Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/2 p. 16-21
  • “Tala Mai Kia Mātou, Ko ʼAfea ʼAē Ka Hoko Ai Anai Te ʼu Meʼa ʼAia?”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Tala Mai Kia Mātou, Ko ʼAfea ʼAē Ka Hoko Ai Anai Te ʼu Meʼa ʼAia?”
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Mamahi Pea Mo Te Meʼa Neʼe Hoko ʼi Te Lagi
  • Ko Te Mamahi Fea ʼAē ʼe Hoko ʼi Muʼa ʼO Te ʼu Meʼa ʼi Te Lagi?
  • Koteā ʼAē ʼe Tonu Ke Hoko Mai?
  • “Koteā Anai Te Fakaʼiloga ʼo Tau ʼAfio?”
    Te Tule Leʼo—1994
  • “Fakaha Mai Kia Matou, Pe Ko Te Temi Fea Ae e Hoko Ai Anai Te Mea Aia?”
    Te Tule Leʼo—2013
  • ʼE Koutou Hāo Anai Koa ʼi Te ʼAho ʼo Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—1996
  • “Heʼe Tonu Ke Hoko Te ʼu Meʼa ʼAia”
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/2 p. 16-21

“Tala Mai Kia Mātou, Ko ʼAfea ʼAē Ka Hoko Ai Anai Te ʼu Meʼa ʼAia?”

“ ʼE ʼau fakahā te ʼu meʼa foʼou. ʼI muʼa ʼo tanatou tutupu, ʼe ʼau fakahā fakatomuʼa atu.”—Isaia 42:9.

1, 2. (a) Koteā ʼaē neʼe fehuʼi age e te kau ʼapositolo ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu? (b) Neʼe hoko feafeaʼi te tali ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼiloga e koga kehekehe?

KO TE akonaki fakaʼatua ʼe haʼu mai ia Sehova ʼAtua, “ia Ia ʼaē talu mai te kamataʼaga ʼe ina fakahā te fakaʼosi.” (Isaia 46:10) Ohage ko tana fakahā ʼi te ʼuluaki alatike, neʼe kumi e te kau ʼapositolo te taʼi akonaki ʼaia ia Sesu, ʼo nātou fehuʼi age ki ai: “Tala mai kia mātou, Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga mokā aʼu anai te ʼu meʼa fuli ʼaia ki tonatou fakaʼosi?”—Maleko 13:4.

2 ʼI tana tali, neʼe fakamatalatala e Sesu te “fakaʼiloga” e koga kehekehe ʼe ina fakamoʼoni ai te kua vave fakaʼosi ʼo te tuʼu faka Sutea. Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼaki te maumauʼi ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Kae neʼe ʼi ai te fakahoko ʼe lahi age ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼi he temi ka haʼu, ki muli mai ia. ʼI te fakaʼosi ʼo “te ʼu temi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe kua fakakatofa” ki te taʼu 1914, ko he fakaʼiloga ʼe lahi tona mafola ʼe ʼiloga anai, ʼo fakahā ai kua vave pe anai te fakaʼosi ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī ʼi he “mamahi lahi.”a (Luka 21:24) Ko te toko miliona ʼe nātou maʼuʼuli ʼi te temi nei ʼe feala hanatou fakamoʼoni ko te fakaʼiloga ʼaia neʼe hoko ʼaki te ʼu tau faka malamanei pea mo ʼihi meʼa fakamataku ʼo te 20 sēkulō ʼaenī. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou toe fakaʼiloga foki te fakahoko maʼuhiga ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu, ko te fakahoko ʼaia neʼe fakatātā e te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 33 ki te taʼu 70 ʼo totatou temi.

3. ʼI tana talanoa ʼaē ki te tahi fakaʼiloga, koteā ʼihi ʼu meʼa neʼe fakakikite e Sesu?

3 Hili ʼaia te talanoa ʼa Luka ki te ʼu temi ʼo te ʼu puleʼaga kua fakakatofa, ko te ʼu fakamatala ʼaē ʼe ʼalu tatau pea mo Mateo, mo Maleko, pea mo Luka ʼe nātou fakamatala te tuʼuga meʼa ʼe fakapipiki mai kiai te tahi fakaʼiloga ki te ‘fakaʼiloga [ʼaē e koga kehekehe] ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa.’ (Mateo 24:3) (ʼI te pasina 15, ko te puani ʼaia ʼo te fakamatala ʼe fakaʼiloga ʼaki te ʼu laini e lua.) ʼE ʼui fēnei e Mateo: “Pea ʼi te hili pe ʼaē ʼo te mamahi ʼo te ʼu ʼaho ʼaia, ko te laʼā ʼe fakapōʼuli anai, pea ko te māhina ʼe mole toe huhulu anai, pea ko te ʼu fetuʼu ʼe malepe ifo anai mai te lagi, pea ko te ʼu mālohi ʼo te lagi ʼe galulu anai. Pea ʼe hā mai anai ʼi te lagi te fakaʼiloga ʼo te Foha ʼo te tagata, pea ʼe tuki fatafata ai anai mo fetagihi ia te ʼu telepi fuli ʼo te kele, pea ʼe nātou sisio anai ki te Foha ʼo te tagata ʼe haʼu ʼi te ʼu ʼao ʼo te lagi mo te mālohi pea mo te kolōlia lahi. Pea ʼe ina fekauʼi anai tana kau ʼaselo ʼaki te leʼo ʼo te fakatagi pupuhi lahi, pea ʼe nātou tānaki anai tana kau fili, mai te ʼu feituʼu matagi ʼaē e fā, mai he potu taupotu ʼo te lagi ki he tahi potu taupotu.”—Mateo 24:29-31.

Ko Te Mamahi Pea Mo Te Meʼa Neʼe Hoko ʼi Te Lagi

4. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe malaga ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼi te lagi ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu?

4 Ko ʼafea anai ka fakahoko ai te faʼahi ʼaia? ʼE talanoa fuli te ʼu fakamatala ʼo te ʼu Evaselio e tolu ki te meʼa ʼe feala ke tou fakahigoaʼi ko te meʼa neʼe hoko ʼi te lagi—ko te fakapōʼuli ʼo te laʼā pea mo te māhina pea mo te malepe ifo ʼo te ʼu fetuʼu. Neʼe ʼui e Sesu ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou hoa anai ki “te mamahi.” Neʼe manatu koa ia Sesu ki te mamahi ʼaē neʼe iku ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi, peʼe neʼe lolotoga palalau ia ki te mamahi lahi ki he ka haʼu ki muli mai ʼi totatou temi?—Mateo 24:29; Maleko 13:24.

5. Koteā te meʼa ʼaē neʼe tui kiai ʼi te temi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te mamahi ka hoko ʼi totatou temi?

5 Talu mai te fakaʼosi ʼo te ʼu temi ʼo te ʼu puleʼaga kua fakakatofa, ʼi te 1914, ʼe fia mahino ʼaupito te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki “te mamahi lahi.” (Fakahā 7:14) Lolotoga te ʼu taʼu neʼe nātou manatu ko te mamahi lahi ʼo totatou temi neʼe ʼi ai te koga ʼe kamata ʼaki ʼe ʼalutahi mo te temi ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, pea hoko ai mo he temi ʼe tuʼu ai, pea hoko ai mo he koga fakaʼosi, “te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua te Māfimāfi.” Kapau ko ia ʼaia, koteā anai ka hoko lolotoga te ʼu taʼu ʼe lauʼi hogofulu ʼo te “fakaʼosi ʼo te tuʼu”?—Fakahā 16:14; Mateo 13:39; 24:3; 28:20.

6. Neʼe koteā te manatu ki te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼi te lagi?

6 ʼE moʼoni, neʼe ʼui lolotoga te vaha ʼaia ko te fakaʼiloga ʼaē e koga kehekehe ʼe mamata anai kiai, ʼo kau kiai mo te gāue faka mafola ʼaē ʼe fai e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe tānaki. Neʼe toe feiā pe foki ki te meʼa ʼaē ʼi te lagi neʼe feala pe ke hoko ʼi te vaha pe ʼaē ʼi te hili ʼo te koga ʼe kamata ʼaki ʼi te 1914 ki te 1918. (Mateo 24:29; Maleko 13:24, 25; Luka 21:25) Ko he tokaga neʼe haga ki te ʼu meʼa moʼoni ʼi te lagi—te ʼu sondes spatiales, te ʼu foʼi pulu, te ʼu rayons gamma peʼe cosmiques, pea mo te ʼu nofoʼaga peʼe fakatauʼaga ʼi te māhina.

7. Koteā te faʼahiga mālama foʼou neʼe maʼu ʼo ʼuhiga mo te mamahi lahi?

7 Kae, neʼe toe vakavakaʼi e Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Maio 1970 (fakafalani), te lea faka polofeta ʼa Sesu, tāfito te mamahi lahi ʼaē ka haʼu. Neʼe ina fakahā ʼaki te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sēkulō, ko te mamahi ʼo te temi nei neʼe mole feala ke ina maʼu he koga ʼe kamata ʼaki ʼi te 1914 ki te 1918, pea mo he temi loaloaga ia taʼu e lauʼi hogofulu, pea mo he koga fakamuli ʼo he toe hoko atu. Neʼe fakaʼosi fēnei e te nusipepa ʼaia: “Ko te ‘mamahi lahi’ feiā ohage ko he mamahi ka hoko anai kae mole heʼeki hona tatau ʼe ko he meʼa ia ki ʼamuli, koteʼuhi ʼe faka ʼuhiga ko te maumauʼi ʼo te puleʼaga faka malamanei ʼo te lotu hāla (ʼe kau ai te Keletiate) ʼaē neʼe hoa mai kiai te ‘tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua Māfimāfi ʼi Halamaketone.”

8. ʼAki te manatu ʼo te puani foʼou ʼo ʼuhiga mo te mamahi ʼaē ʼo totatou temi, neʼe fakamahinohino feafeaʼi ia Mateo 24:29?

8 Kae ʼe ʼui e Mateo 24:29, ko te meʼa ʼi te lagi ʼe hoko “ ʼi te hili pe ʼaē ʼo te mamahi.” Neʼe feala feafeaʼi te hoko ʼo te faʼahi ʼaia? Neʼe ʼui e Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼAukusito 1975 (fakafalani), ʼi henī neʼe faka ʼuhiga “te mamahi” ki ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Kae neʼe faka ʼuhiga feafeaʼi koa, ʼi te hili pe ʼaē ʼo te meʼa neʼe hoko ʼi te taʼu 70 ʼi totatou temi neʼe hoko ai leva te meʼa ʼi te lagi ʼi totatou temi? Neʼe ʼui, kia mata ʼa te ʼAtua, ko te ʼu sēkulō ʼaē ʼi te vaha ʼaia neʼe nounou. (Loma 16:20; 2 Petelo 3:8) Kae, ko he fakasiosio loloto age ʼo te lea faka polofeta ʼaia tāfito ʼo Mateo 24:29-31, ʼe talanoa ki he fakamatalatala ʼe ʼi ai tona kiʼi kehe age. Ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakahā peʼe feafeaʼi te gigila “mamalie [ʼo te mālama] ʼo aʼu ki te katoa ʼo te mālama ʼo te ʼaho.” (Tāʼaga Lea 4:18, Osty)b Tou vakaʼi te tupuʼaga ʼo te mata feʼauga ʼo he fakamahinohino foʼou, peʼe ko he fetogi.

9. E feafeaʼi te foaki mai e te ʼu koga tohi faka Hepeleo he ʼu faʼahiga mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau ʼa Sesu ki te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te lagi?

9 Ki te toko fā ʼo tana ʼu tisipulo, neʼe fakahā age e Sesu te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo ‘te fakapōʼuli ʼo te laʼā, te mole toe huhulu ʼo te māhina, pea mo te malepe ifo ʼo te ʼu fetuʼu.’ ʼI tonatou ʼuhiga Sutea, neʼe feala pe ke nātou mahino ki te taʼi lea mai te ʼu Tohi-Tapu faka Hepeleo, ohage la ia Sofonia 1:15, neʼe fakahigoaʼi te temi ʼo te fakamāu ʼo te ʼAtua “ko te ʼaho ʼo te afā pea mo te lotomamahi, ko he ʼaho ʼo te fakapōʼuli gaogao, ko he ʼaho ʼaoʼaoa pea mo te fakaʼiloʼilo pea mo fakapōʼuli mātolu.” Tokolahi te ʼu polofeta Hepeleo neʼe nātou toe fakamatalatala foki te fakapōʼuli ʼo te laʼā, te mole toe huhulu ʼo te māhina, pea mo te mole kei gigila ʼo te ʼu fetuʼu. ʼE koutou maʼu anai te taʼi lea ʼaia ʼi te ʼu logo fakaʼatua ʼe fakafeagai ki Papiloni, pea mo Etome, pea mo Esipito, pea mo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼi te potu tokelau.—Isaia 13:9, 10; 34:4, 5; Selemia 4:28; Esekiele 32:2, 6-8; Amosi 5:20; 8:2, 9.

10, 11. (a) Neʼe koteā ʼaē neʼe fakakikite e Soele ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi te lagi? (b) Ko te ʼu koga fea ʼo te lea faka polofeta ʼa Soele neʼe hoko ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea ko te koga fea ʼaē neʼe mole hoko?

10 ʼI te temi ʼaē neʼe nātou logo ai ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu, neʼe manatuʼi atu aipe e Petelo pea mo te toko tolu ʼaē ia te lea faka polofeta ʼa Soele ʼe maʼu ia Soele 2:28-31 pea mo Soele 3:15 3:15: “ ʼE ʼau tufa moʼoni anai toku laumālie ki te kakano fuape, pea, ʼe mahino papau, ko tokotou ʼu foha pea mo tokotou ʼu ʼofafine ʼe nātou fakakikite anai. . . . ʼE ʼau foaki anai te ʼu fakakikite ʼi te lagi pea mo te kele, te toto, pea mo te afi, pea mo te ʼu tuʼuga ʼahu. ʼE fetogi anai te laʼā ʼo fakapōʼuli, pea mo te māhina ʼo toto, ʼi muʼa ʼo te haʼu ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova”—“Ko te laʼā mo te māhina ʼe nā fakapōʼuli anai, pea mo puli anai te gigila ʼo te ʼu fetuʼu.”

11 Ohage ko tana fakamatala ia Gāue 2:1-4 pea mo te ʼu vaega 14-21, ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe folahi e te ʼAtua te laumālie maʼoniʼoni ki te toko 120 tisipulo, tagata pea mo fafine. Neʼe fakaʼilo e te ʼapositolo ko Petelo ko te meʼa ʼaia, neʼe ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Soele. Kae feafeaʼi te liliu ʼo te laʼā ʼo fakapōʼuli pea mo te māhina ʼo lanu toto pea mo te puli ʼo te gigila ʼo te ʼu fetuʼu? ʼE mole he meʼa ʼe ina fakahā mai ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, peʼe lolotoga te ʼu taʼu e 30 tupu ʼo te loaloaga ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa faka Sutea.

12, 13. Neʼe hoko feafeaʼi ʼi te lagi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Soele?

12 ʼE mahino ia ko te koga fakamuli ʼo te fakakikite ʼa Soele neʼe lahi tona pikipikiga mo “te haʼu ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova”—te maumauʼi ʼo Selusalemi. Neʼe talanoa Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1967 (fakafalani), ki te mamahi ʼaē neʼe hoko ki Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi: “Neʼe mahino papau ia neʼe ko he ‘ ʼaho ʼa Sehova’ kia Selusalemi pea mo tana fānau. ʼO ʼuhiga mo te ʼaho ʼaia, neʼe lahi ‘te toto, pea mo te afi, pea mo te ʼu tuʼuga ʼahu,’ pea neʼe fakamālamaʼi e te laʼā te fakapōʼuli ʼaē ʼi te kolo ʼi te ʼaho, pea ko te māhina neʼe ina fakamanatu te toto neʼe liligi, kae mole ko te gigila fakatokatoka ʼa te māhina ʼi te pōʼuli.”c

13 ʼIo, ohage ko ʼihi ʼu lea faka polofeta neʼe tou fakatokagaʼi, ko te meʼa ʼaē ʼi te lagi ʼaē neʼe fakakikite e Soele neʼe hoko ia ʼi te temi ʼaē neʼe fai ai e Sehova te fakamāu. Ko te fakapōʼuli ʼo te laʼā, pea mo te māhina pea mo te ʼu fetuʼu neʼe mole hoko lolotoga te temi katoa ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu faka Sutea, kae neʼe hoko ʼi te temi ʼaē neʼe fakatutuʼu ai te ʼu mālohi faka tautea ʼo fakafeagai kia Selusalemi. ʼI tona fakapotopoto, ʼe feala hatatou ʼamanaki ki he fakahoko lahi ake ʼo te koga ʼaia ʼo te lea faka polofeta ʼa Soele ʼi te temi ʼaē ʼe kamata fakahoko ai te tautea ʼa Sehova ki te tuʼu ʼaenī.

Ko Te Mamahi Fea ʼAē ʼe Hoko ʼi Muʼa ʼO Te ʼu Meʼa ʼi Te Lagi?

14, 15. ʼE lave feafeaʼi te lea faka polofeta ʼa Soele ki tatatou mahino ʼaē kia Mateo 24:29?

14 Ko te fakahoko ʼo te lea faka polofeta ʼa Soele (ʼe ʼalutahi mo ʼihi ʼu lea faka polofeta ʼe nātou fakaʼaogaʼi te lea ʼaia) ʼe ina faka fealagia mai hatatou mahino ki te ʼu palalau ʼaē ia Mateo 24:29. ʼE ʼiloga ia, ko te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo ‘te fakapōʼuli ʼa te laʼā, te mole kei huhulu ʼa te māhina, pea mo te malepe ifo ʼo te ʼu fetuʼu,’ ʼe mole faka ʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼe hoko lolotoga te ʼu taʼu e hogofulu tupu ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, ohage ko te faiga ʼaē ki te lagi, mo te ʼu feʼaluʼaki ki te māhina, pea mo ʼihi faʼahiga meʼa feiā. Kailoa ia, neʼe talanoa ia ki te ʼu meʼa ʼe pipiki ki te “ ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼa Sehova,” ʼaē ko te fakaʼauha ki muli mai.

15 Ko te meʼa ʼaia ʼe ina fakapipiki ki tatatou mahino ʼaē ki te ʼaluʼaga ʼo te hoko anai ʼo te ʼu meʼa ʼi te lagi “ ʼi te hili pe ʼaē ʼo te mamahi.” Neʼe mole talanoa Sesu ki te mamahi ʼaē neʼe iku ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. Kailoa ia, neʼe talanoa ia ki te kamataʼaga ʼo te mamahi lahi ʼaē ʼe tō anai ki te tuʼu faka malamanei ʼi he temi ki ʼamuli, ʼo fakaʼiloga ai tana “ ʼafio” ʼaē neʼe ina fakapapau. (Mateo 24:3) Ko te mamahi ʼaia ʼe kei tuʼu ia ʼi muʼa.

16. Ko te mamahi fea ʼaē neʼe talanoa kiai ia Maleko 13:24, pea koteā tona tupuʼaga?

16 Kae feafeaʼi te ʼu palalau ʼaē ia Maleko 13:24: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼaia, ʼi te hili pe ʼo te mamahi ʼaia, ko te laʼā ʼe fakapōʼuli anai, pea ko te māhina ʼe mole toe huhulu anai”? ʼI henī, ko te ʼu kupu “ ʼaia” ʼe ko he ʼu kupu ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka ékéïnos, ko he kupu moʼo hinoʼi he meʼa kei mamaʼo ia. Ko te kupu Ekéïnos ʼe fakaʼaogaʼi moʼo talanoa ki he meʼa kua fualoa tona hili (peʼe neʼe hoki ʼosi ifo pe te talanoa kiai) peʼe ko he meʼa ʼe kei mamaʼo ia ʼi te temi. (Mateo 3:1; 7:22; 10:19; 24:38; Maleko 13:11, 17, 32; 14:25; Luka 10:12; 2 Tesalonika 1:10) Koia, ko Maleko 13:24 ʼe talanoa ki “te mamahi ʼaia,” mole ko te mamahi ʼaē neʼe fakahoko e te kau Loma, kae ko te gāue mālohi ʼaē ka fakahoko anai e Sehova ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī.

17, 18. Ko te mahino feafeaʼi ʼaē ʼe fakahā e te tohi ʼo te Fakahā ʼo ʼuhiga mo te tuputupu ʼo te mamahi lahi?

17 Ko te ʼu kapite 17 ki te kapite 19 ʼo te Fakahā ʼe felogoi tahi pea mo nātou fakamoʼoni te mahino ʼaenī ʼa Mateo 24:29-31, pea mo Maleko 13:24-27, pea mo Luka 21:25-28 ʼaē neʼe fakatonutonuʼi. ʼO feafeaʼi? ʼE fakahā e te ʼu Evaselio ko te mamahi ʼaia ʼe mole kamata pea mo fakaʼosi ʼi te moʼi lakaga pe e tahi. ʼI te hili ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi, ko ʼihi hahaʼi talagataʼa ʼe kei nātou maʼuʼuli anai ke nātou sisio ki “te fakaʼiloga ʼo te Foha ʼo te tagata” pea ke malave ia nātou—ke nātou tagi lāuga, ohage ko tana tuʼu ia Luka 21:26, ke nātou “matapopō . . . ʼi tonatou matataku pea ʼuhi ko te talitali ʼaē ki te ʼu meʼa ka hoko mai ki te kele katoa.” Ko te manavahe lahi ʼaia ʼe hoko anai ʼuhi ko tanatou sisio ki “te fakaʼiloga” ʼaē ʼe ina fakahā tonatou fakaʼauha ʼaē kua vave hoko.

18 ʼE fakaʼilo e te fakamatala ia Fakahā ʼe kamata anai te mamahi lahi ʼaē ka hoko ʼi te temi ka haʼu ʼi te temi ʼaē ʼe haga ai anai te ʼu “tala” maʼu mahafu tau ʼo te “manu fekai” faka malamanei ki “te paomutu lahi,” te Papiloni Lahi.d (Fakahā 17:1, 10-16) Kae toe anai te hahaʼi tokolahi, heʼe fetagihi anai te ʼu hau, mo te hahaʼi fakatau koloā, mo te ʼu kapiteni ʼo te ʼu vaka, pea mo ʼihi ʼi te puli ʼo te lotu hala. ʼE mahino papau ia, tokolahi ʼe nātou mahino anai ki te kua vave fakamāu ʼo nātou.—Fakahā 18:9-19.

Koteā ʼAē ʼe Tonu Ke Hoko Mai?

19. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai mokā kamata anai te mamahi lahi?

19 ʼE foaki mai e te ʼu fakamatala ʼo te ʼu Evaselio ʼa Mateo, pea mo Maleko, pea mo Luka fakatahi pea mo te Fakahā ʼi te ʼu kapite 17 ki te 19 he toe mālama ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ka ʼamanaki hoko. ʼI te temi kua fakakatofa e te ʼAtua, ʼe kamata anai te mamahi lahi ʼaki te ʼohofi ʼo te puleʼaga faka malamanei ʼo te lotu hala (ia Papiloni Lahi). ʼE lahi anai te mamahi ʼaia ki te Keletiate, ʼaē ʼalu tonu mo te Selusalemi heʼe agatonu. “Hili pe ʼaē” te koga ʼaia ʼo te mamahi, “ ʼe ʼi ai anai te ʼu fakaʼiloga ʼi te laʼā pea mo te māhina pea mo te ʼu fetuʼu, pea ʼi te kele ko he tuʼania lahi ʼo te ʼu puleʼaga [ʼe mole heʼeki hoko feiā].”—Mateo 24:29; Luka 21:25.

20. Koteā te meʼa ʼi te lagi ʼe kei feala ke tou fakatalitali kiai?

20 ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi anai ‘te fakapōʼuli ʼa te laʼā, te mole kei huhulu ʼa te māhina, te malepe ifo ʼo te ʼu fetuʼu, pea mo te galulu anai ʼo te ʼu mālohi ʼo te lagi’? ʼE mahino ia, ʼi te kamataʼaga ʼo te mamahi lahi, tokolahi te kau mālama—te kau takitaki lotu maʼuhiga ʼo te mālama faka lotu—ʼe fakaʼilo anai te ʼuhiga ʼo nātou, pea ʼe molehi anai nātou e “te ʼu tala e hogofulu” ʼaē ʼe talanoa ia Fakahā 17:16. ʼE mahino ia ʼe galulu anai mo te ʼu mālohi faka politike. ʼE feala anai koa ke ʼi ai mo he ʼu meʼa fakamataku ʼe hoko ʼi te lagi? ʼE mahalo ia, pea e lagi fakamataku age anai ia ʼi te ʼu meʼa neʼe fakamatalatala e Josèphe ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu faka Sutea. ʼE tou ʼiloʼi, ʼi te temi ʼāfea, neʼe fakahā e te ʼAtua tona mālohi moʼo fakatupu ʼaki he ʼu tuʼutāmaki feiā, pea ʼe kei feala pe hana fai te faʼahi ʼaia.—Ekesote 10:21-23; Sosue 10:12-14; Kau Fakamāu 5:20; Luka 23:44, 45.

21. ʼE hoko feafeaʼi anai te “fakaʼiloga” ka haʼu?

21 ʼI te puani ʼaia, ʼe fakaʼaoga e te kau faitohi Evaselio ʼaia e tolu te kupu toté (pea) moʼo kamata ʼaki te meʼa ʼaē ka hoa mai. “Pea ʼe hā mai anai ʼi te lagi te fakaʼiloga ʼo te Foha ʼo te tagata.” (Mateo 24:30; Maleko 13:26; Luka 21:27) Talu mai te ʼUluaki Tau Faka Malamanei, neʼe mahino te kau tisipulo moʼoni ʼa Sesu ki te fakaʼiloga ʼaē e koga kehekehe ʼo tana ʼafio fakapulipuli, kae tokolahi te hahaʼi neʼe mole nātou mahino ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼe talanoa ia Mateo 24:30 ki te tahi “fakaʼiloga” ʼe hā anai ʼi te temi ka haʼu, ko ia ʼaē ʼo “te Foha ʼo te tagata,” pea ʼe maʼua anai ke tokagaʼi e te ʼu puleʼaga fuli. ʼI te temi ʼaē ka haʼu ai anai ia Sesu ʼi te ʼu ʼao ʼo te fakapulipuli, ʼe tonu anai ke ʼiloʼi e te hahaʼi fakafeagai ʼi te malamanei te “haʼu” ʼaia (ʼi te faka Keleka, érkhoménôn) ʼuhi ko he fakahāhā makehe ʼo tona mālohi faka hau.—Fakahā 1:7.

22. ʼE lave feafeaʼi anai te mamata ki “te fakaʼiloga” ʼo Mateo 24:30?

22 ʼE toe fakaʼaogaʼi e Mateo 24:30 te kupu toté moʼo kamata ʼaki te meʼa ʼaē ka hoko mai. Pea ʼi tanatou mahino ʼaē ki te ikuʼaga ʼo te ʼaluʼaga ʼo nātou, ʼe nātou tuki fatafata anai mo fetagihi, mahalo ʼe nātou mahino ki te kua vave ʼo te fakaʼauha ʼo nātou. ʼE ko he toe aga kehekehe ia mo te kau kaugana ʼa te ʼAtua, koteʼuhi ʼe feala anai hatatou lagaʼi totatou ʼulu, ʼo mahino ai kia tatou te ōvi mai ʼo te ʼāteaina! (Luka 21:28) ʼE toe fakahā mai foki e te tohi ʼo Fakahā 19:1-6 te fakafiafia ʼa te kau tauhi moʼoni ʼaē ʼi selo feiā mo ʼaē ʼi te kele ki te pulihi ʼo te paomutu lahi.

23. (a) Koteā anai te gāue ka fakahoko e Sesu ki te kau fili? (b) Koteā te meʼa ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te toʼo ki selo ʼo te toe ʼo te kau fakanofo?

23 ʼE toe ʼui fēnei e te lea faka polofeta ʼa Sesu, ia Maleko 13:27: “Pea [toté] ʼe ina fekauʼi anai te kau ʼaselo pea ʼe nātou tānaki fakatahi anai tana kau fili mai te ʼu feituʼu matagi ʼaē e fā, mai te potu taupotu ʼo te kele ki te potu taupotu ʼo te lagi.” ʼI henī, ʼe tokaga ia Sesu ki te toe ʼo te toko 144 000 “kau fili” ʼaē kei maʼuʼuli ʼi te kele. ʼI te kamataʼaga ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa, neʼe fakatahitahi te kau tisipulo fakanofo ʼi te logo tahi faka teokalatike. Kae, ʼo mulimuli ki te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa, ʼe fakamatalatala e Maleko 13:27 pea mo Mateo 24:31 te tahi age meʼa. “ ʼAki te leʼo ʼo te pupuhi fakatagi lahi,” ʼe tānaki fakatahi anai te toe ʼo te “kau fili” mai te ʼu potu taupotu ʼo te kele. ʼE feafeaʼi anai te tānaki fakatahi ʼo nātou? ʼE mahino ia ʼe “fakaʼiloga” lelei anai nātou e Sehova ko he koga ʼo “nātou ʼaia neʼe pāui pea neʼe fili nātou pea ʼe nātou agatonu.” Pea ʼi te temi neʼe kua fakatuʼutuʼu e te ʼAtua, ʼe tānaki fakatahi ake anai nātou ki selo ke nātou liliu ko he ʼu hau pea mo pelepitelo.e ʼE fakatupu fiafia anai te meʼa ʼaia kia nātou pea mo tonatou ʼu kaugā fagona agatonu, te “toe hahaʼi tokolahi,” ʼaē ʼe nātou fakaʼiloga anai ia nātou totonu ke nātou ‘fakalaka ʼi te toe mamahi lahi’ ke nātou fakafiafia ʼi te ʼu tapuakina ʼi he kele kua liliu ko he palatiso.—Mateo 24:22; Fakahā 7:3, 4, 9-17; 17:14; 20:6; Esekiele 9:4, 6.

24. Koteā te ʼu meʼa ka hoko anai ʼi he temi ka haʼu ʼe fakahā mai e Mateo 24:29-31?

24 ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui ai te kau ʼapositolo, “Tala mai . . . ,” neʼe ko te tali ʼa Sesu neʼe laka age ia ʼi te meʼa ʼaē neʼe feala ke mahino kia nātou. Kae, ʼi tonatou maʼuli neʼe nātou fiafia ʼi te sio ki te fakahoko fakatātā ʼo tana lea faka polofeta. Neʼe tokaga tatatou ako ki te tali ʼa Sesu ki te koga ʼo tana lea faka polofeta ka hoko anai ʼi te temi ka haʼu kua ōvi mai. (Mateo 24:29-31; Maleko 13:24-27; Luka 21:25-28) Kua feala hatatou sio ki tatatou ʼāteaina kua fakaōviōvi mai. ʼE feala hatatou mamata ki te kamata ʼo te mamahi lahi, pea mo te fakaʼiloga ʼo te Foha ʼo te tagata, pea mo te tānaki fakatahi ʼo te kau fili ʼa te ʼAtua. Pea, ʼi tona ʼuhiga Lagiaki ʼa Sehova, totatou Hau pea Tagata Tau, ia Sesu ʼaē kua fakanofo hau, “ ʼe ina fakaʼosi [anai] tona mālo.” (Fakahā 6:2) Ko te ʼaho ʼaia, ʼaē ʼe ina fakahoko ai te kami, ʼe hoko anai ohage ko te gāue fakamuli ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē neʼe ina fakaʼiloga te ʼaho ʼo te ʼAliki ko Sesu talu mai te 1914.

25. E feafeaʼi he fealagia ke tou kau ki te fakahoko ʼo Luka 21:28 ʼaē kei fakatuʼutuʼu ki he temi ka haʼu?

25 ʼOfa pe ke ʼaoga kia koutou te akonaki fakaʼatua, koteʼuhi ke koutou tali ki te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ka hoko ʼi he temi ka haʼu: “Ka kamata hoko mai anai te ʼu meʼa ʼaia, koutou tutuʼu tonu ake pea lagaʼi ake tokotou ʼulu, heʼe kua ōvi mai tokotou faka ʼāteaina.” (Luka 21:28) Ko he ka haʼu matamatalelei ʼaē ka maʼu anai e te kau fili pea mo te toe hahaʼi tokolahi ʼi te temi ʼaia ʼe tāpuhā e Sehova tona huafa taputapu!

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼE fiafia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fakahā ʼo te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼo fakahā ai peʼe feafeaʼi te fakahoko e te ʼu ʼaluʼaga ʼo totatou temi ia te lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu.

b Ko te tahi ʼu puani ʼe tuʼu ʼi te ʼu pasina 288 ki te 316 ʼo te tohi Le Royaume millénaire de Dieu sʼest approché, neʼe tā ʼi te lea fakafalani ʼi te taʼu 1975 e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., pea mo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Tesepeli 1982 (fakafalani), ʼi te ʼu pasina 16 ki te 21.

c ʼE tohi e Josèphe te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te vaha ʼo te ʼuluaki ʼohofi ʼa te kau Loma ia Selusalemi (ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi) pea mo te temi ʼaē neʼe maumauʼi ai: “Lolotoga te pōʼuli neʼe mafuta te afā fakamataku; ko te tuʼani matagi neʼe mālohi, neʼe ko he ʼua lahi neʼe tō, ko te ʼuhila neʼe fai hoholo, neʼe fakamataku te ʼu mana, neʼe hoko ai mo te galulu ʼo te kele pea mo te ʼu haʼulu. Ko te tuʼutāmaki ʼaē ki te tagata neʼe fakahā fakatomuʼa e te ʼu tō ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia, pea neʼe mole he tahi neʼe feala ke fakatuʼatuʼania he tahi ʼo manatu ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe nātou fakatātā te mamahi lahi ʼe mole hona tatau.”

d Ko te meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ohage ko he “mamahi lahi” pea mo “he mamahi” ʼi tona ʼuluaki faka ʼuhiga, neʼe ko te maumauʼi ʼo te tuʼu faka Sutea. Kae ʼi te ʼu vaega ʼaē ʼe faka ʼuhiga pe ki totatou temi, neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau ʼaē ko te “te”, ʼi tana ʼui ʼaē “te mamahi.” (Mateo 24:21, 29; Maleko 13:19, 24) ʼE ʼui fēnei e te Fakahā 7:14 ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia ka hoko ʼi te temi ka haʼu ko “te mamahi lahi,” ko tona faka ʼuhiga ko “te mamahi ʼaē ʼe lahi.”

e Vakaʼi “Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1990 (fakafalani).

Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Neʼe hoko feafeaʼi te ʼu koga ʼo Soele 2:28-31 pea mo te vaega 3:15 ʼi te ʼuluaki sēkulō?

◻ Ko te mamahi fea ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 24:29, pea he koʼe ʼe feala ke tou ʼui te faʼahi ʼaia?

◻ Ko te meʼa fea ʼe hoko ʼi te lagi ʼe talanoa kiai ia Mateo 24:29, pea e feafeaʼi he hoko ʼo te faʼahi ʼaia ʼi te hili pe ʼaē te mamahi?

◻ ʼE hoko feafeaʼi anai ia Luka 21:26, 28 ʼi te temi ka haʼu?

[Paki ʼo te pasina 16, 17]

Te tuʼuʼaga ʼo te Fale Lotu

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae