ʼE Hāofaki Nātou Mai Te “Taʼiake Agakovi”
“ ʼAē taʼiake heʼe tui pea mo pikopiko, ʼe kaku koa ki ʼafea te temi ʼaē ʼe tonu ai ke ʼau nofo mo koutou pea mo ʼau kātakiʼi ai koutou?”—Luka 9:41.
1. (a) Koteā ʼaē ʼe fakahā fakatomuʼa e te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe hoko ʼi totatou temi? (b) Koteā ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ka maʼuʼuli?
ʼE TOU maʼuʼuli ʼi te ʼu temi ʼe tuʼutāmakiʼia. Ko te ʼu mafuike, te ʼu lōmaki, te ʼu hoge, te ʼu mahaki, te meʼa noaʼi ʼo te lao, te fakapā ʼo te ʼu pulu, pea mo te ʼu tau fakalialia ʼaupito—ko te ʼu tuʼutāmaki ʼaia ʼe nātou fakatupu mamahi ki te malamanei ʼi te lolotoga ʼo totatou ʼuafulu sēkulō. Kae ko te tuʼutāmaki ʼaē ʼe lahi age ʼi te ʼu tuʼutāmaki fuli ʼaia kua fakaōvi mai. Koteā te tuʼutāmaki ʼaia? Ko te “mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi feiā.” (Mateo 24:21) Kae tokolahi ia tatou e lagi tou talitali ki he temi ka haʼu ʼe lelei age. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te Folafola tonu ʼa te ʼAtua ʼe talanoa ki “te toe hahaʼi tokolahi ʼe mole feala hona lau e he tahi, mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli . . . ‘ ʼE ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai mai te mamahi lahi . . . ʼE mole nātou toe fia kakai anai pea ʼe mole nātou toe fia ʼiʼinu anai . . . Pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata.’ ”—Fakahā 7:1, 9, 14-17.
2. Koteā te ʼuluaki fakahoko faka polofeta ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼuluaki vaega ʼo Mateo 24, Maleko 13, pea mo Luka 21?
2 Ko te ʼu fakamatala ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 24:3-22, mo Maleko 13:3-20, pea mo Luka 21:7-24 ʼe nātou fakahā mai te fakamatala fakakikite ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te “fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”a Ko te lea faka polofeta ʼaia neʼe ʼuluaki hoko ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa faka Sutea aga fakahehema ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, pea neʼe hoko ai ki te kau Sutea he “mamahi lahi” ʼe mole hona fakatatau. Ko te fakatuʼutuʼu faka lotu pea mo faka politike katoa ʼo te tuʼu faka Sutea, ʼaē neʼe fakatafito ki te fale lotu ʼo Selusalemi, neʼe molehi, pea neʼe mole toe fakatuʼu.
3. He koe ʼe maʼuhiga ke tou fakatokagaʼi te lea faka polofeta ʼa Sesu ia ʼaho nei?
3 ʼI te temi nei tou vakaʼi muʼa te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼuluaki hoko ai te lea faka polofeta ʼa Sesu. ʼE tokoni anai kia tatou te faʼahi ʼaia ke toe ʼāsili age tatatou mahino ki tona tahi fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼaia ʼi totatou temi. ʼE ina fakahā mai anai kia tatou, ʼe maʼuhiga ke tou gaūgaūe ʼi te temi nei, ke feala hatatou hāo ʼi te mamahi lahi ʼaē ʼe mole hona fakatatau, ʼaē ka hoko ki te malamanei katoa.—Loma 10:9-13; 15:4; 1 Kolonito 10:11; 15:58.
“Te Fakaʼosi”—ʼE Hoko ʼAfea?
4, 5. (a) He koe neʼe fakatokagaʼi e te kau Sutea ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼi te ʼuluaki sēkulō, te lea faka polofeta ʼo Taniela 9:24-27? (b) Neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼaia?
