‘ ʼAki Te Huafa ʼo Te Laumālie Maʼoniʼoni’
“Pea koutou ô, o akonaki te hahaí fuape mo papitema nâtou i te huafa o te Tamai, mo te ʼAlo, mo te Laumâlie-Maónióni,” — Mateo 28:19, T.T.K.
1. Koteā te kupu foʼou neʼe fakaʼaogaʼi e Soane Patita ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni?
ʼI TE taʼu 29 ʼo totatou temi, neʼe teuteuʼi fakamalotoloto e Soane Patita te ala ki te Mesia ʼi Iselaele. Lolotoga ʼo tona minisitelio, neʼe ina fakahā te meʼa foʼou ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni. ʼE moʼoni foki, neʼe kua ʼiloʼi pe e te kau Sutea te palalau ʼaē ʼa te ʼu tohi faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni. Kae lagi neʼe natou puna’maʼuli foki, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui ai e Soane: “Ko ʼau, ʼe ʼau papitemaʼi koutou ʼaki te vai ʼuhi ko takotou fakahemala, kae ko ia ʼaē ka muli mai ia te ʼau ( . . . ) ʼe ina papitemaʼi ānai koutou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni.” (Mateo 3:11). Ko te talanoa ʼaē ‘papitemaʼi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni’ neʼe ko te meʼa foʼou.
2. Koteā te talanoa foʼou neʼe talanoa ki te laumālie maʼoniʼoni, neʼe ko Sesu ʼaē neʼe ina ʼuluaki fakaʼaogaʼi?
2 Ko ia ʼaē ka muli mai ko Sesu. ʼI te lolotoga ʼo tana maʼuli ʼi te kele, neʼe mole papitemaʼi foki e Sesu he tahi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, kae neʼe lahi tana palalau ki te laumālie. ʼI tana toe tuʼuake mai te mate, neʼe ina toe palalau aipe ki te meʼa foʼou ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni. Neʼe ina ʼui age ki tana kau tisipulo: “Pea koutou ô, o akonaki te hahaí fuape mo papitema nâtou i te huafa o te Tamai, mo te ʼAlo, mo te Laumâlie-Maónióni.” (Mateo 28:19, T.T.K.). Ko te kupu ʼaē ‘ ʼi te huafa’ ko tona ʼuhiga “loto fakafetaʼi ki te”. Ko te papitema ʼaē ʼi te vai ko tona ʼuhiga ko he loto fakafetaʼi ki te Tamai, ki te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni ʼe mole toe tatau ānai ia mo te papitema ʼaē ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. Neʼe ko he talanoa foʼou ia ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni.
Papitema ʼi te laumālie maʼoniʼoni
3, 4. a) Neʼe hoko koa ʼi te temi fea te ʼu ʼuluaki papitema ʼaki te laumālie maʼoniʼoni? b) ʼO mole gata ʼaki pe ʼi tonatou papitemaʼi, koteā te tahi age gāue neʼe fai e te laumālie maʼoniʼoni ki te kau tisipulo ʼa Sesu ʼi te taʼu 33 ʼo te Penikosite ʼo totatou temi?
3 ʼO ʼuhiga mo te papitema ʼaē ʼi te laumālie maʼoniʼoni, neʼe fai e Sesu te fakapapau ki tana kau tisipulo ia muʼa ʼo tana haega: “Ko ona po síípe é kei toe pea é koutou papitema i te Laumâlie-Maóniòni.” (Gāue 1:5, 8, T.T.K). Ko te fakapapau ʼaia neʼe hili pe ki ai kiʼi ʼaho ʼi te ʼosi ʼo tana haega. Neʼe hifohifo mai te laumālie maʼoniʼoni ki te lagi kau tisipulo e 120 neʼe fakatahi ʼi te kogafale fata ʼo Selusalemi; mai te lagi, neʼe kamata fai e Sesu tana ʼu ʼuluaki papitema ʼi te laumālie maʼoniʼoni (Gāue 2:1-4, 33). Neʼe koteā tona fua? Neʼe liliu te kau tisipulo ko te ʼu hahaʼi ʼo te sino fakalaumālie ʼo Kilisito. Ohage ko te fakamatala ʼa Paulo, neʼe natou “papitemaʼi fuli ʼaki he laumālie e tahi ki he sino e tahi”. (1 Kolonito 12:13.) ʼI te temi pe ʼaia, neʼe fakanofo ai natou ko he ʼu hau pea mo he ʼu patele ʼo te ʼAtua ʼi te Puleʼaga faka selo (Efesi 1:13, 14; 2 Timoteo 2:12; Fakahā 20:6). Neʼe fakaʼaoga foki te laumālie maʼoniʼoni ko he salumo fakaʼiloga pea mo he fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te tofiʼa faka kolōlia ʼaē ka hoko. — 2 Kolonito 1:21, 22.
4 ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe ʼui e Sesu kia Nikoteme: “ ʼE mole ina feala sio ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua, mo kapau ʼe mole ina toe fānauʼi foʼou. ( . . . ) ʼE mole ina feala hu ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua, mo kapau ʼe mole ina toe fānauʼi ʼi te vai pea mo te laumālie maʼoniʼoni.” (Soane 3:3, 5). Pea, neʼe ko te toko 120 hahaʼi neʼe fānauʼi foʼou. ʼAki te laumālie maʼoniʼoni, neʼe kua vavae natou ohage ko he ʼu foha fakalaumālie ʼo te ʼAtua, ohage ko he ʼu tehina ʼo Kilisito (Soane 1:11-13; Loma 8:14, 15). Ko te ʼu gāue fuli ʼaia ʼa te laumālie maʼoniʼoni, ʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu milakulo. Ko ia ʼaē ʼe mole tatau ai ia mo te ʼu milakulo ʼaē neʼe hoko ʼi te temi muʼa, he ko te laumālie maʼoniʼoni neʼe gāue aipe ia ʼi te ʼosi mate ʼa te kau ʼapositolo, ʼo toe feiā aipe ki totatou temi. Ko he koloā ia ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko tanatou kei nonofo mo te ʼu hahaʼi ʼo te sino ʼo Kilisito neʼe natou papitemaʼi ʼi te laumālie maʼoniʼoni, ko natou ʼaia ko te “tagata kaugana agatonu mo poto” ʼaē neʼe fakatotonu ki ai ke ina tufa te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi. — Mateo 24:45-47.
Papitemaʼi natou “ ʼaki te huafa ʼo te ( . . . ) laumālie maʼoniʼoni”
5, 6. Neʼe feafeaʼi te taki e te ʼu ʼuluaki papitema ʼaki te laumālie maʼoniʼoni te ʼu hahaʼi ke natou papitema ʼi te vai?
5 Koteā koa te ʼui ki te papitema ʼi te vai ʼaē neʼe fakapapau kia natou, papitema ʼaia ʼe fakahoko ʼaki te huafa ʼo te Tamai, ʼo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni? Ko te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼaē neʼe papitemaʼi ʼi te laumālie neʼe mole papitemaʼi natou ʼi te vai. He neʼe kua ʼosi papitemaʼi natou ʼi te vai e Soane, pea ʼi te kua tali foki te papitema ʼaia e Sehova ʼi te temi maʼuhiga ʼaia, neʼe mole ʼi ai he ʼuhiga ʼo honatou toe papitemaʼi. Kae, ʼi te taʼu 33 ʼo te penikosite, ko te hahaʼi tokolahi neʼe natou tali te papitema foʼou ʼi te vai. ʼO feafeaʼi?
6 Ko te papitemaʼi ʼaē ʼo te toko 120 tisipulo ʼi te laumālie maʼoniʼoni neʼe hoko ai te patū neʼe ʼoho mai ai te hahaʼi tokolahi. Neʼe natou ʼofolele ʼi tanatou logo ki te palalau ʼaki te ʼu lea atu kehekehe ʼa te kau tisipulo, ko te ʼu lea kehekehe ʼaia ʼe mahino lelei pe ia kia natou ʼaē ʼo te nofoʼaki. Ohage ko tona fakamatala e te ʼapositolo ko Petelo, ko te milakulo ʼaia ʼe ina fakamoʼoni ko te laumālie ʼo te ʼAtua neʼe tuku mai ʼaki ia Sesu, ʼaē neʼe fakatuʼuake ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu mate pea kua nofo nei ʼi te nima mataʼu ʼo te ʼAtua ʼi selo. Neʼe fai ai e Petelo te tokoni fakaloto mālohiʼi ʼaenī kia natou neʼe fakalogo ki tana akonaki: “Ke ʼiloʼi fakapapau e te fale katoā ʼo Iselaele kua fakanofo e te ʼAtua ke ʼAliki pea ke Kilisito, ia Sesu ʼaia neʼe koutou tutuki ki te pou!” Pea ina fakaʼosi feneī: “Koutou fakahemala, pea ke koutou tahi papitema ʼi te huafa ʼo Sesu Kilisito moʼo fakamolelemole ʼa koutou ʼu agahala, pea ʼe koutou maʼu ānai te meʼa ʼofa ʼo te laumālie maʼoniʼoni.” Neʼe lagi ko nefesi e 3 000 neʼe natou fai tana fakatotonu. — Gāue 2:36,38,41.
7. Koteā te ʼuhiga ʼo te papitema ʼo te toko 3 000 hahaʼi ʼaē ʼi te taʼu 33 ʼo te Penikosite ʼo totatou temi ʼaki te huafa ʼo te Tamai, ʼo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni?
7 ʼE feala koa hatatou ʼui ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe papitemaʼi ʼaki te huafa (ʼaki he loto fakafetaʼi) ʼo te Tamai, ʼo te ʼAlo, pea mo te laumālie maʼoniʼoni? Ei. Logo aipe pe neʼe mole ʼui age e Petelo ke natou papitema ʼi te huafa ʼo te Tamai, neʼe kua natou ʼiloʼi pe natou ia Sehova ko te ʼAliki Pule ʼuhi pe foki he ko natou ko te kau Sutea talu mai te tutupu, ko te ʼu hahaʼi ia neʼe kua momoli ia kia te ia. Kae, neʼe fakamahino fakalelei e Petelo ʼo feneī: ‘Koutou papitema ʼi te huafa ʼo te ʼAlo.’ Ko te ʼuhiga ʼo tonatou papitemaʼi ʼe natou fakatui ko Sesu ko te ʼAliki pea ko Kilisito. ʼI te temi nei ko natou ko te ʼu tisipulo ʼa Kilisito pea ʼe kua natou fakamoʼoni ko te fakamolemole ʼa te ʼu agahala ʼe hoko pe mai ia te ia. ʼO natou papitema ai ʼi tanatou loto fakafetaʼi ki te laumālie maʼoniʼoni, pea mo tali foki ki te fakapapau ʼaē ʼe natou maʼu ānai te laumālie ʼaia ko he meʼa ʼofa lahi.
8. a) Koteā te tahi papitema ʼe kehe age ʼi te papitema ʼi te vai neʼe papitema ai te kau kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo? b) Ko ai ʼihi age ʼi te kau 144 000 ʼe natou toe maʼu ʼaki te papitema ʼi te vai te huafa ʼo te laumālie maʼoniʼoni?
8 Ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼaē neʼe papitema ʼi te vai ʼi te ʼaho ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 neʼe natou toe papitema foki ʼi te laumālie; neʼe fakanofo natou ke natou liliu ki ʼa muli ko he ʼu hau pea mo he ʼu patele ʼo te Puleʼaga ʼi te lagi. ʼAki te tohi ʼo Fakahā, ko te toko 144 000 pe. Ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe papitemaʼi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni pea ke natou “fakatahiʼi” ke natou maʼu te Puleʼaga ko te toko 144 000 pe (Fakahā 7:4; 14:1). Kae, ko te kau tisipulo foʼou fuli — natou ʼe fakaʼamu ki selo, mo natou ʼe fakaʼamu ki te kele — ʼe papitemaʼi natou fuli ʼi te vai ʼaki te huafa ʼo te Tamai, ʼo te ʼAlo pea mo te laumālie maʼoniʼoni (Mateo 28:19, 20). Pea kapau ko ia, koteā te ʼuhiga, ʼe papitamaʼi ʼaki te huafa ʼo te laumālie maʼoniʼoni ki te kau kilisitiano fuli, logo aipe pe ʼe natou kau ki te “kiʼi faga ōvi” pe ki te ʼu “tahi ʼu ōvi”? (Luka 12:32; Soane 10:16.) ʼI muʼa ʼo te tali ʼo te fehuʼi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa ʼihi ʼu gāue ʼa te laumālie ʼi te lolotoga ʼo te ʼuluaki sekulo faka kilisitiano.
Te fua ʼo te laumālie
9. Koteā te gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼe maʼuhiga ki te kau kilisitiano fuli?
9 Ko te gāue maʼuhiga ʼa te laumālie maʼoniʼoni ko te tokoniʼi tatou ke tou gāueʼi totatou ʼuhiga faka kilisitiano. ʼE moʼoni, ʼi te mole haohaoa, ʼe mole tou hāo mai te agahala (Loma 7:21-23). Kae, kapau nei ʼe tou fakahemala fakamalotoloto, ʼe fakamolemole e Sehova ia tatou ʼaki te sakilifisio ʼo Kilisito (Mateo 12:31, 32; Loma 7:24, 25; 1 Soane 2:1, 2). Pea, ʼe loto foki e Sehova ke tou tauʼi ʼotatou ʼu holi kovi ki te agahala, pea ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe ina tokoni tatou ki te faʼahi ʼaia. “ke koutou fai-áki tautou aga te Laumâlie pea é molemo koutou fakalogo ki te holi vale o te sino.” (Kalate 5:16 T.T.K). Pea toe fakahā e Paulo ko te laumālie ʼe ina feala fakatupu he ʼu kalitate matalelei ia tatou. Neʼe ina tohi: “Ko te gâue a te Laumâlie, ko te ófa mo te fiafia, mo te fimâlie, mo te kâtaki, mo te loto lelei, mo te manavaófa, mo te loto útaki, mo te agalelei, mo te tala moóni, mo te agamalu, mo te lolomi o te holi kovi.” — Kalate 5:22, 23, T.T.K.
10. ʼE tuputupu feafeaʼi te fua ʼo te laumālie ʼi he kilisitiano?
10 ʼE feafeaʼi te fealagia ki te laumālie tana fakatupu te fua ʼaia ʼi he kilisitiano? ʼAua leva naʼa ʼui ʼi tatatou kua kilisitiano, pea mo kua foaki tatou ki te ʼAtua pea mo papitema, ʼe tou maʼu ai ānai te fua ʼaia. ʼE tonu foki ke tou haga faiga ki ai. Kae kapau ʼe tou fakatahi mo ʼihi kau kilisitiano ʼe natou maʼu te ʼu kalitate ʼaia, pea mo tou faikole ki te ʼAtua ke ina foaki mai tona laumālie moʼo tokoniʼi tatou ke tou gāueʼi he ʼu faʼahiga kalitate, pea mo tou hola mai ʼi te ʼu faka kauga kovi pea mo tou ako te Tohi-Tapu ke tou maʼu ai he ʼu tokoni pea mo he ʼu faʼifaʼitaki lelei, ʼe hoki feala ai leva ke fua ānai te laumālie ia tatou. — Tāʼaga Lea 13:20; 1 Kolonito 15:33; Kalate 5:24-26; Hepeleo 10:24, 25.
Neʼe fakanofo natou e te laumālie maʼoniʼoni
11. ʼE feafeaʼi te fakanofo ʼo te ʼu tagata ʼafea e te laumālie maʼoniʼoni?
11 Neʼe toe talanoa Paulo ki te tahi gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ki te ʼu tagata ʼafea ʼo Efesi. Neʼe ina ʼui age kia natou: “Ko ia ke koutou tokaga kia koutou totonu pea mo te faga ōvi fuli, ʼaia kua fakanofo ai koutou e te laumālie maʼoniʼoni ko he kau leʼoleʼo, moʼo fafaga ʼo te kokelekasio ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina totogi ʼaki te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo tonu.” (Gāue 20:28). ʼIo, ko te kau taupau pe ʼe ko te ʼu tagata ʼafea ʼo te ʼu kokelekasio neʼe fakanofo natou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. ʼO feafeaʼi? Ko tona ʼuhiga ʼaē ʼe tonu ke natou fai te ʼu aga ʼaē ʼe fakamaʼua e te Tohi-Tapu, ʼaē haʼu mai te ʼAtua (1 Timoteo 3:1-13; Tito 1:5-9). Kae, ʼe hoki feala pe ānai te faʼahi ʼaia ʼuhi ko te laumālie maʼoniʼoni. Ki te temi ʼaē ʼe faka ʼui ai e te kolesi ʼo te ʼu tagata ʼafea he tahi ke fakanofo ko he tagata ʼafea ʼe faikole muʼa ia ke fakafealagia age te laumālie maʼoniʼoni ke ina fakasiosio lelei, pe ko te kilisitiano ʼaia ʼe ina fai te aga totonu ʼaē ʼe fakamaʼua ki ai. Kae, ki tona fakanofo ʼosi ʼe fai e te tagata kaugana agatonu mo poto neʼe fakanofo e te laumālie.
Tou tuku ke taki tatou e te laumālie
12. ʼE feafeaʼi te takitaki tatou e te laumālie ʼaki te Tohi-Tapu?
12 ʼE ʼiloʼi e te kau kilisitiano ko te Tohi-Tapu neʼe tohi ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. Ko ia ʼaē, ohage ko te kau fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi ʼi muʼa atu ʼo Kilisito, ʼe natou ako te Tohi-Tapu moʼo maʼu te poto ʼaē mai te laumālie (Tāʼaga Lea 2:1-9). ʼE natou lau te Tohi-Tapu, ʼo natou metitasioʼi pea mo tuku ke taki natou ʼi tonatou maʼuli e te Tohi-Tapu (Pes. 1:1-3; 2 Timoteo 3:16). Ko te laumālie ʼe ina tokoniʼi natou ke natou ‘hakule te ʼu meʼa loloto ʼo te ʼAtua.’ (1 Kolonito 2:10, 13; 3:19). ʼI totatou temi, pea e ko te gāue maʼuhiga, ko te laumālie ʼe ina taki feiā aipe te kau kaugana ʼa te ʼAtua.
13, 14. Neʼe feafeaʼi te fakatokatoka e Sesu te ʼu fihifihia neʼe hoko ʼi te kokelekasio, pea he koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe toe tatau aipe ʼi te temi nei?
13 Ki muli mai ʼi te kua hili ʼo tona fakatuʼuake, neʼe fai e Sesu te ʼu fagonogono ki te ʼu kokelekasio e fitu ʼi te Asia (Fakahā, kapite 2 pea 3). ʼI te ʼu logo ʼaia, neʼe ina fakahā tana ʼaʼahi ki te ʼu kokelekasio ʼaia pea mo tana sio tonu ai ki tonatou ʼaluʼaga fakalaumālie. Neʼe ina fakatokagaʼi ko ʼihi ia natou, ʼe natou foaki he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te tui, kae ko ʼihi leva kokelekasio ko te ʼu tagata ʼafea neʼe natou fakagafua te takitaki fakakinau, mo te ʼu meʼa heʼe ʼaoga fakasino pea mo te lotolotolua ke natou fakakoviʼi te faga ōvi. Ohage la ko te kokelekasio ʼi Salete neʼe kua mate ia ʼi tona ʼuhiga fakalaumālie (Fakahā 3:1, 4). Neʼe feafeaʼi te haga ʼa Sesu ʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼaia? ʼAki te laumālie maʼoniʼoni. ʼI tana ʼu tokoni ʼaē neʼe ina fai ki te ʼu kokelekasio e fitu, neʼe tautau fakaʼosi e Sesu tana ʼu fagonogono ʼo fēnei: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona ʼu taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kokelekasio.” — Fakahā 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22.
14 Tatau aipe ʼi te temi nei, ko Sesu ʼe ina ʼaʼahi te ʼu kokelekasio. Pea ʼe sio tonu ki he meʼa ʼe mole lelei, ʼe ina fakatokatoka tuʼumaʼu aipe ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. Ko te laumālie ʼe feala ke ina tokoniʼi tatou ke tou mahino ki te ʼu fihifihia pea mo feala hona fakatokatoka ʼaki tatatou lau te Tohi-Tapu. ʼE tou toe maʼu foki he tokoni mai te ʼu tohi faka tohi-tapu ʼaē neʼe ta e te tagata kaugana agatonu mo poto, ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie; pe ʼe ko te ʼu tagata ʼafea ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie ʼi te ʼu kokelekasio. Kae ʼi te ʼu faʼahi fuli, pe ʼe ko te ʼu tokoni neʼe foaki mai kia tatou takitokatahi pe ʼe ki te kokelekasio, ʼe tou muliʼi koa te fakaloto mālohiʼi ʼa Sesu: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona ʼu taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kokelekasio.”
Te laumālie pea mo te faka mafola
15. Neʼe feafeaʼi te gāue ʼa te laumālie kia Sesu ʼo ʼuhiga mo te faka mafola?
15 ʼI te ʼaho neʼe fai faka mafola ai Sesu ʼi te sinakoke, ʼi Nasaleti, neʼe toe fakahā aipe e Sesu te tahi gāue ʼo te laumālie. ʼE tou lau: “Neʼe ina folahi te takaiga pea ina maʼu te faʼahi ʼaē ʼe tohi ʼai: ‘Ko te laumālie ʼo Sehova ʼe ia te ʼau, koteʼuhi neʼe ina fakanofo ʼau moʼo fakahā ki te kau masisiva te logo lelei, neʼe ina fekauʼi ʼau moʼo faka mafola ki te kau popula te ʼāteaina pea ki te kau kivi te toe sio ʼo ʼonatou ʼu mata, pea mo fakaliliu ʼi te hili ʼo te veteki ʼonatou ʼe taʼomia.’ Pea ina kamata ʼui age kia natou: ‘ ʼI te ʼaho nei, ko te folafola ʼaēni ʼo te Tohi neʼe koutou logo nei ki ai ʼe kua hoko.’ ” (Luka 4:17, 18, 21; Isaia 61:1, 2). ʼIo, ko Sesu neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni moʼo faka mafola te logo lelei.
16. ʼI te ʼuluaki sekulo, neʼe feafeaʼi te maʼuhiga ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei?
16 ʼI muʼa ʼo tona mate, neʼe fakahā e Sesu te gāue faka mafola lahi ʼe tonu ke fakahoko ʼe tana kau tisipulo. Neʼe ina ʼui: “ ʼE tonu ( . . . ) ko te logo lelei ke faka mafola ʼi te ʼu fenua fuli.” (Maleko 13:10). Ko te ʼu talanoa ʼaia neʼe ʼuluaki hoko ia ʼi te ʼuluaki sekulo, pea neʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi ai te gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni. Neʼe ko te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe ina taki ia Filipe ke ina faka mafola ki te tagata kaugana etipia. Pea neʼe ko te laumālie maʼoniʼoni pe la ʼaē neʼe ina toe taki ia Petelo kia Koleneliusi, pea mo fai ke fakafolau ia Paulo mo Palenapasi ki Antioche ke ʼolo gāue faka ʼapositolo. Ki ʼa muli mai, ʼi te temi neʼe fia ʼalu ai Paulo ʼo faka mafola ʼi Asia pea mo Petania, ko te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe ina taʼofi ia ia. Heʼe ko te ʼAtua, neʼe loto ia ko te gāue fagonogono ke hiki ki Eulopa. — Gāue 8:29; 10:19; 13:2; 16:6, 7.
17. ʼI te temi nei, ʼe feafeaʼi te gāue maʼuhiga ʼo te laumālie ki te gāue faka mafola?
17 ʼI te temi nei, ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe toe fai te gāue maʼuhiga ʼi te gāue faka mafola. ʼI te tahi fakahoko ʼo Isaia 61:1, 2, ko te laumālie ʼo Sehova neʼe ina fakanofo te ʼu tehina ʼo Sesu ke natou gāue faka mafola. ʼI te fakahoko fakaʼosi ʼo Maleko 13:10, ko te ʼu kilisitiano ʼaia, neʼe tokoni ki ai te hahaʼi tokolahi, ʼo natou faka mafola te logo lelei ʼi te ʼu ‘fenua fuli’ (Fakahā 7:9). Neʼe lagolago fuli aipe natou e te laumālie maʼoniʼoni ʼi te gāue ʼaia. ʼE ina fakaloto mālohiʼi te kau faka mafola takitokotahi pea mo tokoniʼi natou mokā ʼe natou fakaufiufi pea mo hikihiki tanatou ʼu fealagia akonaki. Pea neʼe toe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo: “ ʼE taki ānai koutou ki muʼa ʼo te ʼu pule pea mo te ʼu hau ʼuhi he ko ʼau, ʼo fakamoʼoni kia natou pea mo te ʼu fenua. Kae, ka puke ānai koutou, ʼaua naʼa koutou tuʼaniaʼi ki te meʼa ka koutou lea ki ai pea mo feafeaʼi ( . . . ); heʼe mole ko koutou pe ʼaē ka palalau, kae ko te laumālie ʼo tokotou Tamai ʼaē ka lea ia koutou.” — Mateo 10:18-20.
18, 19. ʼE feafeaʼi koa te kau ʼa te laumālie ki te fafine ʼohoana ʼo fai fakaafe kia natou ʼe agavaivai ke natou ‘toʼo te vai ʼo te maʼuli, ʼaē ʼe mole totogi’?
18 ʼI te tohi ʼo Fakahā, ʼe toe fakahā aipe e te Tohi-Tapu te gāue ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼi te faka mafola. ʼE ʼui ʼi ai e te ʼapositolo ko Soane: “Ko te laumālie pea mo te fafine ʼohoana ʼe nā ʼui tuʼumaʼu: ‘Haʼu!’ Pea ko aē ʼe logo ke ina ʼui: ‘Haʼu!’ Pea ko ʼaē ʼe fia ʼinu ke haʼu; pea ko aē ʼe ina loto ki ai ke ina toʼo te vai ʼo te maʼuli ʼaē ʼe mole totogi.” (Fakahā 22:17). Ko te fafine ʼohoana ʼaē ʼe fakatä e te toe ʼo te toko 144 000 kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo pea mo kei maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe ina fakaafe te hahaʼi fuli ke natou toʼo te vai ʼo te maʼuli ʼaē ʼe mole totogi. Kae ʼe tou fakatokagaʼi foki ko te laumālie maʼoniʼoni ʼe ina toe ʼui foki mo ia “Haʼu!”. ʼO feafeaʼi?
19 ʼI tona ʼuhiga ʼaē ko te logo ʼaē ʼe faka mafola e te kalasi ʼo te fafine ʼohoana — ʼe tokoni ki ai ʼi te temi nei e te hahaʼi tokolahi ko te tahi ʼu ōvi — ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, tohi neʼe taki ʼaki te laumālie maʼoniʼoni. Pea ʼi te tahi faʼahi, ko te laumālie pe ʼaia neʼe ina avahi te loto pea mo te ʼatamai ʼo te ʼu hahaʼi ʼo te kalasi ʼo te fafine ʼohoana ke natou mahino ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo fakamahinohino ki niʼihi. Ko natou ʼaē ʼe papitemaʼi ko he ʼu tisipulo foʼou ʼo Sesu Kilisito ʼe natou fiafia ʼi te toʼo ʼo te vai ʼo te maʼuli ʼaē ʼe mole totogi. ʼE natou toe fiafia aipe ʼi te gāue fakatahi mo te laumālie pea mo te fafine ʼohoana ʼo ʼui “Haʼu!” ki niʼihi hahaʼi. ʼI te temi nei, kua laka ʼi te fā milio hahaʼi kua natou kau mo te laumālie ki te gāue ʼaia.
Tou haga muliʼi totatou papitema
20, 21. ʼE feafeaʼi hatatou faʼahiga maʼuli ke ʼalu tahi mo te ʼuhiga ʼo totatou papitema ʼi te huafa ʼo te laumālie maʼoniʼoni, pea ʼe tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi te papitema ʼaia?
20 ʼI tatatou papitema ʼi te huafa ʼo te laumālie maʼoniʼoni, neʼe tou fakahā ki te kaugā malie ʼe tou fakamoʼoni ki te laumālie maʼoniʼoni pea mo te gāue ʼaē ʼe ina fai ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. ʼE tou fakahā ai totatou loto fia gāue faʼifaʼitahi mo te laumālie, pea mo totatou mole fia fai foki he meʼa ʼe fakatupu kovi ki tana gāue ʼaē ki te hahaʼi ʼa Sehova. ʼE tou fakamoʼoni ki te tagata kaugana agatonu mo poto pea mo gāue fakatahi mo ia. ʼE tou toe gāue fakatahi mo te kau tagata ʼafea neʼe fakanofo ʼi te kokelekasio (Hepeleo 13:7, 17; 1 Petelo 5:1-4). ʼE tou maʼuli fakatahi mo te poto fakalaumālie, kae ʼe mole ko te poto fakatagata, pea ʼe tou toe fakagafua ki te laumālie ke ʼina faʼufaʼu totatou ʼuhiga, ke feala ai hatatou hoko ki te ʼuhiga ʼaē ʼo Kilisito (Loma 13:14). Pea ʼe tou kau ʼaki he loto fiafia ʼo fakatahi mo te laumālie pea mo te fafine ʼohoana ʼo ʼui fakatahi “Haʼu!” ki te ʼu miliona ʼihi ʼu hahaʼi ʼaē ʼe natou fia tali lelei te fakaafe ʼaia.
21 Ko he meʼa maʼuhiga te papitema ‘ ʼi te huafa ʼo te laumālie maʼoniʼoni’, ʼe ko he ʼu tuʼuga tapuakina ʼe feala ke maʼu mai ai! ʼE tou loto tuʼumaʼu ke lahi aipe ni hahaʼi ʼe papitemaʼi fēnei. Tou haga maʼuli fuli te ʼuhiga ʼo te papitema ʼaia ʼo gāue kia Sehova ohage ko he ʼu tagata kaugana pea mo tou “fonu tuʼumaʼu ʼi te laumālie”! — Loma 12:11.
Koteā ʼaē neʼe koutou taʼofi ʼo ʼuhiga mo te laumālie maʼoniʼoni?
◻ Neʼe feafeaʼi te gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ʼi te taʼu 33 ʼo te Penikosite?
◻ ʼE feafeaʼi hatatou faʼahiga fai ke fua ia tatou te ʼu fua ʼo te laumālie?
◻ ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te fakanofo ʼaē ʼo te ʼu tagata ʼafea e te laumālie maʼoniʼoni?
◻ Ka ʼe hoko he maveuveu ʼi te kokelekasio, ʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi e Sesu te laumālie maʼoniʼoni moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia?
◻ Koteā te gāue maʼuhiga ʼe fai e te laumālie ʼi te faka mafola?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko te papitema ʼaē neʼe faka mafola e Petelo neʼe ko te papitema ʼi te huafa ʼo te Tamai pea mo te laumālie maʼoniʼoni.
[Paki ʼo te pasina 17]
Ko te laumālie ʼe gāue maʼuhiga ʼi te faka mafola ʼo te logo lelei.