Ko He Kolo ʼi He Fuga Moʼuga
NEʼE ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼi tana Akonaki maʼuhiga ʼaē neʼe ina fai ʼi te Moʼuga: “E ko koutou te malama o te malamanei. E mole feala ki he kolo e tuu i he fuga mouga ke ugia.”—Mateo 5:14.
ʼE lahi te ʼu kolo Sutea pea mo Kalilea ʼe tuʼu ʼi te ʼu moʼuga kae ʼe mole tuʼu ʼi lalo ifo ʼi te ʼu mafa. ʼE nātou filifili tāfito te ʼu fuga moʼuga ko honatou ʼu hāofakiʼaga. Neʼe ʼi ai te ʼu kautau neʼe ʼōmai ʼo ʼohofi te ʼu nofoʼaga ʼa te kau Iselaele, pea neʼe toe ʼi ai foki mo te ʼu hahaʼi kaihaʼa. (2 Hau 5:2; 24:2) Koia neʼe faigafua age ki te hahaʼi lotomālohi ke nātou puipui he ʼu loto fale ʼi he fuga moʼuga, he neʼe faigataʼa mo kanapaula neʼe tuʼu age te nofoʼaga ʼi lalo ifo he neʼe maʼua ai ke ʼi ai he ʼu kaupā hāofaki ʼe lalahi age.
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe vali ʼaki te lahe te ʼu kaupā ʼo te ʼu ʼapi ʼa te kau Sutea, neʼe ʼasi mai mamaʼo te ʼu ʼapi fakatahi ʼaia ʼe lanu hina. (Gaue 23:3) ʼAki te mālama ʼo te laʼā ʼi Palesitina, ko te ʼu kolo ʼaia ʼe tuʼu ʼi te ʼu fuga moʼuga ʼe gigila ohage he hila, ohage pe ko te ʼu kolo ʼo te Metitelanea ʼi te temi nei.
Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te koga makehe ʼaia ʼo te fenua ʼo Kalilea pea mo Sutea moʼo akoʼi tana ʼu tisipulo ki te gāue ʼa he Kilisitiano moʼoni. Neʼe ina ʼui fēnei age kia nātou: “Ke toe feiā pe te mū ʼo tokotou mālama ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, koteʼuhi ke nātou mamata ki ʼakotou gāue lelei pea nātou faka kolōlia ai ki takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo.” (Mateo 5:16, MN ) Logope ʼe mole fai e te kau Kilisitiano he ʼu gāue lelei ke vikiʼi ai nātou e te hahaʼi, kae ʼe tokagaʼi tanatou ʼu gāue lelei.—Mateo 6:1.
Ko te taʼi aga lelei ʼaia ʼe ʼiloga makehe ʼi te lolotoga ʼo te ʼu fakatahi faka tisitilike ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe fakamatala fēnei e te nusipepa ʼi Sepania ʼo ʼuhiga mo te fakatahi lahi: “ ʼE lahi te ʼu lotu ʼe mole nātou tokakaga ki te ʼu fehuʼi faka lotu, kae ʼe mole moʼoni te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole nātou loto ke ʼalunoa te ʼaoga ʼo te Tohi-Tapu, koia ʼe nātou maʼuliʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te Folafola ʼa te ʼAtua.”
Ko Thomas, te tagata leʼo ʼo te malaʼe fai gaoʼi ʼe tuʼu ʼi te potu noleto ʼo Sepania, ʼaē ʼe tautau fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni, neʼe ina leleiʼia te fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou maʼuliʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. Neʼe ina fakaʼui tona ʼu ʼaho mālōlō lolotoga he ʼu vāhaʼa ke feala hana kau ki te fakatahi faka tisitilike ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe tagi ʼi te temi ʼaē neʼe ʼolo age ai te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼo te fakatahi, ʼo kau ki ai te kau tūpulaga, moʼo fakamālo age ki tana lagolago kia nātou lolotoga te ʼu taʼu pea mo nātou fakahā age ʼe nātou fakaʼamu ke lelei tona temi letelete. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko taku feʼiloʼiʼaki mo koutou, ʼe kau ki te ʼu lakaga ʼaē neʼe ʼau fiafia moʼoni ai.”
Ko he tahi ʼe mamata fenua ʼe ina tokagaʼi he kolo ʼe tuʼu ʼi he fuga moʼuga, koteʼuhi ʼe ʼiloga lelei pea tahi ʼaē meʼa, ʼe tapa kiai te mālamagia ʼo te laʼā ki te ʼu ʼapi hihina ʼaē ʼe tuʼu ai. ʼO toe feiā mo te kau Kilisitiano moʼoni, ʼe nātou makehe, koteʼuhi ʼe nātou faigaʼi ke nātou mulimuli ki te ʼu pelesepeto māʼoluga ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faitotonu, mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo te manavaʼofa.
Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe fakamū e te kau Kilisitiano ia te mālama ʼo te moʼoni ʼaki tanatou gāue fai faka mafola. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō: “Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou maʼu te minisitelio ʼaenī ʼuhi ko te manavaʼofa neʼe fai mai kia tatou, ʼe mole tou tuku . . . kae [ʼe] tou fakahā te moʼoni, mo tou kole ke lagolago te leʼo ʼo loto ʼo te tagata fuape ia muʼa ʼo te ʼAtua.” (2 Kolonito 4:1, 2, MN ) Logope neʼe nātou felāveʼi mo he fakafeagai ʼi te potu fuli pe neʼe nātou faka mafola ai, kae neʼe tapuakina tanatou minisitelio e Sehova, ʼo hoko la ki te taʼu 60 ʼo totatou temi, neʼe lava tohi e Paulo ko te logo lelei kua faka mafola “ ʼi te ʼu meʼa katoa ʼaē neʼe fakatupu ʼi te lalo lagi.”—Kolose 1:23, MN.
Māʼia mo te temi nei, ʼe fakahoko fakalelei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tonatou maʼua ʼaē ke nātou ‘fakamū tonatou mālama ʼi muʼa ʼo te hahaʼi,’ ohage ko tona fakatotonu e Sesu. ʼAki tanatou palalau ki te hahaʼi pea mo tanatou ʼu tohi, ʼe faka mafola te logo lelei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia fenua e 235 ʼi te malamanei katoa. Ke fakakaku te mālama ʼo te moʼoni ʼa te Tohi-Tapu ki he hahaʼi tokolahi, neʼe nātou fakaliliu te ʼu tohi faka Tohi-Tapu kia lea e 370.—Mateo 24:14; Apokalipesi 14:6, 7.
ʼE lahi te ʼu fenua, neʼe faigaʼi ai e te kau Fakamoʼoni ke nātou ako te lea ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai mai te ʼu fenua ʼe tapu ai te gāue. Ohage la, ʼe lahi te ʼu kolo lalahi ʼo te Potu Noleto ʼo Amelika kua fakahahaʼi e te hahaʼi mai Siaina pea mo Lusia. Neʼe faigaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia ke nātou ako te faka Siaina, mo te faka Lusia pea mo ʼihi atu lea ke nātou fakakaku te logo lelei ki te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe hoki tau mai. Ei, ʼe lolotoga fai nei te ʼu ako fakavilivili ki te ʼu lea kehekehe ʼaia, koteʼuhi ke faka mafola te logo lelei ki ʼihi hahaʼi ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē kua “hina te u gaueʼaga ki tona tanaki.”—Soane 4:35.
Neʼe fakakikite fēnei e te polofeta ko Isaia: “Pea ʼe hoko moʼoni anai, ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho, ko te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova ʼe fakatuʼu maʼu anai ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga, pea ʼe mahino papau ia ʼe māʼoluga ake anai ia ʼi te ʼu moʼuga liliki; pea ko te ʼu fenua fuli ʼe nātou ʼōmai anai kiai.” ʼAki tanatou aga pea mo tanatou minisitelio, ʼe tokoni te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te hahaʼi ʼi te potu fuli pe ke nātou ʼōmai ki te “moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova,” ke akoʼi nātou ki te ʼu ala ʼa te ʼAtua pea ke nātou ako te haʼele ʼi te ala foufou ʼa te ʼAtua. (Isaia 2:2, 3) Ohage ko tona faka maʼuhigaʼi e Sesu, ko te meʼa ʼe hoko ai ʼe nātou ‘faka kolōlia ai ki tanatou Tāmai ʼaē ʼi selo,’ ia Sehova ʼAtua.—Mateo 5:16; 1 Petelo 2:12.