4 ʼI te lagi taʼu 539 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe sio te polofeta ʼo te ʼAtua ko Taniela, ki te ʼu meʼa ʼaē ka hoko ʼi te lolotoga ʼo te “vāhaʼa” fakamuli ʼo te ʼu ‘vāhaʼaʼi taʼu e fitugofulu.’ (Taniela 9:24-27) Ko te ʼu “vāhaʼa” ʼaia neʼe kamata ʼi te taʼu 455 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatotonu ai e te Hau ʼo Pelesia ko Artaxerxès ke toe laga te kolo ʼo Selusalemi. Ko te “vāhaʼa” fakamuli neʼe kamata ʼi te haʼu ʼo te Mesia, ia Sesu Kilisito, ʼo papitema pea mo tana fakanofo ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi.b Ko te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe kua mahino lelei kia nātou te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu temi ʼaē ʼe talanoa kiai te lea faka polofeta ʼo Taniela. Ohage la, ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi tokolahi ʼaē neʼe ʼōmai ʼo fakalogo ki te fai faka mafola ʼa Soane Patita ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, ʼe ʼui fēnei ia Luka 3:15: “ ʼI te fakatalitali ʼa te hahaʼi pea mo tanatou fakakaukauʼi ʼaē ʼi tonatou loto, [neʼe] nātou feʼuiʼaki ʼo ʼuhiga mo Soane: ‘ ʼE ko ia ʼapē koa ia Kilisito?’ ”
5 Ko te fitugofulu “vāhaʼa” neʼe tonu ko taʼu e fitu ʼe fakahā ai he ʼofa makehe ki te kau Sutea. ʼO kamata ʼi te taʼu 29 ʼo totatou temi, neʼe kau ki te faʼahi ʼaia te papitema ʼa Sesu pea mo tona minisitelio, tona mate faka sakilifisio “ ʼi te vaelua ʼo te vāhaʼa” ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea mo te tahi ‘vaeluaʼi vāhaʼa’ neʼe fakaʼosi ʼi te taʼu 36 ʼo totatou temi. Lolotoga te “vāhaʼa” ʼaia, ko te fealagia ʼaē ke liliu te hahaʼi ko he ʼu tisipulo fakanofo ʼa Sesu neʼe fai ʼāteaina pe ki te kau Sutea ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo te kau poloselite Sutea. Pea, ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, ko he ʼaho neʼe mole ʼiloʼi fakatomuʼa, ko te ʼu kautau Loma, ʼaē neʼe takitaki e Titus, neʼe nātou fakaʼauha te tuʼu faka Sutea ʼaposita.—Taniela 9:26, 27.
6. Neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e “te meʼa fakalialia” ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, pea koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano?
6 Koia, ko te kau pelepitelo Sutea ʼaē neʼe nātou ʼulihi te fale lotu ʼo Selusalemi pea mo nātou fonofono te fakapogi ʼo te ʼAlo totonu ʼo te ʼAtua, neʼe fakaʼauha mo nātou. ʼI te fakaʼauha ʼo te fale lotu, neʼe fakaʼauha ai mo te ʼu pepa kehekehe ʼo te puleʼaga pea mo te ʼu tohi hāko ʼo te ʼu telepi. Ki muli age, neʼe mole kei feala ki he Sutea ke ina ʼui papau ʼe ina maʼu he tōfiga faka pelepitelo peʼe ko he tōfiga faka hau. Kae meʼa lelei pe la, ko te kau Sutea ʼaē neʼe fakanofo ʼi te faʼahi fakalaumālie, neʼe vaheʼi nātou ko he kau pelepitelo faka hau ke nātou “faka mafola te ʼu kalitate” ʼo Sehova ʼAtua. (1 Petelo 2:9) ʼI te temi ʼaē neʼe ʼuluaki ʼatakai ai e te kautau ʼo Loma ia Selusalemi pea mo tanatou maumauʼi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi te potu ʼaē neʼe tuʼu ai te fale lotu, neʼe mahino ki te kau Kilisitiano ko te ʼu kautau mālohi ʼaia ʼe ko te “meʼa fakalialia ʼaē ʼe ina fakatupu te maumau, ʼaia neʼe palalau kiai te polofeta ko Taniela, ʼe tuʼu ʼi he potu tapu.” ʼI tanatou mulimuli ki te fakatotonu faka polofeta ʼa Sesu, ko te kau Kilisitiano ʼo Selusalemi pea mo Sutea neʼe nātou feholaki ki te ʼu potu moʼugaʼia moʼo hāofaki ʼo nātou.—Mateo 24:15, 16; Luka 21:20, 21.
