Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 1/11 p. 9-15
  • Ko Sehova—Ko Tatatou Tāmai Fonu ʼi Te ʼOfa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Sehova—Ko Tatatou Tāmai Fonu ʼi Te ʼOfa
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Tuʼakoi ʼo Te Manavaʼofa Fakaʼatua
  • Ko Te Manavaʼofa ʼUhi Ko Tona Huafa
  • Ko Te Fakahāhā Manavaʼofa ʼAē Neʼe Lahi Tokotahi
  • ʼI Te Temi ʼAē Neʼe ʼOfa Mamahi Ai Sesu
  • Ko Te ʼu Lea Fakatātā ʼAē ʼe Nātou Fakaʼiloga Te Manavaʼofa
  • ʼE Pule Ia Sehova ʼAki Te Manavaʼofa
    Te Tule Leʼo—1997
  • Ke Tou Manavaʼofa
    Te Tule Leʼo—1994
  • Ke Tou “Fonu ʼi Te Manavaʼofa”
    Te Tule Leʼo—2008
  • Ke Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Agaʼofa Mo Te Manavaʼofa ʼo Sehova
    Te Tule Leʼo—2017
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 1/11 p. 9-15

Ko Sehova—Ko Tatatou Tāmai Fonu ʼi Te ʼOfa

“Ko Sehova ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa.—Sake 5:11, nota ʼi te lalo pasina, Traduction du monde nouveau, tā fakapilitānia.

1. He koʼe koa ʼe fia fakaōvi ia ia ʼaē ʼe veliveli kia Sehova ʼAtua?

ʼI TE laulahi fau ʼo te ʼatulaulau ʼe mole lava pe la ki te kau tagata sivi ʼo te ʼu fetuʼu ke nātou lau tana atu ʼu galaxies. Ko tatatou galaxie, te Voie Lactée, ʼi tona laulahi fau ʼe mole feala pe ki he tagata ke ina lau te ʼu fetuʼu fuli. Ko ʼihi fetuʼu, ohage ko Antarès ʼe tuʼa lauʼi afe tona lahi age pea mo tona gigila age ʼi totatou laʼā. ʼI māfimāfi foki ʼo te Tupuʼaga Lahi ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu fetuʼu fuli ʼaia ʼi te ʼatulaulau! ʼIo, ʼe “ko Ia ʼaē neʼe ina fakaʼasi mai ki tuʼa tonatou ʼu kautau ʼo fai pe ki tonatou tokolahi, pea ʼe ina pāuiʼi fuli ia nātou ʼi ʼonatou higoa.” (Isaia 40:26) Kae, ko te ʼAtua fakaofoofo pe ʼaia ʼe toe “fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa.” Ko te taʼi mālama ʼaia ʼe fakamokomoko ki te kau kaugana agavaivai ʼa Sehova, tāfito la ia nātou ʼaē ʼe nātou mamahi ʼi te fakataga, te mahaki, peʼe ko ʼihi age faigataʼaʼia!

2. Koteā te manatu ʼa te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼe lelei?

2 Ki te manatu ʼa te tokolahi, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼe lelei, ohage la ko te “fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa” ʼa Kilisito, ʼe ko he vaivaiʼaga. (Filipe 2:1) ʼI tonatou fakahehemaʼi e te filosofia ʼaē ʼe lagolago ki te evolisio, ʼe nātou uga te hahaʼi ke nātou maʼu te ʼuluaki tuʼulaga kia nātou, tatau aipe peʼe faka ʼuhiga tanatou aga ʼaia ko he fakamamahiʼi ʼo te ʼu loto ʼo niʼihi. ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki, ʼi te faʼahi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai moʼo fakafiafia ʼo te hahaʼi peʼe ʼi te faʼahi ʼo te ʼu faigaoʼi, ʼe fakahā mai ohage ko he ʼu tagata ʼe nātou faka maʼuhigaʼi tonatou ʼuhigaʼi tagata ʼo mole nātou fetāgihi peʼe nātou fonu ʼi te ʼofa. Ko ʼihi kau takitaki faka politike ʼe feiā tanatou aga. Ko te tagata fai filosofia Stoique ko Zénon, ʼaē neʼe ina akoʼi te pule agakovi ko Nelone, neʼe ina ʼui fakahagatonu, ko te “manavaʼofa ʼe ko he vaivaiʼaga.” ʼE ʼui fēnei e te tohi (Cyclopædia ʼa M’Clintock pea mo Strong): “Ko te fakahehema ʼa te Stoïcisme . . . ʼe hoholo nei pe tana gāue ʼaē ki te ʼu ʼatamai ʼo te hahaʼi ʼo aʼu mai pe ki te temi nei.”

3. Neʼe feafeaʼi te fakamahinohino e Sehova ʼo ia totonu kia Moisese?

3 Kae, ko te ʼulugaaga ia ʼo te Tupuʼaga ʼo te malamanei, ʼe fakatupu fīmālie. Neʼe ina fakamahinohino ia ia totonu kia Moisese ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “Sehova, Sehova, ʼAtua agaʼofa pea mo fakamolemole gafua, tuai ʼi te ʼita pea mohu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni, . . . ʼo ina fakamolemole te hala pea mo te talagataʼa pea mo te agahala, kae ʼe molemo ina fakahāo anai ia mai te tūʼa.” (Ekesote 34:6, 7) ʼIo, neʼe fakaʼosi e Sehova tana fakamahinohino ʼaē ʼo ia totonu, ʼaki tana fakaʼilogaʼi lelei tona ʼuhiga faitotonu. ʼE mole ina fakahāo anai ia nātou ʼaē neʼe nātou agahala ʼi tonatou ʼu loto faʼitaliha mai te tūʼa ʼaē ʼe tau mo nātou. Kae, ia meʼa fuli ʼe ina fakamahino ia ia, ʼe ko ia ko te ʼAtua ʼe manavaʼofa, ko tona faka ʼuhiga “ ʼe fonu ʼi te ʼofa.”

4. Koteā te faka ʼuhiga fakatupu fīmālie ʼo te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu māhani ko te “manavaʼofa”?

4 ʼI ʼihi temi ʼe ʼui ko te kupu ʼaē ko te “manavaʼofa,” ʼe gata ʼaki pe ʼi he ʼaluʼaga ʼo he fai fakamāu ʼe mata fefeka peʼe ko te mole fakahoko ʼo he tautea. Kae, ko te fakatatau ʼo te ʼu faʼahiga Tohi-Tapu kehekehe, ʼe fakaʼiloga lelei ai leva te ʼuhiga lahi ʼo te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe haʼu mai te kupu ko raham. ʼI te manatu ʼa te kau popoto fai Tohi-Tapu, ko tona ʼuhiga ʼuluaki ʼe ko te “liliu ʼo mālū.” ʼE fakamatala e te tohi (Synonyms of the Old Testament), “Ko te kupu raham, ʼe ina fakahā te manatu loloto pea mo manavaʼofa, ohage la ʼe uga ʼi te sio ʼaē ki he vaivaiʼaga peʼe ko nātou ʼe lotomamahi ʼaē ʼe tou ʼofa mamahi ki ai peʼe mo ʼaoga ʼo hatatou tokoni kia nātou.” Ko ʼihi ʼu faka ʼuhiga ʼe fakatupu fīmālie ʼo te kalitate lelei ʼaia, ʼe feala ke maʼu ʼi te tohi Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible ʼi te ʼu pasina 1023 ki te 1026.

5. Neʼe ʼiloga feafeaʼi te manavaʼofa ʼi te Lao ʼa Moisese?

5 Ko te manavaʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe ʼiloga lelei ʼi te Lao ʼaē neʼe ina foaki age ki te puleʼaga ʼo Iselaele. Ko te hahaʼi ʼaē neʼe mole ʼi ai ni ʼonatou ʼu koloā, ohage la ko te ʼu fafine vitua, te ʼu fānau ʼaē neʼe hala mo tāmai pea mo faʼe, ʼo feiā ki te kau māsisiva, neʼe tonu ke tokagaʼi nātou ʼaki te loto manavaʼofa. (Ekesote 22:22-27; Levitike 19:9, 10; Teutalonome 15:7-11) Ko te meʼa fuli, ʼo kau kiai te ʼu kaugana pea mo te ʼu manu, neʼe tonu ke nātou maʼu te ʼu fua lelei ʼo te mālōlō faka Sapato ʼi te vāhaʼa fuli. (Ekesote 20:10) Pea tahi ʼaē, neʼe tokagaʼi e te ʼAtua te hahaʼi ʼaē ʼe nātou gaohi ʼaki te lotoʼofa ia nātou ʼe veliveli. ʼE ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea 19:17: “Ko ia ʼaē ʼe ina fakahā te ʼofa kia ia ʼe veliveli, ʼe ina tokagaʼi ia Sehova, pea ko Ia ʼe ina liufaki anai kia ia.”

Te ʼu Tuʼakoi ʼo Te Manavaʼofa Fakaʼatua

6. He koʼe koa neʼe fekauʼi e Sehova te kau polofeta pea mo te kau talafekau ki tana hahaʼi?

6 Ko te kau Iselaelite neʼe nātou toʼo te huafa ʼo te ʼAtua pea neʼe nātou atolasio ʼi te fale lotu ʼi Selusalemi, ʼaē neʼe “ko te fale ki te huafa ʼo Sehova.” (2 Fakamatala 2:4; 6:33) Kae ʼi ʼihi temi, neʼe nātou fakagafua te aga heʼeʼaoga, te tauhi tamapua, pea mo te fakapō, ʼo nātou fakatupu ʼaki ai te lahi ʼo te laukovi ki te huafa ʼo Sehova. ʼO ʼalutahi mo tona ʼuhiga manavaʼofa, neʼe kātaki aipe e te ʼAtua ʼo ina faigaʼi ke ina fakatonutonuʼi te ʼaluʼaga kovi ʼaia, ʼo mole ina tuku ki te puleʼaga katoa ʼaia he malaʼia. Neʼe ina “fai kia nātou te ʼu fakatokaga, ʼaki tana kau talafekau, ʼo ina fekauʼi liuliuga pea mo liuliuga, he neʼe manavaʼofa ki tana hahaʼi pea mo tona nofoʼaga. Kae neʼe hoholo atu pe tanatou fakalainoaʼi te kau talafekau ʼa te ʼAtua moʼoni, pea mo nātou manukinukiʼi tana ʼu palalau, pea mo vāʼi tana kau polofeta, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe haʼu ai te hāūhāū ʼa Sehova ki tana hahaʼi, ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe mole kei ʼi ai he fakamālōlō.”—2 Fakamatala 36:15, 16.

7. ʼI te temi ʼaē ʼe aʼu ai te manavaʼofa ʼa Sehova ki tona tuʼakoi, neʼe koteā ʼaē neʼe hoko ki te puleʼaga ʼo Suta?

7 Kae ko Sehova ʼe manavaʼofa pea mo tuai ʼi te ʼita, mokā ʼe ʼaoga, ʼe ina fakahā te ʼita faitotonu. Koia ʼaē, ko te manavaʼofa ʼo te ʼAtua neʼe kua aʼu ki tona ʼu tuʼakoi. ʼE tou lau ʼo ʼuhiga mo tona ʼu ikuʼaga: “Koia neʼe ina [Sehova] faka hake te hau ʼo te kau Kalitia ke fakafeagai kia nātou, ʼaē neʼe ina matehi tanatou ʼu hahaʼi kei tūpulaga ʼaki te heletā ʼi te fale ʼo tonatou sagatualio, pea neʼe mole manavaʼofa ia ki te tama tūpulaga, peʼe ko te taupoʼou, peʼe ki te matuʼa, peʼe ki ʼaē kua taletalea. Neʼe ina tuku ki tona nima ia meʼa fuli.” (2 Fakamatala 36:17) Koia, ko Selusalemi pea mo tona fale lotu neʼe fakaʼauha, pea ko te hahaʼi neʼe ʼave popūla ki Papiloni.

Ko Te Manavaʼofa ʼUhi Ko Tona Huafa

8, 9. (a) He koʼe neʼe tala e Sehova ʼe manavaʼofa anai ʼuhi ko tona huafa? (b) Neʼe feafeaʼi te fakaʼauha ʼo te ʼu fili ʼa Sehova?

8 Ko te ʼu puleʼaga ʼi tona ʼu tafatafa neʼe nātou fiafia ʼi te malaʼia ʼaia. ʼAki he lea fakamanukinuki, neʼe nātou ʼui fēnei: “Ko nātou ʼaia ʼe ko te hahaʼi ʼa Sehova, pea kua nātou hū ki tuʼa mai tonatou fenua.” ʼI te malave gafua ʼo te laukovi ʼaia, neʼe ʼui maʼa Sehova fēnei: “ ʼE ʼau manavaʼofa anai ki toku huafa maʼoniʼoni . . . Pea ʼe mahino papau ʼe ʼau tāpuhā anai toku huafa lahi, . . . pea ʼe tonu anai ke ʼiloʼi e te ʼu puleʼaga ko ʼau ia Sehova.”—Esekiele 36:20-23.

9 Hili ki te nofo popūla ʼa tana hahaʼi ia taʼu e 70, ko te ʼAtua manavaʼofa, ko Sehova, neʼe ina hāofaki nātou pea mo ina faka fealagia kia nātou ke nātou liliu ʼo toe laga te fale lotu ʼi Selusalemi. ʼAki te meʼa ʼaia neʼe ina fakaʼauha ai te ʼu puleʼaga ʼaē ʼi ʼonatou ʼu tafa, ʼaē neʼe ʼofolele ʼi tanatou sio ki te meʼa ʼaia. (Esekiele 36:35, 36) Kae meʼa fakaʼofaʼofa foki, ko te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe toe tō pe ki te ʼu aga ʼaē ʼe kovi. Ko te tagata agatonu Sutea, ko Nehemia, neʼe tokoni ki te toe fakatonutonuʼi ʼo te ʼaluʼaga ʼaia. ʼAki te faikole ia muʼa ʼo te kaugamālie, neʼe toe talanoa ki te manavaʼofa ʼo te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga, ʼo ʼui maʼana fēnei:

10. Neʼe feafeaʼi te fakatokagaʼi e Nehemia te manavaʼofa ʼo Sehova?

10 “ ʼI te temi ʼo tonatou mamahi, neʼe nātou kalaga atu kia te koe, pea ko koe, mai te lagi, neʼe ke fagono; pea ʼaki tou loto fakamolemole lahi, neʼe ke foaki age kia nātou te ʼu hāofaki ke nātou hāofakiʼi nātou mai te nima ʼo tonatou ʼu fili. Kae mole tuai ki tanatou mālōlō, neʼe nātou toe kamata ʼo fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼi ʼou muʼa, pea neʼe ke tuku ia nātou ki te nima ʼo tonatou ʼu fili, ke pule kia nātou. Pea ʼosi ʼaia pea nātou toe maliu mai pea mo kalaga kia te koe ke ke tokoni age, pea ko koe, mai te lagi, neʼe ke fagono, pea ʼaki tau fakamolemole lahi, ʼo liuliuga pea mo liuliuga. . . . Neʼe ke loto fakamolemole kia nātou lolotoga te ʼu taʼu e lahi.”—Nehemia 9:26-30; vakaʼi ia Isaia 63:9, 10.

11. Koteā te meʼa ʼaē ʼe kehekehe ai ia Sehova pea mo te ʼu ʼatua ʼa te tagata?

11 Pea ʼosi leva ʼaia, ʼo hili ki te fakafisi ʼaki te loto fakapō ki te ʼAlo ʼofaina ʼo te ʼAtua, neʼe puli ai leva ʼo talu ai te tuʼulaga pilivilesio ʼo te hahaʼi Sutea. Ko te pipiki agatonu ʼa te ʼAtua kia nātou neʼe hoholo ia taʼu e 1 500. ʼE ko he fakamoʼoni heʼegata ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼui ʼaē ko Sehova ʼe ko te ʼAtua moʼoni ia ʼo te manavaʼofa. ʼE ko he meʼa ʼe kehekehe ʼosi ia mo te ʼu ʼatua aga fekai pea mo te ʼu ʼatua fafine loto fefeka ʼaē neʼe faʼu pe e te tagata agahala!—Vakaʼi ʼi te pasina 8.

Ko Te Fakahāhā Manavaʼofa ʼAē Neʼe Lahi Tokotahi

12. Neʼe koteā te ʼofa ʼaē neʼe lahi tokotahi ʼo te ʼAtua?

12 Ko te fakahāhā manavaʼofa ʼaē neʼe lahi tokotahi ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, neʼe ko tana fekauʼi mai tona ʼAlo ʼofaina ki te kele. ʼIo, ko te maʼuli agatonu ʼa Sesu neʼe ina foaki te fiafia lahi kia Sehova, ʼo ina foaki kia te ia te tali haohaoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu loi ʼa te Tevolo. (Tāʼaga Lea 27:11) Kae, ʼi te moʼi lakaga pe ʼaia, ʼi tana sio ki te mamahi ʼo tona ʼAlo ʼofaina ʼuhi ko te mate fakamataku pea mo fakaufiufi, neʼe toe fakatupu lotomamahi ʼaupito kia Sehova ʼo laka age ʼi he mamahi neʼe kua kātakiʼi e he tāmai pe ko he faʼe. Neʼe ko he sakilifisio ʼofa ʼaupito, ʼo ina tofa te ala ki te hāofaki ʼo te malamanei. (Soane 3:16) Ohage ko te fakakikite e Sakalia, te tāmai ʼa Soane Patita, neʼe ina fakahā lelei “te manavaʼofa ʼo totatou ʼAtua.”—Luka 1:77, 78.

13. Neʼe ko te faʼahi maʼuhiga fea ʼaē neʼe fakaʼata ai e Sesu te ʼuhiga ʼo tana Tāmai?

13 Ko te fekauʼi mai ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua ki te kele, neʼe toe foaki aipe ki te malamanei he mālama lelei ki te ʼuhiga ʼo Sehova. ʼO feafeaʼi? ʼAki te fakaʼata lelei ʼaē e Sesu te ʼuhiga moʼoni ʼo tana Tāmai, tāfito la te aga manavaʼofa ʼaē ʼi tana gaohi ia nātou ʼe veliveli! (Soane 1:14; 14:9) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ko te kau tagata faitohi evaselio ko Mateo, Maleko pea mo Luka, neʼe nātou fakaʼaogaʼi te kupu faka Keleka, splagkhnizomaï, ʼaē ʼe haʼu mai te tahi kupu faka Keleka ko tona faka ʼuhiga ko te ʼu “vavā.” “Mai tona haʼuʼaga moʼoni,” ʼe fakahā e te tagata ʼe gāue ki te Tohi-Tapu ko William Barclay, “ ʼe feala pe ke ʼui ko he kupu ʼe ina fakamatala he manavaʼofa ʼe mole tatau mo te agamāhani, kae ko he meʼa ʼi te loto ʼe ina uga he tagata ki te ʼu meʼa loloto ʼo ia totonu. ʼE ko te kupu mālohi ʼaupito age ʼaia ʼi te lea faka Keleka ʼo ʼuhiga mo te loto manavaʼofa.” ʼE fakaliliu kehekehe pe te kupu ʼaia ohage la ki te “ ʼofa mamahi” peʼe ki te “fonu ʼi te ʼofa.”—Maleko 6:34; 8:2.

ʼI Te Temi ʼAē Neʼe ʼOfa Mamahi Ai Sesu

14, 15. ʼI te kolo ʼo Kalilea, neʼe feafeaʼi te fonu ʼi te ʼofa ʼo Sesu, pea koteā ʼaē ʼe ina fakatātā te faʼahi ʼaia?

14 ʼE ko he fakamatala ʼe hoko ʼi te kolo ʼo Kalilea. Ko te tagata neʼe “fonu ʼi te kilia” neʼe fakaōvi kia Sesu, pea neʼe mole ina fai te fakatokaga ʼaē ʼe tau fai ʼi te agamāhani. (Luka 5:12) ʼE fefeka fau koa te ʼita age ʼa Sesu ʼi tana mole kalaga, “Heʼemaʼa, heʼemaʼa,” ohage ko tona tuʼu ʼi te Lao ʼa te ʼAtua? (Levitike 13:45) Kailoa. Neʼe fagono Sesu ia ki te tagi mamahi ʼa te tagata: “Kapau ʼe ke loto ki ai, pea ʼe feala ke ke fakaliliu ʼau ke ʼau maʼa.” “Fonu ʼi te ʼofa,” neʼe hoho atu ia Sesu pea mo fāfā ki te tagata kilia, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ʼau loto ki ai. Ke ke liliu ʼo maʼa.” ʼO lelei atu aipe te tagata. Koia ʼe mole fakahā pe e Sesu tona ʼu mālohi faka milakulo, ko he ʼu mālohi neʼe foaki age e te ʼAtua, kae neʼe ina toe fakahā te ʼu meʼa tāfito ʼi tona loto ʼaē neʼe ina uga ia ia ke ina fakaʼaogaʼi te ʼu mālohi ʼaia.—Maleko 1:40-42.

15 ʼI muʼa ʼo hana fakahā te loto manavaʼofa, neʼe tonu muʼa koa ia ke fakaōviōvi age kia Sesu? Kailoa. Mole faʼa fualoa atu, neʼe fetaulaki mo te ʼavaifo ʼe haʼu mai te kolo ʼo Naini. ʼE mahino papau ia, neʼe kua kau ia Sesu ʼi te ʼu ʼavaifo ki muʼa atu, kae neʼe fakaʼofaʼofa ʼosi te ʼavaifo ʼaenī. Ko te mate ʼe ko te tama ʼulu tokotahi ʼa te fafine vitua. “Fonu ʼi te ʼofa,” neʼe fakaōvi age Sesu kia te ia pea mo ʼui maʼana: “Tuku tau tagi.” ʼO ina fakahoko ai te milakulo fakaofoofo, ʼo ina fakatuʼuake tana tama ki te maʼuli.—Luka 7:11-15.

16. He koʼe koa ʼe ʼofa mamahi ia Sesu ki te hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe muli age ia te ia?

16 Ko te ako maʼuhiga ʼe tou maʼu ʼi te meʼa ʼaenī neʼe hoko ʼi ʼoluga, ʼe ko Sesu ʼe ina fai te meʼa ʼe ʼaoga moʼo tokoni ʼi te temi ʼaē ʼe “fonu ai ʼi te ʼofa.” ʼI te tahi ʼaluʼaga ki muli age, ʼe fakatokagaʼi e Sesu te hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe mulimuli age ia te ia. ʼE fakahā e Mateo “neʼe ʼofa mamahi ia kia nātou, he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete, ohage he faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi.” (Mateo 9:36) Ko te kau Faliseo ʼe mole lahi he meʼa ʼe nātou fai moʼo fakafimālieʼi te pakupaku ʼo te hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE nātou fakamamafa ki te hahaʼi agavaivai te ʼu lekula ʼe mole ʼi ai honatou ʼaoga. (Mateo 12:1, 2; 15:1-9; 23:4, 23) Neʼe ʼiloga lelei tanatou manatu ʼaē ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi, ʼi te temi ʼaē neʼe nātou ʼui ai ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe fagono kia Sesu, ʼo fēnei: “Ko te hahaʼi ʼaia ʼe mole nātou ʼiloʼi te Lao ʼe ko he hahaʼi malaʼia.”—Soane 7:49.

17. Neʼe malave feafeaʼi kia Sesu tona manavaʼofa ʼaē ki te hahaʼi, pea koteā te takitaki ʼe toe ʼaoga pe kia tatou ʼi te temi nei neʼe ina foaki ʼi te temi ʼaia?

17 Kae, neʼe malave ʼaupito kia Sesu te ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo te hahaʼi. Neʼe lahi fau te hahaʼi neʼe fia fagono ki te logo ʼo te Puleʼaga ke feala hana tokaga takitokotahi kia nātou. Koia, neʼe ina ʼui ai ki tana kau tisipulo ke nātou faikole, ke lahi age he kaugāue. (Mateo 9:35-38) ʼO mulimuli pe ki te ʼu faikole ʼaia, neʼe fekauʼi e Sesu tana kau ʼapositolo ʼaki te logo ʼaenī: “Kua fakaōvi mai te puleʼaga ʼo selo.” Ko te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe foaki ʼi te temi ʼaia neʼe ko te takitaki maʼuhiga ki te kau Kilisitiano agatonu ʼo aʼu pe ki te temi nei. ʼE mahino papau ia, ko te manavaʼofa ʼo Sesu neʼe ina uga ia ia ke ina fakafimālieʼi te pakupaku fakalaumālie ʼo te malamanei.—Mateo 10:5-7.

18. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe ʼōmai fakapuna’maʼuli ai te hahaʼi kia te ia, pea koteā te ako ʼe tou maʼu mai te faʼahi ʼaia?

18 ʼI te tahi age ʼaluʼaga, ʼe toe logoʼi e Sesu te tokaga ʼaē ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakalaumālie ki te hahaʼi. ʼI te moʼi lakaga ʼaia, ko ia pea mo tana kau ʼapositolo kua nātou gaʼegagaʼe ʼi te hili ʼaē ʼo tanatou takafoli ʼo faka mafola, pea ʼe nātou kumi honatou koga meʼa ke nātou mālōlō ai. Kae mole fuafualoa pea ʼōmai te hahaʼi kia nātou. ʼO mole ʼui ke ʼita ia Sesu ʼuhi ko tanatou ʼōmai fakapuna’maʼuli, kaʼe fakamatala e Maleko, neʼe “fonu ʼi te ʼofa.” Pea neʼe koteā te tupuʼaga ʼo te ʼu manatu loloto ʼa Sesu? “Neʼe nātou hage ko he faga ōvi ʼe mole ʼi ai honatou tagata tauhi.” Pea ʼi te temi pe ʼaia, ʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo Sesu neʼe ina fai te gāue pea mo kamata fai akonaki ki te hahaʼi “ ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” ʼIo, ʼi te malave ʼaupito ʼi tona loto tanatou pakupaku fakalaumālie, neʼe ina sakilifisioʼi tona temi mālōlō ke fai akonaki kia nātou.—Maleko 6:34; Luka 9:11.

19. Neʼe feafeaʼi te lahi ʼo te tokaga ʼa Sesu ki te hahaʼi ʼo mole gata ʼaki pe ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie?

19 Logope la neʼe tokaga ʼuluaki, ia ki te ʼu meʼa fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi, ko Sesu neʼe mole ina meʼa noaʼi ʼi he temi tonatou ʼu meʼa fakasino ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. ʼI te lakaga pe ʼaia, neʼe ina toe “fakamālōlō ia nātou ʼaē neʼe ʼaoga ke fakamālōlō.” (Luka 9:11) ʼI te tahi age ʼaluʼaga, neʼe nonofo fualoa te hahaʼi pea mo ia, pea neʼe nātou mamaʼo ʼi tonatou ʼu ʼapi. ʼAki tana logoʼi te ʼu meʼa fakasino ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou, neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo: “ ʼE ʼau ʼofa mamahi ki te hahaʼi nei, heʼe kua ʼaho tolu tanatou nonofo ʼi ʼoku tafa pea ʼe mole ʼi ai hanatou meʼa ke nātou kai; pea ʼe mole ʼau fia fakaliliu pakupaku ia nātou. Heʼe feala pe ke nātou matapopō ʼi te ala.” (Mateo 15:32) ʼE fai nei e Sesu te meʼa moʼo fakafimālie te mamahi. ʼE ina foaki faka milakulo te meʼa kai ki te lauʼi afe tagata, fafine, pea mo te tamaliki, ʼo ina fakahoko te milakulo ʼaia ʼaki te ʼu foʼi pane e fitu pea mo te ʼu kiʼi ika.

20. Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te fakamatala fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te fonu ʼi te ʼofa ʼo Sesu?

20 Ko te fakamatala fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te fonu ʼi te ʼofa ʼo Sesu e ko tana fagona fakamuli ʼaē ki Selusalemi. Ko te hahaʼi tokolahi ʼe nātou kaugā fagona mo ia ki te fakamanatu ʼo te Pāsikate. ʼI te ala ʼe ōvi ki Seliko, ko te ʼu tagata kainono kivi e lua neʼe nā kalaga, ʼo fēnei: “ ʼAliki, ʼofa mai kia māua.” Neʼe faiga te hahaʼi ke nā fakalogologo, kae ʼe pāuiʼi nāua e Sesu pea mo fehuʼi age pe koteā te meʼa ʼaē ʼe nā loto ke ina fai. “ ʼAliki, ke ava ʼoma mata,” ko tanā tagi age ʼaia. “Fonu ʼi te ʼofa,” neʼe fāfā ki tonā ʼu mata, pea nā sisio. (Mateo 20:29-34) ʼE ko he ako maʼuhiga ʼe tou maʼu mai ai! Kua ōvi ia Sesu ki te vāhaʼa fakaʼosi ʼo tona minisitelio fakakelekele. ʼE lahi te ʼu gāue ke ina fakahoko ʼi muʼa ʼo hana mamahi ʼi te mate fakamataku ʼi te ʼu nima ʼo te kaugāue ʼa Satana. Kae, ʼe mole ina faka fealagia ki te fakahala ʼo te temi mamahi ʼaia ke mole manavaʼofa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi.

Ko Te ʼu Lea Fakatātā ʼAē ʼe Nātou Fakaʼiloga Te Manavaʼofa

21. Neʼe koteā ʼaē neʼe fakatātā e te molehi ʼaē e te pule te toe maʼua lahi ʼo tana tagata kaugana?

21 Ko te kupu faka Keleka splagkhnizomaï, ʼaē ʼe fakaʼaoga ʼi te ʼu fakamatala ʼo te maʼuli ʼo Sesu, ʼe toe fakaʼaoga pe foki ʼi te ʼu lea fakatātā e tolu ʼa Sesu. ʼI te tahi hisitolia, ko te tagata kaugana ʼe ina kole ke tuku age he moʼi temi moʼo totogi ʼo te toe maʼua lahi. Ko tona pule, “fonu ʼi te ʼofa,” ʼe ina molehi te maʼua. Ko te aga ʼaia ʼe ina fakatātā mai ko Sehova ʼAtua neʼe ina fakahā te manavaʼofa lahi ki te Kilisitiano ʼaē ʼe haga tui ki te sakilifisio faitotogi ʼo Sesu ʼaki tana molehi te toe maʼua lahi ʼo te agahala.—Mateo 18:27; 20:28.

22. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai te lea fakatā ʼo te foha maumau koloā?

22 Pea ʼe ʼi ai foki mo te hisitolia ʼo te foha maumau koloā. Koutou manatuʼi te meʼa neʼe hoko ki te foha agatuʼu ʼi te temi ʼaē neʼe toe liliu ai ki tona ʼapi. “Pea ʼi tana kei haʼu mai mamaʼo, neʼe sio atu tana tāmai kia te ia pea neʼe ʼofa mamahi ia kia te ia, pea neʼe lele atu ia ʼo fāʼufua pea mo ʼuma mamahi kia te ia.” (Luka 15:20) ʼE hā ʼaki ai ʼi te temi ʼaē ko he Kilisitiano neʼe liliu ʼo agatuʼu pea ina fakahā he fakahemala moʼoni, ʼe ʼofa mamahi anai ia Sehova ki ai pea mo tali fakalelei he tahi ʼe toe liliu mai. Koia, ʼaki te ʼu lea fakatātā ʼaia e lua, ʼe fakahā e Sesu ko tatatou Tāmai, ia Sehova, “ ʼe fonu ʼi te ʼofa pea mo te manavaʼofa.”—Sake 5:11, nota ʼi te lalo pasina, Traduction du monde nouveau, tā fakapilitānia.

23. Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te lea fakatātā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata Samalitana?

23 Ko te tolu lea fakatātā ʼe ina fakaʼaogaʼi splagkhnizomaï ʼo ʼuhiga mo te loto manavaʼofa ʼo te tagata Samalitana ʼaē “neʼe fonu ʼi te ʼofa” ki te ʼaluʼaga ʼo te tagata Sutea ʼaē neʼe kaihaʼa pea neʼe tuku kua teitei mate. (Luka 10:33) ʼO mulimuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi tona loto, neʼe fai e te tagata Samalitana te meʼa fuli neʼe ina fealagia ki ai moʼo tokoni ki te tagata matāpule. ʼE fakahā ʼaki ai ko Sehova pea mo Sesu ʼe nā ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano moʼoni ke nātou muliʼi tanā ʼu faʼifaʼitaki ʼi te fakahā ʼo te lotoʼofa pea mo manavaʼofa. Ko ʼihi faʼahiga fai ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe feala anai ke tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoa mai.

Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu

◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te manavaʼofa?

◻ Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tona manavaʼofa ki tona huafa?

◻ Koteā te faka ʼuhiga lahi ʼo te manavaʼofa?

◻ Ko te ʼaluʼaga fakaofoofo fea neʼe fakaʼata ai e Sesu te ʼuhiga ʼo tana Tāmai?

◻ Koteā te ako ʼe tou maʼu ʼi te aga manavaʼofa ʼa Sesu pea mo tana ʼu lea fakatātā?

[Talanoa ʼo te ʼu pasina 12, 13]

KO HE PAKI ʼO ʼUHIGA MO TE “LOTO TOKAGA ʼOFA”

NEʼE kalaga te polofeta ko Selemia, ʼo fēnei: “E toku ʼu vavā, toku ʼu vavā!” Neʼe meo koa ia ʼi he vavā neʼe mahaki ʼuhi ko te meʼa neʼe ina kai? Kailoa. Neʼe fakaʼaogaʼi e Selemia te palalau fakatātā faka Hepeleo moʼo fakamahino tana tokaga moʼoni ki te tuʼutāmaki ʼaē ka tō ki te puleʼaga ʼo Suta.—Selemia 4:19.

Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼAtua ʼe lahi te meʼa lelei ʼi tona loto, ko te kupu faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo te ʼu “vavā” (meim), ʼe toe fakaʼaoga pe foki moʼo fakamatalatala te meʼa lelei ʼaē ʼi tona loto. Ohage la, ko te ʼu taʼu ʼe lauʼi hogofulu ʼi muʼa ʼo te ʼu ʼaho ʼo Selemia, ko te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe fakapōpulaʼi e te hau ʼo Asilia. Neʼe fakagafua e Sehova te faʼahi ʼaia moʼo tauteaʼi ʼo tanatou heʼe agatonu. Kae neʼe galoʼi koa ia nātou e te ʼAtua ʼi tanatou ʼaunofo? Kailoa. Neʼe kei pipiki mālohi pe ia kia nātou ohage ko he koga ʼo tana hahaʼi ʼo te fuakava. ʼI tana talanoa kia nātou ʼaki te higoa māʼoluga ʼo te telepi ʼo Efalaime, neʼe fehuʼi fēnei e Sehova: “Ko Efalaime ʼe ko hoku foha koa ʼe maʼuhiga, peʼe ko he tamasiʼi koa ʼe fakapelepeleʼi? Heʼe ʼo fakafuafua pe ki taku palalau fakafeagai anai ʼaē kia te ia, ʼio, ʼe toe ʼāsili age ai anai taku manatuʼi ia ia. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te hanohanoaʼa ʼo toku ʼu vavā ʼo ʼuhiga mo ia. ʼIo ʼe ʼau ʼofa anai kia te ia.”—Selemia 31:20.

ʼAki te ʼui ʼaē ko “te hanohanoaʼa ʼo toku ʼu vavā,” neʼe fakaʼaoga e Sehova te lea fakatātā ʼaia moʼo fakahā tona ʼofa ki tana hahaʼi ʼaē neʼe ʼaunofo. ʼO ʼuhiga mo tana fakamahinohino ʼo te vaega ʼaia, neʼe tohi e E. Henderson ʼi te 19 sēkulō: “ ʼE mole he meʼa ʼe laka age ʼi te fakahāhā ʼo te ʼofa ʼa he tāmai ki hona foha maumau koloā neʼe liliu mai, ʼaē ʼe fakaʼiloga ʼi henī ʼo ʼuhiga mo Sehova. . . . Logope la neʼe talanoa fakafeagai kia nātou [te kau tauhi tamapua Efalaime] pea mo ina tauteaʼi nātou . . . , neʼe mole ina galoʼi ia nātou ʼi he temi, kae neʼe fakafiafia ia, ʼo falala ki hanatou toe mālōlō katoa.”

Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼo ʼuhiga mo te kupu “vavā,” ʼe toe fakaʼaoga feiā pe ʼi te ʼu Tohi faka Keleka faka Kilisitiano ʼo te Tohi-Tapu. Kapau neʼe mole fakaʼaogaʼi ʼi tona ʼuhiga tāfito, ohage ko te tohi ʼo Gāue 1:18, ʼe talanoa ki te ʼofa peʼe ko te manavaʼofa. (Filemone 12) Ko te kupu ʼaē ʼe tautau fakapipiki ki te kupu faka Keleka, ko tona faka ʼuhiga ko te “lelei.” ʼE fakaʼaogaʼi fakatahi e te ʼu ʼapositolo ko Paulo pea mo Petelo te fasiga palalau moʼo fakaloto mālohiʼi ʼo te kau Kilisitiano ke nātou “fonu ʼi te ʼofa,” ko tona faka ʼuhiga ke nātou “loto fakatokatoka ʼo manavaʼofa.” (Efesi 4:32; 1 Petelo 3:8) Ko te kupu faka Keleka ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “vavā,” ʼe feala pe ke fakapipiki ki te kupu faka Keleka poly. Ko tona fakapipiki tahi ʼe faka ʼuhiga ko te “lahi ʼo te vavā.” Ko te fasiga palalau ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi tuʼa tahi pe ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼAtua. ʼE fakaliliu fēnei e te tohi (New World Translation): “Ko Sehova ʼe fonu ʼi te ʼofa.”—Sake 5:11.

ʼE tonu anai ke tou loto fakafetaʼi kia Ia ʼaē ʼe mālohi tokotahi ʼi te ʼatulaulau, ia Sehova ʼAtua ʼe mole tatau ia mo te ʼu ʼatua aga fekai ʼaē neʼe faʼu e te tagata heʼe manavaʼofa! ʼO mulimuli ki te “fonu ʼi te ʼofa” ʼo tonatou ʼAtua, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe uga nātou ke nātou faʼifaʼitakiʼi ʼo ʼuhiga mo tanatou tahi felogoiʼaki.—Efesi 5:1.

[Paki ʼo te pasina 10]

ʼI te aʼu ʼo te manavaʼofa fakaʼatua ki tona ʼu tuʼakoi, neʼe fakagafua e Sehova ki te kau Papiloni ke nātou tauʼi tana hahaʼi agatuʼu

[Paki ʼo te pasina 11]

ʼI tana sio ʼaē ki te mate ʼo tona ʼAlo ʼofaina, neʼe ko he meʼa fakatupu lotomamahi kia Sehova ʼAtua ʼo laka age ia ʼi te mamahi neʼe kua kātakiʼi e he tahi

[Paki ʼo te pasina 15]

Neʼe fakatapa lelei e Sesu te ʼuhiga manavaʼofa ʼo tana Tāmai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae