Ke ʼIloʼi Sehova ʼAki Tana Folafola
“Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata: ke nātou ako te ʼiloʼi, ʼo koe, te ʼAtua moʼoni, pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito.” — Soane 17:3.
1, 2. a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu ʼaē ko te “ ʼiloʼi” pea mo te “mālama” ʼi tona fakaʼaogaʼi ʼaē ʼi te Tohi-Tapu? b) Ko te ʼu faʼifaʼitaki fea ʼaē ʼe nātou fakamahino mai te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu ʼaia?
KO TE mole ʼiloʼi lelei ʼo he tahi peʼe ko he mahino fakasiʼisiʼi pe ki he meʼa, ʼe mole ina faka maʼuhigaʼi ia te ʼu kupu ʼaē ko te “ ʼiloʼi” pea mo te “mālama” ohage ko tona fakaʼaogaʼi ʼi te Tohi-Tapu. ʼI te Tohi-Tapu ʼe pipiki “ki he meʼa ʼe ʼiloʼi mai he meʼa neʼe hoko”, ko he mālama ʼe ʼiloga ai “he felogoi moʼo fefalalaʼaki ʼa he ʼu tagata”. (The New International Dictionary of New Testament Theology.) ʼE pipiki te faʼahi ʼaia ki he ʼiloʼi ʼo Sehova ʼaki he tokagaʼi ʼo hana ʼu aga, ohage la ko te ʼu ʼatu ʼaluʼaga ʼo te tohi ʼo Esekiele ʼaē ko te ʼAtua neʼe ina fai te ʼu fakamāu ki te kau agakovi, ʼo ina ʼui fēnei: ‘Pea ʼe tonu anai ke koutou ʼiloʼi ko ʼau ia Sehova.’ — Esekiele 38:23.
2 Ko te ʼu faʼahi kehekehe ʼaē neʼe feala ke fakaʼaogaʼi ai te ʼu kupu ʼaē ko te “ ʼiloʼi” pea mo te “mālama” ʼe feala ke fakamahinohino ʼaki he ʼu faʼahiga faʼifaʼitaki. ʼO ʼuhiga mo te tokolahi ʼaē neʼe nātou tala ʼe nātou gāue ʼaki tona huafa, neʼe ʼui e Sesu, “neʼe heʼeki ʼau ʼiloʼi ʼau ia koutou”, ko hana fakahā ʼaia neʼe mole ʼi ai hana pipikiga mo nātou (Mateo 7:23). ʼE ʼui ʼi te lua Kolonito 5:21 ko Kilisito “neʼe mole ina ʼiloʼi te agahala”. ʼO mole ʼui leva neʼe mole ina ʼiloʼi te agahala kae ko tona ʼuhiga ʼaē neʼe mole ʼi ai hona pikipikiga mo te agahala. ʼO toe feiā aipe mo te temi ʼaē neʼe ʼui ai e Sesu: “Ko te faka ʼuhiga ʼaenī ʼo te maʼuli heʼegata: ke nātou ako te ʼiloʼi, ʼo koe, te ʼAtua moʼoni, pea mo ia ʼaē neʼe ke fekauʼi mai, ia Sesu Kilisito”, ʼe maʼuhiga age ia ʼi he faʼahiga mālama pe ki he meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo Kilisito. — Vakaʼi ʼi te tohi ʼo Mateo 7:21.
3. Ko te ʼu fakamoʼoni fea ʼe foaki e Sehova ke ʼiloʼi ai te ʼAtua moʼoni?
3 E lahi te ʼu ʼulugaaga ʼo Sehova ʼe feala ke ʼiloʼi ʼaki tana Folafola, ko te Tohi-Tapu. Ko te tahi ʼi te ʼu ʼulugaaga ʼaia ko tona faiva ʼi te fakahoko totonu ʼo tana ʼu lea faka polofeta. Ko te fakaʼiloga ʼaia ʼo te ʼAtua moʼoni: “Koutou fakafua pea ke koutou fakahā mai kia mātou te ʼu meʼa ka hoko. Ko te ʼu ʼuluaki meʼa — ʼaē neʼe hoko tonu — koutou fakahā, ke mātou fakamafuli ʼomātou loto pea ke mātou ʼiloʼi ai te temi ka haʼu. Peʼe koutou fakahā mai kia mātou te ʼu meʼa ka hoko. Koutou fakahā te ʼu meʼa ʼe tonu ke hoko ki muli age, ke mātou ʼiloʼi ai ko koutou ko te ʼu ʼatua.” (Isaia 41:22, 23). ʼI tana Folafola, ʼe fakahā e Sehova tana ʼu ʼuluaki meʼa ʼo ʼuhiga mo te fakatupu ʼo te kele pea mo te maʼuli neʼe ina tuku kiai. Neʼe ina fakahā fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼe hoko ki muli age pea ko he ʼu meʼa ia neʼe hoko. Pea ohage pe ko te temi nei ʼe ina “uga ke tou toe fagono ki te ʼu meʼa ka hoko mai”, tāfito la te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te ʼu “ ʼaho fakamuli ʼaenī”. — 2 Timoteo 3:1-5, 13; Senesi 1:1-30; Isaia 53:1-12; Taniela 8:3-12, 20-25; Mateo 24:3-21; Fakahā 6:1-8; 11:18.
4. Neʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi e Sehova tona ʼulugaaga ʼaē ko te mālohi pea ʼe feafeaʼi anai hana toe fakaʼaogaʼi?
4 Ko te tahi ʼulugaaga ʼo Sehova, ko te mālohi. ʼE ʼiloga lelei ʼi te lagi ko te ʼu fetuʼu ʼe ko he toe afi fakamataku, ʼe ina tuku mai he mālama pea mo he māfana. ʼI te temi ʼaē ʼe fakafihiʼi ai e te ʼu tagata talagataʼa pea mo te kau ʼaselo te ʼuhiga pule faʼitaliha ʼa Sehova, ʼe ina fakaʼaogaʼi tona mālohi ohage “ko he tagata tau”, moʼo taupau te logona lelei ʼo tona huafa pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu faitotonu. ʼI te ʼu faʼahi ʼaia ʼe mole lotolotolua ia ki te tuku ʼo he mālohi faka ʼauha, ohage la ko te Tulivio ʼi te temi ʼo Noe, feiā aipe mo te faka ʼauha ʼo Sotoma pea mo Komola, pea mo te hāofaki ʼo Iselaele ʼi te tai Kula (Ekesote 15:3-7; Senesi 7:11, 12, 24; 19:24, 25). Kua ōvi pe, ko te ʼAtua ʼe ina fakaʼaogaʼi anai tona mālohi ʼaia moʼo “fakavolu Satana ʼi tona lalo vaʼe”. — Loma 16:20.
5. ʼO mulimuli ki tona mālohi, koteā te tahi kalitate ʼe maʼu e Sehova?
5 Kae, māʼiape la te mālohi fuli ʼaia, ʼe maʼu aipe te agavaivai. ʼE ʼui ia Pesalemo 18:35, 36, ʼo fēnei: “Pea ko tau agavaivai ʼe ina fakalahi anai ia ʼau. ʼE ke fakaʼātea anai ki ʼoku ʼu lalo vaʼe.” ʼE faka fealagia e te agavaivai ʼa te ʼAtua ke “mālalo ʼo sio ki te lagi pea mo te kele. ʼE ina fakatuʼu te veliveli mai te efu; mai he luo lefulefu ʼe ina hiki te tagata masiva”. — Pesalemo 113:6, 7.
6. Koteā te kalitate ʼo Sehova, ʼe faka hāofaki?
6 Ko te manavaʼofa ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼe faka hāofaki. Ko te manavaʼofa ʼaia neʼe fakahā kia Manasea ʼi te temi ʼaē neʼe ina maʼu ai te fakamolemole, logope la te ʼu aga fakamataku ʼaē neʼe ina fai! ʼE ʼui e Sehova, ʼo fēnei: “Ka ʼau ʼui anai ki te tagata agakovi: ‘ ʼE ke mate moʼoni anai’, kapau ʼe maliu mai, mai tana agahala pea mo maʼuliʼi te agatonu pea mo te faitotonu, ʼe mole fakamanatuʼi anai tana ʼu agahala ʼaē neʼe agahala ai. Neʼe ina fai te agatonu pea mo te faitotonu. ʼE mahino papau ia ʼe maʼuli anai ia.” (Esekiele 33:14, 16; 2 Fakamatala 33:1-6, 10-13). Neʼe hā ia Sesu te ʼuhiga ʼo Sehova ʼi te temi ʼaē neʼe ina tokoni ai ke fakamolemole ʼo tuʼa fitugofulu-ma-fitu, tatau aipe peʼe tuʼa fitu ʼi he ʼaho pe e tahi! — Pesalemo 103:8-14; Mateo 18:21, 22; Luka 17:4.
Ko te ʼAtua ʼe ʼi ai tona loto
7. ʼE feafeaʼi te kehekehe ʼaē ʼo Sehova mai te ʼu ʼatua ʼa te kau Keleka, pea koteā te pilivilesio maʼuhiga ʼe tuku mai kia tatou?
7 Ko te kau filosofia keleka, feiā aipe mo te kau Epikulia, neʼe nātou tui ki te ʼu taula ʼatua kae neʼe hage kia nātou ʼe nātou mamaʼo fau ʼi te kele ke nātou tokakaga ki te tagata peʼe mo malave ʼi te ʼu ʼatua ʼaia te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto. ʼE ko he meʼa kehekehe ia mo te felogoi ʼaē ʼe maʼu e Sehova pea mo tana kau Fakamoʼoni agatonu! “Ko Sehova ʼe fiafia ʼi tana hahaʼi.” (Pesalemo 149:4). Ko te hahaʼi agakovi ʼi muʼa ʼo te Tulivio neʼe nātou lagaʼi te loto fakahemala ia Sehova pea mo nātou “fakalavea tona loto”. ʼAki te heʼe agatonu ʼa Iselaele neʼe ina fakamamahi pea mo fakalavea ia Sehova. ʼAki te talagataʼa ʼa te kau kilisitiano ʼe feala ke nātou fakaloto mamahiʼi te laumālie ʼo Sehova; kae ʼaki tanatou agatonu, ʼe feala ke nātou tuku kia te ia te fiafia. ʼE ko he meʼa fakaofoofo te manatu ʼaē ko he tagata noa ʼi te kele ʼe feala ke ina fai he meʼa ki te Tupuʼaga ʼo te ʼatulaulau ke lavea peʼe ke fiafia! ʼO ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli neʼe ina fai maʼa tatou, ʼe ko he meʼa fakatalakitupua hatatou maʼu te pilivilesio maʼuhiga ʼaē ke tou fakafiafia ia ia! — Senesi 6:6; Pesalemo 78:40, 41; Tāʼaga Lea 27:11; Isaia 63:10; Efesi 4:30.
8. Neʼe feafeaʼi te palalau fakahagatonu ʼa Apalahamo kia Sehova?
8 ʼE fakahā e te Folafola ʼa te ʼAtua ko te ʼofa ʼo Sehova ʼe ina faka fealagia kia tatou he toe “palalau fakahagatonu”. (1 Soane 4:17.) Koutou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo Apalahamo ʼi te teuteu ʼaē ʼa Sehova ke ina faka ʼauha ia Sotoma. Neʼe ʼui e Apalahamo kia Sehova, ʼo fēnei: “ ʼE ke matehi moʼoni anai koa te agatonu pea mo te agakovi? Kapau la ʼe ʼi ai he toko nimagofulu agatonu ʼi te lotolotoiga ʼo te kolo. ʼE ke matehi anai koa ia nātou ʼaia pea ʼe mole ke fakamolemole anai ki te koga meʼa ʼaia ʼuhi ko te toko nimagofulu agatonu ʼaē ʼe nonofo ʼi ai? (...) ʼE mole ko he meʼa ʼe tau mo koe. Ko te Tuʼi Fakamāu ʼo te kele katoa ʼe mole ina fai anai koa te meʼa ʼaē ʼe totonu?” ʼE ko he ʼu palalau ke fai ki te ʼAtua! Kae neʼe tali e Sehova ke hāo Sotoma, mo kapau neʼe maʼu ai he toko nimagofulu agatonu. Neʼe haga kole aipe ia Apalahamo pea neʼe fakaʼaluʼalu tana lau ʼo hifo mai te 50 ki te 20. Neʼe faifai foki kua tuʼaniaʼi e Apalahamo tana kole fakakinau tuʼumaʼu. ʼO ina ʼui, ʼo fēnei: “Fakalelei age Sehova kae ʼaua naʼa ke ʼita kia te ʼau, kae tuku muʼa ke ʼau toe palalau: Kapau la, ʼi te koga meʼa ʼaia, ʼe maʼu aipe he toko hogofulu.” Neʼe toe ʼui aipe e Sehova: “ ʼE mole ʼau faka ʼauha anai ʼuhi ko te toko hogofulu ʼaia.” — Senesi 18:23-33.
9. Koteā te tupuʼaga ʼo te faka fealagia e Sehova kia Apalahamo ke palalau fakahagatonu, pea koteā te ako ʼe feala ke tou maʼu mai te ʼaluʼaga ʼaia?
9 He koʼe koa neʼe faka fealagia e Sehova kia Apalahamo ke palalau fakahagatonu feiā? ʼUluaki, neʼe mālama ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼe mamahi kiai te loto ʼo Apalahamo. Neʼe ʼiloʼi e Sehova ko te ʼilāmutu ʼa Apalahamo ʼaē ko Lote neʼe nofo ʼi Sotoma, pea neʼe tokaga Apalahamo ki te fīmālie ʼo tana ʼilāmutu. Pea tahi ʼaē, ko Apalahamo neʼe ko te kaumeʼa ʼo te ʼAtua (Sake 2:23). Ka palalau fakakinau mai ai he tahi, ʼe tou faigaʼi koa ke tou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ʼaki tana ʼu palalau pea ʼe tou fakatokagaʼi koa te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia, tāfito la mo kapau ʼe ko hotatou kaumeʼa ʼe lotomamahi ki he meʼa? ʼE mole koa la ko he meʼa fakaloto fīmālie hatatou ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ʼe mahino anai ki hatatou palalau fakahagatonu, ohage ko tana fai ʼaē kia Apalahamo?
10. ʼE tokoniʼi feafeaʼi tatou e te palalau fakahagatonu ʼi te faikole?
10 Tāfito la mokā ʼe tou kumi ia ia ohage ko totatou “Tagata fakalogo faikole”, ʼe tou fakaʼaoga te taʼi palalau fakahagatonu ʼaia ke hahanu totatou nefesi kia te ia, ʼi te temi ʼaē ʼe tou mamahi ʼaupito pea mo tou tuʼania he meʼa (Pesalemo 51:17; 65:2, 3). Māʼiape la mo te ʼu temi ʼaē ʼe mole tou maʼu ai he ʼu kupu, “ko te laumālie totonu ʼe ina kole maʼa tatou ʼaki he ʼu goʼegoʼe fakalogologo”, pea ʼe fakalogo ia Sehova. ʼE feala ke ina ʼiloʼi ʼatatou ʼu manatu: “Neʼe ke fakatokagaʼi mai mamaʼo taku manatu. Koteʼuhi ʼe mole ʼi ai he lea ʼi toku ʼalelo, kae, koʼeni ia, ê Sehova, kua ke ʼiloʼi katoa.” Kae, ʼe tonu ke tou haga kole, pea mo kumi, pea mo tukituki. — Loma 8:26; Pesalemo 139:2, 4; Mateo 7:7, 8.
11. Neʼe ʼiloga feafeaʼi te tokaga moʼoni ʼaē ʼa Sehova kia tatou?
11 ʼE tokaga ia Sehova. ʼE ina taupau te maʼuli ʼaē neʼe ina fakatupu. “Ko te ʼu mata fuli ʼe sio kia te koe ʼaki te falala, pea ʼe ke foaki kia nātou te meʼa kai ʼi tona lakaga totonu. ʼE ke folahi tou nima pea ke fafaga te loto ʼo te meʼa maʼuli fuli pe.” (Pesalemo 145:15, 16). ʼE fakaafe tatou ke tou sio peʼe feafeaʼi tana fafaga te ʼu manu lele ʼi te vao matuʼa. Koutou mamata ki te ʼu lilio ʼo te fenua, peʼe feafeaʼi tana haga ʼo teuteuʼi matamatalelei nātou. Neʼe toe ʼui e Sesu ko te ʼAtua e lahi ake anai hana teuteuʼi tatou ʼi tana fai ʼaē ki te ʼu lilio. Koia koteā te tupuʼaga ʼo hatatou nofo tuʼania ai? (Teutalonome 32:10; Mateo 6:26-32; 10:29-31.) ʼE fakaafe koutou e te ʼuluaki tohi ʼo Petelo 5:7 ke koutou “vevete kia te ia takotou ʼu tuʼania fuli, heʼe tokaga ia kia koutou”.
“Ko te fakafofoga totonu ʼo tona ʼuhiga moʼoni”
12, 13. ʼO mole gata ʼaki tatatou sio ʼaē kia Sehova ʼi tana ʼu meʼa fakatupu fuli pea mo tana ʼu aga ʼaē ʼe fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, koteā te tahi faʼahi ʼe feala ai ke tou sio pea mo fagono kia te ia?
12 ʼE feala ke tou sio kia Sehova ʼAtua ʼi tana ʼu meʼa fakatupu; ʼe feala ke tou sio kia ia ʼi tatatou lau tana ʼu aga ʼi te Tohi-Tapu; ʼe feala ke tou sio kia ia ʼaki te ʼu talanoa pea mo te ʼu aga neʼe fakamatala ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito. Koia ko Sesu totonu ʼe ina ʼui ʼi te tohi ʼo Soane 12:45: “Ko ʼaē ʼe sio kia te ʼau, ʼe toe sio kia ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.” ʼO toe feiā aipe mo te tohi ʼo Soane 14:9: “Ko ʼaē neʼe sio kia te ʼau neʼe sio ia ki te Tāmai.” ʼE tala ʼi te tohi ʼo Kolose 1:15, ʼo fēnei: “[Ko Sesu] ko te fakatātā ia ʼo te ʼAtua fakapulipuli.” ʼE fakahā ʼi te tohi ʼo Hepeleo 1:3, ʼo fēnei: “[Ko Sesu] ko ia ko te ʼata ʼo te kolōlia [ʼo te ʼAtua] pea ko te fakafofoga totonu ʼo tona ʼuhiga moʼoni.”
13 Neʼe fekauʼi mai e Sehova tona ʼAlo ʼo mole gata ʼaki pe hana foaki he totogi kae ke ina toe tuku he faʼifaʼitaki lelei ke muliʼi, ʼi tana ʼu talanoa pea mo tana ʼu aga. Neʼe talanoa Sesu ki te ʼu palalau ʼa te ʼAtua. Neʼe ina ʼui ʼi te tohi ʼa Soane 12:50: “Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau lea ki ai, ʼe ʼau lea ki ai ohage ko tona ʼui mai ʼaē e te Tāmai.” Neʼe mole ina fai te meʼa ʼaē ʼe loto ki ai, kae neʼe ina fai te ʼu meʼa neʼe ʼui age e te ʼAtua ke ina fai. ʼI te tohi ʼo Soane 5:30, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole ʼau fai he meʼa ʼi toku loto ʼo ʼoku totonu.” — Soane 6:38.
14. a) Koteā te ʼu meʼa neʼe uga ai Sesu ke malave te fakaʼofaʼofa ia te ia? b) Koteā te tupuʼaga ʼi te faʼahiga palalau ʼa Sesu, neʼe ina uga te hahaʼi ke maʼopoʼopo ʼo fagono kia ia?
14 Neʼe sio ia Sesu ki te hahaʼi neʼe kilia, neʼe vaivai, neʼe tuli, neʼe kivi, pea neʼe fakalauʼakauʼi mo nātou ʼaē neʼe lotomamahi ʼi honatou ʼu mate. ʼI te malave ʼo te fakaʼofaʼofa ia te ia, neʼe ina fakamālōlō te mahaki pea mo fakatuʼuake te mate. Neʼe sio ia ki te toe hahaʼi ʼāhua pea mo gaohi koviʼi ʼi te ʼaluʼaga fakalaumālie, pea neʼe ina kamata akoʼi te ʼu tuʼuga meʼa kia nātou. Neʼe mole ina akoʼi age pe he ʼu talanoa ʼe totonu kae ʼaki te ʼu talanoa manavaʼofa mai tona loto ʼe lave tāfito ki te ʼu loto ʼo nātou ʼaē neʼe nātou fakalogo, ke nātou lalata mai kia te ia, pea ke nātou uhuuhu mai ki te fale lotu ʼo fagono kia te ia, pea ke uga nātou ke nātou muliʼi ia ia pea mo fakalogo kia te ia, ʼo fakalogo ʼaki he loto ʼe lelei. Neʼe nātou maʼopoʼopo moʼo fagono kia te ia, ʼo nātou tala ai ‘ ʼe mole heʼeki he tagata kua palalau ohage ko te tagata ʼaenī’. Neʼe nātou ōfo ki tana faʼahiga fai ako (Soane 7:46; Mateo 7:28, 29; Maleko 11:18; 12:37; Luka 4:22; 19:48; 21:38). Pea ʼi te temi ʼaē neʼe fia faka lākahalaʼi ai ia e tana ʼu fili ʼaki te ʼu fehuʼi, neʼe ina fakaliliu tanatou aga kākā ʼaia kia nātou totonu pe, ʼo mole kei maʼu ai hanatou tali. — Mateo 22:41-46; Maleko 12:34; Luka 20:40.
15. Neʼe koteā te kupu tāfito ʼo te faka mafola ʼa Sesu, pea neʼe feafeaʼi te lahi ʼo tana fakapipiki ʼihi ke nātou faka mafola te gāue ʼaia?
15 Neʼe ina faka mafola ko te “puleʼaga ʼo selo [neʼe] kua ōvi mai” pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi te tahi ʼu ōvi “ke nātou haga kumi muʼa te puleʼaga”. Neʼe ina fekauʼi ʼihi ke nātou faka mafola, ko te “puleʼaga ʼo selo [neʼe] kua ōvi mai”, pea ke nātou “fai he ʼu tisipulo ʼi te ʼatu puleʼaga fuli”, ke nātou liliu ko te kau fakamoʼoni ʼa Kilisito “ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele”. Ia ʼaho nei ʼe teitei ki te toko fā miliona tupu kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou lolotoga haʼele ʼi tona ʼu ala, pea ʼe nātou fai te ʼu meʼa neʼe talanoa ki ai. — Mateo 4:17; 6:33; 10:7; 28:19; Gāue 1:8.
16. Neʼe feafeaʼi te ʼahiʼahiʼi fakamālohi ʼo te ʼulugaaga ʼaē ʼo Sehova ko te ʼofa, kae koteā ʼaē neʼe fakahoko e te ʼofa ʼaia maʼa te malamanei?
16 “Ko te ʼAtua ʼe ʼofa”, ko tona fakahā mai ʼaia kia tatou ia 1 Soane 4:8. Ko te ʼulugaaga fakatalakitupua ʼaia neʼe ʼiloga tāfito ʼi te fakamoʼoni maʼuhiga ʼaē ʼi tana fekauʼi mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi ki te kele ke mate ai. Ko te toe meʼa fakamataku ʼaē neʼe tau mo te ʼAlo ʼofaina ʼaia pea mo te ʼu tagi neʼe ina fai ki tana Tāmai ʼe ʼi selo neʼe lotomamahi pea mo malave ʼaupito ki te loto ʼo Sehova, ʼi te haga ʼaē ʼa Sesu ʼo fakahā te loi ʼa Satana, ʼaē ko Sehova ʼe mole feala ke ina maʼu he tahi ʼi te kele ʼe nofo agatonu anai kia te ia ʼi hana felāveʼi mo he ʼahiʼahiʼi faigataʼa. ʼE tonu ke tou toe leleiʼia te maʼuhiga ʼo te sakilifisio ʼo Sesu, koteʼuhi neʼe fekauʼi mai ia e te ʼAtua ke mate maʼa tatou (Soane 3:16). Neʼe mole ko he mate faigafua pea mo fakavilivili. Ke fakafuafua te maʼuhiga ʼaē ki te ʼAtua mo Sesu te meʼa ʼaia neʼe hoko pea mo tou mahino ki te maʼuhiga ʼaē ʼo tanā sakilifisio maʼa tatou, tou vakaʼi age muʼa te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo te ʼu meʼa neʼe hoko.
17-19. Neʼe fakamatalatala feafeaʼi e Sesu te loto tuʼania ʼaē neʼe kua lolotoga nofo ia te ia?
17 Lagi neʼe fakamatala tuʼa fā e Sesu ki tana kau tisipulo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko. Neʼe ina ʼui ʼo mole faʼa fualoa ki te hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaia, ʼo fēnei: “Koʼeni ʼe tou lolotoga hake ki Selusalemi, pea ko te Foha ʼo te tagata ʼe ʼave anai ki te kau pelepitelo pule pea mo te kau sekelipa, pea ʼe nātou fakatūʼa anai ke matehi, pea ʼe nātou ʼave anai ki te kau tagata ʼo te ʼu puleʼaga, pea ʼe nātou manukiʼi anai, pea mo ʼanuhi anai, pea mo haha anai, pea mo matehi anai.” — Maleko 10:33, 34.
18 Neʼe logoʼi e Sesu te ʼu mamahi ʼaē ka hoko kia ia, heʼe mahino kia te ia, te haha fakamataku ʼa te kau Loma. Ko te suipi kiliʼi pipi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi moʼo haha, neʼe ʼi ai tona ʼu kogaʼi ukamea pea mo te ʼu huiʼi akeno ʼe pipiki kiai; ʼi tona lolotoga haha, ko te tuʼa pea mo te ʼu vaʼe neʼe hage ia ko he ʼu kogaʼi kakano toto. ʼI te ʼu māhina ki muʼa atu, neʼe fakahā e Sesu te loto tuʼania ʼaē kua lolotoga nofo ia te ia, ʼi tana ʼui ʼaē ohage ko te meʼa ʼe tou lau ia Luka 12:50: “ ʼE ʼi ai te papitema ʼe tonu ke ʼau papitema ai, pea ʼe ʼau nofo tuʼania ʼo aʼu ki te temi ʼe fakahoko ai!”
19 ʼI te fakaōvi ki te temi ʼaia, ko te loto tuʼania neʼe tuputupu. Neʼe palalauʼi e Sesu te faʼahi ʼaia ki tana Tāmai ʼe ʼi selo, ʼo fēnei: “ ʼI te temi nei ko toku nefesi ʼe nofo hoha, pea koteā anai taku ʼui? Tāmai, hāofaki ʼau mai te hola ʼaia. Kae ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo taku aʼu ai ki te hola ʼaia.” (Soane 12:27). ʼE mahino ia neʼe malave ʼaupito kia Sehova te tagi ʼaia mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi! ʼI Setesemani, ia kiʼi hola pe ʼi muʼa ʼo tona mate, neʼe hoha ʼaupito te loto ʼo Sesu pea neʼe ina ʼui age kia Petelo, pea mo Sake, pea mo Soane, ʼo fēnei: “Ko toku nefesi ʼe lotomamahi ʼaupito.” Ko te ʼu minuta ki muli age, neʼe ina fai tana kole fakaʼosi kia Sehova: “ ‘Tāmai, kapau ko tou loto, fakamamaʼo ia te ʼau te kalise ʼaia. Kae, ke ʼaua naʼa ko toku finegalo, kae ko tou finegalo ʼaē ke hoko.’ Kae, ʼi tana fakatalitali ʼaē ki tona mate, neʼe faikole fakamālohi aipe; pea ko tona kakava neʼe hage ko he ʼu toʼi toto neʼe to ki te kele.” (Mateo 26:38; Luka 22:42, 44). ʼE lagi ko te meʼa ʼaia neʼe maʼu e te ʼu tōketā ko te meʼa ʼaē ʼe higoaʼi ko te hématidrose. ʼE tahitahiga te hoko ʼo te meʼa ʼaia kae ʼe feala ke hoko ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼo te mamahi ʼaupito ʼo te loto.
20. Koteā te meʼa ʼaē neʼe tokoni kia Sesu ke ina tauʼi te fakahala ʼaia?
20 ʼO ʼuhiga mo te temi ʼaia ʼi Setesemani, ʼe ʼui ʼi te tohi ʼo Hepeleo 5:7: “Ko Kilisito, ʼi te ʼu ʼaho ʼo tona kakano, neʼe ina momoli ʼaki te ʼu lāuga mālohi pea mo te ʼu loʼimata, tana ʼu tagi pea mo tana ʼu kole kia te Ia ʼaē ʼe feala ke ina hāofaki ia ia mai te mate, pea neʼe logoʼi lelei ia ia koteʼuhi ko tana manavasiʼi neʼe fakamalotoloto.” Logope la neʼe mole hāofaki ia mai te mate e “Ia ʼaē ʼe feala ke ina hāofaki ia ia mai te mate”, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē neʼe logoʼi lelei tana faikole? ʼE tali fēnei ʼi te tohi ʼo Luka 22:43: “Ko te ʼaselo mai selo neʼe hā kia te ia pea mo ina fakaloto mālohiʼi ia ia.” Ko te kole neʼe logoʼi ʼuhi ko te ʼaselo ʼaē neʼe fekauʼi e te ʼAtua neʼe ina fakaloto mālohiʼi Sesu ke ina kātakiʼi te ʼahiʼahiʼi ʼaia.
21. a) Koteā te meʼa ʼe hā ʼaki ai ko Sesu neʼe mālo ʼi te fakahala? b) ʼI te temi ʼaē ʼe mālohi ai ʼotatou ʼu ʼahiʼahiʼi, ʼe feafeaʼi anai hatatou faʼahiga palalau?
21 Neʼe ʼiloga te faʼahi ʼaia ʼi tona ikuʼaga. ʼI te temi neʼe kua lotomālohi te loto ʼo Sesu, neʼe tuʼu ki ʼoluga, pea neʼe liliu kia Petelo, pea mo Sake, pea mo Soane, pea neʼe ina ʼui age kia nātou: “Koutou tutuʼu ake! Tou ʼolo!” (Maleko 14:42). Ko te faka ʼuhiga ʼo tana palalau ʼaia ‘tuku ke ʼau ʼalu ke kākāʼi ʼau ʼaki he fekita, ke puke ʼau e he tokolahi, ke tau mo ʼau he ʼahiʼahiʼi heʼe tau feiā aipe mo he fakatūʼa kākā. Tuku ke ʼau ʼalu ke manukinukiʼi ʼau, ke ʼanuhiʼi ʼau, ke haha ia ʼau, pea mo tutuki ʼau ki he pou fakamamahi’. Ia hola e ono neʼe tautau ia ia ʼi te pou ʼaia, ʼo ina ʼutaki ki tona temi fakaʼosi. ʼI tana ōvi ki tona temi mate, neʼe kalaga he kua mālo: “Ko te meʼa ʼaia kua hoko!” (Soane 19:30). Neʼe nofo agatonu pea neʼe ina fakamoʼoni tana agatonu ʼi tana lagolago te pule faʼitaliha ʼa Sehova. Ko meʼa fuli neʼe fekauʼi ki ai ʼi te kele e Sehova neʼe ina fakahoko. ʼI te temi ʼe tou mamate ai peʼe mokā hoko ia Halamaketone, ʼe feala anai koa ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo totatou gāue ʼaē mai ia Sehova, ʼo fēnei: “Ko te meʼa ʼaia kua hoko”?
22. Koteā ʼe ʼiloga ai te lahi ʼo te mafola ʼo te mālama kia Sehova?
22 ʼI te ʼu faʼahi fuli pe, ʼe feala ke tou falala ko te temi tuʼakoi ʼo Sehova kua ōvi mai, ko meʼa fuli ʼi te “kele ʼe fonu moʼoni anai ʼaki te ʼiloʼi ʼaē ʼo Sehova ohage ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai”. — Isaia 11:9.
Kei koutou manatuʼi koa?
◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu kupu ʼaē ko te ʼiloʼi pea mo te maʼu ʼo te mālama?
◻ Neʼe fakahā feafeaʼi koa kia tatou te manavaʼofa ʼo Sehova pea mo tana loto fakamolemole ʼi tana Folafola?
◻ Neʼe fakaʼaoga feafeaʼi e Apalahamo te palalau fakahagatonu mo Sehova?
◻ He koʼe koa ʼe feala ke tou sio kia Sesu pea ʼaki ia ia ʼe tou sio ki te ʼu kalitate ʼo Sehova?