7, 8. Koteā te “fakaʼiloga” neʼe fakatokagaʼi e te kau Kilisitiano, kae koteā ʼaē neʼe mole nātou ʼiloʼi?
7 Ko te kau Kilisitiano Sutea agatonu ʼaia neʼe nātou sisio ki te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Taniela pea neʼe nātou mamata ki te ʼu tau fakaʼofaʼofa, te ʼu hoge, te ʼu mahaki, te ʼu mafuike, mo te meʼa noaʼi ʼo te lao, pea ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe fakakikite e Sesu, ʼe kau ki te “fakaʼiloga ʼo . . . te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (Mateo 24:3) Kae, neʼe ʼui age koa e Sesu pe ko ʼafea ʼaē ka fakahoko moʼoni anai e Sehova te fakamāu ki te tuʼu aga fakahehema ʼaia? Kailoa. Ko te meʼa ʼaē neʼe ina fakakikite ʼo ʼuhiga mo te ikuʼaga ʼo tona ʼafio faka hau ʼi te temi ka haʼu, ʼe mahino papau ia neʼe toe faka ʼuhiga foki ki te “mamahi lahi” ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō, ʼi tana ʼui fēnei: “Pea ki te ʼaho ʼaia mo te hola ʼaia, ʼe mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi, pe ko te kau ʼaselo ʼo te lagi pe ko te ʼAlo, kaʼe gata pe ki te Tāmai.”—Mateo 24:36.
8 ʼAki te lea faka polofeta ʼa Taniela, neʼe feala ki te kau Sutea ke nātou ʼiloʼi pe ko te temi fea ʼaē ka hā ai Sesu ʼi tona ʼuhiga Mesia. (Taniela 9:25) Kae neʼe mole ina fakahā age kia nātou pe ko te ʼaho fea ʼaē ka hoko ai te “mamahi lahi,” ʼaē neʼe ina pulihi katoa te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te kau Sutea ʼaposita. Neʼe hoki mahino kia nātou ko te ʼaho ʼo te “mamahi lahi” neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo tona fale lotu. Kae, neʼe nātou ʼiloʼi te ʼu palalau faka polofeta ʼa Sesu ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te taʼiake ʼaia ʼe mole ʼosi anai ia ka heʼeki hoko te ʼu meʼa fuli ʼaia.” (Mateo 24:34) ʼE hā mai ko te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “taʼiake” ʼi henī ʼe kehekehe mo tona fakaʼaogaʼi ia Tagata Tānaki 1:4, ʼaē ʼe talanoa ai ki te fefakahoahoaʼaki ʼo te ʼu taʼiake ʼi te lolotoga ʼo te temi.
“Te Taʼiake ʼAia”—Ko Ai Koa?
9. ʼE fakamahino feafeaʼi e te ʼu tikisionalio te kupu faka Keleka ge·ne·aʹ?
9 ʼI te temi ʼaē neʼe heheka ai te ʼu ʼapositolo e toko fā pea mo Sesu ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, ʼo nātou fagono ki tana lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te “fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” neʼe feafeaʼi koa tanatou mahino ki te kupu ʼaē ko “te taʼiake ʼaia”? ʼI te ʼu Evaselio ko te kupu “taʼiake” ʼaē ʼe fakaliliu mai te kupu faka Keleka ge·ne·aʹ, pea ʼe fakamahino fēnei e te ʼu tikisionalio te kupu ʼaia: “ ʼI tona faka ʼuhiga moʼoni, ʼe ko he hōloga ʼe hifo mai he kui e tahi.” (ko te tohi ʼo Walter Bauer, ko te Greek-English Lexicon of the New Testament) “Ko te meʼa ʼaē neʼe tupu mai he tāmai e tahi, ko he famili e tahi; . . . ko te fefakahoahoaʼaki ʼo te hahaʼi ʼo he hāko . . . peʼe ko he hōloga . . . peʼe ko te hahaʼi katoa ʼaē ʼe nātou maʼuʼuli ʼi he faʼahiga temi, Mat. 24:34; Maleko 13:30; Luka 1:48; 21:32; Filp. 2:15, kae ʼe faka ʼuhiga tāfito ki te hahaʼi Sutea ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi he faʼahiga temi.” (W. E. Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words) “Ko te meʼa ʼaē neʼe tupu mai he tāmai e tahi, ko te ʼu faʼahiga tagata ʼe tatau tonatou ʼuhiga, ko he famili e tahi; . . . pe ko te hahaʼi katoa ʼaē ʼe nātou maʼuʼuli ʼi he faʼahiga temi: Mat. xxiv. 34; Mko. xiii. 30; Lu. i. 48 . . . kae neʼe faka ʼuhiga tāfito ki te hahaʼi Sutea ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te temi e tahi pea ʼi te temi ʼaia.”—J. H. Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament.
10. (a) Koteā te tahi fakamahino feiā ʼaē neʼe foaki e te ʼu tagata e lua ʼi tanā talanoa ki te vaega ʼo Mateo 24:34? (b) ʼE lagolago feafeaʼi te tikisionalio faka teolosia pea mo ʼihi fakaliliu faka Tohi-Tapu ki te fakamahino ʼaia?
10 Koia ko Vine pea mo Thayer ʼe nā talanoa kia Mateo 24:34 ʼo nā fakamahino te kupu ʼaē ko “te taʼiake ʼaia” (he ge·ne·aʹ hauʹte), ʼe ko “te hahaʼi katoa ʼaē ʼe nātou kehekehe ʼe nātou maʼuʼuli ʼi he faʼahiga temi.” Ko te tikisionalio Theological Dictionary of the New Testament (1964) ʼe manatu tahi mo te fakamahino ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu ‘taʼiake’ e Sesu ʼe ina fakahā tona fakatuʼutuʼu katoa: ʼe ina faka ʼuhiga ki te hahaʼi katoa pea ʼe mahino ki tonatou faifaitahi ʼi te agahala.” ʼE moʼoni, ko te “faifaitahi ʼi te agahala” neʼe ʼiloga lelei ʼi te puleʼaga Sutea ʼi te temi ʼaē neʼe kei maʼuli ai Sesu ʼi te kele, ohage pe ko tona kua ʼiloga ʼi te malamanei ia ʼaho nei.c
11. (a) Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina takitaki tāfito tatou ke tou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te kupu he ge·ne·aʹ hauʹte? (b) Neʼe nātou fakaʼaogaʼi feafeaʼi te kupu ʼaia?
11 ʼE mahino papau ia, ko te kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou ako te faʼahi ʼaia, ʼe nātou ʼuluaki fakakaukauʼi pe neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te ʼu tagata tohi Evaselio, ʼaē neʼe takitaki e te ʼAtua, te ʼu kupu faka Keleka he ge·ne·aʹ hauʹte, peʼe ko “te taʼiake ʼaia,” ʼi tanatou fakamatala te ʼu palalau ʼa Sesu. Neʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu te kupu ʼaia ʼi he ʼaluʼaga ʼe mole lelei. Koia, neʼe fakahigoaʼi e Sesu te kau takitaki lotu Sutea ko te “faga gata, faga ʼuhiʼi gata” pea mo ina ʼui ko te fakamāu ʼo te Seʼeni ʼe fakahoko anai ki “te taʼiake ʼaia.” (Mateo 23:33, 36) Kae, neʼe faka tuʼakoi koa te fakamāu ʼaia ki te kau takitaki lotu malualoi? Kailoa ia. ʼI te tahi ʼu lakaga, neʼe logo te kau tisipulo ʼa Sesu ki tana talanoa ki “te taʼiake ʼaia,” ʼo ina fakaʼaogaʼi te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia ʼi he ʼu ʼaluʼaga e lahi. Neʼe koteā koa tona faka ʼuhiga ʼaia?
“Te Taʼiake Agakovi ʼAenī”
12. Ohage ko te fagono kiai ʼo tana kau tisipulo, neʼe feafeaʼi te fakapipiki e Sesu “te hahaʼi” ki te kupu “taʼiake ʼaia”?
12 ʼI te taʼu 31 ʼo totatou temi, lolotoga te minisitelio lahi ʼa Sesu ʼi Kalilea pea ʼi te hili pe ʼo te Pāsikate, neʼe logoʼi e tana kau tisipulo ʼe ina ʼui fēnei ki “te hahaʼi”: “Ko ai anai ka ʼau fakatatau kiai te taʼiake ʼaenī? ʼE tatau ia mo he kihiʼi kau tamaliki ʼe heheka ʼi he ʼu lapalasi fakatauʼaga meʼa, ʼe nātou kalaga ki ʼonatou kaugā gaoʼi, ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Neʼe mātou pupuhi fagufagu atu kia koutou, ka neʼe mole koutou meʼe; neʼe mātou tagilāulau, ka neʼe mole koutou tuki fatafata ʼi hokotou lotomamahi.’ ʼO toe feiā pe, ko Soane [Patita] neʼe haʼu, neʼe mole kai pea neʼe mole ʼinu, kaʼe ʼui ia: ‘ ʼE ia te ia te temonio’; ko te Foha ʼo te tagata neʼe haʼu, ʼo kai pea mo ʼinu, kaʼe ʼui ia: ‘Koʼeni, ia te tagata ʼe kai fakavale pea ʼe faʼa ʼinu vino, ko he kaumeʼa ia ʼo te kau tānaki tukuhau pea mo te kau agahala.’ ” Neʼe mole fiafia “te hahaʼi” ʼaia ʼaē neʼe mole ʼi ai hanatou ʼu lekula!—Mateo 11:7, 16-19.
13. ʼI tana fakatahi mo tana kau tisipulo, ko ai ʼaē neʼe faka ʼuhiga ki ai e Sesu pea mo ina tauteaʼi ʼi tana ʼui ʼaē ko “te taʼiake agakovi ʼaenī”?
13 Ki muli age, ʼi te taʼu 31 ʼo totatou temi, neʼe fai e Sesu pea mo tana ʼu tisipulo tanatou lua fai faka mafola ʼi Kalilea, pea ko “niʼihi ʼo te kau sekelipa mo te kau Faliseo” neʼe nātou kole age kia Sesu he fakaʼiloga. Neʼe ina tali age kia nātou pea mo “te hahaʼi” ʼaē neʼe ʼi ai, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko he taʼiake agakovi mo fai feʼauʼaki ʼe kei ina kumi pe he fakaʼiloga, kaʼe mole tuku anai kia ia he tahi ake fakaʼiloga ʼi te fakaʼiloga ʼaē ʼa te polofeta ko Sonasi. Ohage pe ko te nofo ʼa Sonasi ia ʼaho e tolu pea mo po e tolu ʼi te fatu ʼo te ika lahi, ʼe toe feiā pe mo te Foha ʼo te tagata, ʼe nofo anai ʼi te lotomalie ʼo te kele ia ʼaho e tolu pea mo po e tolu. . . . Koia ʼe toe feiā anai ki te taʼiake agakovi ʼaenī.” (Mateo 12:38-46) ʼE mahino mai, ko te kupu ko “te taʼiake agakovi ʼaenī” ʼe kau ki ai te kau tagata takitaki lotu pea mo “te hahaʼi” ʼaē neʼe mole nātou mahino tuʼa tahi ki te fakaʼiloga ʼaē neʼe fakahoko ʼi te mate ʼa Sesu pea mo tana fakatuʼuake.d
14. Koteā te tautea neʼe logo kiai te kau tisipulo neʼe fai e Sesu ki te kau Satuseo pea mo te kau Faliseo?
14 Hili te Pāsikate ʼo te taʼu 32 ʼo totatou temi, ʼi te ʼōmai ʼaē ʼa Sesu mo tana kau tisipulo ki te potu fenua ʼo Kalilea ko Makatane, ko te kau Satuseo mo te kau Faliseo neʼe nātou toe kole kia Sesu ke ina fakahā age kia nātou he fakaʼiloga. Neʼe ina toe ʼui age kia nātou: “Ko he taʼiake agakovi mo fai feʼauʼaki ʼe nātou haga kumi he fakaʼiloga, kaʼe mole tuku anai kia ia he tahi ake fakaʼiloga ʼi te fakaʼiloga ʼaē ʼa Sonasi.” (Mateo 16:1-4) Ko te kau tagata lotu malualoi ʼaia neʼe ko nātou tāfito ʼaē neʼe hala mamafa ʼi tonatou ʼuhiga kau takitaki ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe tauteaʼi, ʼi tana ʼui ʼaki te kupu ʼaē ko “te taʼiake agakovi ʼaenī.”
15. ʼI muʼa pea ʼi te hili ʼo tona fetogi faka milakulo, koteā te meʼa ʼaē neʼe fakatokagaʼi e Sesu pea mo tana kau tisipulo ʼo ʼuhiga mo te ‘taʼiake ʼaia’?
