ʼAua Naʼa Koutou Tuku He Faigamālie Ki Te Tevolo
“Aua naa koutou tuku he faigamalie ki te [“Tevolo,” MN ].”—Efeso 4:27.
1. He koʼe ʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli moʼoni ʼa te Tevolo?
LOLOTOGA ni ʼu sēkulō, neʼe manatu e te tokolahi ko te Tevolo, ʼe kula, ʼe ʼi ai tona ʼu tala e lua mo tona ʼu vaʼe manu, pea ʼe ʼi ai tana lou moʼo huki ʼaki te hahaʼi agakovi ʼo lī ki te ʼifeli. ʼE mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ia te manatu ʼaia. Kae ʼe mahino ia, ʼuhi ko te mole mahino ʼa te toko lauʼi miliona hahaʼi ki te faʼahi ʼaia, ʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli moʼoni ʼa te Tevolo peʼe nātou manatu ko te kupu ʼaia ʼe faka ʼuhiga pe ia ki te meʼa ʼaē ʼe kovi iā tatou.
2. Koteā ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te Tevolo?
2 ʼE tuʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu fakamoʼoni pea mo te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli moʼoni ʼa te Tevolo. Neʼe sio ia Sesu Kilisito kiā ia ʼi selo pea neʼe palalau mo ia ʼi te kele. (Sopo 1:6; Mateo 4:4-11) Logola ʼe mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu te ʼuluaki higoa ʼo te ʼāselo ʼaia, kae ʼe ina fakahigoa ko Tevolo (“Ko He Tahi ʼe Fasituʼu”), he neʼe fasituʼu ki te ʼAtua. ʼE toe fakahigoa ko Satana (“Ko He Tahi ʼe Fakafeagai”), heʼe fakafeagai kiā Sehova. Ko Satana te Tevolo ʼe fakahigoaʼi ko “te gata olisinale,” heʼe lagi tupu ko tana fakaʼaogaʼi ia te gata moʼo kākāʼi ia Eva. (Apokalipesi 12:9, MN; 1 Timoteo 2:14) ʼE toe fakahigoaʼi ko “te agakovi.”—Mateo 6:13, MN.a
3. Koteā te fehuʼi ʼaē ka tou vakaʼi anai?
3 ʼI totatou ʼuhiga kau kaugana ʼa Sehova, ʼe mole tou fia hage ko Satana, te fili tāfito ʼo te ʼAtua moʼoni pe e tahi. Koia ʼe tonu ai ke tou manatuʼi te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Aua naa koutou tuku he faigamalie ki te [“Tevolo,” MN ].” (Efeso 4:27) Koteā he ʼu agaaga ʼo Satana ʼe mole tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi?
ʼAua Naʼa Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Fasituʼu Lahi
4. Neʼe fasituʼu feafeaʼi ia te Tevolo, “te agakovi,” kiā Sehova?
4 ʼE tāu mo “te agakovi” ʼaia ke fakahigoaʼi ko Tevolo, heʼe ko he tahi ʼe fasituʼu. Ko he tahi ʼe fasituʼu, ʼe ko he tahi ʼe loi, mo kākā pea mo palalau kovi ʼo ʼuhiga mo he tahi kehe. Neʼe fakatotonu e te ʼAtua kiā Atama: “Ki te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni ai anai.” (Senesi 2:17) Neʼe fakahā age kiā Eva te ʼu palalau ʼaia, kae ʼaki te gata, neʼe ʼui fēnei age e te Tevolo: “ ʼE moʼoni ia ʼe mole koulua mamate anai. Heʼe ʼiloʼi e te ʼAtua, ko te ʼaho pe ʼaē ʼe koulua kai anai kiai, ʼe ava ai anai tokolua ʼu mata pea ʼe koulua hage anai ai ko te ʼAtua, ʼo ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Senesi 3:4, 5) ʼE ko he fasituʼu lahi ʼaupito ʼaia kiā Sehova ʼAtua.
