Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/10 p. 9-13
  • ʼE Fakatagaʼi Nātou ʼUhi Ko Te Faitotonu

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Fakatagaʼi Nātou ʼUhi Ko Te Faitotonu
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Mate Moʼo Fakamoʼoni Peʼe Neʼe Mate Faka Maletile?
  • “ ʼE Fehiʼaʼinaʼi Anai Koutou e Te Hahaʼi Fuli ʼUhi Ko Toku Huafa”
  • Te Fakamatala ʼo ʼUhiga Mo Te Faʼa Kātaki Agatonu
  • He Koʼe Neʼe Fehiʼaʼinaʼi Nātou Pea Mo Gaohi Koviʼi?
  • ʼE Fakatagaʼi Nātou Kae ʼe Nātou Fiafia
    Te Tule Leʼo—2004
  • Ko Te Kātakiʼi ʼo Te ʼu ʼAhiʼahi ʼe Ina Fakavikiviki Ia Sehova
    Te Tule Leʼo—2003
  • “ ʼO Kaku Ki Te ʼu Potu Taupotu ʼo Te Kele”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/10 p. 9-13

ʼE Fakatagaʼi Nātou ʼUhi Ko Te Faitotonu

“Manuʼia ia nātou ʼaē neʼe fakatagaʼi ʼuhi ko te faitotonu.”—Mateo 5:​10, MN.

1. He koʼe neʼe tuʼu Sesu ia muʼa ʼo Posio Pilato, pea koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu?

“NEʼE ʼau tupu ʼuhi ko te potu ʼaenī, pea neʼe ʼau haʼu ki te malamanei ʼuhi ko te potu ʼaenī: ko te fakamoʼoni ki te moʼoni.” (Soane 18:37, MN ) Ko te ʼu palalau ʼaia neʼe fai e Sesu ia muʼa ʼo Posio Pilato, te Kovana Loma ʼo Sutea. Neʼe tuʼu ia Sesu ia muʼa ʼo Pilato, ʼe mole ʼuhi neʼe loto kiai ia Sesu, pe neʼe fakaafe ia ia e Pilato. Kailoa, neʼe tuʼu ʼi ʼona muʼa he neʼe tukugakoviʼi hala e te kau takitaki lotu Sutea, ʼo nātou ʼui ʼe ko te tagata agakovi ʼe tonu ke matehi.​—Soane 18:29-​31.

2. Koteā te gāue ʼaē neʼe fai e Sesu, pea neʼe koteā tona fua?

2 Neʼe ʼiloʼi lelei pe e Sesu neʼe fealagia kia Pilato ke ina faka ʼāteaina ia ia peʼe ina matehi ia ia. (Soane 19:10) Kae ʼaki he lototoʼa neʼe palalau kia Pilato ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga. Logola neʼe tuʼutāmakiʼia te maʼuli ʼo Sesu, kae neʼe ina fakaʼaogaʼi te faigamālie ʼaia moʼo fai he fakamoʼoni ki te pule lahi ʼo te potu fenua ʼaia. Logola tana fakamoʼoni ʼaia, kae neʼe fakatūʼa ia Sesu pea neʼe matehi, ʼo mate faka maletile ʼi te pou fakamamahi.​—Mateo 27:24-​26; Maleko 15:15; Luka 23:24, 25; Soane 19:13-​16.

Neʼe Mate Moʼo Fakamoʼoni Peʼe Neʼe Mate Faka Maletile?

3. ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu neʼe faka ʼuhigaʼi feafeaʼi te kupu “maletile,” kae ia ʼaho nei kua faka ʼuhigaʼi feafeaʼi te kupu ʼaia?