15 ʼI te kua ōvi ki te fakaʼosi ʼo tona minisitelio ʼi Kalilea, neʼe pāui e Sesu te hahaʼi pea mo tana kau tisipulo kia te ia, pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ʼaē ʼe ufiufi ʼuhi ko ʼau pea mo ʼaku folafola ʼi te taʼiake fai feʼauʼaki pea mo agahala ʼaenī, ko te Foha ʼo te tagata ʼe toe ufiufi anai mo ia ki ai.” (Maleko 8:34, 38) Koia, ʼe mahino papau ia, ko te hahaʼi Sutea ʼaē neʼe mole fakahemala neʼe ko nātou ʼaē neʼe faʼufaʼu “te taʼiake fai feʼauʼaki pea mo agahala [ʼaia].” Ko te ʼu ʼaho ki muli age, ʼi te hili ʼo te fetogi faka milakulo ʼa Sesu, ko ia mo tana kau tisipulo neʼe nātou “ ʼōmai ki te hahaʼi,” pea neʼe kole age e te tagata ke ina fakamālōlō tona foha. Neʼe ina ʼui fēnei age: “ ʼAē taʼiake heʼe tui pea mo pikopiko, ʼe kaku koa ki ʼafea te temi ʼaē ʼe tonu ai ke ʼau nofo mo koutou? ʼE kaku koa ki ʼafea te temi ʼaē ʼe tonu ai ke ʼau kātakiʼi koutou?”—Mateo 17:14-17; Luka 9:37-41.
16. (a) Koteā te tautea ʼaē neʼe fai e Sesu ki “te hahaʼi” neʼe ina toe fai ʼi Sutea? (b) Neʼe koteā te fakapō lahi ʼaē neʼe fai e te “taʼiake ʼaia”?
16 ʼE mahino ia, neʼe toe fai e Sesu te tautea ʼaia ʼi Sutea, ʼi te hili ʼo te ʼAho lahi ʼo te ʼu Fale Lau ʼi te taʼu 32 ʼo totatou temi, “ ʼi te kua ʼosi fakatahitahi mai ʼa te hahaʼi” kia te ia, neʼe ina toe ʼui age fēnei: “Ko te taʼiake ʼaenī ʼe ko he taʼiake agakovi; ʼe ina kumi he fakaʼiloga. Kaʼe mole tuku anai kia ia he tahi ake fakaʼiloga ʼi te fakaʼiloga ʼaē ʼa Sonasi.” (Luka 11:29) Moʼo fakaʼosi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakamāuʼi ai te kau takitaki lotu ia Sesu, neʼe faka fealagia e Pilato ke tuku ia ia ke ʼalu. ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Kaʼe neʼe fakalotoʼi te hahaʼi e te kau pelepitelo pule pea mo te kau tagata ʼāfea ke nātou kole ia Palapasi kaʼe fakamole ia Sesu. . . . Neʼe ʼui maʼa Pilato kia nātou: ‘Koteā anai te meʼa ke ʼau fai kia Sesu ʼaia ʼe ʼui ko Kilisito?’ Neʼe ʼui maʼa nātou fuli: ‘Ke haʼi ia ia ki he pou!’ Neʼe ʼui maʼana: ‘Koteā koa te kovi ʼaē neʼe ina fai?’ Kaʼe neʼe toe ʼāsili ai tanatou kalaga ʼo leʼolahi ake: ‘Ke haʼi ia ia ki he pou!’ ” Ko “te taʼiake agakovi” ʼaia neʼe ina kole ke matehi ia Sesu!—Mateo 27:20-25.
17. Neʼe feafeaʼi te tali e ʼihi ʼo “te taʼiake pikopiko [ʼaia]” te fai faka mafola ʼa Petelo ʼi te Penikosite?
17 Koia, ko “te taʼiake heʼe tui pea mo pikopiko,” ʼaē neʼe fakaneke e te kau takitaki lotu, neʼe nātou kau tāfito ki te matehi ʼo te ʼAliki ko Sesu Kilisito. Hili kiai ʼaho e nimagofulu, ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe hifo te laumālie maʼoniʼoni ki te kau tisipulo pea neʼe nātou kamata palalau ʼi te ʼu lea kehekehe. ʼI tanatou logoʼi te ʼuʼulu ʼaē neʼe tupu ʼuhi ko te meʼa ʼaia, “neʼe fakatahitahi ai te hahaʼi,” pea neʼe palalau te ʼapositolo ko Petelo ki te “kau tagata ʼo Sutea pea mo [nātou] fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi Selusalemi,” ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te tagata ʼaia [ia Sesu] . . . ʼaē neʼe koutou haʼi ki te pou, ʼaki te ʼu nima ʼo te ʼu tagata ʼaē ʼe fehiʼa ki te lao pea neʼe koutou matehi ia ia.” Neʼe lave feafeaʼi te ʼu palalau ʼaia kia nātou ʼaē neʼe fakalogo? “Neʼe mamahi ʼaupito tonatou loto.” Koia, neʼe ʼui ai e Petelo ke nātou fakahemala. Neʼe ina “fai faka mafola katoa pea mo ina fakaloto mālohiʼi nātou, ʼo ina ʼui fēnei: ‘Koutou feholaki mai te taʼiake pikopiko ʼaia.’ ” Moʼo tali kiai, ko te teitei toko tolu afe hahaʼi neʼe nātou “tali ʼaki tonatou loto katoa tana ʼu palalau pea neʼe nātou papitema.”—Gāue 2:6, 14, 23, 37, 40, 41.
Kua ʼIloʼi “Te Taʼiake ʼAenī”
18. Ko te fakaʼaogaʼi e Sesu te kupu “te taʼiake ʼaia” ʼe ina faka ʼuhiga tuʼumaʼu kiteā?
18 Kae, koteā koa “te taʼiake” ʼaē neʼe palalau tuʼumaʼu ki ai ia Sesu ʼi tana fakatahi mo tana kau tisipulo? Koteā ʼaē neʼe nātou mahino kiai ʼi tana ʼui fēnei: “Ko te taʼiake ʼaia ʼe mole ʼosi anai ia ka heʼeki hoko te ʼu meʼa fuli ʼaia”? ʼE mahino papau ia, neʼe mole fetogi e Sesu tana faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “te taʼiake ʼaia,” ʼaē neʼe ina faka ʼuhiga tuʼumaʼu ki te hahaʼi kaugamālie ʼo tona temi mo tonatou kau “takitaki kivi” ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu fakatahi te puleʼaga faka Sutea. (Mateo 15:14) Ko “te taʼiake ʼaia” neʼe hoko kia ia te ʼu mamahi fuli ʼaē neʼe fakakikite e Sesu pea neʼe puli ia ʼi te “mamahi lahi” ʼaē neʼe mole hona tatau kua hoko feiā ʼi Selusalemi.—Mateo 24:21, 34.
19. Neʼe ko te temi fea pea neʼe feafeaʼi te pulihi ʼo te “lagi mo te kele” ʼo te tuʼu faka Sutea?
19 ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fakamāu e Sehova te hahaʼi Sutea. Ko nātou ʼaē neʼe fakahemala, ʼaē neʼe nātou tui ki te fakatuʼutuʼu loto manavaʼofa ʼa Sehova ʼaki ia Sesu, neʼe hāofaki nātou mai te “mamahi lahi” ʼaia. Ohage pe ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu, ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakakikite neʼe hoko, pea neʼe pulihi “te lagi mo te kele” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa faka Sutea—ʼaē neʼe faʼufaʼu e te puleʼaga katoa, mo tana kau takitaki lotu pea mo te sosiete ʼo te hahaʼi agakovi. Neʼe fakahoko e Sehova te fakamāu!—Mateo 24:35; vakaʼi ia 2 Petelo 3:7.
20. Koteā te fakatokaga ki totatou temi ʼe maʼuhiga ke maʼuliʼi e te kau Kilisitiano fuli?
20 Ko te kau Sutea ʼaia ʼaē neʼe nātou tokakaga ki te ʼu palalau fakakikite ʼo Sesu, neʼe mahino kia nātou ʼe mole fakalogo tonatou fakamaʼuli, ki tanatou faiga ʼaē ke nātou ʼiloʼi peʼe koteā te loaloaga ʼo he “taʼiake” peʼe ko te ʼiloʼi pe koteā te loaloaga ʼo “te ʼu temi peʼe ko te ʼu fasiga taʼu,” kae ʼe fakalogo ia ki tanatou nonofo mamaʼo mai te taʼiake agakovi ʼo tonatou temi pea mo tanatou fai fakamalotoloto ia te finegalo ʼa te ʼAtua. Logope la ko te ʼu palalau fakaʼosi ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼe faka ʼuhiga tāfito ki tona fakahoko ʼi totatou temi, kae neʼe toe ʼaoga pe foki ki te kau Kilisitiano Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō ke nātou tokagaʼi te tokoni ʼaenī: “Koia ke koutou nonofo ʼalaʼala pea mo koutou kole mamahi ʼi te temi fuli pe, ke feala ai hakotou hāo ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼaē ʼe tonu ke hoko mai, pea mo koutou tutuʼu ia muʼa ʼo te Foha ʼo te tagata.”—Luka 21:32-36; Gāue 1:6-8.
21. Koteā te meʼa fakafokifā ʼaē ka hoko anai ʼi te temi ka haʼu, ʼaē kua ōvi mai?
21 Ia ʼaho nei, ko “te ʼaho lahi ʼo Sehova . . . kua ōvi mai, pea ʼe fakavilivili ʼaupito mai.” (Sofonia 1:14-18; Isaia 13:9, 13) ʼI hona ʼaluʼaga fakafokifā, ʼi te “ ʼaho pea mo te hola” ʼaē kua fakakatofa e Sehova, ʼe ina fakahoko anai tona ʼita ki te ʼu lotu, ki te ʼu meʼa faka politike, mo te ʼu meʼa fakakoloa ʼo te malamanei, ʼo kau kiai mo te hahaʼi agatuʼu ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu “te taʼiake agakovi pea mo fai feʼauʼaki” ʼo te temi ʼaenī. (Mateo 12:39; 24:36; Fakahā 7:1-3, 9, 14) E feafeaʼi hakotou hāo mai te “mamahi lahi”? Ko tatatou alatike ʼaē ka hoa mai ʼe ina tali anai kiai pea mo talanoa anai ki te ʼamanaki lahi ʼo te temi ka haʼu.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofeta ʼaia, koutou vakaʼi te ʼu pasina 14, 15 ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1994.
b Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu “vāhaʼaʼi” taʼu, koutou vakaʼi te ʼu pasina 130 ki te 132 ʼo te tohi La Bible: Parole de Dieu ou des hommes, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
c Ko ʼihi Tohi-Tapu ʼe nātou fakaliliu te ʼu kupu he ge·ne·aʹ hauʹte ʼaē ia Mateo 24:34 ʼo fēnei: “te ʼu hahaʼi ʼaenī” (The Holy Bible in the Language of Today [1976], ʼa W. F. Beck); “te puleʼaga ʼaenī” (The New Testament—An Expanded Translation [1961], ʼa K. S. Wuest); “te hahaʼi ʼaenī” (Jewish New Testament [1979], ʼa D. H. Stern).
d Ko “te hahaʼi” heʼe agatonu ʼaia ʼe mole tonu ia ke faka ʼuhiga ki te kau ʽam-ha·ʼaʹrets, peʼe ko “te hahaʼi ʼo te fenua,” ʼaē neʼe mole fia fakatahi ki ai te kau takitaki lotu, kae neʼe “ ʼofa mamahi” ia Sesu kia nātou.—Mateo 9:36; Soane 7:49.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ Koteā ʼaē ʼe tou ako mai te fakahoko ʼo Taniela 9:24-27?
◻ E feafeaʼi te fakamahino e te ʼu tikisionalio te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “te taʼiake ʼaia” ʼi te Tohi-Tapu?
◻ Neʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu e Sesu te kupu “taʼiake”?
◻ Neʼe hoko feafeaʼi te vaega ʼo Mateo 24:34, 35 ʼi te ʼuluaki sēkulō?
[Paki ʼo te pasina 12]
Neʼe fakatatau e Sesu “te taʼiake ʼaia” ki he ʼu fānau talagataʼa
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe ko Sehova tokotahi pe ʼaē neʼe ina ʼiloʼi fakatomuʼa te hola ʼaē neʼe tonu ke hoko ai te fakamāu ki te tuʼu faka Sutea agakovi