“Neʼe Feiā Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua Kia Tatou”
“Kapau neʼe feiā te ʼofa ʼo te ʼAtua kia tatou, pea ʼe maʼua ke tou feʼofaʼofani.”—1 Soane 4:11.
1. ʼI te ʼaho 23 ʼo Malesio ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā, he koʼe ʼe fakatahitahi anai ʼi te malamanei katoa, te lauʼi miliona hahaʼi ʼi te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga pea mo te tahi ʼu koga meʼa ʼe fai ai te ʼu fono?
ʼI TE ʼAhotapu, ʼaho 23 ʼo Malesio 1997, ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā, ʼe mahino papau ia, ʼe fakatahitahi anai te toko 13 000 000 tupu ʼi te malamanei katoa ʼi te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga, pea mo te tahi ʼu koga meʼa ʼe fai ai te ʼu fono ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe malave ki tonatou loto te ʼofa lahi ʼo te ʼAtua ki te malamanei. Neʼe fakatokagaʼi e Sesu Kilisito te moʼoni ʼo te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼi tana ʼui fēnei: “He ko te ʼAtua, ʼi tona ʼofa lahi ki te malamanei, neʼe ina foaki mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe tui kia te ia, ke ʼaua naʼa fakaʼauha kaʼe ke ina maʼu te maʼuli heʼegata.”—Soane 3:16.
2. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lelei anai ke tou fai ʼo ʼuhiga mo tatatou tali ia te ʼofa ʼo te ʼAtua?
2 Lolotoga tatatou vakaʼi te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e te ʼAtua kia tatou, ʼe lelei anai ke tou fai te fehuʼi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo tatou, ‘ ʼE ʼau maʼu koa he loto fakafetaʼi moʼoni ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua? Ko te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo toku maʼuli ʼe hā ʼaki ai koa te loto fakafetaʼi ʼaia?’
“Ko Te ʼAtua ʼe ʼOfa”
3. (a) He koʼe ʼe mole ko he meʼa makehe ia ki te ʼAtua te fakahā ʼo te ʼofa? (b) ʼE hā feafeaʼi te mālohi pea mo te poto ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu?
3 Ki te ʼAtua, ko te fakahā ʼo te ʼofa ʼe mole ko he meʼa makehe ia, koteʼuhi ko te “ ʼAtua ʼe ʼofa.” (1 Soane 4:8) Ko te ʼofa ʼe ko tona kalitate tāfito. ʼI te temi ʼaē neʼe ina teuteuʼi ai te kele ke nofoʼi e te hahaʼi, neʼe hā lelei tona mālohi ʼi tana fakatuʼu te ʼu moʼuga pea mo tānaki te vai ke liliu ko he ʼu vaitafe pea mo he ʼu moana. (Senesi 1:9, 10) Neʼe hā te poto lahi ʼo te ʼAtua ʼi te temi ʼaē neʼe ina fai ai te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te takafoli ʼo te vai pea mo te photosynthèse, ʼo ina fakatuʼutuʼu ke liliu te ʼu meʼa kehekehe ʼo te kele, ko te ʼu meʼa ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e te tagata moʼo taupau ʼo tona maʼuli, pea neʼe fakatupu e te ʼAtua te tagata ʼaki te fealagia ʼaē ke ʼalutahi tona maʼuli mo te ʼu ʼaho pea mo te ʼu māhina. (Pesalemo 104:24; Selemia 10:12) Kae, ko te meʼa ʼaē ʼe hā lelei ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu ʼi te kele, ʼe ko te ʼofa ʼo te ʼAtua.
4. ʼI te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, koteā te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼe tonu ke tou sisio kiai pea mo loto fakafetaʼi kiai?
4 Ko totatou ʼaoʼaoʼi gutu ʼe ina fakahā mai te ʼofa ʼo te ʼAtua mokā tou kai he fuaʼi ʼakau ʼe lelei pea mo mālie, ʼe hā ʼaki mai ai neʼe mole fakatupu pe te fuaʼi ʼakau ʼaia ke tou kai, kae ke tou toe fiafia foki mokā tou kai kiai. Ko totatou ʼu mata ʼe ko he fakamoʼoni ʼaupito ʼo tona ʼofa, heʼe tou sisio ki te tō ʼo te laʼā, mo te lagi ʼe fonu ko te ʼu fetuʼu ʼi he po ʼe māhina, mo te ʼu faʼahiga fisiʼi teu kehekehe mo tonatou ʼu lanu matalelei, mo te gaoʼi ʼa te ʼu manu liliki, pea mo te malimali ʼo hotatou ʼu kaumeʼa. ʼAki totatou ihu ʼe feala ke tou mamanu ki te magoni ʼo te ʼu fisiʼi teu. ʼAki totatou ʼu taliga ʼe feala ai ke tou logoʼi te paʼulu ʼo te tōʼaga vaitafe, mo te tagi ʼo te ʼu manulele, pea mo te ʼu leʼo ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe tou ʼoʼofa mamahi ai. ʼE tou logoʼi te faʼahi ʼaia mokā ʼe fāʼufua mai he tahi ʼe tou ʼoʼofa mamahi ai. Ko ʼihi ʼu manu neʼe foaki kia nātou te ʼu fealagia ʼaē ke nātou sisio, mo nātou logo, peʼe ke nātou mamanu ki he ʼu meʼa ʼe mole feala ia ki te tagata. Kae neʼe faʼu te tagata ʼaki te paki ʼo te ʼAtua, ʼaki te fealagia ʼaē ke ina logoʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼi he ʼaluʼaga ʼe mole feala ke logoʼi e te manu.—Senesi 1:27.
5. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tona ʼofa lahi kia Atama mo Eva?
5 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatupu ai e Sehova ʼAtua te ʼuluaki taumatuʼa, ia Atama mo Eva, neʼe ina puipui ia nāua ʼo fakahā ʼaki ai tona ʼofa. Neʼe ina fakatuʼu he ʼōloto, ko he palatiso, pea mo te ʼu fuʼu ʼakau kehekehe ʼi te ʼōloto ʼaia. Neʼe ina fakatupu te vaitafe moʼo fakavai ʼo te ʼōloto ʼaia, pea neʼe ina ai ki te ʼōloto ʼaia te ʼu manulele matalelei pea mo te ʼu manu kehekehe. Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia, neʼe ko te nofoʼaga ʼaē neʼe ina foaki kia Atama mo Eva. (Senesi 2:8-10, 19) Neʼe felogoi ia Sehova mo nāua ohage ko hana fānau, ko he koga ʼo te famili ʼo te ʼatulaulau. (Luka 3:38) ʼI tana fakatuʼu ia Eteni ohage ko he faʼifaʼitaki, neʼe tuku age e te Tāmai ʼe ʼi selo ʼo te ʼuluaki taumatuʼa ʼaia, te gāue fakafiafia kia nāua ʼaē ko te folahi ʼo te Palatiso ki te kele katoa. Neʼe tonu ke fakafonu te kele katoa e tonā hōloga.—Senesi 1:28.
6. (a) Koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te talagataʼa ʼa Atama mo Eva? (b) Koteā ʼaē ʼe tonu ke hā ai kua tou mahino ki te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni, pea ʼe ʼaoga tatatou ʼiloʼi te meʼa ʼaia neʼe hoko?
6 Kae, mole faʼa fualoa pea neʼe ʼahiʼahiʼi te talagafua ʼa Atama mo Eva, ko he ʼahiʼahiʼi ʼo tanā agatonu. ʼUluaki neʼe higa te tokotahi, pea ki muli age neʼe nā līaki toko lua ia te ʼofa ʼaē neʼe fai age kia nāua. Ko te meʼa ʼaē neʼe nā fai neʼe ko he meʼa fakaloto mamahi. Neʼe mole feala tona fakamolemole! ʼI tanā fai te meʼa ʼaia, neʼe puli ai tanā ʼu felogoi mo te ʼAtua, pea neʼe mole kei nā kau ki te famili ʼo te ʼAtua, pea neʼe kapu nāua mai tonā nofoʼaga, pea neʼe nā mavae ai ʼi Eteni. ʼE kei tou logoʼi te ʼu fua kovi ʼo tanā agahala ia ʼaho nei. (Senesi 2:16, 17; 3:1-6, 16-19, 24; Loma 5:12) Kae koteā te meʼa ʼe tou ako mai te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko? ʼE tou tali feafeaʼi koa te ʼofa ʼo te ʼAtua? Ko te ʼu tonu ʼaē ʼe tou fai ʼi te ʼaho fuli, ʼe fakahā ʼaki ai koa ʼe tou loto fakafetaʼi ki tona ʼofa?—1 Soane 5:3.
7. Logope la te meʼa ʼaē neʼe fai e Atama mo Eva, neʼe fakahā feafeaʼi e Sehova tona ʼofa ki tonā hōloga?
7 Kae neʼe mole fakagata ai e te ʼAtua tona ʼofa, ʼi te mole loto fakafetaʼi ʼo totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fai e te ʼAtua maʼa nāua. ʼI tona manavaʼofa ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole heʼeki tupu—ʼo kau kiai mo tatou ʼaē ʼe maʼuʼuli ia ʼaho nei—neʼe fakagafua e te ʼAtua kia Atama mo Eva ke maʼu hanā fānau ʼi muʼa ʼo tonā mamate. (Senesi 5:1-5; Mateo 5:44, 45) Kanapaula neʼe mole ina fai te meʼa ʼaia, neʼe mole tupu he tahi ia tatou. ʼI tana fakahā māmālie tona finegalo, neʼe toe fakatuʼutuʼu foki e Sehova he fakatafito ʼo te ʼamanaki, maʼa nātou fuli ʼaē ʼe kau ki te hōloga ʼo Atama ʼaē ka tui anai ki te fakatafito ʼaia. (Senesi 3:15; 22:18; Isaia 9:6, 7) Ko tana fakatuʼutuʼu ʼe kau kiai te puleʼaki ʼaē ka ina faka fealagia anai ki te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga fuli, ke nātou toe maʼu te meʼa ʼaē neʼe pulihi e Atama, ia te maʼuli haohaoa ʼo nātou liliu ai ko he ʼu hahaʼi ʼe tali ʼi te famili faka ʼatulaulau ʼa te ʼAtua. Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼo ina foaki he totogi.
He Koʼe Neʼe Foaki He Totogi?
8. He koʼe neʼe mole feala ke gata ʼaki pe te fakatotonu ʼa te ʼAtua ke mamate ia Atama mo Eva, kae maʼuʼuli tanā fānau ʼaē ka fakalogo anai kia te ia?
8 Neʼe maʼua koa ke foaki te totogi ʼaki he maʼuli fakatagata? Neʼe mole feala pe koa ke fakatotonu e te ʼAtua ke mamate ia Atama mo Eva ʼuhi ko tanā talagataʼa, kae ke maʼuʼuli tanā fānau fuli ʼaē ka fakalogo ki te ʼAtua? ʼI te manatu fakatagata, ʼe lagi tonu te faʼahi ʼaia. Kae ko Sehova ʼe “manako ki te agatonu pea mo te faitotonu.” (Pesalemo 33:5) Neʼe hoki maʼu fānau ia Atama mo Eva ʼi tanā kua agahala; koia ʼe mole he tahi ʼi te ʼu fānau ʼaia neʼe tupu haohaoa. (Pesalemo 51:5) Kua nātou agahala fuli, pea ko te tūʼa ʼo te agahala ʼe ko te mate. Kapau neʼe mole tokagaʼi e Sehova te faʼahi ʼaia, ko te faʼahiga faʼifaʼitaki fea ʼaē ka ina tuku anai ki tona famili ʼaē ʼi te ʼatulaulau? Neʼe mole feala ke ina līaki tana ʼu lekula faitotonu. Neʼe fakaʼapaʼapa ia ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te faitotonu. ʼE mole he tahi ʼe feala ke ina fakafihiʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko.—Loma 3:21-23.
9. ʼO mulimuli ki te lekula ʼo te faitotonu, neʼe ko te totogi fea ʼaē neʼe tonu ke foaki?
9 Kae, neʼe lava feafeaʼi te maʼu ʼo he fakatafito lelei moʼo hāofaki ʼo te hōloga ʼo Atama ʼaē ka nātou fakalogo anai kia Sehova ʼuhi ko tonatou ʼofa? Kapau ko he tagata haohaoa neʼe mate faka sakilifisio, ʼo mulimuli ki te faitotonu ʼe feala anai ʼaki te maʼuli haohaoa ʼaia ke ina ʼuʼufi te ʼu agahala ʼa nātou fuli ʼaē ka tui pea mo nātou tali anai te totogi ʼaia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼaki te agahala ʼa te tagata e tahi ko Atama, kua liliu ai te malamanei katoa ko te kau agahala, koia ko te liligi ʼo te taʼataʼa ʼo te tahi tagata haohaoa ʼe tatau tonā maʼuhiga, ʼe feala anai ke fakamatatau ai te faitotonu. (1 Timoteo 2:5, 6) Kae neʼe maʼu koa ʼifea te tagata ʼaia?
Neʼe Feafeaʼi Te Lahi ʼo Te Totogi?
10. He koʼe neʼe mole feala ke foaki e te hōloga ʼo Atama ia te totogi ʼaē neʼe ʼaoga ki te faʼahi ʼaia?
10 ʼI te hōloga agahala ʼo Atama, neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe feala ke ina foaki he meʼa ʼe tau moʼo totogi ʼo te ʼu ʼamanaki ʼo te maʼuli ʼaē neʼe pulihi e Atama. “ ʼE mole he tahi ia nātou ʼe feala ʼi he faʼahiga meʼa pe ke ina totogi he tēhina, peʼe ke ina foaki ki te ʼAtua he totogi ʼo ʼuhiga mo ia; (pea ʼi te maʼuhiga ʼaupito ʼo te totogi ʼo tonatou nefesi, kua fakagata ia ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga) ke feala anai hana maʼuli ʼo talu ai, pea ke ʼaua naʼa sio ki te luo.” (Pesalemo 49:7-9) Neʼe mole tuku e Sehova ia te malamanei ʼi te heʼe ʼamanaki, kae neʼe ina fai te fakatuʼutuʼu manavaʼofa.
11. Ko te puleʼaki fea ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo foaki te maʼuli ʼo te tagata haohaoa ʼaē neʼe ʼaoga moʼo foaki ʼo he totogi ʼe tau mo feʼauga?
11 Neʼe mole fekauʼi e Sehova he ʼaselo ki te kele ke haʼu ʼo mate, ʼo ina momoli he sino fakatagata, kae maʼuli ia ʼi tona ʼuhiga laumālie. Kae ʼaki he milakulo neʼe ko te ʼAtua tokotahi pe, ia te Tupuʼaga, neʼe feala ke ina fakakaukauʼi, ʼo ina momoli ifo te mālohi maʼuli pea mo te ʼulugaaga ʼo tona ʼalo ʼi selo ki te ʼalo ʼo he fafine, ko Malia te ʼofafine ʼa Helia, mai te telepi ʼo Suta. Ko te mālohi gāue ʼo te ʼAtua, tona laumālie maʼoniʼoni, neʼe ina puipui te tuputupu ʼa te tamasiʼi ʼi te ʼalo ʼo te fafine ʼaia, pea neʼe tupu ake ko he tagata haohaoa. (Luka 1:35; 1 Petelo 2:22) Neʼe maʼu e te tagata, te totogi ʼaē neʼe tau mo feʼauga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua e te faitotonu fakaʼatua.—Hepeleo 10:5.
12. (a) ʼE tou mahino feafeaʼi ki te ʼui ʼaē ko Sesu ʼe ko te “ ʼAlo ʼulu tokotahi” ʼo te ʼAtua? (b) Neʼe hā feafeaʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua kia tatou ʼi tana fekauʼi tona ʼAlo ʼaia ke haʼu ʼo foaki te totogi?
12 ʼI tana kau ʼaselo, ko ai ʼaē neʼe ina foaki ki ai te gāue ʼaia? Ko ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu ʼe ko tona “ ʼAlo ʼulu tokotahi.” (1 Soane 4:9) Ko te kupu ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi moʼo talanoa ki tona tuʼulaga ʼaē ʼi selo, kae mole ko te temi ʼaē neʼe tupu tagata ai. ʼE ko ia tokotahi pe ʼaē neʼe fakatupu fakahagatonu e Sehova ʼo mole kau kiai he tahi age. Ko ia ko te ʼUluaki Tupu ʼo meʼa fuli. Ko ia ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo fakatupu ʼo te kau ʼaselo, te ʼu manu pea mo te tagata. Ko te ʼu ʼaselo ʼe ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua, ohage ko Atama neʼe ko te foha ʼo te ʼAtua. Kae ʼe ʼui ko Sesu ʼe ina maʼu “he kolōlia ohage ko he kolōlia ʼe maʼu e he foha ʼulu tokotahi mai tana tāmai.” ʼE ʼui ʼe “nofo ia tafa ʼo te Tāmai.” (Soane 1:14, 18) Ko tana felogoi mo te Tāmai ʼe lelei, ʼe falala ki ai, pea ʼe fai ʼaki te ʼofa. ʼE ina maʼu te ʼofa ʼaē ʼe maʼu e tana Tāmai maʼa te malamanei. Ia Tāʼaga Lea 8:30, 31, ʼe fakahā ai te ʼofa ʼo te Tāmai ki tona ʼAlo, pea mo te ʼofa ʼo te ʼAlo ki te malamanei: “Neʼe ʼau liliu ko he tahi neʼe ʼofa tāfito ia ki ai [ia Sehova] ʼi te ʼaho mo te ʼaho, ʼo ʼau fiafia ʼi ʼona muʼa ʼi te temi fuli pe, . . . pea ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau [ko Sesu, Te Tufuga Faiva ʼa Sehova, te ʼuhiga tonu ʼo te poto] ʼofa kiai neʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe nofo mo te ʼu foha ʼo te tagata.” Neʼe ko te ʼAlo maʼuhiga ʼaia ʼaē neʼe fekauʼi e te ʼAtua ke haʼu ki te kele moʼo foaki ʼo te totogi. Koia la ʼaē ʼe maʼuhiga ai te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “He ko te ʼAtua, ʼi tona ʼofa lahi ki te malamanei, neʼe ina foaki mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi”!—Soane 3:16.
13, 14. Ko te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faiga ʼa Apalahamo ke ina sakilifisioʼi ia Isaake, ʼe tonu ke tokoni kia tatou ke tou loto fakafetaʼi ki te meʼa fea ʼaē neʼe fai e Sehova? (1 Soane 4:10)
13 Moʼo tokoni kia tatou ke tou mahino ki te faka ʼuhiga ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe akoʼi e te ʼAtua ia Apalahamo, kua hili kiai taʼu e 3 890, ʼo fualoa atu ia muʼa ʼo te haʼu ʼa Sesu ki te kele, ʼo ina ʼui age: “Fakalelei, kae ke toʼo tou foha, tou foha ʼulu tokotahi ʼaē ʼe ke ʼofa mamahi ai, ia Isaake, pea ke ʼalu ki te fenua ʼo Molia pea ʼo momoli ai ia ia ko he holokoseta ʼi he moʼuga ʼe ʼau hinoʼi atu anai kia koe.” (Senesi 22:1, 2) ʼAki te tui, neʼe fakalogo ia Apalahamo. Koutou fakakaukauʼi atu muʼa mo kanapaula neʼe ko koutou ia Apalahamo. ʼE feafeaʼi anai mo kapau neʼe ko tokotou foha ʼulu tokotahi, ko tokotou foha pe ʼaia e tahi ʼaē ʼe koutou ʼofa mamahi ai? Koteā anai te meʼa ʼaē ka koutou logoʼi ʼi tokotou loto lolotoga takotou tae te ʼu fafie moʼo fai ʼo te holokoseta, mo takotou fagona lolotoga te ʼu ʼaho ki te fenua ʼo Molia, pea mo takotou fakatakoto tokotou foha ki te ʼaletale?
14 He koʼe ʼe logoʼi e te ʼu mātuʼa te manavaʼofa ʼaia? ʼE ʼui e Senesi 1:27, neʼe fakatupu e te ʼAtua te tagata ki Tona paki. Ko tatatou ʼofa pea mo tatatou manavaʼofa, ʼe ko he fakahā ʼaia ʼi hona ʼaluʼaga veliveli, ʼo te ʼofa pea mo te manavaʼofa ʼo Sehova. ʼI te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Apalahamo, neʼe tāʼofi e te ʼAtua ia ia, pea neʼe mole sakilifisioʼi ia Isaake. (Senesi 22:12, 13; Hepeleo 11:17-19) Kae ʼo ʼuhiga mo Sehova, neʼe mole fakameʼameʼa ʼi tana foaki te totogi, logope la neʼe ko he meʼa fakaloto mamahi kia te ia pea mo tona ʼAlo. Ko te meʼa ʼaē neʼe fai, neʼe mole ko he maʼua ia ʼo te ʼAtua, kae neʼe ko he fakahā ʼaia ʼo tona ʼofa makehe. ʼE tou loto fakafetaʼi katoa koa ki te faʼahi ʼaia?—Hepeleo 2:9.
Te Meʼa ʼe Faka Fealagia e Te Totogi
15. ʼI te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ʼe malave feafeaʼi te totogi ki te maʼuli ʼo te hahaʼi?
15 Ko te fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia ʼaē neʼe fai e te ʼAtua, ʼe malave tāfito ia ki te maʼuli ʼo nātou ʼaē ʼe nātou tali te faʼahi ʼaia ʼaki te tui. Ki muʼa atu, neʼe nātou mamaʼo mai te ʼAtua ʼuhi ko te agahala. Neʼe nātou hage ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui e tana Folafola, neʼe ko ‘te ʼu fili he neʼe fakahaga tanatou ʼu manatu ki te ʼu gāue ʼaē ʼe kovi.’ (Kolose 1:21-23) Kae kua nātou “fakatokatoka mo te ʼAtua ʼaki te mate ʼo tona ʼAlo.” (Loma 5:8-10) ʼI te fetogi ʼo tonatou maʼuli pea mo nātou tali te fakamolemole ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina faka fealagia kia nātou ʼaē ʼe tui ki te sakilifisio ʼa Kilisito, kua nātou maʼu tona ʼofa pea mo he leʼo ʼo loto ʼe lelei.—Hepeleo 9:14; 1 Petelo 3:21.
16. Ko te ʼu tapuakina fea ʼaē ʼe foaki ki te kiʼi faga ōvi ʼi tanatou tui ki te totogi?
16 Ko te tokosiʼi ia nātou ʼaia, ko te kiʼi faga ōvi, neʼe fai ki ai e Sehova tona ʼofa makehe ʼaē ke nātou kau fakatahi mo tona ʼAlo ʼi te Puleʼaga ʼaē ʼi selo, koteʼuhi ke nātou fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼi te kamataʼaga ʼo ʼuhiga mo te kele. (Luka 12:32) Ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe toʼo “mai te ʼu telepi kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, mo te ʼu hahaʼi kehekehe pea mo te ʼu puleʼaga kehekehe . . . ke fakaliliu ia nātou ko he puleʼaga pea mo te kau pelepitelo maʼa totatou ʼAtua, pea ʼe tonu ke nātou hau ki te kele.” (Fakahā 5:9, 10) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia: “Kua koutou maʼu te laumālie ʼaē ʼe ina vavae koutou ko he ʼu foha, pea ʼaki te laumālie ʼaia ʼe tou kalaga ai: ‘Abba, Tāmai!’ Ko te laumālie totonu ʼe ina fakamoʼoni mo totatou laumālie ko tatou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua. Koia kapau ko tatou ko te ʼu fānau, pea ʼe ko tatou ko te ʼu maʼu tofiʼa: ʼio, ko te ʼu maʼu tofiʼa ʼa te ʼAtua, kae ʼe tou tofiʼa tahi mo Kilisito.” (Loma 8:15-17) ʼI te vaheʼi ʼo nātou e te ʼAtua ko tona ʼu foha, ʼe nātou maʼu ai te ʼu felogoi makehe ʼaē neʼe pulihi e Atama; kae ʼe toe foaki anai ki te ʼu foha ʼaia te ʼu pilivilesio ʼo te gāue ʼaē ʼi selo—pea ko te meʼa ʼaia neʼe mole foaki age kia Atama. ʼE mole fakapunamaʼuli te ʼui fēnei ʼa te ʼapositolo ko Soane: “Koutou sisio ki te faʼahiga ʼofa ʼaē neʼe foaki mai e te Tāmai kia tatou, ke feala ai he fakahigoaʼi ʼo tatou ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua”! (1 Soane 3:1) Kia nātou ʼaia, ʼe fakahā e te ʼAtua tona ʼofa (a·gaʹpe) ʼaē ʼe fakatafito ki he ʼu pelesepeto, pea ʼe ina toe fakahā foki mo te ʼofa mamahi (phi·liʹa), ʼaē ʼe fakaʼiloga ʼaki te feʼofaʼofani ʼa he ʼu kaumeʼa moʼoni.—Soane 16:27.
17. (a) Ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe tui ki te totogi, koteā te faka fealagia ʼe tuku age kia nātou? (b) Kia nātou ʼaia, koteā anai te faka ʼuhiga ʼo “te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼa te ʼAtua”?
17 Tahi ʼaē meʼa, ko te hahaʼi fuli—ʼaē ʼe tui ki te fakatuʼutuʼu faka manavaʼofa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼaki ia Sesu Kilisito ʼo ʼuhiga mo te maʼuli—ʼe faka fealagia e Sehova kia nātou ke nātou maʼu te ʼu felogoi lelei ʼaē neʼe pulihi e Atama. Neʼe fakamahino fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko te atali ʼaki he lotohoha ʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu [te hōloga ʼo Atama], ʼe tatali ki te fakahā ʼo te ʼu foha ʼo te ʼAtua [ko tona faka ʼuhiga, ʼe nātou tatali ki te temi ʼaē ka hā lelei ai ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe nātou maʼu tofiʼa mo Kilisito ʼi te Puleʼaga ʼaē ʼe ʼi selo, ʼe nātou gāue maʼa te malamanei]. Heʼe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu neʼe tuku ke fakalogo ki te vaʼiga [neʼe nātou tutupu ʼi te agahala ʼaki te ʼamanaki ʼaē ʼo te mate, pea neʼe mole ʼi ai he puleʼaki ke feala ai hanatou hāofaki ʼo nātou totonu], ʼo mole nātou fai ʼaki honatou lotolelei kiai, kae ʼuhi ko ia ʼaē neʼe ina tuku ke nātou fakalogo kiai, ʼuhi ko te ʼamanaki [ʼe foaki e te ʼAtua] ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu ʼe toe faka ʼāteaina anai mai te popūla ʼo te maʼuli popo pea ʼe nātou maʼu anai te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼa te ʼAtua.” (Loma 8:19-21) Koteā anai te faka ʼuhiga ʼo te ʼāteaina ʼaia? ʼE faka ʼāteaina anai nātou mai te popūla ki te agahala pea mo te mate. ʼE nātou maʼu anai te ʼatamai pea mo te sino haohaoa, ʼo nātou nonofo ʼi te Palatiso, pea mo nātou maʼu te maʼuli heʼegata ke nātou fiafia ai ʼi tonatou maʼuli haohaoa pea mo nātou fakahā tanatou loto fakafetaʼi kia Sehova, te ʼAtua moʼoni pe e tahi. Pea ʼe hoko feafeaʼi anai te ʼu meʼa fuli ʼaia? ʼAki te sakilifisio faitotogi ʼo te ʼAlo ʼulu tokotahi ʼo te ʼAtua.
18. ʼI te ʼaho 23 ʼo Malesio ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā, koteā anai te meʼa ʼaē ka tou fai, pea koteā tona tupuʼaga?
18 ʼI te ʼaho 14 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te koga falefata ʼi Selusalemi, neʼe fakatuʼutuʼu e Sesu te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate. Ko te fakamanatu ʼo tona mate ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli, kua liliu ko he toʼotoʼoga maʼuhiga ʼi te maʼuli ʼo te kau Kilisitiano moʼoni. Neʼe fakatotonu fēnei e Sesu: “Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.” (Luka 22:19) ʼI te taʼu 1997 ʼe fai anai te ʼAho Fakamanatu ʼi te ʼosi tō ʼo te laʼā ʼo te ʼaho 23 ʼo Malesio (ʼaē ʼe kamata ai te ʼaho 14 ʼo Nisani). ʼI te ʼaho ʼaia, ʼe mole he tahi meʼa ʼe maʼuhiga age anai, ʼi hatatou kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼaia.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe fakahā ai e te ʼAtua tona ʼofa lahi ki te malamanei?
◻ He koʼe neʼe ʼaoga ke foaki he maʼuli ʼo he tagata haohaoa moʼo totogi ʼo te hōloga ʼo Atama?
◻ Neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova moʼo foaki ʼo te totogi?
◻ Koteā te ʼu meʼa ʼaē kua feala ke tou maʼu ʼaki te totogi ʼaia?
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe foaki e te ʼAtua tona ʼAlo ʼulu tokotahi