5. He koʼe neʼe tonu ke fakamāuʼi ia Tiotefeso ʼi tana fasituʼu?
5 Neʼe fakatotonu fēnei ki te kau Iselaele: “ ʼE mole tonu ke ke feʼaluʼaki ʼi tau hahaʼi moʼo fasituʼu.” (Levitike 19:16) Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo te tagata fasituʼu ʼi tona temi: “Nee i ai he mea nee au faitohi ai ki te [“kokelekasio,” MN ]; kae ko Tiotefeso i tana fia matamua ia natou, e mole ina tali matou. Koia, kapau e au alu atu, e au fakamanatu anai kia te ia te u gaue e ina fai; te u lea kovi e ina fakamafola o fakafehagai kia matou.” (3 Soane 9, 10) Ko Tiotefeso neʼe fasituʼu kiā Soane pea neʼe tonu ke fakamāuʼi ia ia ʼuhi ko tana aga ʼaia. ʼE mole loto anai e he Kilisitiano agatonu ke hage ko Tiotefeso pea mo faʼifaʼitakiʼi ia Satana, ia ia ʼaē neʼe fasituʼu lahi.
6, 7. He koʼe ʼe mole tonu ke tou fasituʼu?
6 ʼE ko he meʼa māhani te fai ʼo he ʼu fasituʼu pea mo he ʼu tukugakovi hala ki te kau kaugana ʼa Sehova. “Neʼe tutuʼu ake tuʼumaʼu pe te kau pelepitelo pule pea mo te kau sekelipa pea nātou faka lākahalaʼi mālohi ia [Sesu].” (Luka 23:10, MN ) Neʼe tukugakoviʼi hala ia Paulo e te Pelepitelo Lahi ko Ananiasi pea mo te tahi ʼu hahaʼi. (Gaue 24:1-8) Pea ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko Satana “ ʼe ina faka lākahalaʼi totatou ʼu tēhina, ʼe ina faka lākahalaʼi ia nātou ʼi te ʼaho mo te pō iā muʼa ʼo totatou ʼAtua.” (Apokalipesi 12:10, MN ) Ko te ʼu tēhina ʼaia ʼaē ʼe tukugakoviʼi hala, ʼe ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē kei māʼuʼuli ʼi te kele ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī.
7 ʼE mole he Kilisitiano ʼe fia fasituʼu ki he tahi age peʼe ina tukugakoviʼi hala he tahi. Kae ʼe feala ke hoko te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tou palalau fakafeagai ki he tahi kae mole tou ʼiloʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli. ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe feala ke matehi he tahi neʼe ina fai he tukugakovi hala ki he tahi. (Ekesote 20:16; Teutalonome 19:15-19) Tahi ʼaē meʼa, ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakalialia kiai ia Sehova, ʼe kau kiai “he fakamoʼoni loi ʼe ina fai he ʼu loi.” (Tāʼaga Lea 6:16-19) Koia ʼe mahino ia, ʼe mole tou fia faʼifaʼitakiʼi ia ia tāfito ʼaē ʼe fasituʼu pea mo tukugakoviʼi hala.
ʼAua Naʼa Tou Hage Ko Ia ʼAē Neʼe ʼUluaki Fai Fakapō
8. Neʼe liliu feafeaʼi te Tevolo “ko he fakapō ia ʼi tana kamata”?
8 Ko te Tevolo ʼe ko he tahi ʼe fai fakapō. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Neʼe ko he fakapō ia ʼi tana kamata.” (Soane 8:44, MN ) ʼI te kamata mai, ʼi tana ʼeke ia Atama mo Eva ke nā fakafeagai ki te ʼAtua, neʼe liliu ai Satana ko he fai fakapō. Neʼe tupu ai te mate ʼo te ʼuluaki taumātuʼa pea mo tonā hōloga. (Loma 5:12) ʼE tou tokagaʼi ʼi henī, neʼe tupu tanā fai te aga ʼaē ʼe kovi, ʼuhi ko te uga ʼo nāua e te Tevolo, kae neʼe mole tupu ko he meʼa ʼe kovi iā nāua.
9. Ohage ko tona fakahā iā 1 Soane 3:15, ʼe tou lava liliu feafeaʼi ko he tahi ʼe fai fakapō?
9 ʼE ʼui fēnei e te tahi folafola ʼi te ʼu Folafola e Hogofulu ʼaē neʼe foaki ki Iselaele: “ ʼE mole tonu ke ke fai fakapō.” (Teutalonome 5:17) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki te kau Kilisitiano: “Ke aua naa e i ai he tahi o koutou e tali mamahi uhi ko he tagata fakapo.” (1 Petelo 4:15) Koia, ʼi totatou ʼuhiga kau kaugana ʼa Sehova, ʼe mole tou fai fakapō anai. Kae ʼe tou lākahala anai iā muʼa ʼo te ʼAtua mo kapau ʼe tou fēhihiʼa ki hotatou tēhina peʼe ki hotatou tuagaʼane pea mo kapau ʼe tou fakaʼamu age ke mate. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ae e fehia ki tona tehina, e ko he tagata e fakapo, pea e koutou iloi, e mole he tagata fakapo e ina mau te mauli heegata e mauli ia te ia.” (1 Soane 3:15) Neʼe fakatotonu fēnei ki te kau Iselaele: “ ʼE mole tonu ke ke fehiʼa ki tou tēhina ʼi tou loto.” (Levitike 19:17) Tou foimo fakatokatoka hotatou fihifihia mo he tēhina peʼe ko he tuagaʼane, ke mole maumauʼi tatatou logo tahi faka Kilisitiano, e Satana, ia ia ʼaē ʼe faifakapō.—Luka 17:3, 4.
Tou Fakafeagai Kiā Ia Tāfito ʼAē ʼe Loi
10, 11. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai moʼo fakafeagai mālohi kiā Satana, ia ia tāfito ʼaē ʼe loi?
10 Ko te Tevolo ʼe ko he tahi ʼe loi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ka ina tala te loi, pea ʼe palalau ia ʼo mulimuli pe ki te ʼu ʼulugaaga ʼo ia totonu, heʼe gutuloi, pea ʼe ko te tāmai ʼo te loi.” (Soane 8:44, MN ) Neʼe gutuloi ia Satana kiā Eva, kae neʼe haʼu Sesu ki te malamanei moʼo fakamoʼoni ki te moʼoni. (Soane 18:37) Kapau ko tatou ko he ʼu tisipulo ʼa Kilisito ʼe tou fakafeagai mālohi ki te Tevolo, pea ʼe mole tou fakamatala anai ni ʼu loi pea mo kākāʼi he tahi. ʼE tonu ke tou ‘palalau ʼaki te moʼoni.’ (Sakalia 8:16; Efeso 4:25) “Ko Sehova te ʼAtua ʼo te moʼoni” ʼe ina tapuakina pe tana kau Fakamoʼoni ʼaē ʼe palalau ʼaki te moʼoni. ʼE mole feala ke fakafofoga ia ia e he tahi ʼe agakovi.—Pesalemo 31:5; 50:16; Isaia 43:10.
11 Kapau ʼe maʼuhiga kiā tatou tatatou ʼāteaina mai te ʼu loi ʼa Satana, pea ʼe tou mulimuli anai ki te Lotu Faka Kilisitiano, ia “te ala ʼo te moʼoni.” (2 Petelo 2:2, MN; Soane 8:32) Ko “te moʼoni ʼo te logo lelei” ʼe ko te ʼu akonaki faka Kilisitiano kātoa. (Kalate 2:5, 14, MN ) Ke hāofaki moʼoni tatou ʼe tonu ke tou “haʼele ʼi te moʼoni,” ko tona faka ʼuhiga ke tou tali te moʼoni pea mo tou fakafeagai mālohi ki “te tāmai ʼo te loi.”—3 Soane 3, 4, 8, MN.
Tou Tauʼi Te ʼAposita Lahi
12, 13. ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou aga ʼo ʼuhiga mo te kau ʼaposita?
12 Ko te ʼāselo ʼaē neʼe liliu ʼo Tevolo, ʼi te kamata neʼe nofo ʼi te moʼoni. Kae neʼe ʼui e Sesu “neʼe mole haga nofo ia ʼi te moʼoni, heʼe mole ia te ia te moʼoni.” (Soane 8:44, MN ) Ko te ʼaposita lahi tokotahi ʼaia neʼe fakafeagai ki “te ʼAtua ʼo te moʼoni.” Ko ʼihi kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou tō ki “te hele ʼa te Tevolo,” he neʼe lagi kākāʼi nātou pea mo fakahēʼi nātou mai te moʼoni. Koia neʼe fakaloto mālohiʼi ai e Paulo ia Timoteo ʼaē neʼe kaugā gāue mo ia, ke ina akoʼi nātou ʼaki he agamalū, ke feala hanatou toe mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo ʼāteaina mai te hele ʼa Satana. (2 Timoteo 2:23-26) ʼE mahino ia, ʼe lelei age hatatou pipiki maʼu ki te moʼoni pea ke ʼaua naʼa tou tō ki te hele ʼa te ʼu manatu faka ʼaposita.
13 Neʼe liliu te ʼuluaki taumātuʼa ko te ʼu ʼaposita, he neʼe nā fakalogo ki te Tevolo pea neʼe mole nā fakafisi ki tana ʼu loi. Koia ʼe tou fakalogo anai koa ki he kau ʼaposita, mo lau tanatou ʼu tohi peʼe ko tanatou ʼu fai fakamatala ʼi te Internet? Kapau ʼe tou ʼoʼofa ki te ʼAtua pea mo te moʼoni, ʼe mole tou fai anai ia te faʼahi ʼaia. ʼE mole tonu ke tou tali he kau ʼaposita ʼi totatou loto fale peʼe tou ʼalofa kiā nātou, heʼe kapau ʼe tou fai ia te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe tou ‘kau anai ki tanatou ʼu gāue kovi.’ (2 Soane 9-11) ʼOfa pe ke mole tou tō ki te ʼu kākā ʼa te Tevolo, ʼo līaki “te ala ʼo te moʼoni” kae tou mulimuli ki te ʼu hahaʼi faiakonaki hala, ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou “fakahū he ʼu manatu kovi” ki totatou ʼatamai pea mo ‘kākāʼi tatou ʼaki he ʼu palalau kākā.’—2 Petelo 2:1-3, MN.
14, 15. Ko te fakatokaga fea ʼaē neʼe fai e Paulo ki te kau tagata ʼāfea ʼo Efeso pea mo Timoteo, ʼaē neʼe nā kaugā gāue?
14 Neʼe ʼui fēnei e Paulo ki te kau tagata ʼāfea ʼo Efeso: “Koutou tōkakaga kiā koutou totonu pea mo te faga ōvi fuli, ʼaē kua fakanofo koutou ki ai e te laumālie maʼoniʼoni ko he kau taupau, moʼo fafaga te kokelekasio ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina totogi ʼaki te taʼataʼa ʼo tona ʼAlo totonu. ʼE au ʼiloʼi ʼi taku ʼosi mavae, ʼe fehūfi mai anai kiā koutou te ʼu lupo pule fakamālohi ʼe mole nātou gaohi fakaleleiʼi anai te faga ōvi, pea ʼi te lotolotoiga ʼo koutou ʼe mafuta ake anai te ʼu tagata ʼe nātou palalau ki te ʼu meʼa pikopiko, koteʼuhi ke nātou toho te kau tisipulo ke mulimuli ia nātou.” (Gaue 20:28-30, MN ) ʼAki te temi ko te kau ʼaposita ʼaia neʼe tutuʼu ake pea mo nātou “palalau ki te ʼu meʼa pikopiko.”
15 ʼI te teitei taʼu 65 ʼo totatou temi, neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia Timoteo ‘ke ina fakaʼaogaʼi lelei te folafola ʼo te moʼoni.’ Neʼe ina tohi fēnei: “Kae ke ke tekeʼi te ʼu akonaki noa, ʼaē ʼe nātou ʼulihi te meʼa ʼaē ʼe maʼoniʼoni; heʼe nātou tuputupu tuʼumaʼu anai ki te heʼe aga faka lotu, pea ko tanatou ʼu palalau ʼe mafola anai ohage ko he meʼa ʼe pala ʼi te sino. Neʼe kau iā nātou ʼaia ia Imeneo pea mo Fileto. Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe nā mavae ʼi te moʼoni, ʼo nā ʼui kua hoko ia te fakatuʼuake, pea nā fakahiga te tui ʼa ʼihi.” Neʼe kamata ai te ʼapositasia! Neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Kae ko te fakatafitoʼaga mālohi ʼa te ʼAtua ʼe kei tuʼu pe.”—2 Timoteo 2:15-19, MN
16. Logola te ʼu kākā ʼa te ʼaposita lahi, kae he koe neʼe tou agatonu ki te ʼAtua pea mo tana Folafola?
16 ʼE tau fakaʼaogaʼi e Satana te kau ʼaposita moʼo ʼulihi te tauhi moʼoni—kae neʼe mole hona fua. ʼI te lagi taʼu 1868, ko Charles Taze Russell neʼe ina kamata vakavakaʼi fakalelei te ʼu akonaki ʼaē kua fualoa tona akoʼi e te ʼu lotu ʼo te Keletiate pea neʼe ina maʼu te ʼu fakamahino hala ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu. Ko Russell pea mo te kiʼi kūtuga ʼaē neʼe nātou kumi te moʼoni, neʼe nātou faʼufaʼu te kau ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi Pittsburgh, ʼi Pennsylvanie, ʼi Amelika. Kua hili nei kiai teitei taʼu e 140, ko te kau kaugana ʼa Sehova kua nātou tuputupu ʼi te ʼatamai mālama pea mo te ʼofa ki te ʼAtua pea mo tana Folafola. Logola te ʼu kākā ʼa te ʼaposita lahi, kae ko te nofo tokaga ʼa te kalasi ʼo te kaugana agatonu mo poto, neʼe ina fealagia ki te kau Kilisitiano moʼoni ʼaia ke nātou nonofo agatonu kiā Sehova pea mo tana Folafola.—Mateo 24:45.
Ke ʼAua Naʼa Puleʼi Tatou e Te Pule ʼo Te Malamanei
17-19. Ko te mālama fea ʼaē ʼe takoto ʼi te pule ʼa te Tevolo, pea he koʼe ʼe mole tonu ke tou manako kiai?
17 Ko te tahi faʼahi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Satana ke tou tō ai ki tana hele, ʼe ko tana fakaneke tatou ke tou ʼoʼofa ki te malamanei—te hahaʼi heʼe faitotonu ʼaē ʼe nātou mamaʼo mai te ʼAtua. Neʼe fakahigoaʼi e Sesu ia te Tevolo ko “te pule ʼo te malamanei” pea neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole maʼu hana puke ia te au.” (Soane 14:30, MN ) ʼOfa pe ke mole puke tatou e Satana! ʼE mahino ia kiā tatou ko “te malamanei kātoa ʼe takoto ʼi te mālohi ʼo te agakovi [ʼaia].” (1 Soane 5:19, MN ) Neʼe feala ki te Tevolo ke ina foaki kiā Sesu “te atu puleaga o te malama-nei” mo kapau neʼe atolasio age kiā te ia—kae neʼe fakafisi mālohi ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua ki te faʼahi ʼaia. (Mateo 4:8-10) Ko te mālama ʼaē ʼe puleʼi e Satana ʼe fehiʼa ki te kau tisipulo ʼa Kilisito. (Soane 15:18-21) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakatokagaʼi ʼo tatou e te ʼapositolo ko Soane ke mole tou manako ki te malamanei!
18 Neʼe tohi fēnei e Soane: “Aua tautou ofa i te malama-nei, mo te u mea i te malama-nei. Kapau e i ai he tahi e ofa i te malama-nei, e mole mau te ofa o te Tamai ia te ia, koteuhi ko meafuape e mau i te malama-nei, te holi a te kakano mo te holi a te mata pea mo te fiaha i te u koloa, e mole haù ia mai te Tamai, kae e haù mai te malama-nei. Io, e fakamole te malama-nei mo tana u holi; kae kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.” (1 Soane 2:15-17) ʼE mole tonu ke tou manako ki te mālama, heʼe ko tona faʼahiga maʼuli ʼe mulimuli ia ki te kakano agahala, pea ʼe fakafeagai ʼaupito ki te ʼu lēkula ʼa Sehova ʼAtua.
19 E feafeaʼi mo kapau ʼe manako totatou loto ki te malamanei? Tou faikole ki te ʼAtua ke tokoni mai ke tou tauʼi te manako ʼaia pea mo te ʼu holi ʼo te kakano. (Kalate 5:16-21) ʼE mahino ia ʼe tou faiga anai “ke ʼaua naʼa ʼulihi tatou e te malamanei,” mo kapau ʼe tou manatuʼi ko “te ʼu mālohi fakalaumālie agakovi” ʼe ko “te kau pule ʼo te mālama,” ʼaē ʼe nātou puleʼi te sosiete fakatagata heʼe faitotonu.—Sakopo 1:27, MN; Efeso 6:11, 12, MN; 2 Kolonito 4:4.
20. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe ‘mole tou kau ʼi te malamanei’?
20 ʼO ʼuhiga mo tana kau tisipulo, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei, ohage pe ko au ʼe mole au kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:16, MN ) Ko te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tonatou ʼu kaumeʼa ʼaē kua foaki tonatou maʼuli kiā Sehova, ʼe nātou faiga ke nātou nonofo maʼa ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo maʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo nātou fakamamaʼo mai te malamanei. (Soane 15:19; 17:14; Sakopo 4:4) ʼE fehiʼa kiā tatou te mālama heʼe faitotonu ʼaenī heʼe mole tou kau ai pea ko tatou ko te kau ‘fai faka mafola ʼo te faitotonu.’ (2 Petelo 2:5) ʼE moʼoni, ʼe tou māʼuʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi folonikasio, mo tono, mo kaihaʼa, mo tauhi tamapua, mo gutuloi, pea mo kōnahihia. (1 Kolonito 5:9-11; 6:9-11; Apokalipesi 21:8) Kae ʼe mole tonu ke tou mulimuli ki “te laumalie o te malama-nei,” heʼe mole puleʼi tatou e te mālohi ʼaē ʼe ina ʼeke ki te agahala.—1 Kolonito 2:12.
ʼAua Naʼa Tou Tuku He Faigamālie Ki Te Tevolo
21, 22. ʼE tou lava mulimuli feafeaʼi ki te tokoni ʼaē ʼe tuʼu iā Efeso 4:26, 27?
21 ʼE takitaki tatou e te laumālie ʼa te ʼAtua, kae mole ko “te laumalie o te malama-nei,” ʼo tou maʼu ai te ʼu kalitātē ohage ko te ʼofa pea mo te loto lolomi. (Kalate 5:22, 23) ʼE ʼaoga te ʼu kalitātē ʼaia kiā tatou ke feala hatatou kātakiʼi te tauʼi ʼo tatatou tui e te Tevolo. ʼE ina loto ke tou “ ʼiʼita [ʼo fai] te meʼa ʼaē ʼe kovi,” kae ʼe tokoni mai te laumālie ʼo te ʼAtua ke tou “tuku te ʼita pea mo līaki te hāūhāū.” (Pesalemo 37:8) ʼE moʼoni, ʼi ʼihi temi ʼe lagi tonu tatatou ʼita, kae ʼe tokoni fēnei mai ia Paulo: “Iʼita pe, kae aua naa koutou agahala ai, vakai naa to ifo te laa ki toutou ita. Aua naa koutou tuku he faigamalie ki te [Tevolo,” MN ].”—Efeso 4:26, 27.
22 ʼE feala ke tou fai he agahala mo kapau ʼe tou nonofo mo hotatou ʼita ki he tahi. Kapau ʼe tou haga taupau totatou ʼita ʼaia, pea ʼe ko he faigamālie ki te Tevolo ke ina fakamavetevete te kokelekasio peʼe ina uga tatou ke tou fai he ʼu meʼa ʼe kovi. Koia, ʼe tonu ke tou foimo fakatokatoka te ʼu fihifihia, ʼo tou mulimuli ki tona faʼahiga fai ʼaē ʼe fakatotonu mai e te ʼAtua. (Levitike 19:17, 18; Mateo 5:23, 24; 18:15, 16) Koia tou tuku ke takitaki tatou e te laumālie ʼo te ʼAtua, ʼo tou loto lolomi pea mo ʼaua naʼa tuku totatou ʼita ke liliu ko he loto kovi, pea mo he loto fehiʼa, tatau aipe peʼe tonu totatou ʼita.
23. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?
23 Neʼe tou talanoa ki ʼihi agaaga ʼo te Tevolo ʼaē ʼe mole tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi. Kae ʼe feala ki ʼihi hahaʼi ʼaē ʼe nātou lau te nusipepa ʼaenī, ke nātou feʼekeʼaki fēnei: ʼE tonu koa ke tou mātataku ia Satana? He koʼe ʼe ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano? Pea koteā ʼaē ʼe tou lava fai ke mole kākāʼi tatou e te Tevolo?
[Kiʼi nota]
a Koutou vakaʼi te ʼu ʼuluaki alatike ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Novepeli 2005, ko tona kupu tāfito “ ʼE Maʼuli Moʼoni Koa Te Tevolo?”
Koteā Takotou Tali?
• He koʼe ʼe mole tonu ke tou fasituʼu ʼo ʼuhiga mo he tahi?
• ʼI tatatou ʼiloʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu iā 1 Soane 3:15, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke mole tou fai fakapō?
• Koteā te manatu ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te kau ʼaposita pea koteā tona tupuʼaga?
• He koʼe ʼe mole tonu ke tou manako ki te malamanei?
[Paki ʼo te pasina 9]
ʼE mole tou tuku anai te Tevolo ke ina maumauʼi totatou logo tahi faka Kilisitiano