Ko He Tohi Maʼa Te Hahaʼi Fuli
“Ko te ʼAtua ʼe mole fakapulepule, kae ʼi te puleʼaga fuli pe ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu ʼe ina tali lelei ia ia.”—Gāue 10:34, 35.
1. Neʼe koteā te tali ʼa te polofesea ʼi te fehuʼi age ʼaē pe koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, pea koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe ina fai?
ʼI TE tahi ʼAhotapu hoʼatā, ko te polofesea neʼe nofo pe ʼi fale, pea neʼe mole ʼamanaki ia ʼe haʼu anai he tahi ʼo ʼaʼahi ia ia. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fisifisi ai te tuagaʼane ki tona matapā, neʼe fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakahā age. Neʼe palalau te tuagaʼane ki te kua ʼuli ʼo te kele pea mo te meʼa ʼaē ka hoko ki te kele—pea neʼe fia logo kiai te polofesea. Kae ʼi te kamata fakaʼaogaʼi e te tuagaʼane ia te Tohi-Tapu, neʼe kamata lotolotolua ia. Koia, neʼe fehuʼi age ki ai e te tuagaʼane, pe koteā tana manatu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu.
Neʼe ina tali fēnei, “ ʼE ko he tohi lelei neʼe tohi e te kau tagata popoto, kae ko te Tohi-Tapu ʼe mole ko he tohi ʼe tonu ke tou faka maʼuhigaʼi fau.”
Pea neʼe fehuʼi fēnei age e te tuagaʼane, “Kua ke lau te Tohi-Tapu?”
Neʼe punamaʼuli ʼaupito te polofesea ʼi te fehuʼi ʼaia, pea neʼe ina fakahā lelei neʼe mole heʼeki ina lau.
ʼOsi ʼaia, pea fehuʼi fēnei age e te tuagaʼane: “ ʼE lava feafeaʼi hau ʼui he meʼa feiā ʼo ʼuhiga mo he tohi, mo kapau neʼe mole heʼeki ke lau te tohi ʼaia?”
Neʼe malave mālohi te ʼu palalau ʼa te tuagaʼane. Neʼe fakatuʼutuʼu ai leva e te polofesea ke ina vakaʼi te Tohi-Tapu, ke ina ʼiloʼi ai pe koteā te tohi ʼaia.
2, 3. He koʼe ʼe mole lau e te hahaʼi ia te Tohi-Tapu, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe tou faiga anai ke tou fai ʼuhi ko te faʼahi ʼaia?
2 ʼE mole ko te polofesea tokotahi pe ʼaē ʼe manatu feiā. Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou maʼu hanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu logope la mole heʼeki nātou lau e nātou totonu te tohi ʼaia. Lagi ʼe ʼi ai hanatou Tohi-Tapu. E lagi nātou fakamoʼoni ki te lelei ʼo te Tohi-Tapu ʼi te faʼahi ʼo te faitohi pea mo te faʼahi ʼo te hisitolia. Kae ko te tokolahi, ʼe mole nātou lau te tohi ʼaia. ʼE ʼui e ʼihi, ‘ ʼE mole maʼu hoku temi ke ʼau lau te Tohi-Tapu.’ Ko ʼihi ʼe nātou feʼekeʼaki, ‘ ʼE lava ʼaoga feafeaʼi he tohi ʼāfea ki toku maʼuli?’ Koia, ʼe tonu ke tou faiga mālohi ke tou fetogi te ʼu manatu ʼaia ʼa te hahaʼi. ʼE faka tui mālohi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te Tohi-Tapu “ ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi.” (2 Timoteo 3:16, 17) Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou uga te hahaʼi ke nātou lau te Tohi-Tapu, tatau aipe pe koteā tonatou lanu, pe ko tonatou fenua?
3 Tou vakaʼi nei he ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou vakaʼi te Tohi-Tapu. Ko te sivi ʼaia ʼe tokoni anai kia tatou ke tou popoto ʼi te fai palalau mo te hahaʼi ʼaē ʼe tou felāveʼi mo nātou ʼi totatou minisitelio, ʼo lagi tou uga ai nātou ke nātou fakatokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu. Tahi ʼaē meʼa, ko te sivi ʼaia ʼe ina fakamālohiʼi anai tatatou tui ki te ʼui ʼaē, ko te Tohi-Tapu ʼe “ko te folafola ʼa te ʼAtua.”—Hepeleo 4:12.
Ko Te Tohi ʼAē ʼe Lahi Tokotahi Tona Tufa ʼi Te Malamanei
4. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe ko te tohi ʼaē ʼe lahi tokotahi tona tufa ʼi te malamanei?
4 ʼUluaki, ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi te Tohi-Tapu koteʼuhi ʼe ko te tohi ʼaia ʼaē ʼe lahi tokotahi tona tufa pea mo tona fakaliliu ʼi te hisitolia ʼo te tagata. Kua hili kiai taʼu e 500 tupu, ʼi te fale gāue tā tohi ʼo Johannes Gutenberg, neʼe fai ai te ʼuluaki Tohi-Tapu ʼaki te masini tā tohi. Talu mai ai, neʼe fakafuafua ʼe ko Tohi-Tapu e fā miliale ʼaē neʼe tā katoa peʼe fakakoga. ʼI te taʼu 1996, neʼe kua fakaliliu katoa peʼe fakakoga te Tohi-Tapu ia lea e 2 167.a Ko te toko 90 tupu ʼi te teau ʼo te hahaʼi, ʼe feala hanatou lau he koga ʼo te Tohi-Tapu ʼi tonatou lea. ʼE mole he tahi age tohi—ʼaē neʼe fai e te lotu peʼe ko he tahi faʼahiga kautahi—ʼe tatau mo te tufa ʼo te Tohi-Tapu!
5. He koʼe ʼe feala hatatou ʼui ʼe tonu ke maʼu te Tohi-Tapu e te hahaʼi ʼo te malamanei katoa?
5 ʼE mole feala ke tou ʼui ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaki pe te ʼu tānaki ʼaia ʼo tona tufa. Kae kapau ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi ʼe haʼu mai te ʼAtua, pea ʼe tau mo feʼauga hatatou manatu, ʼe tonu ke maʼu te tohi ʼaia e te hahaʼi fuli ʼi te malamanei katoa. ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia, heʼe ʼui e te Tohi-Tapu totonu, “ko te ʼAtua ʼe mole fakapulepule, kae ʼi te puleʼaga fuli pe ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu ʼe ina tali lelei ia ia.” (Gāue 10:34, 35) ʼE lelei age te Tohi-Tapu ʼi te ʼu tohi fuli, he neʼe kaku ki te ʼu fenua kehekehe pea ki te hahaʼi ʼo te ʼu lanu kehekehe. ʼE moʼoni ia, ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi maʼa te hahaʼi fuli!
Neʼe Makehe Tona Taupau
6, 7. He koʼe ʼe mole tou punamaʼuli ʼi te mole kei maʼu ʼo te ʼu ʼuluaki tohi ʼo te Tohi-Tapu, pea koteā te fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou lagaʼi?
6 ʼE ʼi ai te tahi tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou sivisivi te Tohi-Tapu. Neʼe taupau lelei te tohi ʼaia logope la te ʼu fakafeagai ʼa te hahaʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe feala ke fakatupu kovi kiai. Ko te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo te Tohi-Tapu logope la te ʼu fihifihia lahi ʼaia, ʼe makehe ia ʼi te tahi ʼu tohi ʼāfea.
7 ʼE hā mai, ko te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu, neʼe nātou tohi tanatou ʼu fakamatala, ʼo nātou fakaʼaogaʼi te vai tohi ki te papilusi (ʼaē ʼe fakahigoa ki te fuʼu ʼakau ʼe tupu ʼi Esipito) pea mo te ʼu tohi kiliʼi manu.b (Sopo 8:11) Kae ko te ʼu faʼahiga tohi ʼaia, ʼe feala ke popo. Neʼe fakamahino fēnei mai e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Oscar Paret: “Ko te ʼu faʼahiga tohi ʼaia e lua, ʼe feala ke popo mokā palapala, mokā limulimua pea ʼuhi ko te ʼu ʼugaga kehekehe. Ko tatou fuli, kua tou sio mata ki te maumau gafua ʼo he moʼi pepa pe ko he kiliʼi manu mokā tuku feiāʼi peʼe ka tuku ʼi he kogafale ʼe māhūhū.” Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ʼi te mole kei maʼu ʼo te ʼu ʼuluaki tohi ʼaē neʼe fai; pea kua lagi maumau te ʼu tohi ʼaia talu mai fualoa. Kae kapau kua puli te ʼu ʼuluaki tohi ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaia, neʼe lava taupau feafeaʼi te Tohi-Tapu?
8. Neʼe taupau feafeaʼi te ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu lolotoga ni ʼu sēkulō?
8 Mole faʼa fualoa ʼi te ʼosi fai ʼo te ʼu ʼuluaki tohi, neʼe kamata hiki te ʼu tohi ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ko te hiki ʼo te Lao pea mo te tahi ʼu koga ʼo te Tohi-Tapu neʼe liliu ko he gāue moʼoni ʼi te Iselaele ʼāfea. Ohage la ko te pelepitelo ko Esitalasi, ʼe ʼui neʼe ko “he tagata faiva ʼi te hiki ʼo te lao ʼa Moisese.” (Esitalasi 7:6, 11; vakaʼi ia Pesalemo 45:1.) Kae neʼe feala foki ke popo te ʼu tohi ʼaē neʼe hiki; pea ʼaki te temi neʼe tonu ke fetogi ʼaki he tahi ʼu tohi neʼe hiki nima. Neʼe hoko atu te hiki ʼaia ʼo te Tohi-Tapu lolotoga ni ʼu sēkulō. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe agahala te tagata, neʼe fetogi koa te Tohi-Tapu ʼuhi ko te ʼu hala ʼaē neʼe fai e te ʼu tagata hiki tohi? Kua lahi te ʼu fakamoʼoni ʼe hā ʼaki mai neʼe mole hoko te faʼahi ʼaia!
9. ʼE hā feafeaʼi mai ʼaki te faʼifaʼitaki ʼo te kau Massorètes, neʼe lelei ʼaupito te gāue ʼa te kau tagata hiki Tohi-Tapu?
9 Ko te ʼu tagata hiki tohi neʼe mole gata pe ki tanatou faiva, kae neʼe nātou toe fakaʼapaʼapa foki ki te ʼu kupu ʼaē neʼe nātou hiki. Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “tagata hiki tohi” ʼe faka ʼuhiga ki te lau pea mo te tānaki. Moʼo ʼiloʼi te faiva pea mo te totonu ʼa te ʼu tagata hiki tohi ʼi tanatou gāue, koutou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼo te kau Massorètes, ko he ʼu tagata hiki tohi ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼi te lolotoga ʼo te 6 sēkulō ʼo aʼu ki te 10 sēkulō ʼo totatou temi. ʼO mulimuli ki te tagata sivi Tohi-Tapu ko Thomas Hartwell Horne, neʼe nātou lau “peʼe fakaʼaogaʼi tuʼa fia te ʼu mataʼi tohi [faka Hepeleo] fuli ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo.” Koutou fakakaukauʼi age muʼa te toe gāue ʼaia! Ke ʼaua naʼa galo he mataʼi tohi, ko te ʼu tagata hiki tohi faiva ʼaia neʼe mole gata pe tanatou lau pe ko kupu ʼe fia ʼaē neʼe nātou hiki, kae neʼe nātou toe lau foki pe ko mataʼi tohi ʼe fia. Neʼe ʼui e te tahi tagata sivi Tohi-Tapu, neʼe nātou lau ko mataʼi tohi e 815 140 ʼi te ʼu Tohi Faka Hepeleo! ʼAki te ʼu faiga mālohi ʼaia, neʼe feala ai ke totonu te hiki ʼo te Tohi-Tapu.
10. Koteā te ʼu fakamoʼoni lelei ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ai, ko te ʼu tohi faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē ʼe fakatafito tonu kiai te ʼu fakaliliu Tohi-Tapu ʼo te temi ʼaenī, ʼe maʼu moʼoni ai te ʼu kupu ʼaē neʼe tohi ʼi te kamata?
10 ʼI tona fakahagatonu, ʼe lahi te ʼu fakamoʼoni, ko te ʼu tohi faka Hepeleo pea mo faka Keleka ʼaē ʼe fakatafito kiai te ʼu fakaliliu Tohi-Tapu ʼo te temi ʼaenī, ʼe fakaʼapaʼapa ki te ʼu kupu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou fai te ʼu ʼuluaki tohi. Ko te ʼu fakamoʼoni ʼaia, ko te ʼu lauʼi afe tohi ʼāfea ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe hiki nima—neʼe fakafuafua ko te ʼu Tohi Faka Hepeleo katoa peʼe ko hona ʼu koga e 6 000 pea mo te ʼu Tohi Faka Kilisitiano e 5 000 ʼi te lea faka Keleka—ʼaē neʼe taupau ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī. ʼAki te fakatatau pea mo te sivisivi fakalelei ʼo te ʼu tohi fuli ʼaia, neʼe feala ai ki te kau tagata sivi Tohi-Tapu ke nātou maʼu te ʼu hala ʼaē neʼe fai e te kau tagata hiki Tohi-Tapu pea mo nātou ʼiloʼi pe koteā te ʼu kupu ʼaē neʼe ʼuluaki tohi. ʼI tana talanoa ki te ʼu Tohi Faka Hepeleo, neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi Tohi-Tapu ko William H. Green: “ ʼE feala moʼoni hatatou ʼui, ʼe mole he tahi age tohi neʼe totonu feiā tona hiki.” Tahi ʼaē, ʼe toe feala foki hatatou falala feiā ki te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano.
11. ʼO fakatafito kia 1 Petelo 1:24, 25, he koʼe neʼe taupau te Tohi-Tapu ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī?
11 Neʼe feala pe ke puli te Tohi-Tapu mo kapau neʼe mole hiki te ʼu tohi moʼo fetogi ʼaki te ʼu tohi ʼāfea ʼaē neʼe tuʼu ai he logo maʼuhiga! ʼE ʼi ai te tupuʼaga pe e tahi ʼaē neʼe taupau ai te Tohi-Tapu—ko Sehova ʼe ko Ia ʼaē ʼe ina taupau pea mo puipui tana Folafola. Ohage ko tona ʼui tonu e te Tohi-Tapu ia 1 Petelo 1:24, 25: “Ko te kakano fuli pe ʼe hage ko te mouku, pea ko tona kolōlia katoa ʼe hage ko te mātala ʼo te mouku; ʼe mae te mouku pea ʼe tō te mātala, kae ko te folafola ʼa Sehova ʼe tuʼu ʼo talu ai.”
ʼE Fakaliliu Ki Te ʼu Lea Kehekehe ʼo Te Malamanei
12. ʼO hilifaki ki te ʼu lauʼi sēkulō ʼaē neʼe hiki ai te Tohi-Tapu, koteā te tahi fihifihia ʼaē neʼe hoko ki te tohi ʼaia?
12 Neʼe faigataʼa te taupau ʼo te Tohi-Tapu lolotoga ni ʼu sēkulō ʼaki tona hiki nima, kae neʼe hoko ki te tohi ʼaia te tahi faigataʼaʼia—neʼe tonu ke fakaliliu ki te ʼu lea foʼou ʼo te malamanei. ʼE tonu ke maʼu e te hahaʼi te Tohi-Tapu ʼi tanatou lea, ke malave ki tonatou loto. Kae ko te fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu—ʼaē ko ʼona kapite e 1 100 tupu pea mo vaega e 31 000—ʼe ko he toe gāue. Logope la te faʼahi ʼaia, ko te kau fakaliliu faiva ʼo te ʼu temi kehekehe ʼo te hisitolia neʼe nātou fakahoko fakafiafia te gāue ʼaia, ʼo nātou tau ʼi ʼihi temi mo he ʼu fihifihia ʼe hage neʼe mole feala ke fakatokatoka.
13, 14. (a) Koteā te fihifihia ʼaē neʼe tau mo te tagata fakaliliu Tohi-Tapu ko Robert Moffat ʼi Afelika ʼi te kamata ʼo te 19 sēkulō? (b) Neʼe malave feafeaʼi ki te hahaʼi Tswana te maʼu ʼo te Evaselio ʼo Luka ʼi tanatou lea?
13 Ohage la, koutou fakatokagaʼi te gāue ʼaē neʼe fai moʼo fakaliliu te Tohi-Tapu ʼi te ʼu lea ʼo Afelika. ʼI te taʼu 1800, neʼe ko lea ʼe teitei 12 ʼaē neʼe tohi e te hahaʼi ʼi Afelika. Ko te tahi ʼu lea ʼe lauʼi teau, neʼe mole honatou ʼu mataʼi tohi moʼo tohi ʼo te ʼu lea ʼaia. Neʼe ko te fihifihia ʼaia ʼaē neʼe tau mo te tagata fai fakaliliu Tohi-Tapu ko Robert Moffat. ʼI te taʼu 1821, ʼi tona taʼu 25, neʼe fakatuʼutuʼu e Moffat ke fai hana folau misionea ki te hahaʼi ʼo te potu toga ʼo Afelika ʼaē ʼe nātou lea faka Tswana. Ke feala hana ako tanatou lea, neʼe maʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼaia. Neʼe faʼa kātaki ia Moffat, pea logope la neʼe mole hana tohi moʼo ako te lea ʼaia peʼe ko hana tikisionalio, kae neʼe liliu ʼo poto ʼi te lea ʼaia, pea neʼe ina faʼufaʼu he faʼahiga tohi ʼo te lea ʼaia, ʼo ina akoʼi ki te hahaʼi Tswana te lau ʼo te tohi ʼaia. ʼI te taʼu 1829, ʼi tana ʼosi gāue mo te hahaʼi Tswana ia taʼu e 8, neʼe ina fakaʼosi te fakaliliu ʼo te Evaselio ʼa Luka. Ki muli age, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau manatuʼi, ko ʼihi neʼe nātou folau ia kilometa ʼe lauʼi teau ke nātou maʼu hanatou tohi ʼo Sagato Luka. . . . Neʼe ʼau sio kia nātou ʼi tanatou toʼo te tohi ʼo Sagato Luka, neʼe nātou fetāgihi, ʼo nātou kukumi te tohi ki tonatou fatafata, pea neʼe nātou fakafetaʼi ʼo nātou fetāgihi, pea neʼe ʼau ʼui age kia nātou, ‘ ʼE maumau anai takotou tohi ʼaki tokotou ʼu loʼimata.’ ” Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakamatala e Moffat te hisitolia ʼo te tagata Afelika neʼe sio ki te hahaʼi neʼe nātou lau te Evaselio ʼo Luka, pea neʼe ina fehuʼi age kia nātou pe koteā tanatou tohi. Neʼe nātou tali age kia ia, “ ʼE ko te folafola ʼa te ʼAtua.” Neʼe fehuʼi fēnei age e te tagata, “ ʼE palalau koa te tohi ʼaia?” Neʼe nātou tali age kia ia, “Ei, ʼe palalau ki te loto.”
14 Ko te ʼu hahaʼi fai fakaliliu faiva ohage ko Moffat neʼe nātou faka fealagia ki te kau Afelika ke nātou felogoi ʼaki te faitohi. Kae neʼe nātou foaki ki te hahaʼi ʼaia te meʼa ʼofa ʼe maʼuhiga age—te Tohi-Tapu ʼaē kua fakaliliu ki tonatou lea. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakahū e Moffat te huafa ʼo te ʼAtua ki te lea faka Tswana, pea neʼe ina fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu te huafa ʼaia ʼi tana fakaliliu Tohi-Tapu.c Koia, neʼe fakahigoaʼi e te hahaʼi Tswana te Tohi-Tapu ko “te gutu ʼo Sehova.”—Pesalemo 83:18.
15. He koʼe ʼe feala ke tou ʼui ʼe maʼuli te Tohi-Tapu ia ʼaho nei?
15 Ko te ʼu fihifihia ʼaia neʼe hoko ki te tahi ʼu hahaʼi fai fakaliliu ʼi te ʼu fenua kehekehe ʼo te malamanei. Ko ʼihi, neʼe nātou fakaliliu te Tohi-Tapu, tatau aipe pe neʼe tuʼutāmaki ai tonatou maʼuli. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te faʼahi ʼaenī: Kapau neʼe taupau te Tohi-Tapu ʼi te ʼu lea ʼāfea ʼaē ko te faka Hepeleo pea mo te faka Keleka, pea kua lagi fualoa anai te “mate” ʼo te Tohi-Tapu, he ko te ʼu lea ʼaia neʼe mole kei fakaʼaogaʼi e te hahaʼi ʼaki te temi, pea ʼe lahi te ʼu fenua ʼo te malamanei neʼe mole ako ai pe la te ʼu lea ʼaia. Kae ʼe kei maʼuli pe te Tohi-Tapu koteʼuhi, ʼo mole hage ko te ʼu tohi fuli ʼaē, ʼe feala hana “palalau” ki te hahaʼi ʼo te malamanei katoa ʼi tonatou lea. Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼaki, ko te logo ʼaē ʼe maʼu ai ʼe haga “gāue ʼi [tana] hahaʼi tui.” (1 Tesalonika 2:13) ʼE fakaliliu fēnei te vaega ʼaia ʼi te Tohi-Tapu ʼo Selusalemi: “ ʼE kei maʼuli tona mālohi ia koutou ʼaē ʼe koutou tui kiai.”
ʼE Feala Hatatou Falala Kiai
16, 17. (a) Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe ʼaoga kia kita ke kita falala ai ki te Tohi-Tapu? (b) Koutou fakamatala he faʼifaʼitaki ʼe hā ai te fakahagatonu ʼo te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Moisese.
16 ʼE feala pe ke ʼui e ʼihi, ‘ ʼE feala moʼoni koa ke kita falala ki te Tohi-Tapu?’ ‘ ʼE talanoa koa ki he ʼu hahaʼi neʼe maʼuʼuli moʼoni, mo he ʼu koga meʼa ʼe ʼiloʼi e te hahaʼi, pea mo he ʼu meʼa neʼe hoko moʼoni?’ Ke feala hatatou falala ki te tohi ʼaia, pea ʼe tonu ke ʼi ai he ʼu fakamoʼoni, ko te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou tohi te Tohi-Tapu neʼe nātou tokakaga lelei ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tohi pea neʼe nātou agatonu. Ko te tahi tupuʼaga la ʼaia ʼaē ʼe tonu ai ke tou sivi ia te Tohi-Tapu: ʼE lahi te ʼu meʼa moʼo fakamoʼoni ʼaki, ʼe totonu te tohi ʼaia pea ʼe feala hatatou falala kiai.
17 Ko he ʼu tagata faitohi ʼe agatonu, ʼe mole gata ʼaki pe tanatou fakamatala tonatou ʼu mālo, kae ʼe nātou toe fakahā foki mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole nātou lavaʼi, pea ʼe mole nātou talanoa pe ki tonatou ʼu kalitate, kae ʼe nātou toe fakahā foki mo tonatou ʼu vaivaiʼaga. Neʼe maʼu e te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu te kalitate ʼaia. Ohage la, tou fakatokagaʼi te aga fakahagatonu ʼa Moisese. Neʼe ina fakamatala fakahagatonu te ʼu meʼa kehekehe, ohage la ko tana mole faʼa poto ʼi te palalau, ʼo manatu ai ʼe mole feʼauga mo ia ke ina takitaki ia Iselaele (Ekesote 4:10); mo te hala mamafa ʼaē neʼe ina fai, ʼo mole feala ai tana hū ki te Kele ʼo te Fakapapau (Faka au 20:9-12; 27:12-14); mo te higa ʼo tona tēhina ko Alone, ʼaē neʼe kau mo te hahaʼi Iselaelite ʼo faʼu te pipi aulo (Ekesote 32:1-6); mo te agatuʼu ʼo tona tokolua ko Miliame pea mo te fakatūʼa fakaufiufi ʼaē neʼe hoko kia ia (Faka au 12:1-3, 10); mo te agapauʼu ʼo tona ʼu ʼilāmutu ko Natape pea mo Apiu (Levitike 10:1, 2); mo te meo pea mo te muhumuhu tuʼumaʼu ʼa te hahaʼi ʼo te ʼAtua. (Ekesote 14:11, 12; Faka au 14:1-10) Ko te ʼu fakamatala fakahagatonu ʼaia, ʼe mole ko he ʼu fakamoʼoni koa la, neʼe faiga moʼoni ia Moisese ke ina fakahā te moʼoni? Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe faiga e te kau tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ke nātou fakahā te ʼu agakovi ʼaē neʼe fai e tonatou famili, mo tanatou hahaʼi, pea māʼiape la mo te ʼu hala ʼa nātou totonu, koia ʼe mole feala koa la ke tou falala ai ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou tohi?
18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe hā ʼaki mai, ʼe feala hatatou falala ki te ʼu tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu?
18 Ko te ʼalutahi ʼo te ʼu manatu ʼo te ʼu tagata faitohi fuli ʼaē neʼe nātou tohi te Tohi-Tapu, ʼe ko he tahi tupuʼaga ʼaia ke tou falala ai ki te tohi ʼaia. ʼE fakaofoofo te felogoi tahi ʼa te ʼu tohi fuli ʼaē neʼe fai e te ʼu tagata kehekehe e toko 40, ʼaē neʼe faitohi ia taʼu e 1 600, pea ʼe nātou manatu tahi māʼiape la ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi ʼe mole faʼa maʼuhiga. Kae logope la ʼe lelei ʼaupito te ʼalutahi ʼo te ʼu tohi kehekehe ʼaia, ʼe mole tonu leva ke tou manatu neʼe ko he meʼa neʼe fakatuʼutuʼu fakafūfū e te kau tagata faitohi. ʼI tona fakahagatonu, ʼe lahi te ʼu fakamatala ʼo te Tohi-Tapu ʼe ʼalutahi, pea ʼe hā lelei mai, neʼe ko he meʼa neʼe hoko feiā pe.
19. ʼE hā feafeaʼi ʼi te ʼu fakamatala ʼo te ʼu Evaselio ʼo ʼuhiga mo te puke ʼo Sesu, ʼe felogoi lelei te ʼu tohi ʼaia logope la neʼe mole fakatuʼutuʼu fakatomuʼa?
19 Moʼo fakatātā te faʼahi ʼaia, tou vakaʼi muʼa te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te po ʼaē neʼe puke ai ia Sesu. ʼE fakamatala mai e te ʼu tagata faitohi e toko fā ʼo te ʼu Evaselio, neʼe toʼo e te tahi tisipulo tana heletā ʼo ina tāʼi te tagata kaugana ʼo te pelepitelo lahi, ʼo motu ai tona taliga. Kae ʼe ko Luka tokotahi pe ʼaē neʼe ina fakahā, ko Sesu “neʼe fāfā ki tona taliga ʼo lelei ai.” (Luka 22:51) Kae ʼe mole koa la ko te meʼa ʼaē neʼe tonu ke fai e te tagata tohi Evaselio, ʼaē neʼe lau “ko te tōketā ʼofaina”? (Kolose 4:14) ʼE fakamatala mai e te tohi ʼo Soane, ʼi te kau tisipulo fuli ʼaē neʼe fakatahi mo Sesu ʼi te lakaga ʼaia, ʼe ko Petelo ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi tana heletā—pea ʼe mole tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia koteʼuhi neʼe ʼoho noa pea neʼe hoko ʼita. (Soane 18:10; vakaʼi ia Mateo 16:22, 23 pea mo Soane 21:7, 8.) ʼE talanoa ia Soane ki te tahi meʼa ʼe hage ʼe mole faʼa maʼuhiga kia tatou: “Neʼe higoa te tagata kaugana ʼaia ko Malekusi.” He koʼe ʼe gata pe kia Soane te fakahā mai ʼo te higoa ʼo te tagata ʼaia? ʼE tou maʼu tona fakamahino ʼi te meʼa ʼaē ʼe talanoa fakanounou kiai ia Soane ʼi tona Evaselio—neʼe ko Soane “ ʼaē neʼe ʼiloʼi e te pelepitelo lahi.” Neʼe toe feʼiloʼiʼaki foki ia Soane mo te hahaʼi ʼo te loto fale ʼo te pelepitelo lahi; neʼe ʼiloʼi lelei e Soane te ʼu hahaʼi kaugana, pea neʼe nātou ʼiloʼi lelei ia ia.d (Soane 18:10, 15, 16) Koia, ʼe mole tou punamaʼuli ai ʼi te fakahā mai e Soane te higoa ʼo te tagata ʼaē neʼe motuhi tona taliga, ka mole fakahā e te tahi ʼu tagata faitohi ʼo te ʼu Evaselio, ʼaē neʼe mole nātou feʼiloʼiʼaki mo te tagata ʼaia. ʼE fakaofoofo te ʼalutahi ʼo te ʼu fakamatala fuli ʼaia, logope la neʼe mole ko he ʼu meʼa neʼe fakatuʼutuʼu fakatomuʼa. ʼE lahi ʼaupito te tahi ʼu faʼifaʼitaki feiā ʼi te Tohi-Tapu.
20. Koteā ʼaē ʼe tonu ke ʼiloʼi e te hahaʼi fakamalotoloto ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu?
20 Koia, ʼe feala koa hatatou falala ki te Tohi-Tapu? ʼE mahino ia! Ko te aga fakahagatonu ʼo te kau tagata faitohi pea mo te ʼalutahi ʼo te ʼu tohi fuli ʼo te Tohi-Tapu, ʼe hā mai ai ʼe ko te moʼoni. Ko te hahaʼi fakamalotoloto, ʼe tonu ke nātou ʼiloʼi ʼe feala hanatou falala ki te Tohi-Tapu, heʼe ko te Folafola ʼaē ʼe haʼu mai ia “Sehova, te ʼAtua ʼo te moʼoni.” (Pesalemo 31:5) ʼE ʼi ai te tahi ʼu tupuʼaga ke tou ʼui ai ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi maʼa te hahaʼi fuli, pea ʼe tou vakaʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a ʼE fakatafito ki te ʼu sivi ʼaē neʼe tā e te ʼu Sosiete Faka Tohi-Tapu Fakatahi.
b Lolotoga tona lua pilisoniʼi ʼi Loma, neʼe kole age e Paulo kia Timoteo ke ina ʼaumai “te ʼu takaiga tohi, pea tāfito te ʼu tohi kiliʼi manu.” (2 Timoteo 4:13) Neʼe lagi kole e Paulo ke ʼaumai te ʼu koga ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo ke feala hana laulau ʼi te fale pilisoni. ʼE hā mai ʼi tana ʼui ʼaenī “tāfito te ʼu tohi kiliʼi manu,” neʼe kau ʼi te ʼu tohi ʼaia he ʼu takaiga tohi ʼe fai ʼaki te papilusi pea mo he ʼu tohi kiliʼi manu.
c ʼI te taʼu 1838, neʼe fakaʼosi e Moffat tana fakaliliu ʼo te ʼu Tohi Faka Keleka Faka Kilisitiano. ʼAki te tokoni ʼo te tahi tagata, neʼe ina fakaʼosi te fakaliliu ʼo te ʼu Tohi Faka Hepeleo ʼi te taʼu 1857.
d ʼE toe hā ki muli age te feʼiloʼilelei ʼaki ʼa Soane mo te pelepitelo lahi pea mo tona loto fale. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahā ai e te tahi tagata kaugana ʼo te pelepitelo lahi, ko Petelo ʼe ko te tisipulo ʼa Sesu, neʼe fakahā e Soane ko te tagata kaugana ʼaia neʼe ko “te kāiga ʼo te tagata ʼaē neʼe tuʼusi e Petelo tona taliga.”—Soane 18:26.
ʼE Feafeaʼi Anai Takotou Tali?
◻ He koʼe ko te Tohi-Tapu ʼe ko te tohi ʼaē ʼe faigafua tokotahi tona maʼu e te hahaʼi ʼo te malamanei katoa?
◻ Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe hā lelei ai, neʼe taupau fakalelei te Tohi-Tapu?
◻ Koteā te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko kia nātou ʼaē neʼe nātou fakaliliu te Tohi-Tapu?
◻ Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼe feala hatatou falala ki te Tohi-Tapu?