Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
• Ko Lusifelo, ʼe ko he higoa koa ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu kia Satana?
ʼE hā tuʼa tahi te higoa ʼo Lusifelo ʼi te Tohi-Tapu pea ʼe mole ko te ʼu fakaliliu faka Tohi-Tapu fuli ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi. Ohage foki la, ko te Tohi-Tapu ʼo King James Version ʼe ina fakaliliu fēnei ia Isaia 14:12: “Ê kua ke tō mai te lagi, Ê Lusifelo, foha ʼo te uhu!”
Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “Lusifelo,” ʼe faka ʼuhiga “ko ia ʼaē ʼe gigila.” ʼE fakaʼaogaʼi e te Septante ia te kupu faka Keleka ko tona faka ʼuhiga “ia ia ʼaē ʼe ina ʼaumai te māfoatā.” Koia, ko ʼihi ʼe nātou fakaliliu te kupu faka Hepeleo ko “te fetuʼu ʼo te pogipogi uhu” peʼe ko te “fetuʼu ʼaho.” Kae ko te Tohi-Tapu ʼa Jérôme ʼaē ko te Vulgate ʼe ina fakaʼaogaʼi ia te “Lusifelo” (ko he tahi ʼe toʼo mālama), pea koia ʼaē ʼe tuʼu ai te kupu ʼaia ʼi te ʼu fakaliliu kehekehe ʼo te Tohi-Tapu.
Ko ai te Lusifelo ʼaia? Ko te kupuʼi palalau “ko ia ʼaē ʼe gigila,” peʼe ko “Lusifelo,” ʼe maʼu ʼi te lea faka polofeta ʼe fakatotonu ai Isaia ki te kau Iselaele ke nātou lau ohage ko he “palalau fakatuketuke moʼo fakafeagai ki te hau ʼo Papiloni.” Koia, ʼe ko he koga ia ʼo te ʼu palalau neʼe faka ʼuhiga tāfito ki te hōloga hau ʼo Papiloni. Ko te fakapipiki ʼo “ia ʼaē ʼe gigila” ki he tagata kae ʼe mole fai ki he laumālie ʼe ʼiloga ia ʼaki te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai ki muli age: “ ʼE ʼave anai koe ki te Seole.” Ko te Seole ʼe ko te faitoka ʼaē ʼe ʼolo kiai te hahaʼi fuli pe—kae ʼe mole ko he koga meʼa ia ʼe nofoʼi e Satana te Tevolo. Pea tahi ʼaē meʼa, ko nātou ʼaē ʼe nātou sisio ki te ʼave ʼo Lusifelo ki te koga meʼa ʼaia ʼe nātou fehuʼi fēnei: “ ʼE ko te tagata koa la ʼaenā ʼaē neʼe ina faka gatutu te kele?” ʼE mahino mai ia, ko “Lusifelo” ʼe faka ʼuhiga ki he tagata, kae ʼe mole faka ʼuhiga ki he laumālie.—Isaia 14:4, 15, 16.
He koʼe koa ʼe fai he fakamatala makehe feiā ki te hōloga hau ʼo Papiloni? ʼE tonu ke mahino kia tatou, ko te hau ʼo Papiloni neʼe tonu ke fakahigoaʼi feiā ʼi te hili pe ʼaē ʼo tana tō pea neʼe faka higoaʼi feiā moʼona manukiʼi. (Isaia 14:3) Ko te fiatuʼu ʼaē neʼe ina uga te ʼu hau ʼo Papiloni ke nātou faka māʼoluga age ia nātou totonu ʼi te hahaʼi fuli. ʼE ʼiloga te fialahi ʼaupito ʼo te hōloga hau ʼaia ʼi tana ʼu laupisi ʼaenī: “ ʼE ʼau hake anai ki selo. ʼE ʼau fakatuʼu anai toku ʼafioʼaga ʼi ʼaluga age ʼi te ʼu fetuʼu ʼo te ʼAtua, pea ʼe ʼau heka anai ʼi te fuga moʼuga ʼo te fono, ʼi te ʼu potu taupotu ʼo te noleto. . . . ʼE ʼau fai anai ke ʼau tatau mo te Māʼoluga ʼAupito.”—Isaia 14:13, 14.
Ko “te ʼu fetuʼu ʼo te ʼAtua” ʼe ko te ʼu hau ʼo te hōloga hau ʼo Tavite. (Faka au 24:17) Mai ia Tavite ʼo hoholo mai, ko te ʼu “fetuʼu” ʼaia neʼe nātou ʼafio ʼi te Moʼuga ʼo Sione. ʼI te ʼosi laga e Salomone ia te fale lotu ʼi Selusalemi, ko te higoa ʼo Sione neʼe fakapipiki leva ki te kolo katoa. ʼI te fuakava ʼo te Lao, neʼe tonu ki te kau tagata Iselaele fuli ke nātou fagona ki Sione tuʼa tolu ʼi te taʼu. Neʼe liliu ai ko “te moʼuga ʼo te fono.” ʼAki tana fakatotonu ʼaē ke ina puleʼi te ʼu hau ʼo Suta pea mo toʼo ai ia nātou mai te moʼuga ʼaia, ʼe tala ai e Nepukanesa tona loto ʼaē ke ina faka māʼoluga age ia ia ʼi te ʼu “fetuʼu” ʼaia. ʼE mole ina ʼui neʼe mālo ʼi te ʼu hau ʼaia ʼuhi ko Sehova, kae ʼaki he fialahi neʼe ina toʼo te tuʼulaga ʼo Sehova. ʼI te ʼosi tō ifo ʼo te hōloga hau ʼo Papiloni ki te kele pea neʼe manukiʼi ʼa ki te higoa “ko ia ʼaē ʼe gigila.”
Neʼe fakahā e te fiatuʼu ʼo te ʼu hau ʼo Papiloni ia te aga ʼo “te atua o te malama-nei”—ia Satana te Tevolo. (2 Kolonito 4:4) ʼE toe holi mālohi pe foki ki te tuʼulaga pule pea mo fia māʼoluga ake ia Sehova ʼAtua. Kae ko Lusifelo ʼe mole ko he higoa ʼe fakatoʼo e te Tohi-Tapu kia Satana.
• He koʼe koa ʼe talanoa ia 1 Fakamatala 2:13-15 kia Tavite ohage ko te fitu ʼo te foha ʼo Sese, kae fakahā ia e 1 Samuele 16:10, 11 ʼe ko ia ʼe tuʼulaga valu?
ʼI te ʼosi maliu kehe mai ʼo te Hau ʼo Iselaele ko Saulo mai te tauhi moʼoni, neʼe fekauʼi e Sehova ʼAtua te polofeta ko Samuele ke ʼalu ʼo fakanofo ke hau he tahi ʼi te ʼu foha ʼo Sese. ʼE fakahā e te fakamatala ʼaia neʼe tohi e Samuele ʼi te 11 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko Tavite ko te valu ʼo te foha ʼo Sese. (1 Samuele 16:10-13) Kae koʼeni te fakamatala ʼaē neʼe tohi e Esitalasi te pelepitelo hili kiai taʼu e 600: “Kae neʼe tupu mai ia Sese tona foha ʼuluaki ko Eliape, mo Apinatape te lua, mo Simea te tolu, mo Netanele te fā, mo Latai te nima, mo Osemi te ono, mo Tavite te fitu.” (1 Fakamatala 2:13-15) Koteā ʼaē neʼe hoko ki te tahi ʼo te ʼu tēhina ʼo Tavite, pea he koʼe koa neʼe mole tohi e Esitalasi ia tona higoa?
ʼE fakahā e te Tohi-Tapu ko Sese “neʼe ʼi ai tona ʼu foha e toko valu.” (1 Samuele 17:12) ʼE ʼiloga ia neʼe ʼi ai tona foha neʼe mole maʼuli fualoa ke ʼohoana pea ke maʼu hana fānau. ʼI tana mole maʼu hona hākoga, neʼe mole feala hana fakaʼui hona tofiʼa ʼi te telepi peʼe ke tuʼu ʼi he ʼu tohi hāko ʼo te hōloga ʼo Sese.
Tou toe liliu muʼa ki te temi ʼo Esitalasi. Koutou tokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te temi ʼaē neʼe ina tohi ai te tohi ʼo te Fakamatala. Neʼe ʼosi te ʼaunofo ʼa te kau Sutea ʼi Papiloni ʼi te ʼu taʼu e 77 ki muʼa atu, pea neʼe kua nātou toe liliu ki tonatou fenua. Neʼe fakagafua e te hau ʼo Pelesia ke fakanofo e Esitalasi he ʼu tuʼi fakamāu pea mo he kau faiako ʼo te Lao ʼa te ʼAtua pea ke nātou teuteuʼi te ʼapi ʼo Sehova. Neʼe ʼaoga ke ʼi ai he ʼu lisi totonu ʼo te hākoga moʼo fakamoʼoni ki te ʼu tofiʼa ʼo te ʼu telepi pea mo ʼiloʼi papau ai te hahaʼi ʼaē neʼe gafua ke nātou gāue ohage ko he kau pelepitelo. Koia neʼe teuteuʼi ai e Esitalasi he fakamatala katoa ʼo te hisitolia ʼo te puleʼaga, ʼo kau ai mo he fakamatala lelei pea mo totonu ʼo te hākoga ʼo Suta mo Tavite. Neʼe mole ʼi ai he ʼaoga ʼo te tohi ʼo te higoa ʼo te foha ʼo Sese ʼaē neʼe mate kae neʼe mole maʼu hana fānau. Koia, neʼe toʼo ai e Esitalasi tona higoa.