3 Maʼa te tokolahi ia ʼaho nei, ko he tahi ʼe mate faka maletile ko tona faka ʼuhiga ʼe tauhi fakavale ki tona fenua. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe mamate ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou tui kiai, tāfito la te ʼu akonaki faka lotu, ko te hahaʼi ʼaia ʼi te agamāhani ʼe ko te kau fai fakapō peʼe nātou fakatupu tuʼutāmaki ki te sosiete. Kae ko te kupu maletile ʼe haʼu mai te kupu faka Keleka (marʹtys) pea ʼi te temi muʼa neʼe faka ʼuhiga te kupu ʼaia ko te “fakamoʼoni,” ko he tahi ʼe ina fai he fakamoʼoni ʼi he telepinale, peʼe ki te moʼoni ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui kiai. Neʼe hoki fakaʼaogaʼi age pe ki muli age te kupu ʼaia ohage “ko he tahi ʼe ina foaki tona maʼuli moʼo fakamoʼoni ki he meʼa,” peʼe ina foaki tona maʼuli moʼo fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia.

4. He koʼe ʼe ʼui neʼe mate maletile ia Sesu?

4 Ko Sesu neʼe ko he maletile tāfito ʼo mulimuli ki te ʼuluaki faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia. Ohage ko tana ʼui kia Pilato, neʼe haʼu ia moʼo “fakamoʼoni ki te moʼoni.” Ko te hahaʼi neʼe mole tatau tanatou tali tana fakamoʼoni. Ko ʼihi neʼe malave ʼaupito kia nātou te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou logo kiai, pea neʼe nātou tui kia Sesu. (Soane 2:​23; 8:​30) Kae ko te tokolahi ʼo te hahaʼi pea mo te kau takitaki lotu neʼe mole nātou tali lelei, koteʼuhi neʼe nātou fakafeagai ʼaupito kia ia. Neʼe ʼui e Sesu ki tona ʼu kāiga ʼaē neʼe mole tui: “ ʼE mole he ʼuhiga e tahi ke fehiʼa ai te malamanei kia koutou, kaʼe ʼe fehiʼa ia kia te ʼau, heʼe ʼau fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo ia ko tana ʼu gāue ʼe kovi.” (Soane 7:7, MN ) ʼUhi ko te fakamoʼoni ʼa Sesu ki te moʼoni, neʼe tupu ai te ʼiʼita ʼa te kau takitaki ʼo te puleʼaga, ʼo tupu ai tona matehi. ʼIo, neʼe ko “te Fakamooni (marʹtys) Agatonu mo Mooni.”​—Apokalipesi 3:​14.

“ ʼE Fehiʼaʼinaʼi Anai Koutou e Te Hahaʼi Fuli ʼUhi Ko Toku Huafa”

5. ʼI te kamata ʼo tona minisitelio, neʼe koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakataga?

5 Neʼe fakatagaʼi ʼaupito ia Sesu, kae neʼe ina toe fakatokagaʼi foki ki tana ʼu tisipulo ʼe toe gaohi feiāʼi anai mo nātou. ʼI te kamata ʼo tona minisitelio, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te hahaʼi ʼaē neʼe fagono ki tana Faiakonaki ʼi te Moʼuga: “Manuʼia ia nātou ʼaē neʼe fakatagaʼi ʼuhi ko te faitotonu, heʼe ʼa nātou te puleʼaga ʼo selo. Manuʼia ia koutou mokā tauveleʼi koutou, pea mo fakatagaʼi koutou, pea mo fai kia koutou he ʼu fasituʼu ʼuhi ko ʼau. Koutou fiafia pea ke koutou hihiki fakafiafia, heʼe lahi tokotou fakapale ʼi selo.”​—Mateo 5:​10-​12, MN.

6. Koteā te fakatokaga neʼe fai e Sesu ʼi tana fekauʼi tana ʼu ʼapositolo e toko 12?

6 Ki muli age, ʼi tana fekauʼi tana ʼu ʼapositolo e toko 12, neʼe ʼui fēnei age e Sesu kia nātou: “Koutou nofo tokaga ia koutou ki te hahaʼi; heʼe nātou ʼave anai koutou ki te ʼu telepinale fakapotu fenua, pea ʼe nātou haha anai koutou ʼi tonatou ʼu sinakoka. ʼIo, ʼe toho anai koutou kia muʼa ʼo te ʼu kovana pea mo te ʼu hau ʼuhi ko ʼau, ko he fakamoʼoni kia nātou pea mo te ʼu puleʼaga.” Kae ko te kau tisipulo ʼe mole gata pe anai tonatou fakatagaʼi e te kau takitaki lotu. Neʼe toe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te tēhina ʼe ina ʼave anai tona tēhina ki te mate, pea ko te tāmai tana tamasiʼi, pea ʼe fakafeagai anai te fānau ki te ʼu mātuʼa ʼo nātou fakamatehi anai. Pea ʼe fehiʼaʼinaʼi anai koutou e te hahaʼi fuli ʼuhi ko toku huafa; kaʼe ko ʼaē ka faʼa kātaki anai ʼo kaku ki te fakaʼosi, ʼe ko ia ia ʼaē ka maʼuli anai.” (Mateo 10:17, 18, 21, 22, MN ) ʼE fakamoʼoni te hisitolia ʼo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia.

Te Fakamatala ʼo ʼUhiga Mo Te Faʼa Kātaki Agatonu

7. Koteā ʼaē neʼe tupu ai te mate faka maletile ʼo Setefano?

7 ʼI te ʼosi pe ʼo te mate ʼo Sesu, neʼe liliu ia Setefano ko te ʼuluaki Kilisitiano ʼaē neʼe mate ʼuhi ko tana fakamoʼoni ki te moʼoni. Neʼe “fonu ia ʼi te taulekaleka pea mo te mālohi, ʼo ina fai te ʼu meʼa fakamelomelo lahi pea mo te ʼu fakaʼiloga ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi.” Ko tona ʼu fili faka lotu “neʼe mole feala hanatou tauʼi te poto pea mo te ʼatamai ʼaē neʼe maʼu ʼi tana ʼu palalau.” (Gaue 6:​8, 10, MN ) ʼI te lahi ʼo tonatou maheka, neʼe nātou ʼave ia Setefano ki te Sanetualio, te telepinale lahi ʼo te kau Sutea, pea neʼe fehōkosi mo te kau fai fakamoʼoni loi, pea mo ina fai he fakamoʼoni mālohi. Kae ʼi te fakaʼosi, ko te ʼu fili ʼo Setefano neʼe nātou fakapogi ia te fakamoʼoni agatonu ʼaia.​—Gaue 7:​59, 60.

8. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau tisipulo ʼi Selusalemi ʼo ʼuhiga mo te fakataga ʼaē neʼe hoko kia nātou ʼi te ʼosi mate ʼo Setefano?

8 ʼI te ʼosi fakapogi ʼo Setefano, neʼe ʼi ai te “fakataga lahi neʼe fai ki te kokelekasio ʼaē neʼe tuʼu ʼi Selusalemi, pea ko nātou fuli, ʼo mole kau ai te kau ʼapositolo, neʼe nātou tahi ʼalu ʼi te ʼu koga meʼa ʼo Sutea pea mo Samalia.” (Gaue 8:1, MN ) Neʼe tuku koa te fai faka mafola ʼa te kau Kilisitiano ʼuhi ko te fakataga? Kailoa ia, ʼe ʼui mai e te fakamatala “ko nātou ʼaē neʼe fakamavetevete neʼe nātou fakalaka ʼi te fenua mo tala te logo lelei ʼo te folafola.” (Gaue 8:4, MN ) Lagi neʼe nātou manatu ohage ko te ʼapositolo ko Petelo ʼaē neʼe ina ʼui ki muʼa atu: “ ʼE tonu ke mātou fakalogo ki te ʼAtua, ohage ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ia ki te tagata.” (Gaue 5:​29, MN ) Logola te fakataga, ko te kau tisipulo agatonu pea mo lototoʼa ʼaia neʼe nātou haga fakamoʼoni aipe ki te moʼoni, logola tanatou ʼiloʼi ʼaē ʼe toe ʼāsili anai tonatou fakatagaʼi.​—Gaue 11:19-​21.

9. Koteā te fakataga neʼe toe hoko ki te kau tisipulo ʼa Sesu?

9 ʼE mahino ia, neʼe ʼāʼāsili age te fakataga. ʼUluaki, ʼe tou ʼiloʼi ko Saulo​—te tagata ʼaē neʼe lagolago ki te tuki makaʼi ʼo Setefano​—neʼe “kei ina fai te ʼu fakamatakutaku pea mo te ʼu fai fakapō ʼo fakafeagai ki te kau tisipulo ʼa te ʼAliki, [pea neʼe] ʼalu ki te pelepitelo lahi, mo kole kia te ia he ʼu tohi ki te ʼu sinakoka ʼi Tamaso, ke ʼaumai haʼihaʼi ki Selusalemi, te hahaʼi fuli ʼaē ka ina maʼu ʼe nātou kau ki Te Ala, tagata pea mo fafine.” (Gaue 9:​1, 2, MN ) Pea ʼi te teitei taʼu 44 ʼo totatou temi, “neʼe gaohi koviʼi e te hau ko Helote niʼihi ʼo te kokelekasio. Pea neʼe ina tāmateʼi ʼaki te heletā ia Sakopo te tēhina ʼo Soane.”​—Gaue 12:​1, 2, MN.

10. Koteā te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakataga ʼe tou maʼu ʼi te tohi ʼo Gāue pea mo te tohi ʼo Apokalipesi?

10 ʼE tou maʼu ʼi te hoko atu ʼo te tohi ʼo Gāue te ʼu fakamatala ʼe mole feala ke puli ʼi he temi, ʼo te ʼu ʼahiʼahi, te pilisoni, pea mo te ʼu fakataga ʼaē neʼe kātakiʼi e te kau agatonu ohage ko Paulo, te tagata ʼaē ki muʼa atu neʼe ina fakatagaʼi te kau Kilisitiano pea neʼe liliu ko te ʼapositolo. Neʼe lagi mate faka maletile ʼi te temi pule ʼo te Hau Loma ko Nelone ʼi te teitei taʼu 65 ʼo totatou temi. (2 Kolonito 11:23-​27; 2 Timoteo 4:​6-8) ʼOsi ʼaia, ʼi te tohi ʼo Apokalipesi, ʼaē neʼe tohi ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe tou lau ai ko te ʼapositolo matuʼa ko Soane neʼe pilisoniʼi ʼi te motu ʼo Patemosi “uhi ko te folafola a te Atua mo te fakamooni a Sesu.” ʼE toe talanoa foki ʼi te tohi ʼo Apokalipesi kia “Atipasi, taku fakamooni agatonu, nee tamatei” ʼi Pelekame.​—Apokalipesi 1:9; 2:​13.

11. Neʼe hoko feafeaʼi ki te kau ʼuluaki Kilisitiano ia te ʼu palalau ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakataga?

11 ʼE tou toe sio ai ki te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu ki tana kau tisipulo: “Kapau nee natou fakatagai au pea e natou fakatagai anai mo koutou.” (Soane 15:20) Neʼe tali leleiʼi e te kau ʼuluaki Kilisitiano agatonu he mate fakamataku​—ʼi te fakamamahi, ʼi tonatou lī ki te ʼu manu fekai, peʼe ko he tahi age ʼu faʼahiga fakamamahiʼi ʼo nātou​—ʼuhi pe ke nātou fakahoko te gāue ʼaenī ʼa te ʼAliki ko Sesu Kilisito: “ ʼE koutou liliu anai ko haku kau fakamoʼoni ʼi Selusalemi pea mo Sutea katoa pea mo Samalia ʼo kaku ki te potu taupotu ʼo te kele.”​—Gaue 1:8, MN.

12. He koʼe ʼe tou ʼui ko te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano ʼe mole ko he meʼa neʼe hoko pe ia ʼi te temi muʼa?

12 ʼE tou faihala mo kapau ʼe tou manatu ko te ʼu gaohi koviʼi ʼaia neʼe hoko ki te kau tisipulo ʼa Sesu, neʼe hoko pe ʼi te temi muʼa. Ko Paulo, ʼaē neʼe toe fakatagaʼi mo ia, neʼe ina tohi fēnei: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe fia pipiki ki te ʼAtua ʼi te lototahi mo Kilisito Sesu ʼe toe fakatagaʼi anai mo nātou.” (2 Timoteo 3:​12, MN ) ʼO ʼuhiga mo te fakataga neʼe ʼui fēnei e Petelo: “Ei, ko te ala ʼaia neʼe pāuiʼi koutou kiai, koteʼuhi neʼe mamahi foki ia Kilisito maʼa koutou, ʼo ina tuku atu kia koutou he faʼifaʼitaki ke koutou mulimuli lelei ki tona ʼu tafuga vaʼe.” (1 Petelo 2:​21, MN ) ʼO aʼu mai ki te ʼu “aho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ʼe kei fehiʼaʼinaʼi aipe pea mo gaohi koviʼi te hahaʼi ʼa Sehova. (2 Timoteo 3:1) ʼI te ʼu potu fuli ʼo te kele, ko te ʼu puleʼaga aga fefeka pea mo te ʼu fenua faka temokalatike, neʼe fakatagaʼi ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, peʼe takitokotahi peʼe faka kūtuga.

He Koʼe Neʼe Fehiʼaʼinaʼi Nātou Pea Mo Gaohi Koviʼi?

13. Koteā ʼaē ʼe tonu ke manatuʼi tuʼumaʼu e te kau kaugana ʼa Sehova ia ʼaho nei ʼo ʼuhiga mo te fakataga?

13 Tatau aipe peʼe tokolahi ia tatou ʼe tou maʼu he faʼahiga ʼāteaina ki te fai faka mafola pea mo he tokalelei ʼi tatatou ʼolo ki te ʼu fono, kae ʼe tonu ke tou tokagaʼi te fakamanatu ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu, ko “te ʼaluʼaga ʼo te mālama ʼaenī ʼe fetogi.” (1 Kolonito 7:​31, MN ) Kapau ʼe mole tou nofo teuteu ʼi te faʼahi ʼo te ʼatamai, mo te loto, pea mo te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe tou higa gafua anai heʼe fetogi fakavilivili te ʼu ʼaluʼaga ʼo te ʼu tuʼu ʼaenī. Kae koteā ʼe tou lava fai moʼo puipui ʼo tatou? Ko te faʼahi ʼaē ʼe lelei moʼo puipui ʼo tatou, ko tatatou manatuʼi tuʼumaʼu te tupuʼaga ʼo te fehiʼaʼinaʼi pea mo te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano, logola ʼe tou maʼuli tokalelei mo te hahaʼi pea mo fakaʼapaʼapa ki te lao.

14. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Petelo ʼo ʼuhiga mo te tupuʼaga ʼo te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano?

14 ʼI te ʼuluaki tohi ʼa te ʼapositolo ko Petelo neʼe talanoa ki te faʼahi ʼaia, lagi ʼi te taʼu 62-64 ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe lolotoga ʼahiʼahiʼi ai pea mo fakatagaʼi ai te kau Kilisitiano e te Puleʼaga Loma. Neʼe ina ʼui fēnei: “U ofaina, aua naa koutou punamauli i tautou nofo i te kakaha o te ahiahi, aua naa koutou eke i te hoko atu o te u mea aia.” Moʼo fakamahino te meʼa ʼaē neʼe lolotoga palalau kiai, neʼe toe ʼui fēnei e Petelo: “Aua naa e i ai he tahi o koutou e tali mamahi uhi ko he tagata fakapo, pe ko he tagata kaihaa, pe ko he tagata maveuveu, pe ko he tagata fakatupu kovi i te u mea e mole piki ai a te tahi kaiga. Kae kapau e tali mamahi uhi ko he tagata kilisitiano, aua naa ufiufi ai, kae ke fakakololia ki te Atua i te higoa aia.” Neʼe fakahā e Petelo, ʼuhi pe ko tonatou ʼuhiga Kilisitiano ʼe fakamamahiʼi ai anai nātou, logola neʼe mole nātou fai he meʼa ʼe kovi. Kanapaula neʼe nātou maʼuʼuli ʼi ‘te pela ʼo te ʼu aga fakalialia’ ʼo te hahaʼi ʼaē ʼi ʼonatou tafaʼaki, ʼe mahino ia ʼe tali leleiʼi anai nātou e te hahaʼi ʼaia. Koia neʼe fakamamahiʼi ia nātou ʼuhi pe ko tanatou fia fakahoko tonatou ʼu maʼua ʼi tonatou ʼuhiga tisipulo ʼa Kilisito. ʼE toe hoko pe ia ʼaho nei te ʼaluʼaga ʼaia ki te kau Kilisitiano moʼoni.​—1 Petelo 4:​4, 12, 15, 16.

15. He koʼe ʼe gaohi koviʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia ʼaho nei logola ko te ʼu hahaʼi ʼe agalelei pea mo aga fakaʼapaʼapa?

15 ʼE lahi te ʼu fenua ʼo te malamanei, ʼe nātou vikiʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou logo tahi pea mo tanatou gāue fakatahi ʼi te ʼu fakatahi lalahi pea mo tanatou ʼu gāue laga fale, pea mo tanatou agatonu, mo tanatou faʼa gāue, pea mo tanatou faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo tonatou maʼuli faka famili, tanatou teuteu lelei pea mo tanatou aga fakaʼapaʼapa.a ʼI te tahi faʼahi, ʼi te temi ʼaenī ʼe mātou lolotoga tā ai te nusipepa, ko lagi fenua e 28 ʼe tapuʼi ai te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tā ai te tokolahi pea mo maumauʼi ʼonatou ʼu koloā ʼuhi pe ko tanatou tui. He koʼe ʼe gaohi koviʼi feiā te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova logola ʼe ʼui ko te ʼu hahaʼi agalelei, pea mo aga fakaʼapaʼapa? Pea he koʼe ʼe fakagafua e te ʼAtua ke hoko te meʼa ʼaia?

16. Koteā te tupuʼaga tāfito ʼaē ʼe fakagafua ai e te ʼAtua ke fakatagaʼi tana hahaʼi?

16 ʼUluaki, ʼe tonu ke tou taupau tuʼumaʼu te ʼu palalau ia Tāʼaga Lea 27:11: “Ke ke fakapotopoto toku foha pea mo ke fakafiafia toku loto, ke feala haku tali kia ia ʼaē ʼe manukinuki kia te ʼau.” Ei, talu mai fualoa neʼe lagaʼi te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼi te ʼatulaulau. Logola te ʼu tuʼuga fakamoʼoni ʼaē neʼe fakahā lolotoga te ʼu sēkulō e nātou fuli ʼaē neʼe nonofo agatonu kia Sehova, kae ko Satana neʼe mole ina fakagata tana moamoagaʼi ia Sehova ohage pe ko tana fai ʼi te temi ʼo te tagata faitotonu ko Sopo. (Sopo 1:​9-​11; 2:​4, 5) ʼE mahino ia, ʼi te temi ʼaenī kua tuʼu moʼoni ai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te lagi, pea mo lagolago kiai tana hahaʼi agatonu pea mo tana kau fakafofoga ʼi te kele katoa, ʼe toe ʼāsili age te fia fakahā e Satana ʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina lau. ʼE agatonu anai koa ki te ʼAtua ia nātou ʼaia logola te fakafeagai pea mo te ʼu fihifihia ʼaē ʼe feala ke hoko mai kia nātou? ʼE ko he fehuʼi ʼe tonu ke tali takitokotahi kiai te ʼu kaugana fuli ʼa Sehova.​—Apokalipesi 12:12, 17.

17. Koteā ʼaē neʼe fia ʼui e Sesu ʼi tana ʼui ʼaē “ko tona ikuʼaga anai ʼo te meʼa ʼaia kia koutou ko te fai ʼo he fakamoʼoni”?

17 ʼI tana tala ki tana kau tisipulo te ʼu meʼa ʼaē ka hoko anai ʼi “te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” neʼe fakahā e Sesu te tahi tupuʼaga ʼo te fakagafua e Sehova ke fakatagaʼi tana ʼu kaugana. Neʼe ina ʼui fēnei kia nātou: “ ʼE toho anai koutou kia muʼa ʼo te ʼu hau pea mo te ʼu kovana ʼuhi ko toku huafa. Ko tona ikuʼaga anai ʼo te meʼa ʼaia kia koutou ko te fai ʼo he fakamoʼoni.” (Mateo 24:​3, 9, MN; Luka 21:12, 13, MN ) Ko Sesu totonu neʼe ina fakahā te moʼoni kia Helote pea mo Posio Pilato. Mo te ʼapositolo ko Paulo neʼe “toho . . . kia muʼa ʼo te ʼu hau pea mo te ʼu kovana.” ʼO mulimuli ki te takitaki ʼa te ʼAliki ko Sesu Kilisito, neʼe faiga ia Paulo ke fai faka mafola ki te ʼu pule e tokolahi ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼui fēnei ai: “E au tagi kia Sesale!” (Gaue 23:11; 25:​8-​12) ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, ʼi ʼihi temi faigataʼa neʼe fai ai he fagonogono ki te ʼu takitaki ʼo te ʼu puleʼaga pea ki te hahaʼi.b

18, 19. (a) Koteā anai te ʼu fua lelei ʼo te ʼu ʼahiʼahi kia tatou? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼe hoa mai?

18 Kae ʼe feala ke fua lelei kia tatou takitokotahi ia te ʼu ʼahiʼahi pea mo te ʼu fakataga ʼaia. ʼO feafeaʼi? Neʼe fai e te tisipulo ko Sakopo te fakamanatu ʼaenī ki tona ʼu tēhina Kilisitiano: “Koutou faka ʼuhigaʼi te faʼahi ʼaia ohage ko he fiafia katoa, ʼoku ʼu tēhina, mokā koutou felāveʼi mo he ʼu faʼahiga ʼahiʼahi kehekehe.” Ei, ko te fakataga ʼe feala ke ina toe fakaʼāsili lelei age tatatou tui pea mo fakamālohiʼi tatatou faʼa kātaki. Koia, ʼaua naʼa tou tuʼaniaʼi fau te faʼahi ʼaia, peʼe tou kumi he ʼu puleʼaki ʼe mole ʼalutahi mo te Tohi-Tapu ke tou hāo mai te ʼu fakataga ʼaia. Kae tou tokagaʼi te tokoni ʼaenī ʼa Sakopo: “Ke fai e te faʼa kātaki hana gāue katoa, ke feala hakotou katoa pea mo heʼe mele ia faʼahi fuli, ʼo mole puli ia koutou he meʼa.”​—Sakopo 1:​2-4, MN.

19 Logola ʼe tokoni mai te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou mahino pe koʼe ʼe fakatagaʼi te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua, pea mo te tupuʼaga ʼo te fakagafua e te ʼAtua ke hoko te faʼahi ʼaia, kae ʼe mole feala ke tou ʼui ʼe faigafua te tali ʼo te ʼu fakataga. Koteā ʼaē ʼe ina lava fakaloto mālohiʼi tatou moʼo tekeʼi te faʼahi ʼaia? Koteā te meʼa ʼe tou lava fai mokā hoko mai te fakataga? ʼE tou vakaʼi anai te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.

[Kiʼi nota]

a Vakaʼi ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Tesepeli 1995, pasina 27 ki te 29; Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼApelili 1994, pasina 16-17; pea mo te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 22 ʼo Tesepeli 1993, pasina 6-13.

b Vakaʼi ʼi te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Sanualio 2003, pasina 3-11.

ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?

• Koteā te faka ʼuhiga tāfito ʼo te mate faka maletile ʼo Sesu?

• Neʼe malave feafeaʼi te fakataga ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō?

• Ohage ko tona fakamahino e Petelo, he koʼe neʼe fakatagaʼi te kau ʼuluaki Kilisitiano?

• Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe fakagafua ai e Sehova ke fakatagaʼi tana ʼu kaugana?

[Paki ʼo te pasina 10, 11]

Neʼe gaohi koviʼi te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, mole ʼuhi he neʼe nātou fai he meʼa ʼe kovi, kae ʼuhi pe ko tonatou ʼuhiga Kilisitiano

PAULO

SOANE

ATIPASI

SAKOPO

SETEFANO

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae