Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 21 p. 129-141
  • Te ʼu Malaʼia ʼAē ʼe Fakahoko e Sehova Ki Te Keletiate

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Malaʼia ʼAē ʼe Fakahoko e Sehova Ki Te Keletiate
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Ko He Temi Ki Te Faikole Fakamālotoloto
  • Neʼe Lī Ifo Te Afi Ki Te Kele
  • Neʼe ʼAmanaki e Te ʼu ʼĀselo Ke Natou Fakatatagi Ia Te ʼu Puhi Fakatagi
  • Koteā ʼAē ʼe Fakatātā e Te “Vahe Tolu”
  • Neʼe Vela Te Vahe Tolu ʼo Te Kele
  • Neʼe Hagē Ko He Moʼuga ʼe Ulo
  • Neʼe Tō Ifo Te Fetuʼu Mai Te Lagi
  • Te Fakapōʼuli!
  • Ko Te ʼAkūila ʼe Lele
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼo Fakahā—ʼUluaki Koga
    Te Tule Leʼo—2009
  • Te Meʼa Fakalilo Taputapu ʼa Te ʼAtua—Tona Ikuʼaga Faka Kolōlia!
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Kua Toe Fakamaʼuli Te ʼu Fakamoʼoni e Lua
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Te ʼUluaki Malaʼia—Ko Te ʼu Heʼe
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 21 p. 129-141

Kāpite 21

Te ʼu Malaʼia ʼAē ʼe Fakahoko e Sehova Ki Te Keletiate

Te meʼa ʼaē neʼe hā 5​—Fakahā 8:1–9:21

Te manatu tāfito: Ko te fakatatagi ʼo puhi fakatagi e ono ʼi te ʼu puhi fakatagi e fitu

Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Mai te fakanofo hau ʼo Kilisito Sesu ʼi te taʼu 1914 ʼo aʼu ki te mamahi lahi

1. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe ʼavahi ai e te ʼAkeno ia te fitu meʼa fakamaʼu?

ʼE TĀʼOFI maʼu ia “te ʼu matagi ʼaē e fā” ʼo aʼu pē ki te fakaʼiloga ʼo te toko 144 000 ʼo te Iselaele fakalaumālie, pea mo fakamāuʼi ia te toe hahaʼi tokolahi ʼe tāu mo nātou ke natou māʼuʼuli. (Fakahā 7:1-4, 9) Kae ʼi muʼa ʼo te liliu ʼo te ʼu matagi ʼaia ko he ʼafā fakamataku ki te kele, ʼe toe maʼua foki ke kalagaʼi ia te ʼu malaʼia ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ki te mālama ʼa Satana! ʼI te temi ʼaē neʼe lolotoga ʼavahi ai e te ʼAkeno ia te fitu meʼa fakamaʼu fakaʼosi, ʼe mahino ia neʼe tokaga lelei ia Soane ke sio ki te meʼa ʼaē kā hoko. Pea neʼe ina fakamatala fēnei mai ia te meʼa ʼaē neʼe sio kiai: “Pea ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼavahi ai [e te ʼAkeno] ia te fitu meʼa fakamaʼu, neʼe gogona te lagi teitei pē ʼi te vaeluaʼi hola. Pea neʼe au sio ki te ʼu ʼāselo e toko fitu ʼe natou tutuʼu iā muʼa ʼo te ʼAtua, pea neʼe foaki age kiā nātou ia te ʼu puhi fakatagi e fitu.”—Fakahā 8:1, 2.

Neʼe Ko He Temi Ki Te Faikole Fakamālotoloto

2. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te lagi ʼi te fakalogologo fakatātā lolotoga ia te vaeluaʼi hola?

2 Neʼe hoko ia te fakalogologo pea ʼi tatatou fakatalitali, ʼe feala pē ke tou mata fualoaʼia ia te vaeluaʼi hola. ʼE mole kei tou logo pē lā ki te hiva fakavikiviki ʼaē neʼe fai hoholo ʼi selō. (Fakahā 4:8) Neʼe mahino kiā Soane ia te tupuʼaga ʼo te ʼaluʼaga ʼaia ʼi te hoko atu ʼo te meʼa ʼaē neʼe hā: “Pea neʼe haʼu te tahi ʼāselo pea neʼe tuʼu ovi ki te ʼaletale, mo tana ʼipu ʼisēsō ʼaulo; pea neʼe foaki age ia te lūkuga ʼisēsō ke ina momoli ʼaki te ʼu faikole ʼa te kau māʼoniʼoni fuli ki te ʼaletale ʼaulo ʼaē neʼe tuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau. Pea ko te kohu ʼo te ʼisēsō neʼe hake ake mai te nima ʼo te ʼāselo ʼaki ia te ʼu faikole ʼa te kau māʼoniʼoni iā muʼa ʼo te ʼAtua.”—Fakahā 8:3, 4.

3. (a) Koteā ʼaē ʼe tou manatuʼi ʼo ʼuhiga mo te tutu ʼo te ʼisēsō? (b) He koʼē neʼe ʼi ai te fakalogologo ʼi te lagi lolotoga te vaeluaʼi hola?

3 ʼE tou manatuʼi, ʼi te tuʼu faka Sutea, ʼi te ʼaho fuli neʼe tutu ia te ʼisēsō ʼi te tapenakulo, pea ki muli age neʼe tutu ʼi te fale lotu ʼaē ʼi Selusalemi. (Ekesote 30:1-8) Lolotoga te tutu ʼaia ʼo te ʼisēsō, ko te kau Iselaele ʼaē neʼe mole ko he kau pelepitelō, neʼe natou fakatalitali ʼi tuʼa ʼo te faʼahi taputapu, ʼo lagi natou faikole fakalogologo ʼi tonatou loto, kiā ia ʼaē neʼe hake ki ai te kohu ʼo te ʼisēsō. (Luka 1:10) Neʼe sio ia Soane ki te meʼa fēia ʼe hoko ʼi te lagi. Ko te ʼisēsō ʼaē neʼe momoli e te ʼāselo, ʼe ina fakatātā ia “te ʼu faikole ʼa te kau māʼoniʼoni,” pea ʼi te tahi meʼa neʼe hā ki muʼa atu, ʼe ʼui ai ko te ʼisēsō ʼe ina fakatātā ia te ʼu faikole ʼaia. (Fakahā 5:8; Pesalemo 141:1, 2) Neʼe lagi hoko ia te fakalogologo fakatātā ʼaia ʼi te lagi, moʼo faka fealagia ke logoʼi ia te ʼu faikole ʼaē ʼe fai e te kau māʼoniʼoni ʼi te kele.

4, 5. Ko te ʼu ʼaluʼaga faka hisitolia fea ʼaē neʼe hoko, ʼe tou lava ʼiloʼi ai peʼe ko te temi fea ʼaē neʼe hoko ai ia te fakalogologo fakatātā ʼi te vaeluaʼi hola?

4 ʼE tou lava ʼiloʼi koa peʼe ko te temi fea ʼaē neʼe hoko ai ia te fakalogologo ʼaia? ʼEī, mo kapau ʼe tou vakaʼi te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ki muʼa atu pea mo ʼaē ki muli mai, ʼo fakatahi kiai te ʼu ʼaluʼaga faka hisitolia ʼaē neʼe hoko ʼi muʼa ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. (Fakahā 1:10) ʼI te taʼu 1918 pea mo te taʼu 1919, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te kele neʼe ʼalutahi mo te fakamatala ʼaē ʼe tuʼu iā Fakahā 8:1-4. Lolotoga ia taʼu e 40 ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu—te higoa ʼāfea ʼaia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova—neʼe natou kalagaʼi ʼaki he lototoʼa, ʼe fakaʼosi anai te ʼu temi ʼo te kau Senitile ʼi te taʼu 1914. Ko te ʼu maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu ʼaia, neʼe natou fakamoʼoni ai neʼe mole natou faihala. (Luka 21:24, Crampon 1905; Mateo 24:3, 7, 8) Ko te tokolahi iā nātou ʼaia neʼe natou faka tui, ʼe toʼo anai nātou ʼi te kele ʼi te taʼu ʼaia ke foaki age tonatou tōfiga ʼi te lagi, kae neʼe mole hoko ia te faʼahi ʼaia. Lolotoga ia te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe natou kātakiʼi ia te ʼu fakataga fakamataku. ʼI te ʼaho 31 ʼo ʼOketopeli 1916, neʼe mate ai ia te ʼuluaki pelesitā ʼo te Sōsiete Watch Tower, ia Charles Taze Russell. Pea ʼi te ʼaho 4 ʼo Sūlio 1918, ko te pelesitā foʼou ʼaē ko Joseph Rutherford, pea mo te tahi kau fakafofoga e toko fitu, neʼe ʼave ʼo pilisoniʼi ʼi Atlanta, ʼi Georgie, ʼi te hili pē ʼo tonatou fakatūʼā hala ʼaē ke natou pilisoni ʼi he ʼu temi loaloaga.

5 Neʼe tuʼania ai ia te kau Kilisitiano fakamālotoloto ʼo te kalasi ʼo Soane. ʼI te temi ʼaia, neʼe koteā ia te finegalo ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo nātou? Ko ʼāfea ʼaē kā ʼave ai nātou ki te lagi? Neʼe ʼi ai te ʼalatike ʼo Te Tule Leʼo Fakapilitānia ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 1919, ko tona kupu tāfito ʼaenī “Kua ʼOsi Te Tānaki ʼo Te Taʼukai—Koteā ʼAē Kā Hoko Anai ʼi Te Kā Haʼu?,” neʼe fakahā ai ia te mole mahino lelei pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi ai te kau Kilisitiano agatonu ke natou haga kātaki. Neʼe toe ʼui fēnei ai: “ ʼE matou faka tui ʼe moʼoni te ʼui ʼaē kua ʼosi te tānaki ʼo te kalasi ʼo te Puleʼaga, ko nātou fuli ʼaia kua fakaʼiloga lelei pea kua pupunu ia te matapā.” Lolotoga te temi faigataʼa ʼaia, neʼe hake kiā Sehova ia te ʼu faikole fakamālotoloto ʼo te kalasi ʼo Soane, ohagē ko te kohu ʼo he tuʼuga ʼisēsō. Pea neʼe ina logoʼi tanatou ʼu faikole!

Neʼe Lī Ifo Te Afi Ki Te Kele

6. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te lagi ʼi te hili ʼo te fakalogologo, pea neʼe hoko ʼuhi ko teā?

6 Neʼe toe ʼui fēnei e Soane: “Kae ʼi te moʼi temi pē ʼaia neʼe toʼo e te ʼāselo ia te ʼipu ʼisēsō, pea neʼe ina fakafonu ʼaki he koga ʼo te afi ʼo te ʼaletale pea ina lī ifo ki te kele. Pea neʼe hoko ʼaki ai te ʼu mana mo te ʼu leʼo mo te ʼu ʼuhila pea mo te mafuike.” (Fakahā 8:5) Hili ia te vaeluaʼi hola ʼaē neʼe hoko ai te fakalogologo, neʼe hoko ia te ʼu meʼa fakaofoofo, ʼe mahino ia neʼe ko te tali ʼaia ki te ʼu faikole ʼa te kau māʼoniʼoni, he neʼe hoko ʼaki te afi ʼaē neʼe toʼo mai te ʼaletale ʼo te ʼisēsō. ʼI te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te Moʼuga ʼo Sinai neʼe fakaʼiloga e te mana, mo te ʼuhila, mo te toe logoaʼa, mo te afi, pea mo te galulu ʼo te moʼuga, te tokaga ʼa Sehova ki tana hahaʼi. (Ekesote 19:16-20) Ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼe tatau mo ʼaē neʼe fakamatala e Soane, ʼe hā ʼaki mai ʼe tokaga ia Sehova ki tana ʼu kaugana ʼaē ʼi te kele. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane neʼe fakahā ʼaki ia te ʼu fakaʼiloga. (Fakahā 1:1) Koia, ʼi totatou temi, koteā ʼaē ʼe faka ʼuhiga e te afi, mo te mana, mo te ʼu leʼo, mo te ʼu ʼuhila, pea mo te mafuike?

7. (a) Lolotoga tana minisitelio, koteā ia te afi fakatātā ʼaē neʼe fakaulo e Sesu ʼi te kele? (b) Neʼe fakaulo feafeaʼi e te ʼu tehina fakalaumālie ʼo Sesu ia te afi ʼi te Keletiate?

7 ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Neʼe au haʼu ko te fakaulo ʼo he afi ʼi te kele.” (Luka 12:49) ʼEī, ʼe feala ke tou ʼui neʼe ina fakaulo te afi, koteʼuhi ʼi tana fai faka mafola ʼaki ia he loto faʼafai, neʼe ina faigaʼi ke liliu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko he ʼaluʼaga maʼuhiga ki te hahaʼi Sutea, pea neʼe tupu ai ia te gatūtū lahi ʼi te puleʼaga ʼaia. (Mateo 4:17, 25; 10:5-7, 17, 18) ʼI te taʼu 1919, ko te ʼu tehina fakalaumālie ʼo Sesu ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi te kele, ia te kiʼi kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe mole mamate ʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, neʼe natou fakaulo ia te afi fēia ʼi te Keletiate. ʼI Sepetepeli ʼo te taʼu ʼaia, neʼe ʼiloga ia te laumālie ʼo Sehova ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo, ʼi te fakatahi ʼo tana kau Fakamoʼoni agatonu ʼaē neʼe ʼomai mai mamaʼo pea mo nātou ʼaē neʼe nonofo ovi ki Cedar Point, ʼi Ohio, ʼi Amelika. Ko Joseph Rutherford, ʼaē neʼe hoki faka ʼāteaina age pē mai te fale pilisoni pea mo ʼamanaki ʼaē ke fakamaʼa mai te ʼu tukugākovi hala ʼaē neʼe fai kiā te ia, neʼe palalau ʼaki he lototoʼa ʼi te fakatahi ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI tatatou fakalogo ʼaē ki te fakatotonu ʼo tatatou Pule, pea mo fakamoʼoni ki totatou pilivilēsio pea mo te maʼua ʼaē ko te laga tau ki te ʼu mālohi ʼo te hala ʼaē ʼe natou faka pōpulaʼi ia te hahaʼi, ko totatou vōkāsio talu mai muʼa ʼo aʼu mai ki te temi nei, ʼe ko te kalagaʼi ʼo te haʼele mai ʼo te Puleʼaga Faka Mesianike ʼi tona kolōlia.” ʼEī, ko te faʼahi ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua!

8, 9. (a) Neʼe fakamatala feafeaʼi e Joseph Rutherford te aga pea mo te loto ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga ia te ʼu taʼu faigataʼa ʼo te tau? (b) Neʼe feafeaʼi ia te lī ifo ʼo te afi ʼaia ki te kele? (c) Neʼe fakahoko feafeaʼi te mana, te ʼu leʼo, te ʼuhila, pea mo te mafuike?

8 ʼO ʼuhiga mo te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoki ʼosi atu tona hoko ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, neʼe ʼui fēnei e te tehina faiakonaki: “ ʼI te mālohi ʼaupitō ʼo te ʼu fakafeagai ʼo te fili, neʼe punamaʼuli ia te faga ovi ʼa te ʼAliki, ʼo natou fakatalitali pea mo faikole ke fakahā age e te ʼAliki ia tona finegalo. . . . Kae logopē lā tanatou lotovaivai faka temi, neʼe natou fakaʼamu ʼaupitō ke natou kalagaʼi ia te logo ʼo te Puleʼaga.”—Vakaʼi Te Tule Leʼo Fakapilitānia ʼo te ʼaho 15 ʼo Sepetepeli 1919, ʼi te pāsina 280.

9 ʼI te taʼu 1919, neʼe hoko tanatou fakaʼamu, heʼe ko te kiʼi kūtuga Kilisitiano tokosiʼi ʼaia kae loto faʼafai, neʼe natou ulo ʼi te faʼahi fakalaumālie, moʼo kamata ia te gāue fai faka mafola ʼi te mālamanei kātoa. (Vakaʼi ia 1 Tesalonika 5:19.) Neʼe lī te afi ki te kele, ko tona faka ʼuhiga, neʼe liliu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko he faʼahi maʼuhiga, pea ʼe kei hoko atu aipē iā ʼaho nei! Neʼe fakagata e te ʼu leʼolahi ia te fakalogologo, ʼo kalagaʼi ia te logo ʼo te Puleʼaga ke mahino lelei. Ko te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, neʼe logo ohagē ko te mana. Ohagē ko te tapa ʼa te ʼuhila, neʼe tapa te ʼu hila ʼo te moʼoni mai te Folafola faka polofetā ʼa Sehova, pea ohagē ko he mafuike mālohi, neʼe gatū ia te faʼahi faka lotu ʼi tona ʼu tafitoʼaga. Neʼe mahino ki te kalasi ʼo Soane ʼe ʼi ai te gāue ʼe tonu ke fai, pea ʼo aʼu mai ki te ʼaho nei, ʼe kei hoholo atu aipē ia te mafola fakaofoofo ʼa te gāue ʼaia ʼi te kele kātoa!—Loma 10:18.

Neʼe ʼAmanaki e Te ʼu ʼĀselo Ke Natou Fakatatagi Ia Te ʼu Puhi Fakatagi

10. Koteā ʼaē neʼe ʼamanaki fai e te ʼu ʼāselo e toko fitu, pea koteā tona tupuʼaga?

10 Neʼe toe ʼui fēnei e Soane: “Pea ko te ʼu ʼāselo e toko fitu neʼe natou ʼamanaki fakatatagi ia te ʼu puhi fakatagi e fitu.” (Fakahā 8:6) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼaia? ʼI te temi ʼo Iselaele, neʼe fakatatagi ia te ʼu puhi fakatagi moʼo fakaʼiloga ʼaki ia he ʼu ʼaho peʼe ko he ʼu ʼaluʼaga maʼuhiga. (Levitike 23:24; 2 Hau 11:14) ʼO toe fēia aipē, ko te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼaē neʼe ʼamanaki ke logoʼi e Soane, ʼe faka ʼuhiga ki he ʼu faʼahi maʼuhiga.

11. Koteā ia te gāue ʼaē neʼe maʼumaʼua kiai ia te kalasi ʼo Soane mai te taʼu 1919 ʼo aʼu ki te taʼu 1922?

11 ʼI te ʼamanaki fakatatagi e te ʼu ʼāselo ia te ʼu puhi fakatagi ʼaia, ʼe mahino ia neʼe natou teuteuʼi ia te gāue ʼaē kā ʼamanaki fai ʼi te kele. Mai te taʼu 1919 ʼo aʼu ki te taʼu 1922, neʼe toe hō ki muʼa ia te ʼu gāue ʼa te kalasi ʼo Soane ʼaē neʼe kua ina toe maʼu tona mālohi, moʼo teuteuʼi ia te fai faka mafola pea mo te tā ʼo te ʼu tohi. ʼI te taʼu 1919, neʼe tā ia te nusipepa L’Âge dʼOr, ʼaē kua higoa ʼi te temi nei ko te Réveillez-vous !, pea neʼe ʼui ʼe ko “He Nusipepa ʼe Fakatafito Ki Te ʼu Moʼoni, Mo Te ʼAmanaki Pea Mo He Tui Moʼoni”—ko te nusipepa ʼaia ohagē ko he puhi fakatagi, neʼe ina fai ia he gāue maʼuhiga moʼo tala ia te pikisia ʼa te ʼu lotu hala ki te politike.

12. Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼi te ʼu fakatatagiʼaga pē ʼo te ʼu puhi fakatagi, pea ʼe tou manatuʼi ia te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Moisese?

12 Ohagē ko te meʼa ʼaē kā tou vakaʼi nei, ʼe tahi fakahā ʼi te fakatatagiʼaga pē ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼaia he ʼaluʼaga fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te ʼu malaʼia fakamataku ʼe hoko anai ki he ʼu potu ʼo te kele. Ko ʼihi ʼi te ʼu malaʼia ʼaia, ʼe natou fakamanatuʼi mai ia te ʼu tautea ʼaē neʼe fakahoko e Sehova moʼo fakatūʼā ia te kau Esipito ʼi te temi ʼo Moisese. (Ekesote 7:19; 12:32) Ko te ʼu malaʼia ʼaia neʼe ko he ʼu fakaʼiloga ʼo te fakamāuʼi ʼaē e Sehova ia te puleʼaga ʼo Esipito, pea neʼe feala ai ke faka ʼāteainaʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua mai te maʼuli pōpula. ʼE tatau ia te fua ʼo te ʼu malaʼia ʼaē neʼe sio kiai ia Soane. Kae ʼe ko he ʼu fakaʼiloga moʼo fakatā ʼo te ʼu fakamāu faitotonu ʼa Sehova.—Fakahā 1:1.

Koteā ʼAē ʼe Fakatātā e Te “Vahe Tolu”

13. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe fakatatagi ai ia te ʼu ʼuluaki puhi fakatagi e fā, pea ko te fehuʼi fea ʼaē ʼe lagaʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?

13 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatatagi ai ia te ʼu ʼuluaki puhi fakatagi e fā, neʼe hoko ai te ʼu malaʼia ki “te vahe tolu” ʼo te kele, mo te tai, mo te ʼu vaitafe mo te ʼu matapuna vai, pea mo te ʼu mālama ʼaē ʼe natou faka mālamagia ia te kele. (Fakahā 8:7-12) Ko te vahe tolu ʼe ko he koga maʼuhiga ʼo he meʼa ʼe kātoa, kae ʼe mole ko tona kātoa. (Vakaʼi ia Isaia 19:24; Esekiele 5:2; Sakalia 13:8, 9.) Koia ko te “vahe tolu” fea ʼaē ʼe tonu ke hoko tāfito kiai ia te ʼu malaʼia ʼaia? Ko te tokolahi ʼaupitō ʼi te mālamanei neʼe fakakiviʼi pea mo fakahehemaʼi e Satana pea mo tona hako. (Senesi 3:15; 2 Kolonito 4:4) ʼE tatau te ʼaluʼaga ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe fakamatala e Tavite: “Kua natou hihiga fuli, kua natou aga fakahehema fuli; ʼe mole he tahi ʼe ina fai ia te meʼa ʼaē ʼe lelei, māʼia pē lā mo he tokotahi.” (Pesalemo 14:3) Koia ʼe feala ke hoko he malaʼia ki te mālamanei kātoa. Kae ʼe ʼi ai te potu ʼi te mālamanei ʼe ko ia tāfito ʼaē ʼe lakahala, pea neʼe tonu ki te koga tāfito ʼaia—“te vahe tolu”—ke akoʼi fakalelei! Ko ai koa ia te “vahe tolu” ʼaia?

14. Ko ai ia te vahe tolu fakatātā ʼaē ʼe tala age ki ai ia te ʼu logo fakamataku mai ia Sehova?

14 Ko te vahe tolu ʼaia ʼe ko te Keletiate! ʼI te ʼu taʼu 1920, neʼe mafola tana pule ʼo ina teitei maʼu te vahe tolu ʼo te mālamanei kātoa. Ko te tauhi ʼaē ʼe fai ʼi te Keletiate, ʼe ko te ʼapositasia lahi ʼaē neʼe fakakikite e Sesu pea mo tana kau tisipulo, ʼe hoko anai ʼi te liʼaki ʼo te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni. (Mateo 13:24-30; Gāue 20:29, 30; 2 Tesalonika 2:3; 2 Petelo 2:1-3) ʼE lau e te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼe natou nonofo ʼi te fale lotu ʼo te ʼAtua pea mo natou akoʼi ki te hahaʼi ia te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni. Kae ʼe mamaʼo ʼaupitō tanatou ʼu akonaki ʼi te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, pea ʼe natou fakalainoaʼi tuʼumaʼu pē ia te huafa ʼo te ʼAtua. Koia ʼe lelei te fakatā ʼo te Keletiate ki te vahe tolu fakatātā, pea ʼe tala age e Sehova ia te ʼu logo mālohi pea mo fakamataku. ʼE mole tau mo feʼauga ke tapuakinaʼi e te ʼAtua ia te vahe tolu ʼaia!

15. (a) Neʼe fakatuʼakoi pē koa ia te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi ki he ʼu taʼu neʼe kua tukupau? Koutou fakamahino. (b) Ko ai ʼaē neʼe fakatahi ki te kalasi ʼo Soane moʼo kalagaʼi ia te ʼu fai fakamāu ʼa Sehova?

15 Ohagē ko he fakatatagi ʼo ni ʼu puhi fakatagi ʼe fefakahoahoaʼaki, neʼe fai te ʼu tonu makehe ʼi te ʼu fakatahi e fitu ʼaē neʼe kamata mai te taʼu 1922 ʼo aʼu ki te taʼu 1928. Kae ko te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼaia neʼe mole gata pē ʼi te ʼu taʼu ʼaia. ʼE hoholo aipē te tala mālohi ʼo te ʼu aga fakakākā ʼa te Keletiate, pea mo te hoko atu aipē ʼo te ʼaho ʼo te ʼAliki. ʼE maʼua ke fakahā ia te ʼu fai fakamāu ʼa Sehova ki te ʼu puleʼaga fuapē, logopē lā ia te fehiʼa pea mo te ʼu fai fakataga ʼaē ʼe hoko ʼi te mālamanei kātoa. ʼE hoki muli mai anai ia te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼa Satana. (Maleko 13:10, 13) Meʼa lelei foki, heʼe kua fakatahi nei ia te toe hahaʼi tokolahi ki te kalasi ʼo Soane moʼo kalagaʼi ia te ʼu logo ʼaē ʼe hagē ko he ʼu mana ki te mālamanei kātoa.

Neʼe Vela Te Vahe Tolu ʼo Te Kele

16. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē ʼe neʼe ʼosi fakatatagi ai e te ʼuluaki ʼāselo tana puhi fakatagi?

16 ʼO ʼuhiga mo te kau ʼāselo, neʼe toe hoko atu fēnei e Soane ia tana fai fakamatala: “Pea neʼe fakatatagi e te ʼuluaki ʼāselo tana puhi fakatagi. Pea neʼe tō ifo te ʼuamaka pea mo te afi ʼe fefioʼaki mo te toto, pea neʼe lī ifo te afi ki te kele; pea neʼe vela te vahe tolu ʼo te kele, pea neʼe vela te vahe tolu ʼo te ʼu fuʼu ʼakau, pea neʼe vela fuli ia te vao ʼakau maʼuli.” (Fakahā 8:7) ʼE tatau ia te tautea ʼaia mo te fitu tautea ʼaē neʼe hoko ki Esipito, kae koteā tona faka ʼuhiga ʼi totatou temi?—Ekesote 9:24.

17. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te kupu “kele” iā Fakahā 8:7? (b) ʼE tutu feafeaʼi ia te vahe tolu ʼo te kele ʼaē ʼe ʼi te Keletiate?

17 ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tau fakaʼaogaʼi ia te kupu “kele” ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo te mālamanei. (Senesi 11:1; Pesalemo 96:1) Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te lua tautea ʼe hoko ki te tai, ʼaē ʼe ina toe fakatātā ia te hahaʼi ʼo te mālamanei, ʼe mahino ia ʼe fakatātā e “te kele” ia te sōsiete fakatagata ʼaē ʼe hagē ʼe nofo maʼu, ʼaē neʼe faʼu e Satana pea ʼe tonu ke fakaʼauha. (2 Petelo 3:7; Fakahā 21:1) Ko te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te tautea ʼaia, ʼe hā ʼaki mai ko te Keletiate, ʼaē ʼe fakatātā e te vahe tolu ʼo te kele, ʼe moamoa ʼi te vela ʼaupitō ʼo te hauhau ʼo Sehova. Ko nātou ʼaē ʼe fakatatau ki he ʼu fuʼu ʼakau, ʼe natou maʼu ia te ʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼi te Keletiate, ʼe tutu nātou ʼi te kalagaʼi ʼo te fakamāu fakamataku ʼaē kua fai e Sehova kiā nātou. Ko tana hahaʼi lotu ʼaē ʼe lauʼi teau miliona, kapau ʼe natou haga lagolago aipē ki tana tauhi, pea ʼe natou liliu anai ohagē ko te luna ʼaē kua lila pea mo mate ʼi te faʼahi fakalaumālie iā mata ʼo Sehova.—Vakaʼi ia Pesalemo 37:1, 2.a

18. ʼI te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Cedar Point ʼi te taʼu 1922, neʼe kalagaʼi feafeaʼi ia te logo ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fakamāu?

18 Neʼe kalagaʼi feafeaʼi ia te logo ʼaia ʼo ʼuhiga mo te fakamāu? ʼI hona ʼaluʼaga lahi, neʼe mole fai ʼaki ia te ʼu tala logo fakamālama, ʼaē ʼe natou kau ki te mālamanei pea ʼi te agamāhani ʼe natou leakoviʼi ia te “kaugana” ʼa te ʼAtua. (Mateo 24:45) Kae ʼi hona ʼaluʼaga fakaofoofo, neʼe kalagaʼi ia te logo ʼaia e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, ʼi tanatou lua fakatahi makehe ʼaē neʼe fai ʼi Cedar Point, ʼi Ohio ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 10 ʼo Sepetepeli 1922. ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe natou tukupau fakatahi pea mo ʼaki he loto fakafiafia ia te tonu ʼaē neʼe fēnei tona kupu tāfito: “Ko He Fakafifihi Ki Te Kau Takitaki ʼo Te Mālamanei.” Neʼe tohi ai te ʼu palalau fakahagatonu ki te kele fakatātā, ʼo tohi fēnei ʼi te tonu ʼaia: “Koia ʼe matou fai ia te pāui ki te ʼu puleʼaga fuapē ʼo te kele, ki tonatou kau fakafofoga pea mo tanatou kau takitaki, ʼo fēia kiā nātou ʼaē ko te kau takitaki lotu ʼo te ʼu lotu fuapē, mo tanatou hahaʼi tauhi pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe natou lagolago kiai, ki te hahaʼi maʼu koloa pea mo te hahaʼi maʼuhiga ʼo te politike, ke natou tuku mai he ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo tanatou lau ʼaē, ʼe feala ke natou ʼaumai ia te tokalelei pea mo te maʼuli fīmālie ki te kele, pea mo tanatou lau ʼaē ʼe natou gāue ki te maʼuli fiafia ʼa te hahaʼi; kapau ʼe mole natou lavaʼi ia te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe tou kole age kiā nātou ke natou tōkakaga ʼo fakalogo lelei ki tatatou fai fagonogono ʼo ʼuhiga mo te ʼAliki, pea ke natou fakahā mai peʼe moʼoni peʼe kailoa ia tatatou fai fagonogono ʼaia.”

19. Koteā ia te fai fagonogono ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki te Keletiate ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?

19 Neʼe koteā ia te fai fagonogono ʼaē neʼe fakahā e te kau Kilisitiano ʼaia? Ko ia ʼaenī: “ ʼE matou tui pea mo kalagaʼi ko te Puleʼaga ʼo te Mēsia ʼe ko te faitoʼo pē ʼaia e tahi ki te ʼu mamahi fuli ʼaē ʼe hoko ʼi te mālamanei, pea ʼe ina ʼaumai anai ia te tokalelei ki te kele pea mo ina foaki anai ia te lotolelei ki te hahaʼi, pea ʼe ko te fakaʼamu ʼaia ʼo te ʼu puleʼaga fuli; ko nātou ʼaē ʼe natou falala ʼaki tonatou loto kātoa ki te pule faitotonu ʼaia ʼaē kua kamata ʼi te temi nei, ʼe tapuakiʼi anai nātou ʼaki ia te tokalelei heʼegata, mo te maʼuli, mo te ʼāteaina pea mo te fiafia heʼegata.” ʼI te ʼu temi ʼaenī ʼe lahi ia te ʼu aga fakahehema, ʼaē ʼe mole feala ki te ʼu puleʼaga fakatagata ke natou fakatokatoka ia te ʼu tokakovi ʼo te mālamanei, tāfito ia te ʼu tokakovi ʼaē ʼi te Keletiate, ko te fakafifihi ʼaia ʼaē neʼe hagē ko te fakatatagi ʼo he puhi fakatagi, neʼe toe ʼāʼāsili age tona mālohi ʼi te taʼu 1922. ʼE moʼoni ia, ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe takitaki e Kilisito ʼaē kua mālo, ʼe ko te falalaʼaga pē ʼaia e tahi maʼa te mālamanei!

20. (a) Neʼe fakatatagi feafeaʼi e te kōkelekāsio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ia te ʼu logo fakamāu ʼi te taʼu 1922 pea mo ki muli mai? (b) Koteā ʼaē neʼe hoko ki te Keletiate ʼi te fakatatagi ʼo te ʼuluaki puhi fakatagi?

20 ʼAki te ʼu tonu, mo te ʼu kiʼi pepa lotu, mo te ʼu kaupepa lalahi, mo te ʼu tohi, mo te ʼu nusipepa, pea mo te ʼu akonaki, ko te kōkelekāsio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo neʼe natou kalagaʼi ohagē he fakatatagi ʼo he ʼu puhi fakatagi, ia te logo ʼaia pea mo ʼihi age ʼu logo ki muli mai. ʼI te fakatatagi ʼa te ʼuluaki puhi fakatagi, neʼe hagē te Keletiate neʼe mapeʼe ifo kiai ia he toe ʼuamaka. Neʼe ʼiloʼi tana ʼu fai fakapō, ʼuhi ko tana kau ki te ʼu tau ʼo te 20 sēkulō, ʼo hā ʼaki mai ʼe tonu ke hoko kiai ia te hauhau kakaha ʼa Sehova. Neʼe hoko atu aipē e te kalasi ʼo Soane, ʼaki te lagolago ki muli mai ʼa te toe hahaʼi tokolahi, ʼi tanatou fai fagonogono ʼo lagolago ki te ʼu ʼuluaki fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi, ʼo natou tala ki te hahaʼi ʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina fakaʼauha ia te Keletiate.—Fakahā 7:9, 15.

Neʼe Hagē Ko He Moʼuga ʼe Ulo

21. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te fakatatagi e te lua ʼāselo tana puhi fakatagi?

21 “Pea neʼe fakatatagi e te lua ʼāselo tana puhi fakatagi. Pea neʼe lī ifo ki te tai te meʼa ʼe hagē ko he toe moʼuga ʼe ulo ai te afi. Pea neʼe liliu te vahe tolu ʼo te tai ko te toto; pea neʼe mamate ai te vahe tolu ʼo te ʼu fakatupu ʼaē ʼi te tai pea ʼe ʼi ai tonatou ʼu nefesi, pea neʼe mou te vahe tolu ʼo te ʼu vaka.” (Fakahā 8:8, 9) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼaluʼaga fakamataku ʼaia?

22, 23. (a) Koteā te tonu ʼaē neʼe fai, lagi tupu ko te fakatatagi ʼo te lua puhi fakatagi? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e “te vahe tolu ʼo te tai”?

22 ʼE tou mahino lelei anai kiai mo kapau ʼe tou vakaʼi ia te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼa Sehova ʼi Los Angeles, mo Californie, mo Amelika, ʼi te ʼaho 18 ki te ʼaho 26 ʼo ʼAukusitō 1923. Ko te akonaki ʼaē neʼe fai ʼi te Moeaki hili hoʼatā e Joseph Rutherford, neʼe fēnei tona kupu tāfito “Te ʼu Ovi Pea Mo Te ʼu Tao.” Neʼe ina ʼui fakahagatonu ko te ʼu “ovi” ʼe ko te hahaʼi faitotonu, ʼaē kā natou maʼu anai ia te tofiʼa ʼaē ko te kele ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Ko te tahi tonu neʼe fai ʼi te fakatahi ʼaia, neʼe ina tala ia te mālualoi ʼa te kau “takitaki lotu ʼapositā pea mo ‘te ʼu pule ʼo tanatou ʼu ovi,’ ʼaē ʼe lahi tanatou pule ki te mālamanei ʼi te ʼu faʼahi faka koloa pea mo faka politike.” ʼI te tonu ʼaia, neʼe pāui ai ki te “hahaʼi fuli ʼaē ʼe natou manako ki te tokalelei pea mo te fakatokatoka, te ʼu hahaʼi ʼaia ʼo te ʼu lotu . . . ʼaē ʼe fakahigoaʼi e te ʼAliki ʼe ko ‘Papiloni,’ ke natou mavae mai te ʼu lotu heʼe faitotonu ʼaia,” pea mo natou nonofo teuteu “moʼo tali ia te ʼu tapuakina ʼo te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”

23 ʼE mahino papau ia, neʼe hoko te tonu ʼaia ʼi te fakatatagi ʼo te lua puhi fakatagi. Ko nātou ʼaē kā natou tali fakalelei ia te logo ʼaia, ʼe natou mavae anai mai te kūtuga ʼaē ʼe hagē ko ni ʼu “tao,” ʼaē neʼe ʼui fēnei e Isaia ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia: “Kae ko te kau agakovi ʼe natou hagē ko te tai ʼaē ʼe hou, ʼi te temi ʼaē ʼe mole feala ai ke totofu, pea ʼe haga liʼaki e tona ʼu vai ia te limu pea mo te pela.” (Isaia 57:20; 17:12, 13) Koia, ko “te tai” ʼe ina fakatātā ia te hahaʼi ʼaē ʼe natou fakatupu ia te ʼu maveuveu, mo māʼuʼuli tokakovi, mo agatuʼu pea mo laga tau. (Vakaʼi ia Fakahā 13:1.) ʼE hoko mai anai he temi ʼe pulihi anai te “tai” ʼaia. (Fakahā 21:1) ʼI muʼa ʼo te hoko mai ʼo te temi ʼaia, ʼaki te fakatatagi ʼo te lua puhi fakatagi, neʼe fai e Sehova tana fakamāu ki te vahe tolu ʼo te “tai” ʼaia, ia te hahaʼi ʼaē ʼe fakatupu maveuveu ʼi te mālamanei, ʼaē ʼe nonofo ʼi te Keletiate.

24. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te toe fuaʼi moʼuga vela ʼaē neʼe lī ifo ki te tai?

24 ʼE lī ifo ki te “tai” ʼaia te toe moʼuga ʼe ulo ai te afi. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tau fakatātā e te ʼu moʼuga ia te ʼu puleʼaga. Ohagē lā, ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe fakatātā ki he moʼuga. (Taniela 2:35, 44) Neʼe liliu ia te kolo mālohi ko Papiloni, ko he “moʼuga neʼe vela.” (Selemia 51:25) Kae ko te toe moʼuga ʼaē neʼe sio kiai ia Soane, neʼe kei lolotoga vela pē ia. Neʼe lī ifo ki te tai, ko tona faka ʼuhiga ko te faʼahi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga, neʼe liliu ʼi te lolotoga pea mo ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, ko he fihi neʼe hoha kiai ia te hahaʼi, kae tāfito ʼi te ʼu fenua ʼo te Keletiate. ʼI Italia, neʼe fakatupu e Mussolini ia te faʼahiga puleʼaga aga fefeka ko te fascisme. Neʼe tali e Siamani ia te Puleʼaga Nasi ʼa Itilele, kae ko ʼihi fenua neʼe natou ʼahiʼahiʼi te ʼu faʼahiga puleʼaga faka Sōsialisi. Neʼe hoko te fetogi lahi ʼi Lusia, heʼe ʼaki te maveuveu faka Polosevike neʼe tupu ai te ʼuluaki puleʼaga Kominisi, ʼaē neʼe ina faʼao ia te tuʼulaga ʼa te Keletiate pea mo ina fakagata ia tana puleʼi ia te fenua ʼaia, ʼaē ʼi te temi ʼaē neʼe ko he fenua neʼe natou mālolohi ai.

25. I te hili ʼo te Lua Tau Faka Mālamanei, koteā ʼaē neʼe ʼiloga ai neʼe kei hoko atu pē ia te fakafifihi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga?

25 Ko te Lua Tau Faka Mālamanei neʼe ina fakagata ia te ʼu faʼahi ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi e te puleʼaga fasciste pea mo te puleʼaga Nasi, kae ko te fakafifihi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga neʼe kei hoko atu pē ia, pea ko te tai ʼaē ʼe ina fakatātā ia te mālamanei, neʼe hoko atu pē tana fakatuʼu pea mo fakahifo ia te ʼu puleʼaga foʼou pea mo agatuʼu. Talu mai te taʼu 1945, neʼe lahi te ʼu fenua ʼaē neʼe fakatuʼu ai ia te ʼu faʼahiga puleʼaga ʼaia, ohagē ko Siaina, Vitename, Kupa, pea mo Nikalakua. ʼI Keleka, neʼe fakatuʼu pea neʼe fakahifo ia te puleʼaga faka sōlia agamālohi. ʼI Kapusea (Kamopotia) neʼe fakatuʼu te faʼahiga puleʼaga Kominisi agamālohi, pea neʼe mamate ai te toko lua miliona hahaʼi.

26. Neʼe feafeaʼi ia te haga aipē ʼa te “moʼuga ʼaē ʼe ulo ai te afi,” ʼo fakapeauʼia ia te tai, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te hahaʼi ʼo te mālamanei?

26 Ko te “moʼuga ʼaē ʼe ulo ai te afi” neʼe kei hoko atu pē tana fakapeauʼia ia te tai, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te hahaʼi ʼo te mālamanei. Neʼe hoko ia te ʼu tau faka puleʼaga ʼi Afelika, mo te ʼu fenua ʼo Amelika, fēia mo Asia, pea mo te ʼu motu ʼo te Pasifika. Neʼe lahi ia te ʼu tau ʼaia neʼe hoko ʼi te ʼu fenua ʼo te Keletiate, pea mo ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe fakaneke ai e tanatou kau misionea ia te agamālohi faka politike. Neʼe toe kau fakatahi foki mo te ʼu pātele Katolika ki te ʼu kūtuga tau Kominisi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe gāue ia te ʼu kūtuga lotu polotesitā ʼi Amelika ʼo te Lotomālie, moʼo fakafeagai ki te meʼa ʼaē ʼe natou fakahigoaʼi ko te “holi fakavale ʼaupitō [ʼa te kau Kominisi] ki te tuʼulaga pule.” Kae neʼe mole ʼi ai he ʼaluʼaga ʼi te ʼu peau ʼaia ʼo te tai ʼaē ʼe ina fakatātā ia te hahaʼi ʼo te mālamanei, neʼe ina foaki ia te tokalelei pea mo te fīmālie.—Vakaʼi ia Isaia 25:10-12; 1 Tesalonika 5:3.

27. (a) Neʼe liliu feafeaʼi ia “te vahe tolu ʼo te tai” ohagē ko te toto? (b) Neʼe mamate feafeaʼi ia te “vahe tolu ʼo te ʼu fakatupu ʼaē ʼi te tai,” pea koteā ʼaē neʼe hoko ki “te vahe tolu ʼo te ʼu vaka”?

27 ʼE fakahā ʼi te fakatatagi ʼo te lua puhi fakatagi ko te hahaʼi ʼaē ʼe natou laga tau ki te ʼu puleʼaga kae ʼe mole natou fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe natou kau ki te ʼu ligitoto. Kae tāfito ia te “vahe tolu ʼo te tai” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te Keletiate, neʼe liliu ohagē ko te toto. Ko te ʼu fakatupu fuli ʼaē ʼe natou māʼuʼuli ʼi te Keletiate, ʼe natou mamate iā mata ʼo te ʼAtua. ʼE mole feala ki he ʼu kautahi ʼaē ʼe hagē ko ni ʼu vaka ʼi te vahe tolu ʼaia ʼo te tai, ke natou hao mai te tuʼutāmaki. ʼE ko he meʼa fakafiafia kiā tātou hatatou sisio ki te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe hagē ni ovi, ʼe natou fakatokagaʼi ʼi te temi ʼaenī ia te pāui ʼaē ʼe hagē ko he fakatatagi ʼo he puhi fakatagi, ke natou mavae mai ia nātou ʼaē ʼe kei natou fia nonofo ʼi te tauhi fakavale ʼa te hahaʼi ki te puleʼaga pea mo te ʼu ligitoto ʼaē ʼe hoko ʼi te tai ʼaia!

Neʼe Tō Ifo Te Fetuʼu Mai Te Lagi

28. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe fakatatagi ai e te tolu ʼāselo tana puhi fakatagi?

28 “Pea ko te tolu ʼāselo neʼe ina fakatatagi tana puhi fakatagi. Pea neʼe tō ifo mai te lagi ia te fetuʼu lahi neʼe mū ohagē he mālama taki, pea neʼe tō ifo ki te vahe tolu ʼo te ʼu vaitafe pea mo te ʼu matapuna vai. Pea ʼe fakahigoaʼi ia te fetuʼu ʼaia ko Apiseneto. Pea neʼe liliu te vahe tolu ʼo te ʼu vai ko te apiseneto, pea tokolahi ʼi te hahaʼi neʼe mamate ʼuhi ko te ʼu vai ʼaia, he neʼe liliu ʼo kona.” (Fakahā 8:10, 11) ʼE toe tokoni mai ia te tahi ʼu vaega Tohi-Tapu ke tou mahino peʼe hoko feafeaʼi ia te ʼu vaega ʼaia ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki.

29. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e “te fetuʼu lahi ʼaē neʼe mū ohagē he mālama taki,” pea koteā tona tupuʼaga?

29 Neʼe kua tou talanoa ki te ʼuhiga fakatātā ʼo te fetuʼu, ʼi te ʼu logo ʼaē neʼe tala e Sesu ki te ʼu kōkelekāsio e fitu, ʼaē ʼe natou fakatātā ia te ʼu tagata ʼāfea ʼi te ʼu kōkelekāsio.b (Fakahā 1:20) ʼE nonofo ia te ʼu “fetuʼu” ʼaia, pea mo te kau fakanofo fuli ʼaē, ʼi te ʼu potu ʼaē ʼi selō ʼi te faʼahi fakalaumālie, talu mai te temi ʼaē neʼe fakaʼiloga ai nātou ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ohagē ko he fakaʼiloga ʼo tonatou tofiʼa ʼaē ʼi selō. (Efesi 2:6, 7) Kae neʼe fai e Paulo ia te ʼu fakatokaga, ʼo ina ʼui ʼi te lotolotoiga ʼo nātou ʼaia ʼaē ʼe hagē ni fetuʼu, ʼe ʼomai anai he kau ʼapositā, te ʼu hahaʼi ʼe natou tauhi fakavale ki te lotu, ʼe natou fakahēhē anai ia te faga ovi. (Gāue 20:29, 30) ʼE liliu anai ia te taʼi heʼe agatonu ʼaia ko te ʼapositasia lahi, pea ko te ʼu tagata ʼāfea fuli ʼaē neʼe tō, ʼe natou faʼufaʼu anai ia te tagata ʼaē ʼe manuki ki te lao, ʼaē kā ina hikihiki ia ia ki te tuʼulaga ʼatua ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼo te mālamanei. (2 Tesalonika 2:3, 4) Neʼe hoko moʼoni ia te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe fai e Paulo, ʼi te temi ʼaē neʼe gāue ai ia te kau takitaki ʼo te Keletiate ʼi te mālamanei. ʼE fakatātā lelei ia te kūtuga ʼaia e “te fetuʼu lahi ʼaē neʼe mū ohagē he mālama taki.”

30. (a) Neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē e Isaia, ko te hau ʼo Papiloni neʼe tō ifo mai te lagi? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke faka ʼuhiga kiai ia te tō ifo mai te lagi?

30 Neʼe sio ia Soane ki te fetuʼu ʼaia ʼe tō ifo mai te lagi. Koteā tona faka ʼuhiga? ʼE tou mahino anai kiai ʼi tatatou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te hau ʼi te temi muʼa, ia te hau ʼo Papiloni, ʼaē neʼe ʼui fēnei e Isaia ʼo ʼuhiga mo ia: “Kua ke tō ifo mai te lagi, ia koe ʼaē ʼe gigila, foha ʼo te māfoatā! Kua ʼatufi koe ki te kele, ia koe ʼaē neʼe ke fakavaivaiʼi ia te ʼu puleʼaga!” (Isaia 14:12) Neʼe hoko ia te lea faka polofetā ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe fakatō ai ia Papiloni e te ʼu kautau ʼa Siliusi, pea mo te fakahifo fakapunamaʼuli pea mo fakalainoaʼi ʼo tona hau mai tona tuʼulaga pule ʼo te mālamanei. Koia, ʼe feala ke faka ʼuhiga ia te tō ifo mai te lagi ki he fakahifo mai he tuʼulaga māʼoluga pea mo nofo lainoa.

31. (a) Ko te temi fea ʼaē neʼe tō ifo ai ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate mai tonatou tuʼulaga ʼaē “ ʼi te lagi”? (b) Neʼe liliu feafeaʼi ia te ʼu vai ʼaē neʼe tufa e te kau takitaki lotu ko he “apiseneto,” pea neʼe koteā tona fua ki te tokolahi?

31 ʼI te temi ʼaē neʼe liliu ai te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼo ʼapositā, ʼi tanatou mavae ai mai te Lotu Faka Kilisitiano moʼoni, neʼe natou tō ifo mai tonatou tuʼulaga māʼoluga ʼaē ʼe hagē ʼe ko he tuʼulaga “ ʼi te lagi,” ʼaē neʼe talanoa kiai ia te ʼapositolo ko Paulo iā Efesi 2:6, 7. Neʼe mole natou foaki ia te ʼu vai mokomoko ʼo te moʼoni, kae neʼe natou foaki ia te “apiseneto,” ʼaē ko te ʼu loi kona ohagē ko te ʼifeli, te pulekatolio, te Tahitolu Tapu, pea mo te ʼui ʼaē kua ʼiloʼi fakatomuʼa ia te ʼu meʼa ʼaē kā hoko kiā tātou takitokotahi; tahi ʼaē meʼa, neʼe natou fakaneke ia te ʼu puleʼaga ke natou fetauʼaki, he neʼe mole natou lava fakaliliu ia te hahaʼi ko he ʼu kaugana ʼo te ʼAtua ʼe natou mulimuli ki te ʼu pelesepeto lelei. Pea koteā tona fua? Ko te hahaʼi ʼaē neʼe natou tui ki te ʼu loi ʼaia, neʼe natou ʼiʼinu ki te ʼu vai kona fakalaumālie ʼaia. Neʼe hoko kiā nātou ia te malaʼia ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaele heʼe agatonu ʼo te temi ʼo Selemia, ʼaē neʼe tala age e Sehova: “Koʼenī ʼe au fafaga nātou ʼaki ia te apiseneto, pea mo au fakaʼinu kiā nātou ia te vai kona. Heʼe tupu mai te ʼu polofetā ʼo Selusalemi, neʼe mafola ai ia te ʼapositasia ʼi te fenua kātoa.”—Selemia 9:15; 23:15.

32. Neʼe ko te taʼu fea ʼaē neʼe hā lelei ai te kua tō ifo ʼa te Keletiate mai te ʼu lagi fakalaumālie, pea ko te taʼu fea ʼaē neʼe tala ai te tō ʼaia?

32 ʼI te taʼu 1919, neʼe hā lelei ai ia te kua tō ifo ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate mai te lagi fakalaumālie, heʼe ʼi te taʼu ʼaia neʼe mole foaki age kiā nātou ia te ʼu koloa ʼo te Puleʼaga, kae neʼe foaki age ia ki te toe ʼo te kau Kilisitiano fakanofo. (Mateo 24:45-47) Pea talu mai te taʼu 1922, neʼe fakahā lelei ai te tō ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, ʼi te toe tala fakahagatonu ʼo tanatou ʼu hala e te kiʼi kūtuga ʼaia.

33. Koteā te ʼu lakahala ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate neʼe fakahā ʼi te fakatahi ʼo te taʼu 1924, ʼaē neʼe fai ʼi Columbus, ʼi te Ohio, ʼi Amelika?

33 ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe tala te faʼahi fakaofoofo ʼaia ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Colombus, ʼi Ohio, ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 20 ʼo aʼu ki te ʼaho 27 ʼo Sūlio 1924, pea ko te fakatahi ʼaia neʼe ʼui ʼi te nusipepa ʼo te L’Âge dʼOr neʼe ko “te fakatahi ʼaē neʼe lahi tokotahi ʼi te ʼu fakatahi fuli ʼaē kua fai e te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu.” ʼE mahino papau ia ʼaki te takitaki ʼa te ʼāselo ʼaē neʼe ina fakatatagi te lua puhi fakatagi, neʼe fai ai te tonu mālohi pea mo tufa ai ia te ʼu pepa lotu e 50 miliona. Neʼe fēnei ia tona kupu tāfito Acte dʼaccusation contre le clergé (Ko He Tukugākovi Ki Te Kau Takitaki Lotu). Neʼe tohi ai te ʼu manatu maʼuhiga ʼaenī: “ ʼE fakafeagai ia te Hako ʼo te Fakapapau ki te Hako ʼo te Gata.” Neʼe fakahā fakahagatonu ʼi te tukugākovi ʼaia ia te fakaʼaogaʼi e te Keletiate ia te ʼu tuʼulaga faka lotu māʼoluga, pea mo tanatou faka maʼuhigaʼi ʼi tanatou faga ovi, ia te hahaʼi maʼu koloa pea mo te hahaʼi fai politike, mo tanatou fia hā ʼi te hahaʼi, pea mo tanatou fakafisi ʼaē ki te faka mafola ʼo te logo ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te Mēsia. Neʼe fakahā tāfito ai ko te kau Kilisitiano fuli ʼaē kua natou foaki tonatou maʼuli kiā Sehova, ʼe ina fakatotonu age ke natou kalagaʼi ia “te ʼaho ʼo te lagavaka ʼo totatou ʼAtua, moʼo faka fīmālieʼi ia nātou fuli ʼaē ʼe natou lotomamahi.”—Isaia 61:2, Darby.

34, 35. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ki te tuʼulaga pea mo te mālohi ʼa te kau takitaki lotu talu mai te kamata fakatatagi e te tolu ʼāselo ia tana puhi fakatagi? (b) Koteā ʼaē kā hoko anai ki te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate?

34 Talu mai te kamata ʼo te fakatatagi e te tolu ʼāselo ia tana puhi fakatagi, kua fakahaʼuhaʼu ke vaivai ia te tuʼulaga ʼa te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate, koia ʼi te temi nei, tokosiʼi iā nātou ʼe kei natou maʼu ia te ʼu tuʼulaga ʼaē neʼe hagē ko ni tuʼulaga fakaʼatua, ʼaē neʼe foaki age ki te kau takitaki lotu ʼi te ʼu sēkulō ki muʼa atu. Ko te fai faka mafola ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ina faka fealagia ai ki te tokolahi ke natou mahino, ʼe lahi ia te ʼu akonaki neʼe akoʼi age e te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate ʼe hagē ko te “ ʼapiseneto,” heʼe kona ʼi te faʼahi fakalaumālie. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu Noleto ʼo te Eulopa, kua feala pē ke ʼui ko te kau takitaki ʼe mole kei natou lava puleʼi ia te hahaʼi, kae ʼi ʼihi fenua kua fakagata e te puleʼaga ia te gāue ʼa te kau takitaki lotu. ʼI te ʼu potu fenua Katolika ʼo te Eulopa pea mo Amelika, neʼe natou ʼulihi tonatou matagafua he neʼe natou fai ia te ʼu aga fakaufiufi ʼi te ʼu faʼahi ʼo te paʼaga, mo te politike, pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga. Koia ʼi te temi nei, kua fakaʼāʼāsili age tonatou ʼaluʼaga, heʼe hoko anai kiā nātou ia te malaʼia ʼaē kā fai ki te hahaʼi ʼo te ʼu lotu hala ʼaē.—Fakahā 18:21; 19:2.

35 ʼE mole heʼeki ʼosi te ʼu malaʼia ʼaē kā fakahoko e Sehova ki te Keletiate. Tou vakaʼi age muʼa ia te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te fakatatagi ʼo te fā puhi fakatagi.

Te Fakapōʼuli!

36. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi fakatatagi e te fā ʼāselo ia tana puhi fakatagi?

36 “Pea neʼe fakatatagi e te fā ʼāselo ia tana puhi fakatagi. Pea neʼe tāʼi ia te vahe tolu ʼo te laʼā, mo te vahe tolu ʼo te māhina pea mo te vahe tolu ʼo te ʼu fetuʼu, ke feala he fakapōʼuli ʼo te vahe tolu ʼo te ʼu meʼa ʼaia pea ke ʼaua naʼa mālamagia ia te ʼaho lolotoga he vahe tolu ʼo tona loaloaga, ʼo fēia pea mo te pōʼuli.” (Fakahā 8:12) Ko te hiva tautea ʼaē neʼe hoko ki Esipito neʼe ko te fakapōʼuli ʼo te fenua. (Ekesote 10:21-29) Kae koteā ia te fakapōʼuli fakatātā ʼaē ʼe hoko ki te mālamanei?

37. Koteā ʼaē neʼe ʼui e te ʼu ʼapositolo ko Petelo pea mo Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo nātou ʼaē ʼe mole kau ʼi te kōkelekāsio Faka Kilisitiano?

37 Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ki tona ʼu tehina mo tuagaʼane ʼaē neʼe liliu ko he kau Kilisitiano, ʼi muʼa atu neʼe natou nonofo ʼi te fakapōʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie. (1 Petelo 2:9) Neʼe toe fakaʼaogaʼi e Paulo te kupu “fakapōʼuli” moʼo talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo nātou ʼaē ʼe mole kau ʼi te kōkelekāsio Faka Kilisitiano. (Efesi 5:8; 6:12; Kolose 1:13; 1 Tesalonika 5:4, 5) Kae ʼe feafeaʼi ki te hahaʼi ʼo te Keletiate ʼaē ʼe natou lau ʼe natou tui ki te ʼAtua pea mo tali ia Sesu ʼe ko honatou Fakamaʼuli?

38. ʼI tana fakatatagi tana puhi fakatagi, koteā ʼaē ʼe fakahā e te fā ʼāselo ʼo ʼuhiga mo te “mālama” ʼaē ʼe haʼu mai te Keletiate?

38 Neʼe ʼui e Sesu ʼe ʼiloʼi anai ia te kau Kilisitiano moʼoni ʼi te ʼu fua ʼo tanatou gāue, pea tokolahi ʼe natou lau anai ko tana ʼu tisipulo kae ʼe natou fai anai ni ʼu aga ʼe hagē ko “he ʼu tagata ʼe natou manuki ki te lao.” (Mateo 7:15-23) Ko nātou fuli ʼaē ʼe natou sioʼi fakalelei ia te ʼu fua ʼo te vahe tolu ʼo te mālamanei, ʼaē ko te Keletiate, kua natou tokagaʼi ko te Keletiate ʼe haʼele fakataufā ʼi te fakapōʼuli gaogao fakalaumālie. (2 Kolonito 4:4) ʼE toe kovi age tana lakahala heʼe ina lau ʼe faka tui kiā Kilisito. Koia ʼe tau mo te fā ʼāselo ke ina fakatatagi ia te puhi fakatagi, moʼo tala ko te “mālama” ʼo te Keletiate, ʼi tona fakahagatonu ʼe ko te fakapōʼuli, pea ko te haʼuʼaga ʼo tona ʼu “mālama,” ʼe ko Papiloni, kae ʼe mole haʼu mai ia Kilisito.—Maleko 13:22, 23; 2 Timoteo 4:3, 4.

39. (a) Neʼe fakamatala feafeaʼi e te tonu ʼaē neʼe fai ʼi te fakatahi ʼo te taʼu 1925, ia te mālama loi ʼaē neʼe haʼu mai te Keletiate? (b) ʼI te taʼu 1955, neʼe toe fakahā feafeaʼi ia te ʼu lakahala ʼa te Keletiate?

39 ʼO mulimuli ki te kalaga ʼaia neʼe fai ʼi te lagi, neʼe fakatahitahi te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua, ʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Indianapolis, ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 29 ʼo ʼAukusitō 1925, ʼo natou loto tahi fuli ke tā he tonu mālohi, neʼe fēnei tona kupu tāfito “Message dʼespérance.” (“Ko He Logo ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAmanaki”) Pea neʼe natou tufa foki ia te tonu ʼaia ʼi te ʼu pepa e 50 miliona ʼi te ʼatu ʼu lea kehekehe. Neʼe fakamatalatala ai te mālama loi ʼaē neʼe faka mafola e te ʼu hahaʼi fai koloa mānumānu, mo te kau takitaki politike, pea mo te kau takitaki lotu, mālama ʼaia neʼe tupu ai “te tō ʼa te hahaʼi ki te fakapōʼuli.” Pea neʼe fakavikiviki ʼi te pepa ʼaia ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼaē ko te falalaʼaga pē ʼaia e tahi moʼo maʼu ia “te tokalelei, mo te fua manūʼia, mo te maʼuli mālōlō, mo te maʼuli, mo te ʼāteaina pea mo te fiafia heʼegata.” Neʼe tonu ki te kiʼi kūtuga ʼaia ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ke natou lotomālohi moʼo kalagaʼi ia te ʼu logo ʼaia ki te kautahi mālohi ʼo te Keletiate. Kae ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, talu mai te kamata ʼo te ʼu taʼu 1920 ʼo aʼu mai ki te temi nei, neʼe natou haga fai aipē ia te gāue ʼaia. ʼI te taʼu 1955, ko te kau Kilisitiano ʼaia neʼe natou toe fakahā ia te ʼu lakahala ʼa te kau takitaki lotu, ʼo natou tufa ʼi te mālamanei kātoa pea ʼi te ʼatu ʼu lea kehekehe ia te kaupepa ʼaē ko tona kupu tāfito Qui est “la lumière du monde,” la chrétienté ou le christianisme? (Ko Ai Ia “Te Mālama ʼo Te Mālamanei”—ʼE Ko Te Keletiate Peʼe Ko Te Lotu Faka Kilisitiano?) ʼI te temi nei, tokolahi kua natou sio totonu ki te mālualoi ʼa te Keletiate, heʼe kua ʼiloga lelei ia te ʼaluʼaga ʼaia. Kae neʼe fakahā tuʼumaʼu aipē e te hahaʼi ʼa Sehova ko te Keletiate ʼe ko he puleʼaga ʼo te fakapōʼuli.

Ko Te ʼAkūila ʼe Lele

40. Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼi te ʼu ʼuluaki fakatatagi ʼaē e fā ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼo ʼuhiga mo te Keletiate?

40 Neʼe fakahā fakalelei ʼi te fakatatagi ʼaē ʼe fā ʼo te ʼu ʼuluaki puhi fakatagi, ia te lāvaki pea mo tau tugaki ʼa te Keletiate. Neʼe natou fakahā ko “te kele” ʼaē ʼe natou pule kiai, ʼe tonu anai ke fakaʼauha e Sehova. Neʼe natou fakahā ko te ʼu puleʼaga fakafeagai ʼaē ʼe fakatuʼu ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe natou mālolohi ai, ʼo fēia mo te ʼu fenua ʼaē, ʼe fakafeagai nātou ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te maʼuli fakalaumālie. Neʼe natou fakahā te kua tō ki lalo ʼo tana kau takitaki lotu, pea mo natou fakahā ki te hahaʼi fuli ko te Keletiate ʼe nofo ia ʼi te fakapōʼuli fakalaumālie. ʼEī, ko te Keletiate ʼe ko te potu tāfito ʼo te tuʼu ʼa Satana ʼaē ʼe tonu ke fakaʼauha.

41. Lolotoga te kiʼi tuʼu faka temi ʼo te fakatatagi takitahi ʼo te ʼu puhi fakatagi, koteā ʼaē neʼe sio pea mo logo kiai ia Soane?

41 Koteā te tahi ʼu meʼa ʼaē neʼe kei toe ke fakahā? ʼI muʼa ʼo tatatou tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼe ʼai te kiʼi tuʼu faka temi ʼo te fakatatagi takitahi ʼo te ʼu puhi fakatagi. Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe au sio, pea neʼe au logo ki te ʼakūila ʼe lele ʼi te lotomālie ʼo te lagi ʼo ina ʼui leʼolahi: ‘Malaʼia, malaʼia, malaʼia kiā nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te kele, ʼuhi ko te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi ʼo te ʼu ʼāselo e tolu ʼaē ʼe natou ʼamanaki fakatatagi tanatou ʼu puhi fakatagi!’ ”—Fakahā 8:13.

42. Koteā ʼaē ʼe feala ke faka ʼuhiga kiai ia te ʼakūila ʼaē ʼe lele, pea koteā te logo ʼaē ʼe ina kalagaʼi?

42 ʼE lele māʼoluga ia te ʼakūila ʼaia ʼi te lagi, ʼo feala ai ki te hahaʼi ʼo he toe fenua ke natou sisio kiai. ʼE lava sio mamaʼo ia te ʼakūila, heʼe makehe tana sio. (Sopo 39:29) Neʼe ʼui ko te tahi kelupimi, ʼi te ʼu kelupimi ʼaē e fā iā tafa ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo te ʼAtua, ʼe agaaga ohagē ko he ʼakūila ʼe lele. (Fakahā 4:6, 7) Tatau aipē peʼe ko te ʼakūila ʼaenī ʼe tou talanoa kiai ʼe ko he kelupimi peʼe ko he tahi age kaugana ʼa te ʼAtua ʼe sio mamaʼo, ʼe ina kalagaʼi leʼolahi ia te logo fakamataku ʼaenī: “Malaʼia, malaʼia, malaʼia”! ʼOfa pē ke tokagaʼi e te hahaʼi ʼo te kele, ia te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi e tolu ʼaē ʼe kei toe, ko nātou takitahi ʼaia ʼe ʼi ai tonatou pikipikiga mo te ʼu malaʼia ʼaia.

[Kiʼi nota]

a ʼE fakahā mai iā Fakahā 7:16, ʼe mole hoko ki te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ia te vela ʼaupitō, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te hauhau ʼo Sehova.

b Ko te ʼu fetuʼu e fitu ʼaē ʼi te nima mataʼu ʼo Sesu, ʼe natou fakatātā ia te ʼu taupau fakanofo ʼo te kōkelekāsio faka Kilisitiano, kae ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼi te ʼu kōkelekāsio e 100 000 tupu, ʼe natou kau ki te toe hahaʼi tokolahi. (Fakahā 1:16; 7:9) Ko te tuʼulaga fea ʼaē ʼe natou fakahoko? Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe fili nātou e te laumālie māʼoniʼoni ʼaki ia te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu pea mo poto, ʼe feala hatatou ʼui ʼe maluʼi nātou e te nima mataʼu ʼo Sesu, heʼe ko tana tahi ʼaia ʼu lagolago tauhi ovi. (Isaia 61:5, 6; Gāue 20:28) ʼE natou lagolago ki te ʼu “fetuʼu e fitu,” ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe natou fai ʼi te ʼu potu ʼaē ʼe mole ʼi ai ni ʼu tehina fakanofo.

[Mape ʼo te pasina 139]

Kua ʼIloʼi ʼe Kona Te ʼu Vai ʼo Te Keletiate

Te ʼu Akonaki Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe

Pea Mo Te ʼu Gāue Akoʼi Moʼoni Mai

ʼa Te Keletiate ʼi Te Tohi-Tapu

ʼE mole faka maʼuhigaʼi ia Neʼe faikole ia Sesu ke tapuhā

te huafa ʼo te ʼAtua: “Ko te ia te huafa ʼo te ʼAtua. Neʼe

fakaʼaogaʼi ʼo he huafa maʼa te ʼui fēnei e Petelo: “Ko te

ʼAtua tokotahi pē . . . ʼe tagata fuapē ʼaē ʼe fetapa ki

molemo tau ʼaupitō ia mo te te huafa ʼo Sehova ʼe hao anai

tui faka mālamanei ʼa te Lotu ia.” (Gāue 2:21; Soele 2:32;

Katolika.” (Ko te ʼu ʼuluaki Mateo 6:9; Ekesote 6:3; Fakahā

palalau ʼo te Revised Standard 4:11; 15:3; 19:6)

Version)

Ko te ʼAtua ʼe ko he Tahitolu ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu ko

Tapu: “ ʼE ʼAtua te Tamai, ʼe Sehova ʼe lahi age iā Sesu pea

ʼAtua te ʼAlo, pea ʼe ʼAtua mo ʼe ko ia te ʼAtua pea ʼe pule

te Laumālie Māʼoniʼoni, pea ʼe kiā Kilisito. (Soane 14:28;

mole ko he ʼu ʼAtua e tolu kae 20:17; 1 Kolonito 11:3) Ko te

ʼe ko te ʼAtua e tahi.” (Te tohi laumālie māʼoniʼoni ʼe ko te

The Catholic Encyclopedia, ʼaē mālohi gāue ʼo te ʼAtua.

neʼe tā ʼi te taʼu 1912) (Mateo3:11; Luka 1:41; Gāue 2:4)

ʼE ʼi ai te laumālie tuputupua ʼE mole ʼi ai he laumālie tupu-

ʼo te tagata: “ ʼI te temi ʼaē tupua ʼo te tagata. Kā mate

ʼe mate ai te tagata, ʼe ʼi ai te tagata, ʼe mole kei ʼi ai

te laumālie ʼe mavae ʼi tona hana fakakaukau, ʼe mole kei

sino. ʼE popo . . . tona sino. logo ki he meʼa pea ʼe toe

. . . Kae ko tona laumālie ʼe liliu pē ia ki te efu ʼaē

mole mate ia.” (What Happens neʼe toʼo mai ai. (Senesi 2:7;

After Death [Koteā ʼAē ʼe Hoko 3:19; Pesalemo 146:3, 4; Tagata

ʼi Te Hili ʼo Te Mate] ko te Tānaki 3:19, 20; 9:5, 10;

tohi Katolika Loma) Esekiele 18:4, 20)

ʼE fakatūʼā ia te kau agakovi Ko te tūʼā ʼo te agahala ʼe ko

ʼi te ʼifeli mokā natou mamate: te mate, kae ʼe mole ko he ʼu

“ ʼO ʼuhiga mo te talatisio Katolika, fakamamahi ʼe heʼegata.

ko te ʼifeli ʼe ko he potu ʼe kita (Loma 6:23) ʼE mole kei

maʼuli ai ʼi te tuʼania pea mo maʼuli ʼiloʼi he meʼa e te kau

mamahi ʼo heʼegata.” (Ko te tohi mate ʼi te ʼifeli (Hatesi,

The World Book Encyclopedia, ʼaē Seole), ʼaē ʼe natou faka-

neʼe tā ʼi te taʼu 1987) talitali ai ki te fakatuʼuake.

(Pesalemo 89:48; Soane 5:28, 29;

11:24, 25; Fakahā 20:13, 14)

“Ko te tuʼulaga fakafofoga, ʼe Ko te tagata fakafofoga e tahi

foaki ki te tāupoʼou ko Sagata ʼi te ʼAtua pea mo te mālama-

Malia.” (Ko te tohi Katolika New nei, ʼe ko Sesu. (Soane

Catholic Encyclopedia, ʼaē neʼe tā 14:6; 1 Timoteo 2:5;

ʼi te taʼu 1967) Hepeleo 9:15; 12:24)

ʼE tonu ke papitemaʼi te ʼu ʼE papitemaʼi pē ia nātou ʼaē

kihiʼi tamaliki: “ ʼI te kamata mai kua liliu ko te ʼu tisipulo

ʼa te Lotu Katolika, neʼe ina ʼa Sesu pea neʼe akoʼi age

fakatotonu ke papitemaʼi ia te kiā nātou ia te fakalogo

ʼu kihiʼi tamaliki. Neʼe mole gata ʼaē ki tana ʼu fakatotonu.

ʼaki pē tana ʼui ʼaē ʼe ko he Koia, kapau ʼe fia papitema

meʼa ʼe feala tona fai, kae neʼe he tahi, pea ʼe tonu muʼa

ina toe ʼui foki ʼe ʼaoga ʼaupitō ke mahino pea mo faka tui

ki tonatou haofaki.” (Ko te tohi ki te Folafola ʼa te ʼAtua.

Katolika New Catholic Encyclopedia, (Mateo 28:19, 20; Luka

ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1967) 3:21-23; Gāue 8:35, 36)

ʼE lahi te ʼu lotu ʼe vaheʼi faka Ko te kau Kilisitiano fuli ʼo

kalasi, heʼe ʼi ai te hahaʼi tauhi te ʼuluaki sēkulō neʼe ko te

pea mo te kau takitaki lotu, pea ʼu minisi pea neʼe natou kau

ko nātou ʼaia ʼe ko te kau minisi ki te faka mafola ʼo te logo

ʼo te hahaʼi tauhi. ʼI te agamāhani lelei. (Gāue 2:17, 18; Loma

ʼe totogi te kau takitaki lotu ʼuhi 10:10-13; 16:1) ʼE tonu ki

ko tanatou minisitelio pea ʼe hikihiki te kau Kilisitiano ke

ia nātou ke natou māʼoluga ake ʼi natou “foaki noa” kae ke

te hahaʼi tauhi, ʼaki te ʼu higoa ʼaua naʼa totogi nātou.

faka tuʼulaga ʼaē ko te “Pātele,” (Mateo 10:7, 8) Neʼe tapuʼi

peʼe “Te Māʼoluga.” ʼaupitō age e Sesu ki tana kau

tisipulo ia te fakaʼaogaʼi ʼo he ʼu

higoa faka tuʼulaga faka lotu. (Mateo

6:2; 23:2-12; 1 Petelo 5:1-3)

Ko te ʼu pāki, mo te ʼu fakatātā, ʼE tonu ke fakamamaʼo ia te

pea mo te koluse ʼe fakaʼaogaʼi ʼi kau Kilisitiano mai te ʼu

te tauhi: “ ʼE tonu . . . ke maʼu tauhi tamapua kehekehe, pea

ʼi te ʼu ʼēkelesia ia te ʼu fakatātā ke mole natou fakaʼaogaʼi

. . . ʼo Kilisito, mo te Faʼē Tāupoʼou ni ʼu fakatātā moʼo

ʼa te ʼAtua, pea mo ʼaē ʼo ʼihi kau ʼatolasio ki te ʼAtua.

sagato, pea ʼe tonu ke ʼatolasioʼi (Ekesote 20:4, 5; 1 Kolonito

pea mo tauhi nātou.” (Déclaration 10:14; 1 Soane 5:21) ʼE natou

du Concile de Trente [ʼi te taʼu ʼatolasio ki te ʼAtua, mole

1545 ʼo aʼu ki taʼu 1563]) ʼaki te sio kae ʼaki ia te

laumālie pea mo te moʼoni.

(Soane 4:23, 24; 2 Kolonito 5:7)

ʼE akoʼi ki te hahaʼi lotu ko Neʼe faka mafola e Sesu ʼe ko

te kau takitaki faka politike ʼe te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ia te

natou fakahoko anai ia te ʼu falalaʼaga ʼo te mālamanei,

fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. Neʼe kae ʼe mole ko he fakatuʼutuʼu

ʼui fēnei e te Kaletinale ko faka politike. (Mateo 4:23; 6:9,

Spellman ʼaē kua mate: “ ʼE 10) Neʼe mole lagolago ia ki te

mole he tahi age puleʼaki ki te ʼu meʼa faka politike. (Soane

tokalelei . . . gata pē ki te 6:14, 15) Neʼe mole kau ia

puleʼaki lahi ʼaē ko te temokalasia.” tona Puleʼaga ʼi te mālama

Neʼe fakamatala ʼi te ʼu sulunale ʼaenī, koia ʼaē ʼe mole tonu

te pikisia ʼa te lotu ki te ʼu ai ki tana ʼu tisipulo ke natou

meʼa faka politike (mo tana kau ʼi te mālamanei. (Soane

lagolago ʼaē ki te ʼu laga tau 18:36; 17:16) Neʼe fai mai e

faka fenua) pea mo tana Sake tana fakatokaga kiā tātou

lagolago ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi ke ʼaua naʼa tou fakakaumeʼa

ʼo ina ʼui ʼe “ko te falalaʼaga pē mo te mālamanei. (Sake 4:4)

ʼaia e tahi ʼo ʼuhiga mo te logo

tahi pea mo te tokalelei.”

[Paki ʼo te pasina 132]

ʼE iku te ʼavahi ʼo te ʼu meʼa fakamaʼu e fitu ki te fakatatagi ʼo te ʼu puhi fakatagi e fitu

[Paki ʼo te pasina 140]

“Ko He Fakafifihi Ki Te Kau Takitaki ʼo Te Mālamanei” (1922)

Neʼe fakahā ʼi te tonu ʼaia te tautea ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ki “te kele”

[Paki ʼo te pasina 140]

“Ko He Fakatokaga Ki Te Kau Kilisitiano Fuli” (1923)

Neʼe fakahā ʼi te tonu ʼaia ia te malaʼia ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ki “te vahe tolu ʼo te tai”

[Paki ʼo te pasina 141]

“Ko He Tukugākovi Ki Te Kau Takitaki Lotu” (1924)

Neʼe tokoni ia te tufa lahi ʼo te pepa lotu ʼaia moʼo fakahā ki te hahaʼi kua tō ifo ia te “fetuʼu,” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate

[Paki ʼo te pasina 141]

“Ko He Logo ʼo ʼUhiga Mo Te ʼAmanaki” (1925)

Ko te pepa ʼaenī, neʼe ko he tonu neʼe fakahā fakahagatonu ai ko te mālama ʼa te Keletiate, ʼe haʼu ia mai te fakapōʼuli

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae