Tou Fakaʼaogaʼi Fakapotopoto Ia Te Kava
“ ʼE vāvā te vino, ko te meʼa ʼinu fakatupu konahia ʼe fakamaveuveu, pea ko te tagata fuape ʼaē ʼe ina tuku ke hēʼia ʼi te meʼa ʼaia ʼe mole poto.”—TĀʼAGA LEA 20:1.
1. Neʼe fakahā feafeaʼi e te tagata fai pesalemo ia tana loto fakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo ʼihi meʼa ʼofa lelei mai ia Sehova?
NEʼE tohi fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “Ko te faiofa taulekaleka fuape mo meaofa lelei fuape e fakahifo mai oluga, mai te Tamai o te u malama.” (Sakopo 1:17) ʼI te loto fakafetaʼi ʼa te tagata fai pesalemo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼofa lahi lelei ʼa te ʼAtua, neʼe hiva fēnei: “ ʼE ina fakahomo te luna fuluʼi hega maʼa te ʼu manu, pea mo te vao ʼakau ke fakaʼaogaʼi e te tagata ki tana gāue, ke ina toʼo mai te kele ia te meʼa kai, pea mo te vino ʼaē ʼe ina fakafiafia ia te loto ʼo te tagata, moʼo fakagigila ia te fofoga ʼaki te lolo, pea mo te pane ʼaē ʼe ina fakafimālie ia te loto ʼo te tagata.” (Pesalemo 104:14, 15) Ko te vao ʼakau, mo te pane, mo te lolo, mo te vino pea mo ʼihi kava, ʼe ko te ʼu meʼa ʼofa taulekaleka ʼaia ʼe foaki mai e te ʼAtua. ʼE tonu anai ke tou fakaʼaogaʼi feafeaʼi ia te ʼu meʼa ʼofa ʼaia?
2. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kava?
2 ʼE hoki matalelei he meʼa ʼofa mokā ʼe fakaʼaogaʼi lelei. Ohage la ko te meli “ ʼe lelei,” kae ‘ ʼe mole lelei hona kai lahi.’ (Tāʼaga Lea 24:13; 25:27) ʼE feala “ke tau fakaaoga he moi vino,” kae ʼe mole lelei tona fakaʼaogaʼi fakavale. (1 Timoteo 5:23) ʼE fakatokaga fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE vāvā te vino, ko te meʼa ʼinu fakatupu konahia ʼe fakamaveuveu, pea ko te tagata fuape ʼaē ʼe ina tuku ke hēʼia ʼi te meʼa ʼaia ʼe mole poto.” (Tāʼaga Lea 20:1) ʼE hēʼia feafeaʼi he tahi ʼaki te kava?a ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi kua lahi fau takita ʼinu kava? Koteā te manatu fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
ʼE ‘Fakahēʼia’ Feafeaʼi Tatou e Te Kava?
3, 4. (a) He koʼe ʼe tauteaʼi ia te konahia ʼi te Tohi-Tapu? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai kua konahia he tahi?
3 ʼI te temi ʼo Iselaele, neʼe tuki makaʼi he tama kai vale pea mo ʼinu kava mo kapau neʼe mole fakahemala. (Teutalonome 21:18-21) Neʼe fai e Paulo ia te tokoni ʼaenī ki te kau Kilisitiano: “Aua te fakatahi mo he tahipe e ina mau te higoa ko ‘Tehina’, kapau e feauaki, pe manumanu, pe tauhi taulaʼatua, pe fasituu, pe konahia pe kaka, aua te fakatahi mo te faahiga tagata aia.” ʼE ʼasi lelei mai, ʼi te Tohi-Tapu ʼe tauteaʼi ia te konahia.—1 Kolonito 5:11; 6:9, 10.
4 Moʼo fakamatalatala ia te ʼu agaaga ʼo te konahia, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼAua naʼa ke sioʼi te vino mokā kula lelei, mokā ʼe gigila ʼi te ipu, pea mokā hifo lelei. ʼI tona fakaʼosi, ʼe ina uʼusi [kita] ohage he gata, pea ʼe ina puʼaki te kafokona ohage ko he gata kafokona. ʼE sio anai tou ʼu mata ki te ʼu meʼa faikehe, pea ʼe ʼasi mai anai ʼi tou loto ia te ʼu meʼa heʼeʼaoga.” (Tāʼaga Lea 23:31-33) Ko te ʼinu lahi ʼo te kava ʼe ina uʼusi kita ohage ko he gata ʼe kafokona, heʼe tupu ai hakita mahaki, ʼe mole kei kita mālama ki he meʼa, pea mo pulinoa tota ʼatamai. Ko te tagata konahia ʼe sio ki “te ʼu meʼa faikehe” heʼe feala ke sio ki he ʼu meʼa ohage ko hana moemisi. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole kei loto matāʼofi, heʼe kua palalau faʼifaʼitaliha ki ni ʼu manatu pea mo ni ʼu holi heʼeʼaoga ʼaē ʼi te agamāhani ʼe ina lava lolomi.
5. E feafeaʼi te fakatupu kovi ʼo te ʼinu lahi ʼo te kava?
5 E feafeaʼi mo kapau ko he tahi ʼe ʼinu kava kae ʼe tokaga naʼa tou fakatokagaʼi kua konahia? Ko ʼihi logola ʼe lahi tanatou ʼinu kava kae ʼe mole ʼiloga mai honatou kōnahihia. Kae ʼaua naʼa kita faihala, mo kapau ʼe kita manatu ʼe mole kita tuʼutāmaki anai ʼi te faʼahi ʼaia. (Selemia 17:9) ʼAki te temi, māmālie pe, ko ia ʼaia ko tona sino ʼe ina fakamaʼua age ke ina ʼinu hana moʼi kava, pea ʼe liliu ai leva ia ʼo “popula ki te inu kava.” (Tito 2:3) ʼE ʼui fēnei e te fafine ko Caroline Knapp ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼe ʼinu kava tuʼumaʼu: “Ko he tahi ʼe liliu ʼo ʼinu kava tuʼumaʼu, ko hana aga ʼe fakahaʼuhaʼu māmālie ʼaki te temi, pea ʼe mole ina tokagaʼi pea ʼe mole mahino kiai.” Ko te ʼinu lahi ʼo te kava ʼe ko he hele ʼe mole tou ʼiloʼi fakatomuʼa!
6. He koʼe ʼe tonu ke tekeʼi te ʼinu lahi ʼo te kava ohage pe ko te kai fakavale?
6 Tou toe fakatokagaʼi mo te fakatokaga ʼaenī ʼa Sesu: “Koutou tokaga kia koutou, naa mafasia outou loto i te maveuveu, mo te inu vale pea mo te u fakahoha o te mauli, naa ha fakapunamauli kia koutou te aho aia o hage he kupega; koteuhi e to anai kia natou e nonofo i te kelekele katoa.” (Luka 21:34, 35) Ko he tahi ʼe ʼinu kava, tatau aipe peʼe mole heʼeki konahia kae ʼe feala pe ke logo gaʼegaʼe pea mo logo piko—ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. Koteā ʼaē ka hoko anai kiā nātou ʼaia ʼi te ʼaho ʼo Sehova?
Te ʼu Fua ʼo Te ʼInu
7. He koʼe ko te ʼinu lahi ʼo te kava ʼe mole ʼalutahi mo te fakatotonu ʼaē ia 2 Kolonito 7:1?
7 ʼE lahi te ʼu tuʼutāmaki ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie ʼe feala ke hoko ki he tahi ʼe mole ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto ia te kava. ʼI te ʼu mahaki ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼinu lahi ʼo te kava, ʼe kau ai ia te mahaki ʼate, mo te tete ʼo te sino, mo te fia lua, pea mo te puli ʼo te ʼatamai. Pea kapau leva ʼe mole tuku tautonu ia te ʼinu lahi ʼo te kava, pea ʼe feala ke tou maʼu ia te kosea, mo te suka, pea mo ʼihi mahaki ʼo te mafu pea mo te kete. Ko te ʼinu lahi ʼo te kava ʼe mole ʼalutahi mo te fakatotonu ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Tou fakamaa ia tatou mai te u otaota fuape o te kakano mo te [fakakaukau], pea tou fakakatoa totatou fakamooni i te teki o te Atua.”—2 Kolonito 7:1.
8. Ia Tāʼaga Lea 23:20, 21, koteā ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe kita ʼinu lahi ia te kava?
8 ʼE toe feala pe ʼaki te ʼinu lahi ʼo te kava, ke pulinoa ai te falā, peʼe fakamavae kita ʼi tata gāue. Neʼe fēnei ia te fakatokaga neʼe fai e Salomone ia te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea: “ ʼAua naʼa ke tōlotōa ʼi te hahaʼi ʼinu vino, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou kai vale te kanoʼi manu.” Koteā tona tupuʼaga? Neʼe ina fakamahino fēnei: “Heʼe ko te tagata konahia pea mo te tagata kai vale ʼe nā liliu anai ʼo māsisiva, pea ko te fakapepeʼe ʼe ina fakakofuʼi anai koutou ʼaki ni ʼu mutuʼi meʼa popo.”—Tāʼaga Lea 23:20, 21.
9. He koʼe ʼe lelei age anai ke mole koutou ʼinu hakotou moʼi kava mo kapau ʼe tonu ke koutou ʼuli motokā?
9 ʼO ʼuhiga mo te tahi tuʼutāmaki ʼo te kava, ʼe ʼui fēnei ʼi te The Encyclopedia of Alcoholism: “Neʼe fakahā ʼi te ʼu sivi, ko he tahi ʼe ʼuli motokā kae neʼe ʼinu hana moʼi kava, ʼe mole kei kātoa ia tona ʼatamai, ʼe ʼoho tauhala mokā tonu ke ina tāʼofi tana motokā, ʼe mole kei haʼele tokaga, ʼe mole kei sio lelei pea ʼe mole kei fakapotopoto.” Ko he tahi ʼe ʼuli motokā kae ʼe kavaʼia, ʼe ina fakatupu anai he tuʼutāmaki. ʼI te taʼu fuli ʼi Amelika, ʼe ʼi ai te ʼu fakaʼī ʼuhi ko te kava, pea ʼe mamate ai ia te ʼu toko lauʼi hogofulu afe hahaʼi pea ko te toko lauʼi teau afe ʼe nātou lāvevea ai. Pea ko te kau tūpulaga ʼaē ʼe tō tāfito ki te tuʼutāmaki ʼaia, koteʼuhi ʼe mole heʼeki faʼa lelei ia tanatou ʼuli motokā pea ʼe mole nātou ʼiʼinu fakapotopoto. ʼE feala koa ke tou ʼui ʼe tou fakaʼapaʼapa ki te maʼuli ohage ko he meʼa ʼofa mai iā Sehova ʼAtua, mo kapau ʼe tou ʼuli motokā kae neʼe hoki ʼosi atu pe hatatou ʼinu kava? (Pesalemo 36:9) Ko te maʼuli ʼe taputapu, pea ʼe lelei age anai ki he tahi ʼe tonu ke ʼuli motokā ke mole ʼinu hana moʼi kava.
10. ʼE malave feafeaʼi ia te kava ki totatou ʼatamai, pea he koʼe ʼe kovi?
10 Ko he tahi ʼe ʼinu lahi ia te kava, ʼe ina fakatupu he ʼu mamahi ki te hahaʼi ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “[Ko] te vino pea mo te vino malie . . . ʼe [nā] pulihi ia te ʼu manatu lelei.” (Osea 4:11) Ko te kava ʼe fakatupu kovi ki te ʼatamai. ʼE ʼui fēnei ʼi te kaupepa ʼa te Kautahi Amelika ʼe ina tauʼi ia te ʼinu lahi ʼo te kava: “Ko te kava ʼaē ʼe tou ʼinu ʼi te ʼosi ʼo tona fakalonalona ʼe ʼalu ki te toto pea mo aʼu vave ki te ʼuto. Pea ʼe ina fakamāmālieʼi te ʼu koga kehekehe ʼo te ʼuto ʼaē ʼe fakalogo kiai te ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼi ʼotatou loto. ʼE mole kei tou tuʼaniaʼi he meʼa, kua tou faʼifaʼitaliha.” Kapau ʼe tou huʼahuʼa kava, pea ʼe faigafua pe hatatou “hēʼia,” hatatou fai he ʼu aga heʼeʼaoga, pea mo hatatou tō ki he ʼu tuʼuga fakahala.—Tāʼaga Lea 20:1.
11, 12. Koteā te tuʼutāmaki fakalaumālie ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe mole fakaʼaogaʼi fakapotopoto ia te kava?
11 Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakatotonu fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “Pe koutou kakai, pe koutou iʼinu, pe ko he meape e koutou fai, koutou fai ia meafuape ki te kololia o te Atua.” (1 Kolonito 10:31) ʼE tou faka kolōliaʼi koa ia te ʼAtua mo kapau ʼe tou ʼinu lahi ia te kava? ʼE mahino ia ʼe tokaga anai he Kilisitiano ke mole fakamelemeleʼi ʼe ko he tahi ʼe ina ʼinu lahi ia te kava. Heʼe ko te mele ʼaia, ʼe mole ina faka kolōliaʼi ia te huafa ʼo Sehova, kae ʼe ina fakaufiufiʼi.
12 E feafeaʼi mo kapau ʼe mole fakaʼaogaʼi fakapotopoto e he Kilisitiano ia te kava ʼo ina faka tūkia ai hona tēhina, lagi ko he tisipulo foʼou? (Loma 14:21) Neʼe fai e Sesu ia te fakatokaga ʼaenī: “Pea ko he tahipe e ina fakahiga he tahi [ia] natou liliki aeni e tui kia te au, e leleiʼage kia te ia ke tautau ki tona kia he maka lomi-fulumeto pea ke fakamou ifo i te moana loloto.” (Mateo 18:6) Pea ʼi te kokelekasio ʼe toʼo anai ia tona ʼu pilivilesio heʼe ina fakaʼaogaʼi kovi ia te kava. (1 Timoteo 3:1-3, 8) Ko te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te kava ʼe toe fakatupu maveuveu ki te maʼuli faka famili.
Koutou Tekeʼi Ia Te ʼu Tuʼutāmaki—ʼO Feafeaʼi?
13. Koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ke tou fai moʼo tekeʼi ia te ʼinu lahi ʼo te kava?
13 ʼE ʼi ai te puleʼaki lelei moʼo tekeʼi ia te ʼu tuʼutāmaki ʼo ʼuhiga mo te ʼinu lahi ʼo te kava. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe mole ko te ʼiloʼi ia te kehekehe ʼo te ʼinu lahi ʼo te kava pea mo te konahia, kae ko te ʼiloʼi ʼo te kehekehe ʼo te fakaʼaogaʼi fakapotopoto ʼo te kava pea mo te ʼinu lahi ʼo te kava. Ko ai ʼaē ʼe feala ke ina fai ia te faʼahi ʼaia maʼa koutou? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou kehekehe pea mo kehekehe te ʼu ʼaluʼaga, koia ʼe mole ʼi ai he lēkula ʼe tukupau moʼo ʼui kua lahi fau tata ʼinu kava. ʼE tonu pe kiā kita takitokotahi ke tou ʼiloʼi totatou ʼu tuʼakoi pea mo tou mulimuli kiai. Koteā ʼaē ka tokoni atu anai ke koutou fakafuafua lelei ia te faʼahi ʼaia? ʼE ʼi ai koa he pelesepeto ʼe feala ke ina takitaki koutou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?
14. Ko te pelesepeto fea ʼaē ka tokoni atu anai ke koutou ʼiloʼi ia te kehekehe ʼo te fakaʼaogaʼi fakapotopoto ʼo te kava pea mo te ʼinu lahi ʼo te kava?
14 ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Taupau te poto ʼaoga pea mo te fealagia fakakaukau, pea ʼe nā liliu anai ko he maʼuli ki tou nefesi, pea mo he meʼa matalelei ki tou kia.” (Tāʼaga Lea 3:21, 22) Pea koʼeni te pelesepeto lelei ʼe feala ke tou mulimuli kiai: Kapau ko te kava ʼaē ʼe koutou ʼinu ʼe ina fakahēhē tokotou ʼatamai pea mo pulihi tokotou ʼu fealagia fakakaukau, pea ʼe lagi kua lahi fau takotou ʼinu kava. Koia, ʼe tonu ke koutou ʼiloʼi papau tokotou ʼu tuʼakoi ʼo ʼuhiga mo te kava.
15. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lagi lelei ai anai ke kita fakagata ʼosi takita ʼinu kava?
15 ʼI ʼihi ʼu ʼaluʼaga, ʼe lagi lelei age ke kita fakagata ʼosi takita ʼinu kava. ʼE lagi fakatuʼutuʼu anai he fafine ʼe faitama ke mole ʼinu ki he moʼi kava heʼe feala ke tuʼutāmakiʼia ai te kiʼi tamasiʼi ʼaē ʼe ina fuafatuʼi. Pea ʼe lagi lelei anai ke ʼaua naʼa kita ʼinu he moʼi kava mo he tahi neʼe ko hona fihifihia ia te kava, peʼe ko tona leʼo ʼo loto ʼe mole ina leleiʼia ia te faʼahi ʼaia. Neʼe fakatotonu fēnei e Sehova kiā nātou ʼaē ʼe nātou fakahoko ia tonatou ʼu maʼua faka pelepitelo: “ ʼAua naʼa [koutou] ʼinu he vino peʼe ko he kava mālohi . . . mokā koutou hū anai ki te fale fehikitaki ʼo te fono, ke ʼaua naʼa koutou mamate ai.” (Levitike 10:8, 9) Koia, ʼaua naʼa koutou ʼinu he kava ia muʼa ʼo te ʼu fono faka Kilisitiano, mokā koutou fai faka mafola peʼe mokā koutou fakahoko hokotou tahi ʼu maʼua fakalaumālie. Tahi ʼaē, ʼe fakalogo anai ia te kau Kilisitiano ki te ʼu lao ʼo te ʼu fenua ʼaē ʼe nātou tapuʼi ai ia te fakaʼaogaʼi ʼo te kava peʼe faka tuʼakoi ai te kava kiā nātou lalahi.—Loma 13:1.
16. Koteā anai te meʼa ka koutou fai mo kapau ʼe tuku atu he kava ki ʼokotou muʼa?
16 Kapau ʼe fakaafe koutou e he tahi ʼe loto fia foaki, pea ʼe ina foaki atu peʼe ina tuku atu he kava ki ʼokotou muʼa, koutou ʼuluaki fai ia te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE tonu koa ke au ʼinu?’ Kapau ʼe koutou fakatotonu ke koutou ʼinu, koutou manatuʼi lelei ia tokotou ʼu tuʼakoi, pea ʼaua naʼa koutou fakalaka ai. ʼAua naʼa koutou tuku kiā ia ʼaē ʼe ina fakaafe koutou, ke ina fetogi takotou fakatuʼutuʼu. Pea koutou tōkakaga ki te ʼu fale kava ʼo te ʼu otele peʼe ʼo te ʼu fale kai, ʼaē ʼe foaki lahi ai te kava ʼi te ʼu fakafiafia ohage ko te ʼu fai ʼohoana. ʼE lahi te ʼu fenua, ʼe fakagafua ai e te puleʼaga ke ʼinu kava ia te kihiʼi tamaliki. Kae ko te maʼua ʼo te ʼu mātuʼa ke nātou akoʼi tanatou fānau ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kava pea mo leʼoleʼo nātou ʼi te faʼahi ʼaia.—Tāʼaga Lea 22:6.
ʼE Koutou Lava Tauʼi Te Fihifihia
17. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni atu ke koutou ʼiloʼi peʼe ko hokotou fihifihia ia te ʼinu lahi ʼo te kava?
17 Ko hokotou fihifihia koa ia te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te vino pea mo te kava? Kapau ʼe koutou ʼinu fakafūfū, ʼaki pe te temi ʼe fua kovi anai kiā koutou. Koia, koutou vakavakaʼi fakalelei ia koutou totonu. Koutou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘Kua lahi fau koa ia taku ʼinu kava? Kua mālohi age koa te ʼu kava ʼaē ʼe au ʼinu? ʼE au ʼinu koa moʼo galoʼi ia toku ʼu tuʼania, mo taku lotohoha peʼe ko toku ʼu fihifihia? Kua fakatokagaʼi mai koa e he tahi ʼi toku famili peʼe ʼi toku ʼu kaumeʼa ia taku ʼinu kava? ʼE au fihifihia koa mo toku famili ʼuhi pe ko te kava? ʼE faigataʼa koa kiā au haku mole ʼinu ʼi he vāhaʼa, ʼi he māhina, peʼe ko he ʼu māhina? ʼE au fufū koa ki ʼihi taku ʼinu lahi ʼo te kava?’ Koteā te meʼa ʼe tonu ke koutou fai mo kapau ʼe koutou lolotoga nei ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe lagaʼi ʼi te ʼu fehuʼi ʼaenī? ʼAua naʼa koutou hage ko te tagata ʼaē ‛ ʼe ina sioʼi tona fofoga ʼi te sioʼata pea galo atu aipe kiā ia pe feafeaʼi ia tona fofoga.’ (Sakopo 1:22-24) Koutou fai he ʼu fakatuʼutuʼu moʼo fakatokatoka ia te fihifihia ʼaia. Koteā te meʼa ʼaē ʼe koutou lava fai?
18, 19. E feafeaʼi hakotou lava tuku ia takotou ʼinu kava fakavale?
18 Neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ia te fakatokaga ʼaenī ki te kau Kilisitiano: “Pea aua tautou konahia i te vino e mau ai te maveuveu, kae koutou fakafonu koutou aki te Laumalie.” (Efeso 5:18) Koutou fakafuafua lelei ia te lahi ʼo te kava ʼaē ʼe koutou ʼinu, pea koutou fai ni ʼu tuʼakoi. Koutou fakatotonu ke ʼaua naʼa koutou fakalaka ʼi te ʼu tuʼakoi ʼaia pea mo koutou loto lolomi. (Kalate 5:22, 23) ʼE koutou fakakaugā koa mo niʼihi ʼe nātou fakaneke koutou ke lahi takotou ʼinu kava? Koutou nofo tokaga, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae ko ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vale, ʼe fua kovi anai kiā ia.”—Tāʼaga Lea 13:20.
19 Kapau ʼe koutou ʼinu moʼo galoʼi tokotou ʼu fihifihia, koutou lototoʼa ʼo fakatokatoka ia tokotou ʼu fihifihia ʼaia. ʼE feala ke fakatokatokaʼi ia te ʼu fihifihia ʼaia mo kapau ʼe kita maʼuliʼi ia te ʼu tokoni ʼo te folafola ʼa te ʼAtua. (Pesalemo 119:105) Koutou kumi tokoni ki he tagata ʼāfea ʼe koutou falala ki ai. Koutou fakaʼaogaʼi fakalelei ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova moʼo fakatuputupu ia tokotou maʼuli fakalaumālie. Koutou fakamālohiʼi takotou ʼu felogoi mo te ʼAtua. Koutou faikole tuʼumaʼu kiā ia—tāfito la ʼo ʼuhiga mo tokotou vaivaiʼaga ʼaia. Koutou kole ki te ʼAtua ke ina ‘fakamaʼa tokotou ʼu ifiifi pea mo tokotou loto.’ (Pesalemo 26:2) Ohage ko tona fakahā ʼi te ʼuluaki alatike, koutou faiga fakamalotoloto ke koutou haʼele ʼi te ala ʼo te agatonu.
20. Koteā te ʼu puleʼaki ʼe koutou lava fai mo kapau ʼe hoko atu pe ia takotou ʼinu lahi ʼo te kava?
20 Koteā anai te meʼa ka koutou fai mo kapau ʼe hoko atu pe takotou ʼinu lahi ʼo te kava logola takotou ʼu faiga? ʼE tonu anai ke koutou mulimuli ki te tokoni ʼaenī ʼa Sesu: “Kapau leva ʼe fakatupu tūkia kiā te koe tou nima, haga ʼo tuʼusi; ʼe matalelei age kiā te koe tau hū māʼimoa ki te maʼuli, ʼi hau ʼalu mo ʼou nima ʼaē e lua ki te Seʼeni.” (Maleko 9:43, MN ) Ko tona faka ʼuhiga: Līaki ʼosi takotou ʼinu. Neʼe fai te tonu ʼaia e te fafine ʼe tou fakahigoaʼi anai ko Irene. ʼE ina ʼui fēnei: “Kua hili nei teitei taʼu e lua vaelua mo taku mole kei ʼinu kava, pea neʼe au manatu ʼe lagi lelei anai haku ʼinu haku kiʼi moʼi kava, moʼo fakafuafua peʼe kua au lavaʼi. Kae neʼe au foimo faikole atu aipe kiā Sehova ke mole au ʼinu haku moʼi kava. Kua au fakatotonu ke mole au toe ʼinu kava ʼo aʼu ki te mālama foʼou.” ʼE lagi lelei age anai ke kita fakagata ʼosi takita ʼinu kava, mo kapau ʼe kita fia maʼuli ʼi te mālama foʼou faitotonu ʼa te ʼAtua.—2 Petelo 3:13.
“Koutou Lele Ke Koutou Mau”
21, 22. Koteā te faʼahi ʼaē ʼe feala ke ina faka faigataʼa ia tatatou fakakaku ki te fakaʼosi ʼo te lele ki te maʼuli, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼona tekeʼi?
21 Neʼe fakatatau e te ʼapositolo ko Paulo ia te maʼuli faka Kilisitiano ki he lele peʼe ko he fakataupiepie, ʼo ina ʼui fēnei: “Pe e mole koutou iloi ko te kau lele i te malae faigaoi, e natou lele fuli, kae ko te tokotahi e ina mau te fakapale? Koia, koutou lele ke koutou mau . . . Pea e fakamaua e natou fuli e faigaoi he lekula mamafa ki tonatou akoi. E natou fai ke natou mau he kolona popo gafua, kae kia tatou e ko he kolona e mole popo. Koia, e au lele fenei, e mole au hoko lele feiape; e au fuhu fenei, e mole au hoka te aele. E au akoi mamafa toku sino pea mo puleʼi ia, i te tuania naa hili taku fakaha te fekau kia natou alâ, pea e hoko ai mo hoku fakamavae.”—1 Kolonito 9:24-27.
22 Ko te fakapale ʼe foaki pe ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakaʼosi ia tanatou lele. Pea ʼi tatatou lele ki te maʼuli, ʼe feala ke mole tou aʼu ki te maʼuli heʼegata mo kapau ʼe tou ʼinu lahi ia te kava. ʼE tonu ke tou loto lolomi. Kapau ʼe tou loto ke kaku lelei tatatou lele, pea ʼe tonu ke tou tōkakaga naʼa tou tō ki te “inu fakavale.” (1 Petelo 4:3) Koia ʼe tonu ai ke tou loto lolomi ia meʼa fuli. ʼO ʼuhiga mo te ʼinu kava, tou fakapotopoto ʼo “situà ki te aga fakapagani mo te u holi fakamalama, kae tou mauli fakapotopoto, mo agatonu, pea mo fakalotu.”—Tito 2:12.
[Kiʼi nota]
a ʼI te alatike ʼaenī, ko te “kava” ʼe faka ʼuhiga ki te piele, mo te vino, pea mo te ʼu kava mālohi.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼinu lahi ʼo te kava?
• Koteā te ʼu mamahi ʼe maʼu mai te fakaʼaogaʼi lahi ʼo te kava?
• ʼE koutou lava tekeʼi feafeaʼi ia te ʼu fua kovi ʼo te ʼinu lahi ʼo te kava?
• ʼE lava tauʼi feafeaʼi e he tahi tona fihifihia ʼaē ko te ʼinu lahi ʼo te kava?
[Paki ʼo te pasina 19]
Ko te vino ʼe ina “fakafiafia ia te loto ʼo te tagata”
[Paki ʼo te pasina 20]
ʼE tonu ke tou ʼiloʼi totatou ʼu tuʼakoi pea mo mulimuli pe kiai
[Paki ʼo te pasina 21]
Koutou fakafuafua fakatomuʼa ia te ʼinu lahi ʼo te kava pea mo te ʼinu fakapotopoto
[Paki ʼo te pasina 22]
Koutou faikole tuʼumaʼu kiā Sehova ʼo ʼuhiga mo tokotou ʼu vaivaiʼaga
[Paki ʼo te pasina 23]
Ko te maʼua ʼo te ʼu mātuʼa ke nātou akoʼi ia tanatou fānau ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kava