Te “Tagata Kaugana” ʼAē ʼe Agatonu Pea Mo Poto
“Ko ai moʼoni te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaē kua fakanofo e tona pule ki tana hahaʼi faifekau?”—Mateo 24:45, MN.
1, 2. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou maʼu tuʼumaʼu ia ʼaho nei tatatou meʼa kai fakalaumalie?
ʼI TE Feliatolu ʼo te ʼaho 11 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe lagaʼi e te ʼu tisipulo ʼa Sesu te fehuʼi ʼe maʼuhiga kia tatou ia ʼaho nei. Neʼe nātou fehuʼi fēnei age kia te ia: “Koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?” Moʼo tali kiai, neʼe tala age e Sesu te lea faka polofeta fakaofoofo, ʼo ʼuhiga mo te ʼu tau, mo te ʼu hoge, mo te ʼu mafuike, pea mo te ʼu mahaki. Pea ʼe ko te kamataʼaga pe ʼaia ʼo “te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania.” ʼE hoko anai ki muli age te tahi ʼu meʼa ʼe kovi age, pea ʼe ko he meʼa fakamataku ʼaupito!—Mateo 24:3, 7, 8, 15-22; Luka 21:10, 11, MN.
2 Talu mai te taʼu 1914, ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu kua hoko. Ko “te ʼu nunuʼa ʼo te tuʼania” kua mafola lahi ʼi te kele. Kae ʼe mole tonu ke matataku te kau Kilisitiano moʼoni. Neʼe fakapapau ia Sesu ʼe tokoni tuʼumaʼu anai kia nātou ʼo ina fafaga nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē kua nofo Sesu ʼi te lagi ʼi te temi nei, koteā ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu maʼa tatou ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ʼi te kele, ke tou maʼu tatatou meʼa kai fakalaumālie?
3. Koteā te fakatuʼutuʼu neʼe fai e Sesu maʼa tatou ke tou maʼu te “meʼa kai ʼi tona temi totonu”?
3 Neʼe fakahā lelei e Sesu totonu te tali ki te fehuʼi ʼaia. ʼI te hoko atu ʼo tana lea faka polofeta lahi, neʼe ina fehuʼi fēnei: “Ko ai moʼoni te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaē kua fakanofo e tona pule ki tana hahaʼi faifekau, ke ina foaki kia nātou tanatou meʼa kai ʼi tona temi totonu?” Pea neʼe ʼui maʼana: “Manuʼia te tagata kaugana ʼaia, mo kapau ʼi te tau mai ʼo tona pule, ʼe ina maʼu mai ia ia ʼe ina fai feiā! ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ʼE ina fakanofo anai ia ke pule ki ʼona koloā fuli.” (Mateo 24:45-47, MN ) Ei, ʼe ʼi ai anai he “tagata kaugana” neʼe hinoʼi ke ina foaki te meʼa kai fakalaumālie, ko he “tagata kaugana” ʼe agatonu anai pea mo poto. Ko te tagata kaugana ʼaia ʼe ko he tokotahi pe koa, peʼe ko he ʼu tagata ʼe nātou fefakahoahoaʼaki ʼi te tuʼulaga ʼaia, peʼe ko he tahi age meʼa? ʼE maʼuhiga ke tou ʼiloʼi peʼe ko ai te tagata kaugana agatonu, koteʼuhi ʼe ina tufa lahi te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe ʼaoga.
Ko He Tokotahi Peʼe Ko He Kalasi?
4. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe mole feala ko he tokotahi?
4 Ko “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe mole ko he tokotahi. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe kamata tufa e te tagata kaugana te meʼa kai fakalaumālie talu mai te ʼuluaki sēkulō, pea ohage ko tona ʼui e Sesu, ko te tagata kaugana ʼaia ʼe kei ina fai te gāue ʼaia talu mai te temi ʼaē neʼe tau mai ai te Pule ʼi te taʼu 1914. Ko tona faka ʼuhiga, kapau ʼe ko he tokotahi, pea ko taʼu e 1 900 ʼaē kua gāue agatonu ai. Māʼiape la mo Metusela neʼe mole maʼuli fualoa feiā!—Senesi 5:27.
5. Koutou fakamahino pe koʼe ko te kupuʼi palalau “te tagata kaugana agatonu pea mo poto” ʼe mole faka ʼuhiga ki te ʼu Kilisitiano takitokotahi?
5 ʼE feala koa ke faka ʼuhiga te kupuʼi palalau “te tagata kaugana agatonu mo poto” ki te kau Kilisitiano takitokotahi? ʼE moʼoni ko te kau Kilisitiano fuli ʼe tonu ke nātou agatonu pea mo popoto; kae ʼe ʼasi lelei mai neʼe manatu ia Sesu ki te tahi meʼa ʼi tana palalau ʼo ʼuhiga mo “te tagata kaugana agatonu mo poto.” ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi te faʼahi ʼaia? Heʼe neʼe ina ʼui “ ʼi te tau mai ʼo [te] pule” ʼe ina fakanofo anai te tagata kaugana “ke pule ki ʼona koloā fuli.” ʼE lava fakanofo feafeaʼi te kau Kilisitiano takitokotahi ki te ʼu koloā “fuli” ʼo te ʼAliki? ʼE mole feala!
6. Neʼe tonu ke gāue feaefaʼi te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi tona ʼuhiga “tagata faifekau” peʼe “tagata kaugana” ʼa te ʼAtua?
6 Koia ko te manatu fakapotopoto pe e tahi, ko Sesu neʼe fia talanoa ʼo ʼuhiga mo he kūtuga ʼo te kau Kilisitiano, ʼe nātou faʼufaʼu “te tagata kaugana agatonu mo poto.” ʼE feala koa ke ʼui ko te tagata kaugana ʼe ko he kalasi? Ei. Ko taʼu e fitugeau ʼi muʼa ʼo Kilisito, neʼe ʼui e Sehova ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga katoa ʼo Iselaele ko “taku fakamoʼoni” pea ko “taku tagata faifekau ʼaē neʼe ʼau filifili.” (Isaia 43:10) Ko nātou fuli ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele talu mai te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼaē neʼe foaki ai te Lao ʼa Moisese, ʼo aʼu ki te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe nātou kau ki te kalasi ʼaia ʼo te tagata faifekau. Neʼe tokolahi te kau Iselaele neʼe mole nātou kau fakahagatonu ki te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu gāue ʼo te puleʼaga peʼe ki te foaki ʼo te meʼa kai fakalaumālie. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te ʼu hau, te ʼu tuʼi fakamāu, te ʼu polofeta, te ʼu pelepitelo, pea mo te kau Levite ke nātou fakahoko te ʼu gāue ʼaia. Kae ʼi tona ʼuhiga puleʼaga, neʼe fakafofoga e Iselaele te pule faʼitaliha ʼa Sehova pea mo ina tala tona ʼu fakavikiviki ki te ʼu puleʼaga. Ko te kau Iselaele takitokotahi neʼe ko he kau fakamoʼoni ʼa Sehova.—Teutalonome 26:19; Isaia 43:21; Malakia 2:7; Loma 3:1, 2.
ʼE Līaki Te “Tagata Faifekau”
7. He koʼe neʼe līaki te puleʼaga ʼāfea ʼo Iselaele ʼi tona ʼuhiga “tagata faifekau” ʼa te ʼAtua?
7 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ko Iselaele te “tagata faifekau” ʼa te ʼAtua talu mai ni ʼu sēkulō, neʼe ko ia koa te tagata kaugana ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu? Kailoa, heʼe ko te Iselaele ʼāfea neʼe mole nofo agatonu pea neʼe mole poto. Neʼe fakahā fakanounou e Paulo te ʼaluʼaga ʼaia ʼi tana tohi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova ki te puleʼaga: “Ko te huafa ʼo te ʼAtua ʼe moamoagaʼi ʼi te ʼu puleʼaga ʼuhi ko koutou.” (Loma 2:24, MN ) Ko te hisitolia loaloaga ʼo te agatuʼu ʼa Iselaele neʼe fakaʼosi ʼaki tana līaki ia Sesu, ʼo ʼuta ai mo te līakina ʼo nātou e Sehova.—Mateo 21:42, 43.
8. Ko te temi fea ʼaē neʼe hinoʼi ai he “tagata faifekau” ke ina fetogi ia Iselaele, pea neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
8 Ko te heʼe agatonu ʼa te “tagata faifekau” ʼaia ko Iselaele, neʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole toe maʼu anai e te kau ʼatolasio agatonu te meʼa kai fakalaumālie. Hili ʼaho e 50 ʼi te ʼosi fakatuʼuake ʼo Sesu, ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe tufa te laumālie maʼoniʼoni ki te toko 120 ʼu tisipulo ʼi te kogafale fata ʼi Selusalemi. ʼI te temi ʼaia, neʼe tupu ai te puleʼaga foʼou. ʼI hona ʼaluʼaga ʼe lelei, ko te tupu ʼo te puleʼaga foʼou ʼaia neʼe tala ia muʼa ʼo te hahaʼi ʼi te temi ʼaē neʼe fakahā ai ʼaki he lototoʼa e nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te puleʼaga ʼaia, “te u gaue fakaofolele a te Atua” ki te hahaʼi ʼo Selusalemi. (Gaue 2:11) Koia ko te puleʼaga foʼou ʼaia, te puleʼaga fakalaumālie, neʼe liliu ko te “tagata faifekau” ʼaē ka ina tala anai te kolōlia ʼo Sehova ki te ʼu puleʼaga pea mo foaki te meʼa kai ʼi tona temi totonu. (1 Petelo 2:9) Pea ki muli age, neʼe fakahigoaʼi ko “te Iselaele a te Atua.”—Kalate 6:16.
9. (a) Ko ai ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu “te tagata kaugana agatonu mo poto”? (b) Ko ai te “hahaʼi faifekau”?
9 Ko nātou fuli ʼo “te Iselaele a te Atua” ʼe ko he kau Kilisitiano kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua pea mo papitema, pea mo fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni ʼaki te ʼamanaki ʼaē ke ʼolo ki selo. Koia, ko te kupuʼi palalau “te tagata kaugana agatonu mo poto” ʼe faka ʼuhiga ki te kūtuga ʼo te puleʼaga fakalaumālie ʼaē neʼe fakanofo, ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te kele ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi ʼo aʼu mai ki te temi nei, ohage pe ko te kalasi ʼo te tagata faifekau ʼi muʼa ʼo te temi faka Kilisititano, ʼaē neʼe faʼufaʼu e te kau Iselaele fuli pe ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Kae ko ai te “hahaʼi faifekau,” ʼaē ʼe fafaga e te tagata kaugana ʼaki te meʼa kai fakalaumālie? ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe maʼu e te kau Kilisitiano fuli te ʼamanaki ke nātou ʼolo ki selo. Koia neʼe toe faka ʼuhiga te hahaʼi faifekau ki te kau Kilisitiano fakanofo takitokotahi, kae mole ko te kalasi katoa. Ko nātou fuli, ʼo kau kiai mo nātou ʼaē ʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua ʼi te kokelekasio neʼe ʼaoga kia nātou te meʼa kai fakalaumālie mai te tagata kaugana.—1 Kolonito 12:12, 19-27; Hepeleo 5:11-13; 2 Petelo 3:15, 16.
“Kia Nātou Takitokotahi Tana Gāue”
10, 11. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe mole tatau te ʼu gāue ʼaē ʼe foaki kia nātou fuli ʼo te kalasi ʼo te tagata kaugana?
10 Ko “te Iselaele a te Atua” ʼe ko te kalasi ʼo te tagata kaugana agatonu mo poto ʼaē neʼe tuku age te gāue ke ina fai, pea ʼe tahi maʼu e nātou takitokotahi tonatou ʼu maʼua. ʼE fakahā te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ia Maleko 13:34 (MN ). Neʼe ʼui maʼana: “ ʼE hage ko he tagata ʼi hana folau ki he tahi fenua, neʼe mavae ʼi tona ʼapi pea neʼe ina foaki te pule ki tana ʼu tagata kaugana, kia nātou takitokotahi tana gāue, pea neʼe ina fakatotonu age ki te tagata leʼo matapā ke nofo ʼalaʼala.” Koia ko nātou takitokotahi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te kalasi ʼo te tagata kaugana neʼe tuku age tanatou gāue—ke nātou fakatuputupu te ʼu koloā fakakelekele ʼo Kilisito. ʼE nātou tahi fai tana gāue ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼe nātou lavaʼi pea mo tonatou ʼu fealagia.—Mateo 25:14, 15.
11 Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼo tona temi: “ ʼO mulimuli ki te ʼu fealagia ʼaē ʼe koutou maʼu takitokotahi, koutou fakaʼaogaʼi te fealagia ʼaia, ʼo koutou fetauhiʼaki, ohage ko he kau tagata tauhi ʼapi lelei ʼo te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua, ʼaia ʼe hā ʼi he ʼu agaaga kehekehe.” (1 Petelo 4:10, MN ) Koia ko te maʼua ʼo te kau fakanofo ʼaia ke nātou fetauhiʼaki ʼaki te ʼu fealagia ʼaē neʼe foaki kia nātou e te ʼAtua. Pea ʼe fakahā ʼi te ʼu palalau ʼa Petelo, ʼe mole tatau anai te ʼu fealagia ʼaē ʼe maʼu e te kau Kilisitiano fuli, mo tanatou ʼu gāue peʼe ko tonatou ʼu pilivilesio. Kae ko nātou takitahi ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te kalasi ʼo te tagata kaugana neʼe feala ke nātou tokoni moʼo fakatuputupu te puleʼaga fakalaumālie. ʼO feafeaʼi?
12. ʼE tokoni feafeaʼi ia nātou takitokotahi ʼo te kalasi ʼo te tagata kaugana, tagata mo fafine, ke tuputupu te tagata kaugana?
12 ʼUluaki, ko nātou takitokotahi ʼe tonu ke nātou liliu ko he kau fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼo faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga. (Isaia 43:10-12; Mateo 24:14) ʼI muʼa pe ʼo tana hake ki selo, neʼe fakatotonu e Sesu ki tana kau tisipulo agatonu fuli, tagata mo fafine, ke nātou akoʼi te hahaʼi. Neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou ʼolo pea ke koutou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tāmai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni, ʼo koutou ako ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pe ʼaē neʼe ʼau fakatotonu atu kia koutou. Pea koʼeni, ʼe ʼau nofo mo koutou ʼi te ʼaho fuli pe, ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.”—Mateo 28:19, 20, MN.
13. Koteā te pilivilesio ʼaē neʼe maʼu e te kau fakanofo fuli?
13 Ka maʼu ni ʼu tisipulo foʼou, neʼe akoʼi fakalelei ia nātou ke nātou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatotonu e Kilisito ki tana kau tisipulo. Ki muli age, ko te hahaʼi ʼaē neʼe nātou tali te ako ʼaia neʼe toe popoto mo nātou ʼi te akoʼi ʼo te tahi ʼu hahaʼi. Neʼe lahi te ʼu fenua neʼe maʼu ai te meʼa kai fakalaumālie e nātou ʼaē neʼe liliu ʼo kau ki te kalasi ʼo te tagata kaugana. Ko te kau Kilisitiano fakanofo fuli, tagata mo fafine, neʼe nātou kau ki te gāue ʼaē ko te fai ʼo he ʼu tisipulo. (Gaue 2:17, 18) Neʼe tonu ke fai hoholo te gāue ʼaia talu mai te temi ʼaē neʼe kamata ai e te tagata kaugana tana gāue ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī.
14. Ko ai pe ʼaē neʼe nātou maʼu te pilivilesio ke nātou faiakonaki, pea neʼe tali feafeaʼi te faʼahi ʼaia e te ʼu fafine fakanofo agatonu?
14 Ko nātou ʼaē neʼe hoki papitema pea mo fakanofo neʼe nātou kau ki te tagata kaugana, pea tatau aipe peʼe ko ai ʼaē neʼe ina kamata tonatou akoʼi, kae neʼe hoko atu tonatou akoʼi e te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, ʼaē neʼe nātou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:6-9) Ko te kau tagata fakanofo ʼaia neʼe nātou lava tokoni ai ki te tuputupu ʼo te puleʼaga ʼi hona ʼaluʼaga makehe. Neʼe mole ʼiʼita te ʼu fafine Kilisitiano fakanofo ʼi te hinoʼi pe ʼo te ʼu tēhina ke nātou faiakonaki ʼi te kokelekasio. (1 Kolonito 14:34, 35) Kailoa ia, kae neʼe nātou fiafia ʼi te ʼu lelei neʼe nātou maʼu mai te gāue kinakina ʼa te ʼu tēhina ʼi te kokelekasio, pea mo nātou loto fakafetaʼi ki te ʼu pilivilesio ʼaē neʼe lava maʼu e te ʼu fafine, ohage ko te tala ki te hahaʼi te ʼu logo fakafiafia. Ko te ʼu tuagaʼane fakafono faʼafai ia ʼaho nei ʼe nātou manatu feiā mo nātou, tatau aipe peʼe ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe ko he kau fakanofo peʼe kailoa.
15. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe maʼu feafeaʼi te meʼa kai fakalaumālie, pea ko ai ʼaē neʼe ina tufa?
15 Ko te meʼa kai fakalaumālie ʼaē neʼe tufa ʼi te ʼuluaki sēkulō, neʼe maʼu ʼi te ʼu tohi ʼa te kau ʼapositolo pea mo te tahi kau tisipulo takitaki. Ko te ʼu tohi ʼaē neʼe nātou fai—tāfito te ʼu tohi e 27 ʼo te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano ʼaē neʼe haʼu mai te ʼAtua—neʼe feʼāveʼaki ʼi te ʼu kokelekasio pea ʼe mahino ia neʼe fakatafito kiai te faiakonaki ʼa te kau tagata ʼāfea. ʼI te faʼahi ʼaia, ko te kau fakafofoga ʼa te tagata kaugana neʼe nātou agatonu ʼo tufa te tuʼuga meʼa kai fakalaumālie ki te kau Kilisitiano fakamalotoloto. Ko te kalasi ʼo te tagata kaugana ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe agatonu ʼo fakahoko te gāue ʼaē neʼe tuku age ke ina fai.
Te “Tagata Kaugana” Hili Kiai Sēkulō e 19
16, 17. Neʼe agatonu feafeaʼi te kalasi ʼo te tagata kaugana moʼo fakahoko tana gāue talu mai te taʼu 1914?
16 E feafeaʼi ia ʼaho nei? ʼI te kamata ʼo te ʼafio ʼa Sesu ʼi te taʼu 1914, neʼe ina maʼu koa he kūtuga ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼe nātou agatonu ʼo tufa te meʼa kai ʼi tona temi totonu? ʼE mahino ia neʼe ina maʼu mai te kūtuga ʼaia. Neʼe feala ke tou ʼiloʼi lelei te kūtuga ʼuhi ko te ʼu fua lelei ʼaē neʼe nātou fakatupu. (Mateo 7:20) Talu mai ai, neʼe fakamoʼoni e te hisitolia te totonu ʼo te faʼahi ʼaia.
17 ʼI te haʼu ʼa Sesu, ko hahaʼi faifekau e 5 000 tupu neʼe nātou maʼumaʼua ʼo tufa te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Ko te kau gāue neʼe tokosiʼi, kae neʼe fakaʼaogaʼi e te tagata kaugana te ʼu tuʼuga fakatuʼutuʼu fakapotopoto moʼo faka mafola te logo lelei. (Mateo 9:38) Ohage la, neʼe fakatuʼutuʼu ke tā te ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu faka Tohi-Tapu ʼi te ʼu teitei nusipepa e 2 000. ʼAki te faʼahi ʼaia, neʼe feala ke lau e te ʼu lauʼi teau afe hahaʼi ʼi te temi pe ʼaia te moʼoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua. Tahi ʼaē meʼa, neʼe teuteuʼi te polokalama ʼe hola valu, ko te ʼu paki lanu neʼe fakahāhā ohage ko he senima. ʼAki te polokalama foʼou ʼaia, neʼe feala ai ki te ʼu hahaʼi e hiva miliona tupu ʼi te ʼu potu fuli ke nātou logo ki te logo ʼo te Tohi-Tapu, mai te kamata ʼo te fakatupu ʼo aʼu ki te fakaʼosi ʼo te ʼAfio ʼa Kilisito ia Taʼu e Afe. Neʼe toe fakaʼaogaʼi mo te ʼu tohi, ohage la ʼi te taʼu 1914, neʼe tā te ʼu Tule Leʼo e 50 000.
18. Ko te temi fea ʼaē neʼe fakanofo ai e Sesu te tagata kaugana ki tona ʼu koloā fuli, pea koteā tona tupuʼaga?
18 ʼE moʼoni, ʼi te tau mai ʼa te Pule, neʼe ina maʼu tana tagata kaugana agatonu ʼe ina lolotoga fafaga fakalelei te hahaʼi faifekau pea mo faka mafola te logo lelei. ʼI te temi ʼaia, ko te tahi ʼu maʼua ʼe lahi age neʼe foaki age ki te tagata kaugana ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou: ʼE ina fakanofo anai ia ke pule ki ʼona koloā fuli.” (Mateo 24:47, MN ) Neʼe fai e Sesu te faʼahi ʼaia ʼi te taʼu 1919, ʼi te ʼosi mālo ʼa te tagata kaugana ʼi te temi ʼo te ʼahiʼahi. Kae he koʼe neʼe foaki age ki “te tagata kaugana agatonu mo poto” he tahi ʼu maʼua ʼe lahi age? Koteʼuhi neʼe tuputupu te ʼu koloā ʼo te Pule. Neʼe foaki kia Sesu te tuʼulaga hau ʼi te taʼu 1914.
19. Koutou fakamahino pe neʼe taupau feafeaʼi te maʼuli fakalaumālie ʼa “te toe hahaʼi tokolahi”.
19 Koteā te ʼu koloā ʼaē neʼe fakanofo kiai te tagata kaugana agatonu e te Pule ʼaē neʼe hoki fakanofo hau? Ko Tona ʼu koloā fakalaumālie fuli ʼaē ʼi te kele. Ohage la, hili taʼu e 20 ʼi te ʼosi fakanofo hau ʼo Kilisito ʼi te taʼu 1914, neʼe hā “te toe hahaʼi tokolahi” ʼo “te tahi ʼu ōvi.” (Apokalipesi 7:9; Soane 10:16, MN ) Ko nātou ʼaia, neʼe mole ko he kau fakanofo ʼo “te Iselaele a te Atua,” kae neʼe ko he ʼu hahaʼi tagata pea mo fafine neʼe ʼamanaki ke maʼuʼuli ʼi te kele, neʼe nātou ʼoʼofa kia Sehova pea mo nātou fia tauhi kia te ia ohage ko te kau fakanofo. ʼE nātou ʼui fēnei ki “te tagata kaugana agatonu mo poto”: “ ʼE mātou ʼolo anai mo koutou, koteʼuhi neʼe mātou logo ko te ʼAtua ʼe nofo mo koutou.” (Sakalia 8:23) Ko te kau Kilisitiano foʼou ʼaia kua papitema neʼe nātou vaevae mo te kau faifekau fakanofo te meʼa kai fakalaumālie, pea talu mai ai ko te ʼu kalasi ʼaia e lua ʼe nātou fakaʼaogaʼi fakatahi te meʼa kai fakalaumālie ʼaia. ʼI tapuakina lahi leva maʼa “te toe hahaʼi tokolahi”!
20. Koteā te gāue neʼe fai e “te toe hahaʼi tokolahi” ʼi te fakatuputupu ʼo te ʼu koloā ʼo te ʼAliki?
20 Ko “te toe hahaʼi tokolahi” ʼe nātou fakatahi fakafiafia ki te kalasi fakanofo ʼo te tagata kaugana moʼo faka mafola ia te logo lelei. ʼI tanatou fai faka mafola, ko te ʼu koloā fakakelekele ʼa te Pule neʼe tuputupu, ʼo hilifaki kiai te tahi ʼu maʼua ki “te tagata kaugana agatonu mo poto.” ʼI te tuputupu ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou kumi te moʼoni, neʼe ʼaoga he ʼu fale tā tohi ʼe lahi age moʼo foaki tuʼumaʼu te ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Neʼe fakatuʼu te ʼu filiale ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te tahi ʼu fenua. Neʼe fekauʼi te kau misionea “ki te potu taupotu ʼo te kele.” (Gaue 1:8, MN ) ʼI tanatou teitei toko nima afe kau fakanofo ʼi te taʼu 1914, ko nātou ʼaē ʼe fakavikiviki ki te ʼAtua kua nātou tuputupu ʼo aʼu ki te toko ono miliona ia ʼaho nei, pea ko te tokolahi ʼe nātou kau ki “te toe hahaʼi tokolahi.” Ei, ko te ʼu koloā ʼo te Hau neʼe haga tuputupu aipe talu mai tana fakanofo hau ʼi te taʼu 1914!
21. Koteā te ʼu lea fakatātā e lua ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?
21 Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe hā ʼaki mai ko te tagata kaugana neʼe “agatonu mo poto.” ʼI tana ʼosi talanoa ʼo ʼuhiga mo “te tagata kaugana agatonu mo poto,” neʼe fai e Sesu te ʼu lea fakatātā e lua ʼe fakahā lelei ai te ʼu kalitate ʼaia: te lea fakatātā ʼo te ʼu taupoʼou popoto pea mo vavale pea mo te lea fakatātā ʼo te ʼu taleta. (Mateo 25:1-30) ʼE koutou fia ʼiloʼi te ʼu lea fakatātā ʼaia? Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu lea fakatātā ʼaia kia tatou ia ʼaho nei? ʼE tou vakaʼi anai te fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ka hoa mai.
Koteā Takotou Manatu?
• Ko ai “te tagata kaugana agatonu mo poto”?
• Ko ai te “hahaʼi faifekau”?
• Ko te temi fea ʼaē neʼe fakanofo ai te tagata kaugana agatonu ki te ʼu koloā fuli ʼo te ʼAliki, pea he koʼe neʼe ko te temi ʼaia?
• ʼI te ʼu taʼu ʼaenī, ko ai ʼaē neʼe tokoni ki te fakatuputupu ʼo te ʼu koloā ʼo te ʼAliki, pea neʼe hoko feafeaʼi?
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko te kalasi ʼo te tagata kaugana ʼi te ʼuluaki sēkulō neʼe agatonu ʼo fakahoko tana gāue