamsa).​—Faka au 6⁠:⁠6.

9. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼa te Tohi-Tapu, neʼe “mavae” te nefesi ʼo Lasele ia te ia?

9 Kae e feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te mate fakaʼofaʼofa ʼo Lasele, ʼaē neʼe hoko ʼi tana fānauʼi tana lua tamasiʼi tagata? ʼE tou lau fēnei ia Senesi 35⁠:18: “ ʼI te mavae ʼo tona nefesi (he neʼe mate), neʼe ina fakahigoaʼi ia ia ko Penoni; kae neʼe fakahigoaʼi ia ia e tana tāmai ko Pesamino.” ʼE faka ʼuhiga koa e te vaega ʼaia, ʼi te mate ʼa Lasele neʼe ʼi ai te laumālie neʼe mavae ʼi tona sino? Kailoa ia. Koutou manatuʼi, ko te kupu “nefesi” ʼe toe feala foki ke faka ʼuhiga ki te maʼuli ʼaē ʼe maʼu e he tahi. Koia ʼi te vaega ʼaenī, ko te “nefesi” ʼo Lasele neʼe faka ʼuhiga pe ia ki tona “maʼuli.” Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakaliliu fēnei e ʼihi Tohi-Tapu “ ʼi te mavae ʼo tona nefesi” ʼaki te ʼu kupuʼi palalau ohage “neʼe mavae māmālie tona maʼuli” (Knox), “neʼe ko tona mānava fakaʼosi” (Bible de Jérusalem) pea “neʼe mavae tona maʼuli ia te ia” (Bible in Basic English). ʼE mole hā ʼaki te ʼu palalau ʼaia, neʼe ʼi ai he koga ʼo Lasele neʼe hoko atu tona maʼuli ʼi te hili ʼo tona mate.

10. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē, ko te nefesi ʼo te tama ʼo te fafine vitua ʼaē neʼe fakatuʼuake, neʼe “toe liliu” mai kia te ia?

10 ʼE toe feiā aipe ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake ʼo te tama ʼo te fafine vitua ʼaē ʼe talanoa kiai ia 1 Hau kapite 17. ʼI te vaega 22, ʼe tou lau ai neʼe faikole ia Eliseo maʼa te kiʼi tama, pea “neʼe fakalogo ia Sehova ki te leʼo ʼo Eliseo, pea neʼe toe liliu mai te nefesi ʼo te tamasiʼi kia ia, pea neʼe toe maʼuli ai.” ʼI henī ko te kupu “nefesi” ʼe toe faka ʼuhiga foki ki te “maʼuli.” Koia, ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu New American Standard Bible: “Neʼe toe liliu mai te maʼuli ʼo te tamasiʼi kia ia pea neʼe toe maʼuli ai.” Ei, neʼe ko te maʼuli ʼaē neʼe toe liliu ki te kiʼi tama, ka mole ko he meʼa fakapulipuli. ʼE ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Eliseo ki te faʼe ʼo te kiʼi tama: “Sio koe, ko tau tama [ko tona sino katoa] ʼe maʼuli.”​—1 Hau 17⁠:⁠23.

Koteā Koa Te Laumālie?

11. He koʼe ko te kupu “laumālie” ʼe mole feala ke faka ʼuhiga ki he koga kehe ʼo te sino pea ʼe hoko atu tona maʼuli ʼi te hili ʼo te mate?

11 ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, mokā mate he tahi, “ ʼe mavae tona laumālie, pea ʼe toe liliu ia ki te kele.” (Pesalemo 146⁠:⁠4) Ko tona faka ʼuhiga koa, ʼe ʼi ai he laumālie ʼe mavae moʼoni ʼi tokita sino ʼo hoko atu tona maʼuli ʼi te hili ʼo tokita mate? ʼE mole feala ke hoko te faʼahi ʼaia, heʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo: “ ʼI te ʼaho pe ʼaia ʼe puli moʼoni ai tana ʼu fakakaukau” (“ ʼe gata ai tana ʼu fakakaukau fuli,” The New English Bible). Koia, koteā koa te laumālie, pea ʼe “mavae” feafeaʼi ʼi tokita sino mokā kita mate?

12. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “laumālie” ʼi te Tohi-Tapu?

12 ʼI te Tohi-Tapu, ko te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “laumālie” (ʼi te faka Hepeleo, ruʹach; ʼi te faka Keleka, pneuʹma) ʼe ʼuluaki faka ʼuhiga ki te “mānava.” Koia, moʼo fetogi te kupuʼi palalau “ ʼe mavae tona laumālie,” ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu ʼo R. A. Knox te ʼu palalau ʼaenī, “ ʼe mavae te mānava ʼi tona sino.” (Pesalemo 145⁠:​4) Kae ko te kupu “laumālie,” ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te mānava. Ohage la, ʼi te talanoa ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo te tagata pea mo te ʼu manu ʼi te temi ʼo te Tulivio, ʼe ʼui fēnei ia Senesi 7⁠:22: “Ko meʼa fuli ʼaē neʼe gāue ai te mānava ʼo te mālohi [peʼe ko te laumālie; ʼi te faka Hepeleo, ruʹach] ʼo te maʼuli ʼi tonatou ihu, ko tona faka ʼuhiga, ko meʼa fuli ʼaē neʼe nofo ʼi te kele neʼe mamate.” Koia, ko te “laumālie” ʼe feala ke faka ʼuhiga ki te mālohi maʼuli ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu meʼa maʼuli fuli pe, te tagata pea mo te manu, pea ʼe ina fakahoko ʼaki te mānava.

13. ʼI te mate, e feafeaʼi te toe liliu ʼo te laumālie ki te ʼAtua?

13 Kae, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ia Tagata Tānaki 12⁠:​7, mokā mate he tahi, pea “ko [tona] laumālie ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni ʼaē neʼe ina foaki mai”? Ko tona faka ʼuhiga koa, ʼe ʼalu moʼoni te laumālie ki te lagi moʼo fakaaʼu ki te ʼAtua? Kailoa ia! Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te laumālie ʼe ko te mālohi ʼo te maʼuli, “ ʼe toe liliu ki te ʼAtua moʼoni,” ko tona faka ʼuhiga, ko te ʼamanaki ʼaē ke kita toe maʼuli ʼi te ka haʼu, ʼe fakalogo katoa ki te ʼAtua. ʼE gata pe ki te ʼAtua te fealagia ʼaē ke ina toe foaki mai te laumālie, peʼe ko te mālohi ʼo te maʼuli, ke feala ai ki he tahi ke toe tuʼuake. (Pesalemo 104⁠:30) Kae ʼe fakatuʼutuʼu moʼoni koa e te ʼAtua ke ina fai te faʼahi ʼaia?

“E Toe Tuuʼake Anai”

14. Koteā te palalau ʼaē neʼe fai e Sesu moʼo fakafimālie te ʼu tokolua ʼa Lasalo ʼi tana kua mate?

14 ʼI te taʼu 32 ʼo totatou temi, ʼi te kiʼi kolo ko Petania, ʼaē ʼe tuʼu ia kilometa e 3 ʼi te potu hahake ʼo Selusalemi, neʼe putu ai ia Maleta pea mo Malia ʼo ʼuhiga mo te mate fokifā ʼo tonā tokolua ko Lasalo. Neʼe toe lotomamahi foki ia Sesu he neʼe ʼofa kia Lasalo pea mo tona ʼu tokolua. Neʼe feala feafeaʼi hana fakafimālieʼi nāua? Neʼe mole ina tala age he fagana loi kae neʼe ina tala age te moʼoni ʼo ina ʼui fēnei: “E toe tuuʼake tou tuagaane.” Neʼe ʼalu leva ia Sesu ki te faitoka pea neʼe ina fakatuʼuake ia Lasalo​—ʼo ina fakamaʼuli he tagata neʼe kua ʼaho fā tana mate!​—Soane 11⁠:​18-23, 38-44.

15. Koteā te tali ʼaē neʼe fai e Maleta ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu pea mo te meʼa ʼaē neʼe ina fai?

15 Neʼe punamaʼuli koa ia Maleta ʼi te palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te “toe tuuʼake” ʼa Lasalo? Kailoa, he neʼe ina tali fēnei: “E au iloi au, ko te tuuʼake anai i te aho fakamuli e toe tuuʼake ai ia.” ʼI te temi ʼaia, neʼe kua tui ia Maleta ki te fakapapau ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake. Neʼe ʼui leva e Sesu kia te ia: “E ko au te Tuuʼake pea mo te Mauli, ko ae e tui mai kia te au, kapau e mate pea e mauli anai ia.” (Soane 11:23-​25) Ko te milakulo ʼo te fakatuʼuake ʼo Lasalo neʼe ina fakamālohiʼi tana tui, pea neʼe ina uga ʼihi ke nātou tui. (Soane 11⁠:45) Kae koteā te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te kupu “tuuʼake”?

16. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “fakatuuʼake”?

16 Ko te kupu “tuuʼake” ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka a·naʹsta·sis, ʼaē ʼe fēnei tona faka ʼuhiga moʼoni, “ke kita toe tuʼu.” Ko te kau Hepeleo ʼaē ʼe nātou fakaliliu te lea faka Keleka, neʼe nātou fakaliliu te kupu a·naʹsta·sis ʼaki te ʼu kupu faka Hepeleo techi·yathʹ ham·me·thimʹ, ʼaē ko tona faka ʼuhiga “ko te toe maʼuli ʼo te kau mate.”a Koia, ko te fakatuʼuake ko tona faka ʼuhiga ko te toʼo ʼo he tahi mai te ʼaluʼaga ʼo te mate​—ke toe fakamaʼuli ia ia.

17. (a) ʼE faigataʼa anai koa kia Sehova pea mo Sesu Kilisito ke nā fakatuʼuake ia te hahaʼi? (b) Koteā te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu falemaka fakamanatu?

17 ʼI te lahi ʼaupito ʼo tona poto pea mo te fealagia ʼaē ke ina manatuʼi ia meʼa fuli, ʼe faigafua kia Sehova ʼAtua hana fakatuʼuake he tahi. ʼE faigafua kia ia hana manatuʼi te agaaga ʼo nātou ʼaē kua mamate​—tonatou ʼulugaaga, mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou, pea mo tonatou ʼuhiga moʼoni. (Sopo 12⁠:13; vakaʼi ia Isaia 40⁠:26.) Pea tahi ʼaē, ohage ko tona fakahā mai e te fakamatala ʼo Lasalo, ʼe toe loto foki e Sesu Kilisito ke fakatuʼuake te kau mate pea ʼe ina lava fai te faʼahi ʼaia. (Vakaʼi ia Luka 7⁠:​11-17; 8⁠:​40-56) ʼI tona fakahagatonu, neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito: “He hoko mai te hola e fakalogo anai tona leo e natou i te u faitoka [“falemaka fakamanatu,” MN].” (Soane 5⁠:​28, 29) Ei, neʼe fakapapau e Sesu, ʼe fakatuʼuake anai ia nātou fuli ʼaē ʼe manatuʼi e Sehova. Ko te toko lauʼi miliale hahaʼi neʼe nātou maʼuʼuli pea kua mamate. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe manatuʼi e Sehova, pea mo nātou talitali ki te fakatuʼuake?

18. Ko ai koa ʼaē ka fakatuʼuake?

18 ʼE fakatuʼuake anai ia nātou ʼaē neʼe nātou kaugana agatonu kia Sehova ʼi tonatou maʼuli. Kae ʼe toko lauʼi miliona te hahaʼi ʼaē kua mamate, ka mole heʼeki nātou fakahā pe neʼe nātou fia mulimuli ki te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa te ʼAtua peʼe kailoa. Neʼe mole nātou mālama ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua, pe neʼe mole lagi nātou maʼu honatou temi feʼauga ke nātou fetogi ai tonatou maʼuli. ʼO toe feiā mo nātou ʼaia, ʼe manatuʼi nātou e Sehova pea ʼe ina toe fakatuʼuake anai nātou, heʼe fakapapau fēnei mai e te Tohi-Tapu: “E au falala ki te Atua pea mo te tuuʼake a te agatonu pea mo te agahala.”​—Gaue 24:15.

19. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe hā kia Soane ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake? (b) Koteā ʼaē ʼe ‘li ki te vai afi,’ pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupuʼi palalau ʼaia?

19 Neʼe hā ki te ʼapositolo ko Soane te meʼa taulekaleka, ko te hahaʼi kua fakatuʼuake pea ʼe nātou tutuʼu ia muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau ʼo te ʼAtua. ʼE ina fakamatala fēnei: “Nee tukuʼage e te moana ana kau mate, pea nee tukuʼage e te Mate mo Hatesi tana kau mate, pea nee fakamauʼi takitahi natou o mulimuli ki ana gaue. Pea neʼe li te Mate mo Hatesi ki te vai afi. Ko te vai afi e ko te lua mate aia.” (Apokalipesi 20:12-14) Koutou fakakaukauʼi age muʼa te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī! Ko te kau mate fuli ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua, ʼe faka ʼāteaina anai nātou mai te Hatesi, peʼe ko te Seole, te faitoka ʼaē ʼe ʼolo kiai te hahaʼi fuli pe. (Pesalemo 16:10; Gaue 2:31) ʼOsi ʼaia, pea ʼe lī anai te “Mate mo Hatesi” ki te meʼa ʼaē ʼe higoa ko “te vai afi,” ʼaē ʼe ina fakatātā te fakaʼauha katoa. Pea ʼe mole toe ʼi ai anai he faitoka.

Ko He ʼAmanaki Taulekaleka!

20. ʼE feafeaʼi anai te kele ʼi te fakatuʼuake ʼo te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua mamate?

20 Ka fakatuʼuake anai te toko lauʼi miliona hahaʼi, ʼe mole nātou maʼuli anai ʼi he kele ʼe lāvaki. (Isaia 45:18) ʼE nātou tutuʼuake anai ʼi he potu kua matalelei pea ʼe nātou maʼu anai he ʼu nofoʼaga, mo he ʼu mutuʼi meʼa pea mo he tuʼuga meʼa kai ʼe kua teuteuʼi maʼa nātou. (Pesalemo 67:6; 72:16; Isaia 65:21, 22) Ko ai koa ʼaē ka nātou teuteuʼi anai te ʼu meʼa fuli ʼaia? ʼE mahino papau ia, ʼe tonu anai ke maʼuli he ʼu hahaʼi ʼi te mālama foʼou ʼaia ʼi muʼa ʼo te kamata hoko ʼo te fakatuʼuake ʼi te kele. Kae ko ai koa te ʼu hahaʼi ʼaia?

21, 22. Koteā te ʼamanaki taulekaleka ʼaē ʼe fakatalitali kiai te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli”?

21 ʼE hā mai ʼi te hoko ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu, ʼe tou lolotoga maʼuʼuli nei ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.b (2 Timoteo 3:1) ʼE mole kei tuai pea ʼe fakatokatoka anai e Sehova te ʼu meʼa ʼa te tagata pea mo pulihi te agakovi ʼi te kele. (Pesalemo 37:10, 11; Tāʼaga Lea 2:21, 22) Koteā ʼaē ka hoko anai kia nātou ʼaē ka nātou tauhi agatonu ki te ʼAtua ʼi te temi ʼaia?

22 ʼE mole fakaʼauha fakatahi anai e Sehova te kau faitotonu pea mo te kau agakovi. (Pesalemo 145:20) Neʼe mole he temi neʼe ina fai ai te faʼahi ʼaia, pea ʼe mole ina fai anai te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē ka ina pulihi ai te agakovi ʼi te kele. (Vakaʼi ia Senesi 18:22, 23, 26.) ʼI tona fakahagatonu, ʼe talanoa te tohi fakaʼosi ʼo te Tohi-Tapu ki he “hahai kaugamalie, nee mole he tahi nee ina malau, mai te atu puleaga, mo te u hako, mo te u lanu, pea mo te u lea fuape,” pea ʼe nātou ʼōmai mai te “ahiahi lahi.” (Apokalipesi 7:9-14) Ei, ʼe hāo anai te toe hahaʼi tokolahi ʼi te mamahi lahi ʼaē ka ina fakaʼauha te mālama agakovi ʼaenī, pea ʼe nātou hū anai ki te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua. ʼI te mālama ʼaia, ʼe maʼu katoa anai e te hahaʼi te ʼu fua ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ʼaē ko te faka ʼāteaina ʼo te malamanei mai te agahala pea mo te mate. (Apokalipesi 22:1, 2) Koia, ʼe mole toe mamate anai te “hahai kaugamalie.” ʼI ʼamanaki taulekaleka leva!

Te Maʼuli ʼAē ʼe Mole ʼi Ai Hona Gataʼaga

23, 24. Kapau ʼe koutou fia maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele, koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke koutou fai?

23 ʼE feala koa hatatou falala ki te ʼamanaki fakaofoofo ʼaia? Ei! Ko Sesu Kilisito totonu neʼe ina ʼui, ʼe ʼi ai anai he temi ʼe mole toe mamate ai te hahaʼi. ʼI muʼa ʼo tana fakatuʼuake tona kaumeʼa ko Lasalo, neʼe ʼui fēnei e Sesu kia Maleta: “Ko ae e mauli mo tui mai kia te au e mole mate ia o heegata.”​—Soane 11:26.

24 ʼE koutou loto koa ke koutou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele? ʼE koutou fakaʼamu koa ke koutou toe sio ki te kau mate ʼaē neʼe koutou ʼofa mamahi ai? Kapau koia ʼaia, pea ʼe tonu ke koutou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo ʼiloʼi tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “E fakamole te malama-nei mo tana u holi; kae kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.” (1 Soane 2⁠:17) ʼI te temi ʼaenī, ʼe tonu ke koutou ako pe koteā te finegalo ʼo te ʼAtua pea koutou lotomālohi ke koutou mulimuli kiai. Pea ʼe feala anai kia koutou, ʼo fakatahi mo te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua nātou fai te finegalo ʼo te ʼAtua, ke koutou maʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Logope la ʼe mole maʼu te kupu “tuuʼake” ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo, kae ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe hā lelei ia Sopo 14⁠:​13, Taniela 12⁠:​13, pea mo Osea 13⁠:14.

b Koutou vakaʼi te tohi Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata, ʼi te pasina 98 ki te 107, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Koteā te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “nefesi” ʼi te faka Keleka mo te faka Hepeleo

◻ Koteā te meʼa ʼaē ʼe hoko ki te nefesi ʼi te mate?

◻ Koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faitoʼo ki te mate?

◻ Koteā te meʼa taulekaleka ʼaē ʼe ʼamanaki kiai te kau agatonu ia ʼaho nei?

[Talanoa ʼo te pasina 15]

Ko Te “Nefesi” ʼe Faka ʼUhiga Foki Ki Totatou Maʼuli

ʼI ʼihi temi, ko te kupu “nefesi” ʼe faka ʼuhiga ki te maʼuli ʼo te tagata peʼe ko te maʼuli ʼo te ʼu manu. Kae ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ina fetogi te ʼui ʼaē ʼa te Tohi-Tapu, ko te nefesi ʼe faka ʼuhiga ki te tagata katoa peʼe ki te manu. Koʼeni tona fakatātā: Ka tou ʼui ʼe maʼuli he tagata, ko tona faka ʼuhiga ʼe ko he tagata maʼuli. ʼE toe feala pe foki ke tou ʼui ʼe ina maʼu te maʼuli. ʼO toe feiā aipe, ko he tagata maʼuli ʼe ko he nefesi. Kae mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe maʼuli, ʼe feala ke tou ʼui ʼe ina maʼu hona nefesi.

Ohage la, neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia Moisese: “Kua mate te ʼu tagata fuli ʼaē neʼe nātou kumi tou nefesi.” ʼE hā lelei mai, neʼe faiga e te ʼu fili ʼo Moisese ke nātou toʼo tona maʼuli. (Ekesote 4⁠:19; fakatatau mo Sosue 9⁠:24; Tāʼaga Lea 12⁠:10.) ʼE fakaʼaogaʼi feiā te kupu “nefesi” ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi tana ʼui fēnei: “Neʼe haʼu te Foha ʼo te tagata . . . ke ina foaki tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi.” (Mateo 20⁠:​28, MN; fakatatau mo Mateo 10⁠:28.) ʼI te ʼu vaega fuli ʼaia, ko te kupu “nefesi” ʼe faka ʼuhiga ki te “maʼuli ʼo he tahi.”

[Paki ʼo te pasina 15]

ʼE ko he ʼu nefesi fuli

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Hummingbird: U.S. Fish and Wildlife Service, Washington, D.C./Dean Biggins

[Paki ʼo te pasina 17]

Neʼe fakamoʼoni mai e Sesu ko te faitoʼo ki te mate ʼe ko te fakatuʼuake

[Paki ʼo te pasina 18]

“Ko ae e mauli mo tui mai kia te au e mole mate ia o heegata.”​—Soane 11:⁠26

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae