Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/2 p. 8-13
  • “Koteā Anai Te Fakaʼiloga ʼo Tau ʼAfio?”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Koteā Anai Te Fakaʼiloga ʼo Tau ʼAfio?”
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Fia ʼIloʼi e Te Kau ʼApositolo
  • “PEA” Hoko Mai Leva Te Fakaʼosi
  • Ohage Ko Tana Fakakikite, ʼe Laka Age Te ʼu Meʼa Neʼe Tonu Ke Hoko
  • Ko Te Faka Kakusia Kiteā?
  • “Tala Mai Kia Mātou, Ko ʼAfea ʼAē Ka Hoko Ai Anai Te ʼu Meʼa ʼAia?”
    Te Tule Leʼo—1994
  • “Heʼe Tonu Ke Hoko Te ʼu Meʼa ʼAia”
    Te Tule Leʼo—1999
  • Neʼe Kole e Te Kau Apositolo He Fakailoga
    Ko Sesu Te Ala, Mo Te Moʼoni Pea Mo Te Maʼuli
  • ʼE Koutou Hāo Anai Koa ʼi Te ʼAho ʼo Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—1996
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/2 p. 8-13

“Koteā Anai Te Fakaʼiloga ʼo Tau ʼAfio?”

“Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼafio pea mo te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī?”—Mateo 24:3.

1, 2. Koteā te meʼa ʼe fakahā ʼaki te fia ʼiloʼi e te hahaʼi te ka haʼu?

TOKOLAHI te hahaʼi ʼe nātou fia ʼiloʼi te ka haʼu. Kae feafeaʼi ia koutou? ʼI tana tohi (Future Shock), neʼe fakatokagaʼi e te polofesea ko Alvin Toffler “te mafola fakapuna’maʼuli ʼo te ʼu kautahi ʼe nātou ako te ka haʼu.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: ‘Neʼe tou mamata ki te fakatuʼu ʼo te ʼu kūtuga ʼe nātou tokakaga ki te ka haʼu; ki te ʼasi ʼo te ʼu nusipepa ʼe talanoa ki te ka haʼu ʼi Pilitania, ʼi Falani, ʼi Italia, ʼi Siamani pea mo te ʼAtu Fenua ʼo Amelika; ki te mafola ʼo te ʼu faleako ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu.’ ʼE tala fakaʼosi e Toffler: “Ko te meʼa ʼe mahino papau, ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina ‘ ʼiloʼi’ moʼoni te ka haʼu.”

2 ʼE ʼui fēnei e te tohi (Signs of Things to Come): “Ko te lau ʼo te ka haʼu ʼaki te sivisivi ʼo te ʼalofi nima, ko te lau ʼo te ka haʼu ʼaki he foʼi sioʼata ʼe takafuafua, ko te fakakikite ʼaki te ʼu fetuʼu ʼo te lagi, ko te lau ʼo te ka haʼu ʼaki te lau ʼo te agaaga ʼo te ʼu pepa, pea mo te Yi jing ko te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia, peʼe faigataʼa peʼe faigafua, moʼo maʼu ʼo he ʼu faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu ʼo tatou takitokotahi.” ʼE mole tou haga anai ki te ʼu meʼa fakatagata, kae ʼe tonu ia ke tou mafuli ki te matapuna moʼoni—ʼaē ko Sehova.

3. He koʼe koa ʼe lelei age he haga ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he fia ʼiloʼi ʼo te ka haʼu?

3 Neʼe tala fēnei e te ʼAtua moʼoni: “ ʼIo, ohage ko te meʼa neʼe ʼau fakakaukauʼi, ʼe hoko anai ia; pea ohage ko taku tokoni, koʼena te meʼa ka hoko anai.” (Isaia 14:24, 27; 42:9) ʼIo, ʼe feala he tokoni ʼa Sehova ki te malamanei ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ka hoko, pea neʼe ina tau fakahoko te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu tagata ko he kau fakahoko palalau. Neʼe tohi fēnei e te tahi ʼi te ʼu polofeta ʼaia: “ ʼE mole fai anai e Sehova he meʼa neʼe mole heʼeki ina fakahā tana meʼa fakafūfū ki tana kau kaugana, te kau polofeta.”—Amosi 3:7, 8; 2 Petelo 1:20, 21.

4, 5. (a) He koʼe koa ʼe feala kia Sesu ke liliu ko he tokoni ʼo ʼuhiga mo te temi ka haʼu? (b) Koteā te kole neʼe fai e tana ʼu ʼapositolo e lahi tona ʼu koga?

4 Neʼe ko Sesu Kilisito te polofeta lahi ʼa te ʼAtua. (Hepeleo 1:1, 2) Tou fakahaga muʼa tatatou tokaga ki te lea faka polofeta ʼi tana ʼu lea faka polofeta maʼuhiga ʼe fakakikite ai te ʼu meʼa ʼe lolotoga hoko ʼi ʼotatou ʼu tafa. ʼE toe foaki mai ai pe foki he fakasiosio mamaʼo ki te meʼa ka ʼamanaki hoko anai ʼi te fakaʼosiʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī pea mo te fetogi ʼaki anai e te ʼAtua he palatiso fakakelekele.

5 Neʼe fakamoʼoni e Sesu ko ia ko te polofeta. (Maleko 6:4; Luka 13:33; 24:19; Soane 4:19; 6:14; 9:17) ʼI tanatou lolotoga heheka mo ia ʼi te moʼuga ʼo Oliveto pea mo sioʼi ia Selusalemi, ʼe tou mahino ai ki te tupuʼaga ʼo te fehuʼi age e te kau ʼapositolo te ka haʼu: “Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼafio pea mo te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī?”—Mateo 24:3; Maleko 13:4.

6. Koteā te pikipikiga ʼo Mateo 24, Maleko 13, pea mo Luka 21; pea ko te fehuʼi fea ʼaē ʼe tonu ke tou tokagaʼi?

6 ʼE koutou maʼu anai tanatou fehuʼi pea mo te tali ʼa Sesu ia Mateo kapite 24, ia Maleko kapite 13, pea mo Luka kapite 21.a ʼE lahi te ʼu faʼahi, ʼe fefakakatoaʼaki te ʼu fakamatala, kae ʼe mole nātou tatau. Ohage la, ʼe gata pe kia Luka ʼe talanoa ki ‘te ʼu taʼi mahaki lalahi ʼe hoko mai he potu ki he tahi potu.’ (Luka 21:10, 11; Mateo 24:7; Maleko 13:8) Ko te meʼa ʼe hoko ai, ʼe tonu ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, Neʼe fakakikite koa e Sesu te meʼa ʼaē neʼe tonu ke hoko ʼi te temi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou fakalogo kiai, peʼe neʼe ina fakapipiki kiai totatou temi pea mo te meʼa ʼaē ka hoko anai kia tatou ʼi te temi ka haʼu?

Neʼe Fia ʼIloʼi e Te Kau ʼApositolo

7. Koteā ʼaē neʼe fehuʼi tāfito e te kau ʼapositolo, kae neʼe lahi feafeaʼi koa te tali ʼa Sesu?

7 Ia kiʼi ʼaho ʼi muʼa ʼo tana mate, neʼe tala e Sesu kua līakina e te ʼAtua ia Selusalemi, te kolo hau ʼa te kau Sutea. ʼE fakaʼauha anai te kolo pea mo tona fale lotu lahi. Koia neʼe fehuʼi age e niʼihi ʼo te kau ʼapositolo he ‘fakaʼiloga ʼo te ʼafio pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa.’ (Mateo 23:37-Mateo 24:324:3) ʼE mahino ia neʼe nātou manatu tāfito ki te tuʼu faka Sutea pea mo Selusalemi, koteʼuhi neʼe mole mahino ki te lahi ʼo te meʼa ʼaē ka hoko. Kae ʼi tana tali age kia nātou ko Sesu neʼe sio mamaʼo ia ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼo kau ai te taʼu 70 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai ia Selusalemi e te kau Loma.—Luka 19:11; Gāue 1:6, 7.

8. Koteā la he faʼahi neʼe fakakikite e Sesu?

8 Ohage ko te meʼa ʼe feala ke koutou lau ʼi te ʼu fakamatala ʼo te ʼu Evaselio e tolu, neʼe tala e Sesu ʼe fakatutuʼu anai he fenua ki he tahi fenua pea mo he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe ʼi ai anai mo te ʼu hoge pea mo te ʼu mafuike, te ʼu fakaʼiloga fakamataku, pea mo te ʼu fakaʼiloga ʼi te lagi. Lolotoga te ʼu taʼu, mai te temi ʼaē neʼe fakahā ai e Sesu te fakaʼiloga (ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi) pea mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi (ʼi te taʼu 66 ki te taʼu 70 ʼo totatou temi), ʼe mafuta ake anai he kau polofeta loi pea mo he kau Kilisito loi. ʼE fakatagaʼi anai e te kau Sutea te kau Kilisitiano, ia nātou ʼaē ʼe nātou faka mafola anai tana logo.

9. Neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi?

9 Neʼe hoko moʼoni te ʼu koga ʼaia ʼo te fakaʼiloga, ohage ko tana fakamoʼoni e te tagata fai hisitolia ko Flavius Josèphe. ʼE ina tohi ʼi muʼa ʼo te ʼohofi e te kau Loma, neʼe fakaneke e te kau Mesia loi te agatuʼu. Neʼe ʼi ai te ʼu mafuike fakamataku neʼe hoko ʼi Sutea pea mo ʼihi potu. Neʼe hoko te ʼu tau ʼi te ʼu koga meʼa kehekehe ʼo te Puleʼaga Loma. Neʼe ʼi ai koa he ʼu hoge maʼuhiga? Ei. (Vakaʼi ia Gāue 11:27-30.) Kae feafeaʼi te gāue faka mafola? ʼI te taʼu 60 peʼe ko te taʼu 61 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai te tohi ki te kau Kolose, neʼe kua logoʼi katoa “te ʼamanaki ʼo te logo lelei ʼaia” ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi Afelika, ʼi Asia, pea mo te Eulopa.b—Kolose 1:23.

“PEA” Hoko Mai Leva Te Fakaʼosi

10. He koʼe koa ʼe tonu ke tou tokagaʼi te kupu faka Keleka toté, pea koteā tona faka ʼuhiga?

10 ʼI ʼihi koga ʼo te lea faka polofeta ʼaia, neʼe fakahā e Sesu te ʼu meʼa ʼaē ka hoko hoholo anai ʼi te temi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai . . . , pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.” Ko te ʼu Tohi-Tapu ʼi te lea fakapilitānia ʼe nātou tau fakaʼaogaʼi te kupu “pea” moʼo faka ʼuhiga ki te kupu “koia” peʼe “kae.” (Maleko 4:15, 17; 13:23) Kae, ia Mateo 24:14, ko te kupu “pea” ʼe fakatafito ki te kupu faka Keleka toté.c ʼE fakamahino e te kau popoto faka Keleka ko te kupu toté ʼe ko he “kupusiga palalau” ʼe fakaʼaogaʼi moʼo “fakahū te meʼa ʼaē ka hoa mai ʼi te ʼaluʼaga ʼo te temi” peʼe “moʼo fakahū he meʼa ʼe hoko anai ʼi he temi ki ʼamuli.” Koia, neʼe fakakikite ai e Sesu ʼe faka mafola anai te Puleʼaga pea (‘hili ʼaia’ peʼe ‘ko te meʼa ʼe hoko ai’) ʼe hoko mai ai leva “te fakaʼosi.” Ko te fakaʼosi fea koa ʼaia?

11. Neʼe fakahā lelei feafeaʼi koa e Sesu te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi?

11 Neʼe ʼi ai te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼo iku ai ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu faka Sutea. Ko te ʼu tau, te ʼu mafuike, te ʼu hoge, pea ʼihi ʼatu ʼu meʼa, neʼe hoko ʼi te ʼu taʼu e tolugofulu neʼe hoa mai kiai. Kae ʼo kamata mai ia Mateo 24:15, pea mo Maleko 13:14, pea mo Luka 21:20, ʼe tou lau ai te ʼu meʼa ka hoko anai mokā kua vave hoko te fakaʼauha, mokā kua ōvi mai te fakaʼosi.—Koutou fakatokagaʼi te fakaʼiloga makehe ʼi te ʼu pasina 14, 15 ʼaki te laini e tahi.

12. E feafeaʼi koa te pipiki ʼa te kautau Loma mo te fakahoko ʼo Mateo 24:15?

12 Moʼo tali ki te agatuʼu faka Sutea ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, ko te kau Loma ʼaki te takitaki ʼa Cestius Gallus neʼe nātou hū ki Selusalemi, ʼo nātou takai te kolo ʼaia ʼaē neʼe ʼui e te kau Sutea ʼe ko te kolo tapu. (Mateo 5:35) Logope te ʼu tali tau ʼa te kau Sutea, neʼe hū fakakinau te kau Loma ki te kolo. Koia neʼe nātou kamata “tuʼu ʼi he potu tapu,” ohage ko te ʼui tonu e te fakakikite ʼa Sesu ia Mateo 24:15 pea mo Maleko 13:14. Pea neʼe ʼi ai foki te meʼa fakapuna’maʼuli. Logope neʼe kua nātou ʼā takai te kolo, fokifā pe kua mavae te kau Loma. Neʼe ʼiloʼi atu aipe e te kau Kilisitiano te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu, pea ko te mavae ʼaia ʼa te kau Loma neʼe faka fealagia ai kia nātou ke nātou hola mai Sutea ʼo nātou ʼolo ki te ʼu moʼuga ʼi te tuʼa Solotane.

13. He koʼe neʼe fealagia ki te kau Kilisitiano ke nātou mulimuli ki te fakatokaga ʼa Sesu ke nātou feholaki?

13 Kae kapau neʼe mavae te kau Loma mai tanatou ā takatakai ia Selusalemi, koteā te ʼuhiga ʼo te feholaki? Neʼe fakahā e te ʼu palalau ʼa Sesu ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼe fakamoʼoni ʼaki te ‘kua ōvi mai ʼo te maumauʼi ʼo Selusalemi.’ (Luka 21:20) ʼIo, ko he maumauʼi. Neʼe ina fakakikite ʼe ʼi ai anai ‘te mamahi lahi ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga pea ʼe mole toe hoko anai ia.’ Lagi hili te taʼu e tolu vaelua, ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe fetaulaki ia Selusalemi mo te “mamahi lahi” ʼaē mai te kau Loma ʼaki te takitaki ʼo te Senelale ko Titus. (Mateo 24:21; Maleko 13:19) Kae koʼe koa neʼe fakamatalatala e Sesu te mamahi ʼaia ohage ko he mamahi ʼe lahi age ʼi ʼaē neʼe hoko ʼi muʼa atu feiā pe anai mo ʼaē ka hoko?

14. He koʼe koa ʼe feala ke tou ʼui ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi neʼe ko he “mamahi lahi” ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga?

14 Neʼe fakaʼauha ia Selusalemi e te kau Papiloni ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ko te kolo neʼe hoko ai te ʼu tau fakalialia ʼo totatou sēkulō. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi neʼe ko he mamahi lahi ia neʼe mole hona tatau. ʼI te fihi ʼaia neʼe hoko lolotoga te ʼu māhina e nima, neʼe mālo te kautau ʼa Titus ʼi te kau Sutea. Neʼe lau ki te toko 1 100 000 neʼe nātou matematehi pea mo te toko 100 000 neʼe pilisoniʼi. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe molehi ia Selusalemi e te kau Loma. Ko te meʼa ʼaia neʼe ina fakamoʼoni ko te tuʼu faka Sutea ʼo ʼuhiga mo tana tauhi ʼāfea ʼaē neʼe fakatafito ki te fale lotu neʼe gata ai ʼo talu ai. (Hepeleo 1:2) ʼIo, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi neʼe feala ke ʼui tonu ko ‘te mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko [ki te kolo ʼaia, ki te puleʼaga, pea mo te faʼahiga tuʼu] talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi feiā.’—Mateo 24:21.d

Ohage Ko Tana Fakakikite, ʼe Laka Age Te ʼu Meʼa Neʼe Tonu Ke Hoko

15. (a) Koteā te ʼu faʼahiga meʼa neʼe fakakikite e Sesu ʼe hoko anai ʼi te hili ʼo te mamahi ʼi Selusalemi? (b) Ka tou vakaʼi ia Mateo 24:23-28, koteā te manatu fakaʼosi ʼe tonu ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu?

15 Kae neʼe mole faka tuʼakoi pe e Sesu tana fakakikite ki te mamahi ʼaē ʼo te ʼuluaki sēkulō. ʼE fakahā e te Tohi-Tapu ʼe lahi age te ʼu meʼa ʼaē neʼe tonu ke hoko ki muli mai ʼi te mamahi ʼaia, ohage ko te faka ʼuhiga ʼo te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu toté, “pea,” ia Mateo 24:23 pea mo Maleko 13:21. Koteā ʼaē ka hoko ʼi te temi ki muli mai ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi? Hili anai te mamahi ʼaē ki te tuʼu faka Sutea, ʼe lahi anai te ʼu Kilisito loi feiā mo te ʼu polofeta loi ʼe nātou mafuta anai. (Vakaʼi ia Maleko 13:6 pea mo Maleko 13:21-23 13:21-23.) ʼE fakamoʼoni e te hisitolia ki te mafuta ʼo te ʼu faʼahiga hahaʼi ʼaia lolotoga te ʼu sēkulō talu mai te maumauʼi ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, kae neʼe mole nātou fakahēʼi ia nātou ʼaē neʼe lelei tanatou sio ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo nātou fakatalitali ki te “ ʼafio” ʼo Kilisito. (Mateo 24:27, 28) Kae ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi te hili ʼaē ʼo te mamahi lahi ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi, ʼe nātou fakahā ai ko Sesu neʼe sio mamaʼo atu ia ʼi te mamahi ʼaia, neʼe ko he fakahoko ʼuluaki ia.

16. Koteā te faʼahi ʼe hilifaki mai ki te lea faka polofeta ʼa Sesu ia Luka 21:24, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te faʼahi ʼaia?

16 Kapau ʼe tou fakatatau ia Mateo 24:15-28 pea mo Maleko 13:14-23 ʼaki ia Luka 21:20-24, ʼe tou maʼu ai he lua fakahā ko te fakakikite ʼa Sesu neʼe mole faka tuʼakoi pe ki te maumauʼi ʼo Selusalemi. Koutou manatuʼi ʼe gata pe kia Luka neʼe talanoa ki te ʼu taʼi mahaki. ʼO toe feiā aipe, ʼe gata pe ko ia ʼaē neʼe ina fakaʼosi te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu palalau ʼa Sesu: “ ʼE molomoloki anai ia Selusalemi e te ʼu puleʼaga, ʼo aʼu ki te katoa ʼo te ʼu temi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē kua fakakatofa [“ko te ʼu temi ʼo te kau Senitile,” Crampon 1905].”e (Luka 21:24) Neʼe fakahifo te hau fakamuli ʼa te kau Sutea e te kau Papiloni ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea hili ʼaia, neʼe molomoloki ai ia Selusalemi, ʼaē neʼe ina fakafofoga te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. (2 Hau 25:1-26; 1 Fakamatala 29:23; Esekiele 21:25-27) Ia Luka 21:24, neʼe fakahā e Sesu ko te ʼaluʼaga ʼe hoholo anai ʼo kaku ki te temi ʼaē neʼe fakatotonu ai e te ʼAtua ke toe fakatuʼu he Puleʼaga.

17. Koteā te tolu fakaʼiloga ʼe tou maʼu ʼe fakahā ai ko te lea faka polofeta ʼa Sesu neʼe tonu ke hoko ʼi he temi ki muli mai?

17 ʼE tou maʼu he tolu fakaʼiloga ʼe ina fakahā ai ko Sesu neʼe toe talanoa foki ki he meʼa ka hoko ʼi he temi ki ʼamuli: ʼI te fakamatalatala ʼa te Tohi-Tapu, neʼe tonu ke mate te Mesia pea ke toe tuʼuake, pea hili ʼaia pea heka anai ʼi te toʼomataʼu ʼo te ʼAtua ʼo kaku ki te temi ʼaē neʼe fakatotonu age e te Tāmai ke ʼalu ʼo pule. (Pesalemo 110:1, 2) Neʼe talanoa ia Sesu ki te tonu ʼaē ke ʼi te toʼomataʼu ʼo tana Tāmai. (Maleko 14:62) Neʼe fakamoʼoni e te ʼapositolo ko Paulo ko Sesu neʼe fakatalitali ʼi te toʼomataʼu ʼo Sehova ki te temi ʼaē ka liliu ai ko te Hau pea mo te Lagiaki ʼa te ʼAtua.—Loma 8:34; Kolose 3:1; Hepeleo 10:12, 13.

18, 19. Koteā te vaha tatau ʼo Fakahā 6:2-8 pea mo te lea faka polofeta ʼi te ʼu Evaselio?

18 ʼO ʼuhiga mo he fā fakaʼiloga pea ko te fakaʼiloga fakaʼosi ʼaia ko te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼe laka mamaʼo atu ia tana faka ʼuhiga ʼi te ʼuluaki sēkulō, ʼe feala hatatou haga ki te tohi ʼo te Fakahā ʼi te kapite 6. Neʼe tohi kua hili te ʼu taʼu e hogofulu tupu ki te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe fakamatalatala e Soane te paki fakaofoofo ʼo te kau tagata heka hōsi. (Fakahā 6:2-8) Ko te mamata faka polofeta ʼaia ki te “ ʼaho ʼo te ʼAliki”—ko te ʼaho ʼaē ʼe ʼafio ai—ʼe ina fakahā ko totatou 20 sēkulō ohage ko he temi ʼe lahi ai te ʼu tau (vaega 4), te mafola ʼo te ʼu hoge (te ʼu vaega 5 pea mo te 6), pea mo “te tautea ʼaē ki te mate” (vaega 8). ʼE mahino papau ia, ko te meʼa ʼaia ʼe ʼalutahi mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼi te ʼu Evaselio pea ʼe ina fakamoʼoni ʼaki ko tana lea faka polofeta ʼe ʼi ai tona fakahoko ʼe lahi age ʼi te ‘ ʼaho ʼaia ʼo te ʼAliki.’—Fakahā 1:10.

19 ʼE fakamoʼoni e te hahaʼi ʼaē ʼe ʼatamai mālama ko te fakaʼiloga ʼaki ʼona ʼu koga kehekehe ʼaē neʼe fakakikite ia Mateo 24:7-14 pea mo te Fakahā 6:2-8 neʼe ʼiloga lelei talu mai te ʼuluaki tau faka malamanei ʼi te 1914. Neʼe tala e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa ʼe lolotoga nei te lua fakahoko pea mo lahi age, ohage ko tona fakamoʼoni e te ʼu tau fakamataku, te ʼu mafuike ʼe nātou holoʼi te ʼu koga fenua, te ʼu hoge fakamataku, pea mo te ʼu mahaki ʼe mafola. ʼO ʼuhiga mo te puani fakamuli, neʼe ʼui fēnei e te nusipepa (U.S.News & World Report, ʼo te ʼaho 27 ʼo Sūlio 1992): “Ko te mafola ʼo te SITA . . . ʼe ina fakatupu te mate ʼo te miliona vikitima pea ʼe feala pe anai ke liliu ko te tautea ʼaia e lahi tona totogi pea mo fakatupu tuʼutāmaki ʼaupito ʼi te hisitolia. Neʼe mamate te toko 25 miliona hahaʼi ʼi te Mate Uli (Peste Noire) ʼi te 14 sēkulō. Kae, lagi ʼi te taʼu 2 000, ʼe maʼu anai e te toko 30 miliona ki te 110 miliona hahaʼi te VIH, ko te mikolope ʼaē ʼe tupu ai te SITA, ʼi te temi nei ʼe lau ki te toko 12 miliona tupu. ʼI te mole ʼi ai ʼo he faitoʼo, ko nātou ʼaia kua ʼiloʼi papau ia ʼe nātou mamate anai.”

20. Koteā te ʼuluaki fakahoko ʼo Mateo 24:4-22, kae koteā te tahi fakahoko ʼe mātala?

20 Koia, koteā te manatu ʼe tou kaku fuli kiai ʼo ʼuhiga mo te tali ʼaē ʼa Sesu ki te meʼa ʼaē neʼe fakaʼui age e te kau ʼapositolo? Neʼe fakakikite tonu tana lea faka polofeta te ʼu meʼa neʼe tonu ke hoko, ʼe kau ai te maumauʼi ʼo Selusalemi, pea neʼe ina fakahā ʼihi ʼu meʼa ʼe hoko ki muli mai ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Kae ʼe lahi te ʼu meʼa neʼe tonu ke ʼi ai hona lua fakahoko pea mo lahi age ʼi te temi ka haʼu, ʼo kaku ki he mamahi lahi ʼe ina fakagata anai te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī. Ko te meʼa ʼaia ʼe faka ʼuhiga ko te fakakikite ʼa Sesu ia Mateo 24:4-22, pea mo te ʼu fakamatala ʼaē ʼe ʼalu tatau ia Maleko pea mo Luka, neʼe hoko talu mai te taʼu 33 ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te taʼu 70 ʼo totatou temi. Kae ko te ʼu vaega ʼaia ʼe ʼi tanatou lua fakahoko, ʼe hoko ai mo he mamahi lahi ʼaupito ʼi te temi ka haʼu. Ko te fakahoko lahi ʼaia ʼe lolotoga hoko nei; ʼe feala hatatou sio kiai ʼi te ʼaho fuli pe.f

Ko Te Faka Kakusia Kiteā?

21, 22. Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe tou maʼu ai te fakaʼiloga faka polofeta ko ʼihi ʼu meʼa neʼe tonu ke hoko mai?

21 Neʼe mole fakaʼosi e Sesu tana lea faka polofeta ʼaki te talanoa ʼaē ki te kau polofeta loi ʼe nātou fai anai he ʼu fakaʼiloga fakakākā lolotoga te temi loaloaga ʼi muʼa ʼo ‘te katoa ʼo te ʼu temi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē kua fakakatofa.’ (Luka 21:24; Mateo 24:23-26; Maleko 13:21-23) Neʼe haga talanoa ki ʼihi ʼu meʼa ka hoko, ko he ʼu meʼa ʼe mamata anai kiai te kele katoa. ʼE fakapipiki anai te ʼu meʼa ʼaia mo te haʼu ʼo te Foha ʼo te tagata ʼi te mālohi pea mo te kolōlia. Ko Maleko 13:24-27 ko he fakatātā lelei ʼo tana lea faka polofeta ʼaē ʼe hoko:

22 “Kaʼe ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, ʼi te hili pe ʼo te mamahi ʼaia, ko te laʼā ʼe fakapōʼuli anai, pea ko te māhina ʼe mole toe huhulu anai, pea ko te ʼu fetuʼu ʼe malepe ifo anai mai te lagi, pea ko te ʼu mālohi ʼo te lagi ʼe galulu anai. Pea ʼe nātou sio anai ki te Foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi te ʼu ʼao ʼaki te mālohi lahi pea mo te kolōlia. Pea ʼe ina fekauʼi anai te kau ʼaselo pea ʼe nātou tānaki fakatahi anai tana kau fili mai te ʼu feituʼu matagi ʼaē e fā, mai te potu taupotu ʼo te kele ki te potu taupotu ʼo te lagi.”

23. He koʼe koa ʼe feala hatatou kumi te fakahoko ʼo Mateo 24:29-31 hili he temi fualoa ki te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi?

23 Neʼe mole haʼu te Foha ʼo te tagata, ia Sesu Kilisito kua fakatuʼuake, ʼi he ʼaluʼaga fakaofoofo feiā ʼi te hili ʼo te fakaʼauha ʼo te tuʼu faka Sutea ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. ʼE mahino ko te ʼu telepi fuli ʼo te kele neʼe mole nātou ʼiloʼi ia ia, ohage ko tana fakatokagaʼi ia Mateo 24:30, ʼo toe feiā aipe mo te tānaki ʼo te kau Kilisitiano fakanofo fuli e te kau ʼaselo, mai te kele katoa. Koia ko te temi fea ʼaē ka fakahoko ai te koga ʼaia ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼaē ʼe fakapuna’maʼuli? ʼE lolotoga hoko koa ʼi te ʼu meʼa ʼaenī ʼi ʼotatou tafa, peʼe, ina foaki mai he fakasiosio fakaʼatua ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai ʼi he ka haʼu kua ōvi mai? ʼE mahino papau ia ʼe tou fia ʼiloʼi, koteʼuhi ʼe fakamatala e Luka ʼihi ʼu palalau ʼa Sesu: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, koutou tutuʼu tonu ake pea mo lagaʼi ʼokotou ʼulu, heʼe kua ōvi mai tokotou faka ʼāteaina.”—Luka 21:28.

[ʼU nota ʼi te lalo pasina]

a ʼE feala ke maʼu te ʼu koga ʼo te kapite ʼaenī ʼi te ʼu pasina 14 pea mo 15; ko te ʼu laini neʼe tohi makehe ʼe nātou fakaʼiloga te ʼu koga ʼaē ʼe ʼalu tatau.

b ʼO ʼuhiga mo he tahi ʼu fakamatala faka hisitolia ʼo te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko, vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 1970 (fakafalani), ʼi te ʼu pasina 299 ki te 300.

c Ko te kupu toté ʼe hā tuʼa 80 tupu ia Mateo (tuʼa 9 ʼi te kapite 24) pea tuʼa 15 ʼi te tohi ʼo Luka. Ko Maleko neʼe fakaʼaogaʼi tuʼa ono te kupu toté, kae ko kupu e fā ʼe fakapipiki ki “te fakaʼiloga.”

d Neʼe tohi fēnei e te tagata Pilitania ʼe faitohi ko Matthew Henry: “Ko te holoʼi ʼo Selusalemi e te kau Kalitia neʼe kovi ʼaupito, kae ko te holoʼi leva ia ʼaenī neʼe laka age leva ia. Neʼe teitei pe ke tupu ai he molehi ʼo te kau Sutea fuli.”

e Tokolahi ʼe nātou sisio ʼi te talanoa ʼa Luka te fetogi ʼi te ʼu palalau ʼe hoa mai kia Luka 21:24. ʼE fakatokaga fēnei e te tagata ʼo te ʼu lea ko Leon Morris: “ ʼE haga palalau ia Sesu ki te ʼu temi ʼo te kau Senitile. . . . ʼI te manatu ʼa te hahaʼi popoto tokolahi ʼe fakatokaga nei ki te haʼu ʼa te Foha ʼo te tagata.” ʼE tohi fēnei e te Polofesea ko R. Ginns: “Ko Te Haʼu ʼa te Foha ʼo te Tagata—(Mat. 24:29-31; Mko. 13:24-27). Ko te talanoa ki te ʼu ‘temi ʼo te kau Senitile’ ʼe ina faka fealagia he teuteu hū ki te kupu tāfito ʼaia; ko te sio [ʼa Luka] ʼe ʼalu mamaʼo atu ia ʼi te fakaʼauha ʼo Selusalemi, ʼe sio ki te temi ka haʼu.”

f ʼE tohi fēnei e te Polofesea ko Walter L. Liefeld: “ ʼE feala hatatou ʼui ko te ʼu fakakikite ʼa Sesu ʼe ʼi ai tona ʼu faʼahi e lua: (1) ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼi totatou temi ʼo kau ai te fale lotu (2) pea mo mo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi he temi ki ʼamuli, ʼe fakamatalatala ʼi he ʼu kupu fakamataku.” ʼE fēnei te palalau neʼe fai e J. R. Dummelow: “ ʼE lahi te ʼu faigataʼaʼia ʼaē kovi ʼaupito ʼo te akonaki lahi ʼaia ʼe puli mo kapau ʼe tou mahino ko totatou ʼAliki neʼe mole talanoa ia ki he meʼa e tahi kae neʼe talanoa ia ki te ʼu meʼa e lua, pea ko te ʼuluaki neʼe ko te fakatātā ʼaia ʼo te lua. . . . [Ko Luka] Luka 21:24 tāfito, ʼaē ʼe talanoa tāfito ki ‘te ʼu temi ʼo te kau Senitile,’ . . . ʼe ina faka ʼuhiga ʼe ʼi ai te vaha ʼi te temi mai te tō ʼo Selusalemi pea mo te fakaʼosi ʼo te malamanei.”

Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Koteā te fakahoko ʼo te tali ʼa Sesu ki te fehuʼi ia Mateo 24:3, ʼo kaku ki te taʼu 70 ʼo totatou temi?

◻ E feafeaʼi koa te tokoni mai kia tatou ia te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu toté ke tou mahino ki te lea faka polofeta ʼa Sesu?

◻ ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi koa te “mamahi lahi” ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō, mole heʼeki he mamahi kua hoko ʼo feiā?

◻ Koteā te ʼu faʼahi ʼaē e lua ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼe mole honā tatau ʼe talanoa kiai ia Luka pea ʼe fakapipiki kiai ia tatou ʼi te temi nei?

◻ Koteā te ʼu fakaʼiloga ʼe nātou hinoʼi he lua fakahoko pea mo lahi age ʼo te lea faka polofeta ʼaē ia Mateo 24:4-22?

[Talanoa ʼo te pasina 14, 15]

Mateo 24:4-31; Maleko 13:5-27; Luka 21:8-28

(Vakaʼi te nusipepa)

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko te mamahi lahi ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi neʼe ko te mamahi lahi ʼaia neʼe mole heʼeki hoko feiā ki Selusalemi pea mo te tuʼu faka Sutea

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae