ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Tagata Tānaki
NEʼE ʼui fēnei e te pateliaka ko Sopo: “Ko te tagata, ʼaē neʼe tupu mai te fafine, ʼe nounou tona maʼuli pea ʼe fonu ʼi te lotohoha.” (Sopo 14:1) ʼE maʼuhiga ke ʼaua naʼa tou fakaʼaogaʼi noa totatou maʼuli ʼaē ʼe nounou ki he ʼu meʼa ʼe mole maʼuhiga pea mo tou faiga kiai! Ko te ʼu gāue fea ʼaē ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi kiai totatou temi, mo totatou mālohi, pea mo totatou ʼu koloa? Ko te ʼu gāue fea ʼaē ʼe tonu ke tou fakamamaʼo ai? Ko te ʼu palalau poto ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼi te tohi ʼo Tagata Tānaki, ʼe tuku mai he takitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ko te logo ʼaē ʼe tou maʼu mai te ʼu palalau poto ʼaia ‘ ʼe lava ʼiloʼi lelei ia te ʼu manatu pea mo te loto’ pea mo tokoni mai ke ʼi ai he ʼuhiga ʼo totatou maʼuli.—Hepeleo 4:12.
ʼI te tohi ʼo Tagata Tānaki, ʼaē neʼe tohi e te tagata neʼe ʼiloa ʼuhi ko tona poto, ia te Hau ko Salomone ʼo te Iselaele ʼāfea, ʼe tou maʼu ai he tokoni ʼaoga ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga moʼoni ʼi te maʼuli pea mo te meʼa ʼaē ʼe vaʼiganoa. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe talanoa ia Salomone ki ʼihi ʼo te ʼu fale ʼaē neʼe ina laga, neʼe lagi ina tohi te tohi ʼo Tagata Tānaki ʼi tana kua ʼosi fakahoko tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia pea ʼi muʼa ʼo tana higa mai te tauhi maʼa. (Nehemia 13:26) Koia neʼe fai ai te tohi ʼi muʼa ʼo te taʼu 1000 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te vaʼevaʼe fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e 40 ʼo te ʼafio ʼo Salomone.
KOTEĀ ʼAĒ ʼE MOLE VAʼIGANOA?
“Ko meʼa fuli ʼe vaʼiganoa!” ko te ʼui ʼaia ʼa te tagata tānaki, pea ʼe ina fehuʼi fēnei: “Koteā te lelei ʼaē ʼe maʼu e he tagata mai tana gāue kinakina fuli ʼaē neʼe gāue kinakina kiai ʼi te lalo laʼā?” (Tagata Tānaki 1:2, 3) Ko te kupuʼi palalau “vaʼiganoa” pea “ ʼi te lalo laʼā” ʼe hā tuʼa lahi ʼi te tohi ʼo Tagata Tānaki. Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ki te kupu “vaʼiganoa,” ʼe faka ʼuhiga ki te “mānava” peʼe ko te “kakapu” pea ʼe fakahā ai te mole fualoa peʼe ko te mole tologa ʼo he meʼa. Ko te kupuʼi palalau “ ʼi te lalo laʼā” ʼe faka ʼuhiga “ ʼi te kele nei” peʼe “ ʼi te mālamanei.” Koia, ko meʼa fuli pē—ia te ʼu gāue fuli ʼaē ʼe faiga kiai te tagata kae mole ina tokagaʼi te finegalo ʼo te ʼAtua—ʼe vaʼiganoa.
ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Tokaga ki tou ʼu vaʼē mokā ke ʼalu ki te ʼapi ʼo te ʼAtua moʼoni; pea ke ke fakaōvi moʼo fakalogo.” (Tagata Tānaki 5:1) ʼE mole vaʼiganoa te fakahoko ʼo te tauhi moʼoni kiā Sehova ʼAtua. ʼI tona fakahagatonu, ke ʼi ai he ʼuhiga ʼo totatou maʼuli, ko te meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe tonu ke tou fai ko hatatou vakaʼi peʼe feafeaʼi tatatou ʼu felogoi mo ia.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
1:4-10—He koʼe ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē ʼe fai ʼi te faʼu ʼa te ʼAtua ʼe fakatupu “fiu”? ʼE talanoa te tagata tānaki ki te ʼu faʼahiga gāue maʼuhiga pē e tolu ʼe ʼaoga ke feala ai ke tou māʼuʼuli ʼi te kele—te laʼā, te matagi, pea mo te fakaʼaluʼalu ʼo te vai. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe lahi te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e te faʼu ʼa te ʼAtua, pea ʼe faigataʼa ʼaupitō. ʼE feala hakita fakaʼaogaʼi tokita maʼuli kātoa ki te ako ʼo te ʼu gāue ʼaia kae kita mole mahino kātoa anai kiai. ʼE feala ke liliu te faʼahi ʼaia ʼo fakatupu “fiu.” ʼE toe fakatupu ʼita te fakatatau ʼo te nounou ʼo totatou maʼuli pea mo te hoko atu tuʼumaʼu pē ʼo te ʼu gāue ʼaia ʼo te faʼu ʼa te ʼAtua. Māʼiape lā mo te faiga ʼaē ke maʼu he ʼu meʼa foʼou ʼe fakatupu fiu. ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼu meʼa foʼou ʼaē ʼe faʼu ʼe ko he faʼifaʼitaki pē ia ʼo te ʼu meʼa ʼaē kua ʼosi fakatuʼu e te ʼAtua moʼoni pea mo ina fakaʼaogaʼi ʼi tana fakatupu.
2:1, 2—He koʼe ʼe ʼui ko te kata ʼe “vale”? Ko te kata ʼe feala ke tokoni mai ke tou galoʼi faka temi totatou ʼu fihifihia, pea ko te fakafiafia ʼe feala ke hage ʼe maʼamaʼa kiā tātou totatou ʼu faigataʼaʼia. Kae ko te kata ʼe mole ina pulihi totatou ʼu faigataʼaʼia. Koia, ʼe ʼui ai ko te kumi ʼaē ʼo te fiafia ʼi te kata ʼe ko he meʼa “vale” ia.
3:11—Koteā ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼe “matalelei ʼi tona temi”? Ko ʼihi meʼa neʼe fai e Sehova ʼAtua ke “matalelei,” peʼe ʼaoga pea mo lelei ʼi tona temi totonu, ʼe ko te fakatupu ʼo Atama mo Eva, te fuakava ʼo te nuanua, te fuakava mo Apalahamo, te fuakava mo Tavite, te hā ʼo te Mēsia, pea mo te fakanofo hau ʼo Sesu Kilisito ke liliu ko te Hau ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Kae ʼe ʼi ai te tahi meʼa kā fai anai e Sehova ʼe “matalelei” ʼi te temi kā haʼu. ʼE feala ke tou falala ko te mālama foʼou faitotonu ʼe liliu anai ko he meʼa moʼoni ʼi tona temi totonu.—2 Petelo 3:13.
3:15b—ʼE lava feafeaʼi ki ‘te ʼAtua moʼoni ke ina haga kumi te meʼa ʼaē ʼe tuli’? Ko ‘te meʼa ʼaē ʼe tuli’ ʼe lagi faka ʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke ina fai. ʼE feala ke logoʼi e te tagata ʼe mole feala ke ina fetogi te hoko atu ʼo te tupu ake pea mo te mate, pea mo te tau pea mo te tokalelei, pea ʼe feala ke manatu ai ʼe hoko tuʼumaʼu pē anai te ʼu meʼa ʼaia. Kae ko te ʼAtua moʼoni ʼe feala ke ina kumi pea mo ina fakahoko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ina loto kiai. (Tagata Tānaki 3:1-10, 15a) Ko ‘te meʼa ʼaē ʼe tuli’ ʼe feala ke toe faka ʼuhiga ki te hahaʼi faitotonu, ʼaē ʼe tau tuli e te hahaʼi agakovi. ʼI te faʼahi ʼaia, ʼe haga kumi e Sehova te hahaʼi faitotonu “ke ina fakahā tona mālohi” moʼo hāofaki nātou.—2 Fakamatala 16:9.
5:9—ʼE lava feafeaʼi ke ‘maʼu te fua ʼo te kele ʼi te lotolotoiga ʼo nātou fuli’? Ko te hahaʼi fuli ʼo te kele ʼe fakalogo tonatou maʼuli ki “te fua ʼo te kele,” ʼo toe feiā pē mo te hau. Ke maʼu e te Hau te fua ʼo tona gāueʼaga, neʼe tonu ke ina gāueʼi tona kele ʼaki te gāue kinakina ʼo tana hahaʼi kaugana.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
1:15. ʼE vaʼiganoa hatatou fakaʼaogaʼi totatou temi pea mo totatou mālohi, moʼo faiga ke fetogi te agakovi pea mo te heʼe faitotonu ʼaē ʼe tou sio kiai iā ʼaho nei. ʼE gata pē ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ina lava pulihi te agakovi.—Taniela 2:44.
2:4-11. Ko te ʼu gāue, ohage lā ko te faʼu ʼo he ʼu ʼapi matamatalelei, peʼe ko te gaohi he ʼu ʼōloto matalelei, pea mo te fai māholo, ʼo feiā mo he maʼuli koloaʼia, ʼe ko “he tulikaki ʼo te matagi,” koteʼuhi ʼe mole natou foaki he faka ʼuhiga moʼoni ki tokita maʼuli pea mo he fiafia heʼegata.
2:12-16. Ko te poto fakatagata ʼe ʼaoga age ia ʼi te vale, he feala ke ina fakatokatoka he ʼu fihifihia. Kae ʼo ʼuhiga mo te mate, ʼe mole he ʼaoga ʼo te poto fakatagata. Pea tatau aipe foki pe neʼe ʼiloa he tahi ʼuhi ko te poto ʼaē neʼe ina maʼu, kae ʼe galoʼi vave pē ia.
2:24; 3:12, 13, 22. ʼE mole kovi takita fiafia ʼi te ʼu fua ʼo takita gāue.
2:26. Ko te poto fakaʼatua, ʼaē ʼe tou maʼu ai te fiafia, ʼe foaki ki ‘te tagata ʼaē ʼe lelei iā muʼa ʼo Sehova.’ ʼE mole feala ke tou maʼu te poto ʼaia mo kapau ʼe mole tou felogoi lelei mo te ʼAtua.
3:16, 17. ʼE mole fakapotopoto te ʼamanaki ʼaē ke fakahoko te faitotonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pē. ʼE mole tonu ke tou tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te mālamanei iā ʼaho nei, kae ʼe tonu ke tou atalitali kiā Sehova ke ina fakatokatoka ia meʼa fuli ʼaia.
4:4. Ko he gāue kinakina neʼe fakahoko fakalelei ʼe tou fiafia ai. Kae ko te gāue kinakina moʼo fakahāhā pē ki ʼihi, ʼe tupu ai te fakataupiepie pea mo he ʼu manatu kovi pea mo te maheka. ʼE mole tou gāue kinakina ʼi te minisitelio moʼo fakahāhā ki ʼihi kae ʼe tou fai ʼaki he ʼu manatu ʼe lelei.
4:7-12. Ko he ʼu fakakaumeʼa ʼe maʼuhiga age ia ʼi he ʼu koloa pea ʼe mole tonu ke tou maumauʼi tatatou fakakaumeʼa mo he tahi kae tou kumi te ʼu koloa.
4:13. ʼE mole fakaʼapaʼapaʼi tuʼumaʼu he tahi ʼe maʼu tuʼulaga peʼe kua matuʼa. Ko nātou ʼaē ʼe ʼi ai tonatou maʼua ʼe tonu ke natou agapoto.
4:15, 16. Ko “te tamasiʼi, ʼaē ʼe tuʼulaga lua”—ia ia ʼaē kā ina fetogi te hau—ʼi te kamata ʼe lagi ina maʼu te lagolago ʼa ‘te hahaʼi fuli ʼaē neʼe ʼi ʼona muʼa,’ kae ‘ki muli age ʼe mole natou leleiʼia ia ia.’ Koia, ʼi te agamāhani ko te ʼiloa ʼe mole fualoa ia.
5:2. ʼE tonu ke tou fakakaukauʼi lelei tatatou ʼu faikole pea ke fakaʼapaʼapa, kae mole tou fai he ʼu tuʼuga palalau ʼe loaloaga fau.
5:3-7. Ko hatatou tōkakaga ʼaē ʼo maʼu he ʼu koloa, ʼe feala ke tou moemisi ki he ʼu meʼa ʼe tou fia maʼu. ʼE feala ke liliu ai he tahi ʼo hoha, ʼo moemisi ʼi te pōʼuli, ʼo mole moe fīmālie ai. Ko he tahi ʼe lahi tana palalau ʼe feala ke liliu kiā mata ʼo ʼihi ko he tahi ʼe vale, pea ʼe feala ke ina fai fakavilivili he fakapapau ki te ʼAtua. Ko te “manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni” ʼe ina tāʼofi tātou ke ʼaua naʼa tou fai he meʼa feiā.
6:1-9. Koteā te ʼaoga ʼo te ʼu koloa, mo te kolōlia, mo he maʼuli fualoa pea mo he fāmili lahi mo kapau lā ʼe mole feala ke tou fakafiafia ai ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko kiā tātou? Pea “ ʼe lelei age te meʼa ʼaē ʼe sio kiai tokita mata,” peʼe ko tona faka ʼuhiga ke tou sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko moʼoni, ʼi te “feʼaluʼaki ʼi hē mo hē ʼo te nefesi [“te holi ʼo te nefesi,” kiʼi nota ʼi te lalo pāsina],” peʼe ko tona faka ʼuhiga ʼaē ko te faiga ke tou fakahoko he ʼu holi ʼe mole feala ke fakahoko. Koia ko te maʼuli ʼaē ʼe lelei age, ko te faka feʼauga mo te “mau meakai [pea] mo [te] mutui meʼa” pea mo maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼo te maʼuli pea mo tou tōkakaga tāfito ke tou felogoi lelei mo Sehova.—1 Timoteo 6:8.
TE TOKONI KI TE POTO
ʼE feafeaʼi hatatou taupau he higoa ʼe lelei, peʼe ko totatou matagafua? ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga ki te ʼu pule fakatagata pea mo te heʼe faitotonu ʼaē ʼe tou sio kiai? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole ʼiloʼi he meʼa e te kau mate, ʼe tonu ke tou fakaʼaogaʼi feafeaʼi totatou maʼuli ʼi te temi nei? ʼE lava fakaʼaogaʼi fakapotopoto feafeaʼi e te kau tūpulaga tonatou temi pea mo tonatou mālohi? Ko te ʼu tokoni lelei ʼa te tagata tānaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia pea mo te tahi atu, ʼe fakamatala maʼa tātou ʼi te ʼu kāpite 7 ki te 12 ʼo te tohi ʼo Tagata Tānaki.
Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:
7:19—ʼE mālohi feafeaʼi age te poto ʼi “he ʼu tagata pule e toko hogofulu”? ʼI tona fakaʼaogaʼi fakatātā ʼi te Tohi-Tapu, ko te mataʼi nūmelo hogofulu ʼe faka ʼuhiga ki te meʼa ʼaē ʼe kātoa. ʼE ʼui e Salomone ʼe maʼuhiga age te puipui ʼa te poto ʼi te leʼoleʼo ʼa he kolo e he ʼu tagata solia tokolahi.
10:2—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te loto ʼo he tahi ʼe “ ʼi tona faʼahi mataʼu” peʼe “ ʼi tona faʼahi hema”? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te faʼahi mataʼu ʼe faka ʼuhiga ki he tuʼulaga ʼofa, koia ko te ʼui ʼaē ko te loto ʼo he tahi ʼe ʼi tona faʼahi mataʼu ko tona faka ʼuhiga ʼaē ʼe uga e tona loto ke ina fai he ʼu meʼa ʼe lelei. Kae kapau ʼe uga e te loto ʼo he tahi ke ina fai he meʼa ʼe kovi, ʼe ʼui ai ko tona loto ʼe ʼi tona faʼahi hema.
10:15—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “ ʼe fiu te kau vavale ʼi tanatou gāue kinakina”? Kapau ʼe mole fai e he tahi he ʼu puleʼaki lelei, pea ʼe mole he fua lelei moʼoni ʼo tana gāue kinakina. ʼE mole ina maʼu ai hona fiafia. ʼE liliu pē ia ʼo fiu ʼi tana gāue kinakina feiā.
11:7, 8—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē: “ ʼE māfana te mālama pea ʼe lelei ke sisio te ʼu mata ki te laʼā.” ʼE fiafia te maʼuli ʼaki te mālama pea mo te laʼā. ʼI henī, ʼe ʼui e Salomone ʼe ko he meʼa lelei ke tou māʼuʼuli pea ʼe tonu ke tou “fiafia” ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te ʼu ʼaho fakapōʼuli, peʼe ʼi muʼa ʼo te mole kei ʼi ai hotatou mālohi mokā hoko mai te temi matuʼa.
11:10—He koʼe “ko te temi tūpulaga pea mo te kamata ʼo te maʼuli” ʼe vaʼiganoa? Kapau ʼe mole tou fakaʼaogaʼi fakalelei, pea ko te ʼu ʼaho ʼo te mālohi faka tūpulaga ʼe vaʼiganoa, koteʼuhi, ʼe hage ko he kakapu, ʼe puli vave.
Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:
7:6. Ko te kata ʼi he temi ʼe mole tonu ai ke kata ʼe fakatupu ʼita pea ʼe mole hona fua lelei, ohage pē ko te logoaʼa ʼo te ʼu talatalaʼi ʼakau ʼe vela ʼi he lalo kulo. ʼE tonu ke tou tōkakaga ki te faʼahi ʼaia.
7:21, 22. ʼE mole tonu ke tou tōkakaga fau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e ʼihi.
8:2, 3; 10:4. Kā valokiʼi peʼe fakatonutonuʼi tātou e totatou pule peʼe ko te patolo, ʼe lelei ke tou nonofo tokalelei. ʼE lelei age te aga ʼaia ʼi he ‘fakavilivili ʼo mavae ʼi ʼona muʼa,’ ko tona faka ʼuhiga ʼaē ke tou mavae fakavilivili ʼi te gāue.
8:8; 9:5-10, 12. ʼE feala pē ke tou mate faka punamaʼuli, ohage pē ko te pipiki ʼa te ʼu ika ʼi te kupega peʼe ko te ʼu manulele ʼi he hele. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole feala ki he tahi ke ina tāʼofi te mavae ʼa te mālohi maʼuli mokā hoko mai te mate, pea ʼe mole feala ke hāo he tahi mai te fili ʼo te mālamanei, ʼaē ko te mate. Koia ʼe mole tonu ai ke tou maumauʼi totatou temi. ʼE loto e Sehova ke tou faka maʼuhigaʼi te maʼuli pea ke tou fiafia ai ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe lelei. Moʼo fai te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou fakamuʼamuʼa ʼi totatou maʼuli te tauhi ʼaē kiā Sehova.
8:16, 17. Ko meʼa fuli ʼaē neʼe fai e te ʼAtua pea mo ina fakagafua ke hoko ʼi te mālamanei ʼe mole feala ke tou mahino kiai, tatau aipe peʼe tou faiga ʼaupitō kiai, ʼo mole kei tou momoe. Ko te fua pē ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tatatou hoha ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa kovi fuli ʼaē neʼe hoko, ʼe ko te puli ʼo tatatou fiafia ʼi te maʼuli.
9:16-18. ʼE tonu ke maʼuhiga kiā tātou te poto, tatau aipe peʼe mole ko te manatu ʼaia ʼa te hahaʼi tokolahi. Ko he ʼu palalau agamalū ʼa he tahi ʼe poto ʼe lelei age ia ʼi te ʼu kalaga leʼolahi ʼa he tahi ʼe vale.
10:1. ʼE tonu ke tou tōkakaga ki tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu aga. Ko he kiʼi hala pē, ohage ko he toe ʼita lahi, peʼe ko te ʼinu fakavale tuʼa tahi pē ʼo te kava, peʼe ko he aga heʼeʼaoga, ʼe feʼauga moʼo maumauʼi he matagafua ʼo he tahi neʼe fakaʼapaʼapaʼia.
10:5-11. ʼE mole tou loto ki he tahi ʼe maʼu tuʼulaga kae mole poto ʼi te fakahoko fakalelei ʼo tona tuʼulaga ʼaia. Ko te mole poto ʼo te fai ʼo he gāue, māʼia mo he gāue ʼe faigafua, ʼe feala ke hoko ai he ʼu fua kovi. Kae ko te lava ‘fakaʼaogaʼi ʼo te poto ke ʼi ai hona fua lelei’ ʼe ʼi ai tona ʼaoga. ʼE maʼuhiga ʼaupitō ke tou popoto ʼi te gāue ʼaē ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo he ʼu tisipulo!
11:1, 2. ʼE tonu ke tou fia foaki ʼaki totatou loto kātoa. ʼE fakatupu ai te loto fia foaki.—Luka 6:38.
11:3-6. ʼE mole tonu ke tou lotolotolua ʼuhi ko tatatou mole ʼiloʼi ʼihi ʼu faʼahi ʼo te maʼuli.
11:9; 12:1-7. ʼE tuʼu maʼua te kau tūpulaga iā muʼa ʼo Sehova. Koia, ʼe tonu ke natou fakaʼaogaʼi tonatou temi pea mo tonatou mālohi ʼi te tauhi ki te ʼAtua ʼi muʼa ʼo te puli ʼo tonatou mālohi ʼi te temi matuʼa.
“KO TE ʼU PALALAU ʼA TE KAU POPOTO” ʼE NATOU TAKITAKI TĀTOU
ʼE tonu ke feafeaʼi kiā tātou “te ʼu palalau matamatalelei” ʼaē neʼe faiga e te tagata tānaki ke ina maʼu pea mo tohi? ʼO mole hage ko te ʼu “tuʼuga tohi” ʼo te poto fakatagata, “ko te ʼu palalau ʼa te kau popoto ʼe hage ko he ʼu ʼakau māsila, pea ko nātou ʼaē ʼe natou tānaki te ʼu lao ʼi he ʼu tohi, ʼe natou hage ko he ʼu faʼo neʼe tutuki; neʼe foaki te ʼu meʼa ʼaia e te tagata tauhi ōvi e tahi.” (Tagata Tānaki 12:10-12) Ko te ʼu palalau ʼa te poto ʼaē ʼe foaki e te “tagata tauhi ōvi e tahi,” ia Sehova, ʼe ʼi ai tonatou fua lelei ʼi totatou maʼuli.
Ko te maʼuliʼi ʼo te tokoni poto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te tohi ʼo Tagata Tānaki ʼe tokoni moʼoni anai kiā tātou ke ʼi ai he ʼuhiga ʼo totatou maʼuli pea mo tou fiafia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakapapau fēnei mai kiā tātou: “ ʼE fua lelei anai kiā nātou ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni.” Koia tou fakatotonu mālohi ke tou “manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu.”—Tagata Tānaki 8:12; 12:13.
[Paki ʼo te pasina 21]
ʼE ʼi ai anai te gāue matalelei ʼaupitō kā fakahoko moʼoni anai e Sehova ʼi tona temi totonu