ʼE Koutou Tokagaʼi Koa Te Fakaʼiloga ʼo Te ʼi Henī ʼa Sesu?
ʼE MOLE ʼi ai he tahi ʼe fia mahaki kovi peʼe ina loto ke hoko ki ai he tuʼutāmaki. Ko te tagata poto, ʼi tana mole loto ʼaē ke hoko ki ai te ʼu tuʼutāmaki ʼaia, ʼe tokaga anai ki te ʼu fakaʼiloga fuli ʼo he tuʼutāmaki pea ina fai te ʼu puleʼaki moʼona hāofaki. Neʼe fakamatala e Sesu Kilisito ia te fakaʼiloga makehe ʼe tonu ke tou mahino kiai. Ko te meʼa ʼaē neʼe palalau kiai ʼe hoko anai ʼi te malamanei kātoa pea ʼe ina fetogi anai te maʼuli ʼo te hahaʼi fuli. ʼE kau ai mo koutou pea mo tokotou famili.
Neʼe palalau ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼaē ka ina pulihi anai te agakovi pea mo ina fakaliliu anai te kele ko he palatiso. Neʼe fia mahino kiai tana ʼu tisipulo, pea neʼe nātou fia ʼiloʼi peʼe ko te temi fea ʼaē ka haʼu ai anai te Puleʼaga ʼaia. Neʼe nātou fehuʼi fēnei age: “Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?”—Mateo 24:3, MN.
Neʼe ʼiloʼi e Sesu ʼi te hili ʼo tona matehi pea mo tona fakatuʼuake, ʼe fakalaka anai te ʼu taʼu pea hoki fakanofo leva ʼi te lagi ke Hau Mesianike ki te malamanei. Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakapulipuli tona fakanofo, neʼe foaki e Sesu ia te fakaʼiloga ʼe feala anai ki tana ʼu tisipulo ke nātou ʼiloʼi tana “ ʼi henī,” ʼo feiā mo “te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” ʼE lahi te ʼu koga kehekehe ʼo te fakaʼiloga ʼaia, pea ko te ʼu koga fakatahi ʼaia, ʼe nātou fakaʼiloga fuli te ʼi henī ʼa Sesu.
ʼE fakamatalatala fakalelei e te kau faitohi Evaselio ko Mateo, mo Maleko, pea mo Luka ia te tali ʼa Sesu. (Mateo, kapite 24 pea mo te kapite 25; Maleko, kapite 13; Luka, kapite 21) Ko ʼihi tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou fakamatala te tahi ʼu koga ʼo te fakaʼiloga ʼaia. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Petelo 3:3, 4; Apokalipesi 6:1-8; 11:18) ʼI te ʼu koga fuli ʼo te fakaʼiloga, ʼe tou fakamatalatala pe anai te ʼu koga e nima ʼo te fakaʼiloga ʼaē neʼe palalau kiai ia Sesu. ʼE koutou fakatokagaʼi anai ko te fakaʼiloga ʼaia ʼe maʼuhiga kiā koutou totonu.—Vakaʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼi te pasina 6.
“Ko He Fetogi Ki He Temi Foʼou”
“[ʼE] tuʼu anai he fenua ki he tahi fenua pea mo he puleʼaga ki he tahi puleʼaga.” (Mateo 24:7, MN ) ʼE fakamatala ʼi te nusipepa Siamani Der Spiegel, ʼi muʼa ʼo te taʼu 1914, neʼe “falala te hahaʼi ki he ka haʼu taulekaleka ʼe lahi age anai te ʼāteaina, mo te tuputupu ʼo te maʼuli ʼa te malamanei, pea mo te fīmālie.” Pea fokifā pe neʼe fetogi ia meʼa fuli. ʼE fakamatala ʼi te nusipepa GEO: “Ko te tau ʼaē neʼe kamata ʼi ʼAukusitō 1914 ʼo fakaʼosi ʼi Novepeli 1918 neʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli ia. Neʼe fakatupu ai te fetogi fakafokifā ʼi te hisitolia ʼo te tagata, ʼo ina fakaʼiloga kehe ia te hisitolia ʼāfea pea mo te hisitolia foʼou.” Ko te toko 60 miliona tupu kau solia mai te ʼu foʼi fenua lalahi e nima neʼe kau ki te tau fakamataku ʼaia. ʼE fakafuafua, ʼi te tau ʼaia neʼe mamate ai ʼi te ʼaho fuli, te toko 6 000 solia. Talu mai ai, ko te kau tagata fakamatala hisitolia pea mo te kau fai politike fuli ʼe nātou manatu tahi moʼo ʼui “ko te taʼu 1914 ki te 1918 neʼe ko he ʼu taʼu neʼe hoko ai he ʼu fetogi lahi.”
Ko te ʼUluaki Tau Faka Malamanei neʼe ina fakatupu te ʼu fetogi maʼuhiga ʼi te maʼuli ʼo te tagata pea mo ina taki ai te malamanei ki te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī. Ko te fakaʼosi ʼo te 20 sēkulō neʼe ʼiloga ʼi te lahi ʼaē ʼo te ʼu tau, mo te ʼu fehōkosi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi te ʼu mahafu tau, pea mo te ʼu fai fakapō. Neʼe mole fetogi ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼi te kamataʼaga ʼo te 21 sēkulō. ʼI tuʼa atu ʼo te ʼu tau, ʼe tou sio mata ki te tahi ʼu koga ʼo te fakaʼiloga.
Te Hoge, Te Taʼi Mahaki, Mo Te ʼu Mafuike
“ ʼE ʼi ai anai mo te ʼu hoge.” (Mateo 24:7, MN ) Neʼe felāveʼi ia Eulopa mo te hoge ʼi te ʼuluaki tau faka malamanei, pea talu mai ai kua hoko te hoge ʼi te malamanei kātoa. Neʼe tohi e te tagata fakamatala hisitolia ko Alan Bullock ʼi te taʼu 1933 ʼi Lusia mo Ukraine, “ko te hahaʼi tokolahi ʼe nātou feʼoloʼaki pakupapaku ʼi te fenua kātoa. . . Ko te ʼu sino mate neʼe tānaki ʼi te ʼu vaʼe ala.” ʼI te taʼu 1943, ko te tagata tohi sulunale ko T. H. White neʼe sio mata ki te hoge ʼi te koga meʼa ʼo Henan ʼi Siaina. Neʼe ina tohi fēnei: “ ʼI te temi hoge, teitei pe ko meʼa fuli ʼe feala ke kita kai, ʼe kita gugu ʼo kai, moʼo fafaga ʼaki tota sino ke mālohi. Kae kapau ʼe kita tuʼania naʼa kita mate, pea ʼe kita kai he ʼu meʼa ki muʼa atu neʼe mole kita lava kai kiai.” Meʼa fakaʼofaʼofa foki, heʼe ko Afelika ʼe ko te fenua ʼaē ʼe hoko tāfito ai te ʼu hoge ʼi te ʼu taʼu ʼaenī e hogofulu tupu. Logola ʼe feʼauga noa te meʼa kai maʼa te hahaʼi fuli, kae ʼe fakafuafua e te Kautahi ʼo Te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼAē ʼe Tokaga Ki Te Meʼa Kai Pea Mo Te Gāue Kele, ko te toko 840 miliona hahaʼi ʼi te malamanei kātoa ʼe mole feʼauga tanatou meʼa kai.
“Te ʼu [taʼi] mahaki . . . ʼi he potu ki he tahi potu.” (Luka 21:11, MN ) ʼE fakamatala ʼi te nusipepa Süddeutsche Zeitung: “ ʼE fakafuafua te kaugamālie ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mamate ʼi te taʼi mahaki Faka Sepania ʼo te taʼu 1918, neʼe ko te toko 20 ki te 50 miliona hahaʼi, ʼo laka age tonatou kaugamālie ʼi te kau mate ʼo te ʼuluaki tau faka malamanei.” Talu mai ai, ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe nātou felāveʼi mo te ʼu mahaki ohage ko te choléra, te fatafata vaivai, mo te paludisme, mo te poliomyélite, pea mo te tagasusu. Pea ʼe mole he poto ʼo te malamanei ki te haga mafola ʼo te SITA. ʼE tou māʼuʼuli nei ʼi te ʼu temi fakamataku, heʼe haga hoholo aipe te mahaki logola te ʼu faitoʼo foʼou ʼaē kua maʼu e te kau tōketā. Ko te ʼaluʼaga faikehe ʼaia, ʼaē ʼe foʼou ki te malamanei, ʼe tokoni mai kiā tatou ke tou mahino ʼe tou māʼuʼuli ʼi te ʼu temi makehe.
“Te ʼu mafuike.” (Mateo 24:7, MN ) Lolotoga te ʼu taʼu e 100 kua hili, ko te ʼu lauʼi teau afe hahaʼi neʼe mamate ʼi te ʼu mafuike. ʼE fakafuafua, talu mai te taʼu 1914, neʼe teitei hoko ʼi te taʼu fuli, te ʼu mafuike mālohi ʼe nātou lava holoʼi ni ʼu fale pea mo faka mafaʼafaʼa te kele. ʼE teitei hoko tuʼa tahi ʼi te taʼu fuli, te ʼu mafuike ʼe kovi ake, ʼe feala ke nātou holoʼi ai he ʼu falefata. Logola te ʼu haʼele ki muʼa ʼo te poto ʼo te tagata, kae ʼe kei lahi pe te kau mamate koteʼuhi ko te ʼu kolo lalahi ʼaē ʼe kaugamālie te hahaʼi ʼe nonofo ai, ʼe tuʼu ōvi ki te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe hoko ai te ʼu mafuike.
Ko He Logo Lelei!
ʼE lahi te ʼu koga ʼo te fakaʼiloga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼe fakaloto mamahi. Kae neʼe toe palalau foki ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te logo lelei.
“Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele kātoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga kātoa.” (Mateo 24:14, MN ) Neʼe fakakikite e Sesu ko te gāue ʼaē neʼe ina kamata —ia te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga—ʼe fai tāfito anai ʼi te ʼu ʼaho fakamuli. ʼE lolotoga hoko nei. ʼE faka mafola e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te logo ʼo te Tohi-Tapu pea mo nātou akoʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lotolelei ke nātou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou ako ʼi tonatou maʼuli ʼaē ʼi te ʼaho fuli. ʼE lolotoga fai faka mafola nei te kau Fakamoʼoni e toko ono miliona tupu ʼi te ʼu fenua e 235 pea mo nātou fai te gāue ʼaia ʼi te ʼu lea e 400 tupu.
Koutou tokagaʼi neʼe mole ʼui e Sesu ʼe gata anai te maʼuli ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei. Neʼe mole ina toe ʼui foki ʼe hoko anai ʼi te malamanei kātoa ia he koga pe e tahi ʼo te fakaʼiloga. Kae neʼe ina fakakikite te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼe nātou faʼufaʼu te fakaʼiloga ʼe ʼiloga kehe anai ʼi te ʼu potu fuli ʼo te kele.
Kapau ʼe mole toʼo ʼāteaina pe he ʼaluʼaga kae ʼe koutou toʼo fakatahi fuli, ʼe koutou tokagaʼi koa he fakaʼiloga mo ʼona koga kehekehe ʼe hoko ʼi te malamanei kātoa? ʼE lave kiā koutou pea mo tokotou famili ia te meʼa ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te kele. ʼE lagi feala ke tou feʼekeʼaki, pe koʼe ʼe tokosiʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tokagaʼi te fakaʼiloga ʼaia?
ʼE Tahi Tokaga Te Hahaʼi Ki Te ʼu Meʼa ʼAē ʼe Nātou Loto Kiai
ʼE ʼi ai te ʼu pano ʼe tou sio ʼe tohi ai te ʼu fakatokaga “ ʼE tapu te māʼanu ʼi henī,” “Koutou tōkakaga naʼa koutou piki ʼi te hila,” “Koutou fakaʼalu māmālie takotou motokā.” Kae ʼi te agamāhani ʼe mole tou mulimuli ki te ʼu fakatokaga ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe faigafua tatatou fia mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou leleiʼia. Ohage la, ʼe lagi tou leleiʼia te fakalele gaholo ʼa te motokā kae ʼe lagi tapuʼi ʼi te lao, peʼe lagi tou fia māʼanu ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe tapu ai te māʼanu. Kae ʼe mole fakapotopoto te meʼa noaʼi ʼo te ʼu fakaʼiloga ʼaia.
Ohage la ko te holo ifo ʼo te ʼaisi ʼi te ʼu moʼuga ʼo te Alpes ʼo Otilisia, mo Falani, mo Italia pea mo Suisi, ʼe tau mamate ai te kau tulisi ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe fai age, ke nātou fakaheheke pe ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe nātou hāo ai. ʼE fakamatala ʼi te nusipepa Süddeutsche Zeitung, ko te tokolahi ʼo te kau tulisi ʼe nātou meʼa noaʼi te ʼu fakatokaga ʼaia, heʼe maʼa nātou ʼe mole feala hanatou fiafia mo kapau ʼe mole fai he ʼu meʼa ʼe feala ke nātou tuʼutāmaki ai. Kae ʼe ko he meʼa fakaʼofaʼofa heʼe ko te meʼa noaʼi ʼo te ʼu fakatokaga ʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi.
Koteā ʼaē ʼe mole tokagaʼi ai e te hahaʼi ia te fakaʼiloga ʼaē neʼe fakakikite e Sesu? ʼE lagi fakakiviʼi nātou e te mānumānu koloā, peʼe nātou lotolotolua, peʼe kua nātou tōkakaga pe nātou ki tanatou ʼu gāue māhani, peʼe nātou tuʼania naʼa pulinoa tonatou ʼuhiga. ʼE ʼi ai koa he meʼa ʼi te ʼu meʼa ʼaenī ʼe tupu ai hakotou meʼa noaʼi ia te fakaʼiloga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu? ʼE mole koa fakapotopoto hakotou tokagaʼi te fakaʼiloga pea mo koutou fai he puleʼaki kiai?
Ko Te Maʼuli ʼi He Kele Kua Liliu Ko He Palatiso
ʼE tuputupu te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tokagaʼi te fakaʼiloga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu. ʼE tohi fēnei e Kristian, ko he tagata mai Siamani neʼe hoki ʼohoana pe: “ ʼE ko te ʼu temi fakapōʼuli ʼaenī. ʼE moʼoni ia ʼe tou māʼuʼuli nei ʼi ‘te ʼu ʼaho fakamuli.’ ” Ko ia mo tona ʼohoana ʼe nā fakaʼaogaʼi lahi tonā temi moʼo faka mafola ki te hahaʼi ia te Puleʼaga Faka Mesianike. Ko Frank ʼe maʼuli ʼi te fenua ʼaia. Ko ia mo tona ʼohoana ʼe nā fakaloto mālohiʼi te hahaʼi ʼaki te logo lelei ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼE ʼui fēnei e Frank: “ ʼUhi ko te ʼaluʼaga ʼo te malamanei, tokolahi te hahaʼi ʼi te temi nei ʼe nātou tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu. ʼE mā faigaʼi ke mā fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaki te ʼu lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo he kele ʼe liliu anai ko he palatiso.” Ko Kristian mo Frank ʼe nā fakahoko te tahi koga ʼo te fakaʼiloga ʼo Sesu—te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga.—Mateo 24:14.
Ka hoko mai anai te fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho fakamuli, ʼe pulihi anai e Sesu te tuʼu ʼāfea ʼaenī pea mo te hahaʼi neʼe lagolago kiai. ʼE takitaki anai e te Puleʼaga Faka Mesianike ia te ʼu gāue ʼo te kele, ʼaē ka nātou fakaliliu anai ko he Palatiso. ʼE mole toe māhahaki anai te hahaʼi peʼe nātou mamate, pea ʼe fakatuʼuake anai te kau mate ke nātou māʼuʼuli ʼi te kele. ʼE kau te ʼu meʼa ʼaenī ʼi te ʼu meʼa fakafiafia ʼaē ka hoko anai ʼi te temi ka haʼu kiā nātou ʼaē ʼe nātou tokagaʼi te fakaʼiloga ʼo te ʼu temi. ʼE mole koa la fakapotopoto age hakita faigaʼi ke kita mahino lelei age ki te fakaʼiloga pea mo kita ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe tonu ke kita fai ke kita hāo ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī? ʼE ko he potu maʼuhiga ʼaia kiā tatou takitokotahi.—Soane 17:3.
[Fakamatala ʼo te pasina 4]
Neʼe fakakikite e Sesu te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼe nātou faʼufaʼu te fakaʼiloga ʼe ʼiloga kehe anai ʼi te potu fuli ʼo te kele
[Fakamatala ʼo te pasina 5]
ʼE koutou tokagaʼi koa he fakaʼiloga mo ʼona koga kehekehe ʼe hoko ʼi te malamanei kātoa?
[Talanoa/Paki ʼo te pasina 6]
TE ʼU FAKAʼILOGA ʼO TE ʼU ʼAHO FAKAMULI
Te ʼu tau ʼe mole hona tatau.—Mateo 24:6, 7; Apokalipesi 6:4
Te hoge.—Mateo 24:7; Apokalipesi 6:5, 6, 8
Te ʼu taʼi mahaki.—Luka 21:11; Apokalipesi 6:8
Te tuputupu ʼo te meʼa noaʼi ʼo te lao.—Mateo 24:12
Te ʼu mafuike.—Mateo 24:7
Te ʼu temi faigataʼa.—2 Timoteo 3:1
Te manako fakavale ki te paʼaga.—2 Timoteo 3:2
Te talagataʼa ki te ʼu mātuʼa.—2 Timoteo 3:2
Te heʼeʼofa.—2 Timoteo 3:3
Te lahi age ʼo te ʼofa ki te ʼu fakafiafia ʼi te ʼAtua.—2 Timoteo 3:4
Te puli ʼo te loto lolomi.—2 Timoteo 3:3
Te mole kei ʼofa ʼa te hahaʼi ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.—2 Timoteo 3:3
Te fakaʼauʼauganoa ki te tuʼutāmaki ʼaē ka hoko.—Mateo 24:39
Te kau vāvā ʼe nātou tekeʼi te fakamoʼoni ʼo te ʼu ʼaho fakamuli.—2 Petelo 3:3, 4
Te faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te malamanei kātoa.—Mateo 24:14
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 6]
WWI soldiers: From the book The World War—A Pictorial History, 1919; poor family: AP Photo/Aijaz Rahi; polio victim: © WHO/P. Virot