Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • pe kap. 6 p. 57-68
  • Sesu Kilisito—kote faka fofoga koa ate Atua?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Sesu Kilisito—kote faka fofoga koa ate Atua?
  • E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TONA MAULI MUA
  • TONA MAULI ITE KELE
  • TE U UHIGA O TANA HAU KITE KELE
  • NEE NA FOAKI TONA MAULI KOHE TOTOGI
  • KOTEA NEE FAI AI E SESU TE U MILAKULO?
  • TE PULE OTE PULEAGA OTE ATUA
  • Te Totogi ʼe Ko Te Meʼa ʼOfa Lahi ʼo Te ʼAtua
    Kotea ʼAe ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Ko Ai Koa Ia Sesu Kilisito?
    Te Tule Leʼo—2005
  • Te Totogi—Ko Te Meʼa ʼOfa Lahi ʼo Te ʼAtua
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Ko Ai Ia Sesu Kilisito?
    Te Tule Leʼo—2011
Hoko Atu
E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
pe kap. 6 p. 57-68

Kapite 6

Sesu Kilisito—kote faka fofoga koa ate Atua?

1, 2. a) Kotea te faka mooni e tou mau ko Sesu Kilisito nee mauli mooni? b) Kotea te u fehui e fai o uhiga mo ia?

KOAI ite aho nei e mole ina iloi Sesu Kilisito? Mole he tagata ena tatau, nee ina fulihi te Hisitolia. Koia, ite mea lau mahina ae faka aoga ite u fenua kehekehe e faka tuutuu kite tau nee tupu ai. Ite The World Book Encyclopedia, “kote u tau muamua ite tau-aia e lau ai, i mua ia Kilisito, pea kite u tau ki mulimai, anno Domini (ite tau o totatou Aliki).”

2 Ko Sesu mole kohe tahi nee faka kaukauipe. Nee mauli mooni kote tagata. “Ite u temi afea, tatau mo natou nee faka feagai kite lotu kilisitiano nee mole natou faka fihi [kite mauli mooni] a Sesu.” (Encyclopædia Britannica). Nee koai Sesu? Koia mooni koa te faka fofoga ate Atua? He koe nee iloa?

TONA MAULI MUA

3. a) Ite u palalau ate aselo, kote foha o ai ka fanaui e Malia? b) Nee feafeai he faitamai ete tapoou ko Malia ia Sesu?

3 O kehe mote hahai katoa, ko Sesu nee tupu ite tapoou nee higoa ko Malia. Koeni te tala ate aselo o uhiga mote tamasii aia: “Koia-aeni ka lahi anai, pea e faka higoa anai kote Alo ote Maoluga.” (Luka 1:28-33; Mateo 1:20-25.) Kae feafeai he feala ke tupu he tamasii ihe tapoou? Aki te laumalie maonioni ote Atua. Mai selo, nee haga Sehova o momoli ifo te mauli o tona Alo faka laumalie kite loto fatu o Malia. Nee kote milakulo! Mooni foki, Koia ae nee ina tuku kia Eva he fealagia ote fanaunau e feala keina faka faitamai he fafine ka heeki nonofo mohe tamai tagata. E ui fenei ete Tohi-Tapu: “Ite hoko mai ote faka osi ote temi, nee momoli mai ete Atua tona Alo, o tupu ite fafine.”​—Kalate 4:4.

4. a) Nee feafeai te mauli o Sesu ia mua o tana tuputagata? b) Kotea te tala a Sesu moo fakaha nee mauli mua ia i selo?

4 Ia mua o tana tupu tagata, ko Sesu nee kote laumalie malohi i selo. O hage pe kote Atua, nee iai tona sino faka laumalie faka pulipuli kite tagata (Soane 4:24). Nee ko tona tuulaga maoluga nee tautau palalau kiai. Ite tahi aho, nee faikole o fenei: “Tamai, faka kololia au i ou tafa aki te kololia ae nee iau i ou tafa ia mua ote tupu ate malamanei.” (Soane 17:5). Pea na tala age fenei kia natou nee fagono kia teia: “Ko koutou ote u fenua o lalonei; koau, eau kau ite u fenua o oluga.” “Pea e feafai mo ka kotou sisio kite Alo ote tagata e hake kite potu nee iai i mua atu?” “I mua ote tupu mai a Apalahamo, nee kuau iai au.”​—Soane 8:23; 6:62; 8:58; 3:13; 6:51.

5. a) Koe nee higoa Sesu ko te “Folafola”, ko te “Uluaki-tupu” pea mo te ‘Alo ulutokotahi’? b) Kote gaue fea nee gaue ai Sesu mote Atua?

5 Ia mua o tana hau kite kele, nee kote higoa o Sesu ko te Folafola. Kote higoa aia ko tona uhiga nee gaue ia i selo kohe ave folafola ate Atua. E toe higoa ko te “Uluaki-tupu” ate Atua pea ko tona ‘Alo ulutokotahi’. (Soane 1:14; 3:16; Hepeleo 1:6.) Ko tona uhiga nee faka tupu iaia i mua ote u foha fuli faka laumalie ote Atua pea koia tokotahi te foha nee faka tupu ateaina ete Atua. Ite Tohi-Tapu, kote Alo aia “uluaki-tupu” nee gaue mo Sehova kite faka tupu ote u mea fulifuli (Kolose 1:15, 16). Koia, ite ui fenei ate Atua: “Ta fai te tagata o faka tatau kia taua”, ko tana palalau age ki tona Alo aia. Io, iaia tonu aia ae nee hau kite kele pea mo tupu ite fafine nee kau ite faka tupu ote mea fuli! Nee kua osi mauli ia ia tafa o tana Tamai talu mai teu tau mole iloi pee fia.​—Senesi 1:26; Taagalea 8:22, 30; Soane 1:3.

TONA MAULI ITE KELE

6. a) Kotea te u mea nee hoko ite kii temi velivelipe ia mua pea mote hili ote fanaui o Sesu? b) Nee tupu i fea Sesu pea nee lahi i fea?

6 Ko Malia nee faka papau ohoana mo Sosefo. Kae, i tana logoi kua faitama, nee mahalohalo ai kua momoe mohe tahi tagata pea faka fisi ai mole na ohoanai. Kae nee folafola age Sehova kote tamasii nee faitamai aki Tona laumalie maonioni; pea hoki ohoana ai Sosefo mo Malia (Mateo 1:18-20, 24, 25). Pea, i tana maunofo i Petelehemi, nee tupu ai Sesu (Luka 2:1-7; Mikea 5:2). Ko Sesu nee kei veliveli kae kumi e Helote ke matehi. Kae nee fakaha e Sehova kia Sosefo kena ave tona famili ki Esipito. Hili te mate o Helote, pea hoki liliu Sosefo mo Malia mo Sesu ki Nasaleti, i Kalilea. Kolo aia nee lahi ai Sesu.​—Mateo 2:13-15, 19-23.

7. a) Kotea nee hoko kia Sesu i tona tau 12? b) Kotea te gaue nee na ako?

7 I tona tau hogofulu malua, nee olo Sesu mo tona famili ki Selusalemi o kau ite faka fiafia mauhiga: te Pasikate. Iai, nee nofo aho tolu ite fale lotu o faka logo pea mo fehufehui kite kau fai ako. Nee punamauli fuli te hahai i tona poto (Luka 2:41-52). I Nasaleti ae nee lahi ai, nee ako e Sesu te gaue tufuga akau, ia tafa pe o Sosefo, tana tamai tauhi, ae e gaue kite gaue aia.​—Maleko 6:3; Mateo 13:55.

8. Kotea nee hoko kia Sesu i tona tau 30?

8 I tona tau tolugofulu, nee tofa leva e Sesu te tahi ala kehe ki tona mauli. Nee alu leva kia Soane Patita ke papitemai iaia pee faka uku ite loto Solotane. E fakaha fenei mai ete Tohi-Tapu: “Ite hili o tona papitema, pea hake ake Sesu mai te vai; pea koeni te lagi kua ava, pea sio ake kite laumalie ote Atua e hifo ifo o hage he lupe kia teia. Pea koeni, mai te lagi, te leo eina ui fenei: ‘Koia-nei ko toku Alo, ofaina, eau faka mooni kiai.’ ” (Mateo 3:16, 17). Ko Soane nee mole feala ke toe mahalohalo ko Sesu koia te faka fofoga ote Atua.

9. a) Kote temi fea nee hoko ai Sesu o “Kilisito”, pea koe ite temi aia? b) Aki tona papitema, nee hau Sesu kote gaue fea ka ina fai?

9 I tana folahi tona laumalie kia Sesu, kua fili e Sehova pee na faka nofo kohe hau o tona Puleaga ka hoko mai. I tona osi fakanofo ete laumalie, ko Sesu kua liliu leva kote “Mesia” pee “Kilisito”, kupu ko tona faka uhiga ite faka hepeleo o hage kote faka keleka ko “Fakanofo”. Kua liliu ia ko Sesu Kilisito pee Sesu te Fakanofo. Koena te tupuaga ote palalau ate apositolo ko Petelo kia “Sesu ae nee i Nasaleti, ia tona faahiga faka nofo ete Atua aki te laumalie maonioni pea mote malohi”. (Gaue 10:38.) Feiape, aki tona papitema nee hau Sesu kite Atua moo fai te gaue ae nee hau ai kite kele. Kotea te gaue mauhiga aia?

TE U UHIGA O TANA HAU KITE KELE

10. Kote u mooni fea nee hau Sesu o faka iloilo ite kele?

10 I tana fakaha age te tupuaga o tana hau kite kele, nee ui fenei e Sesu kia Pilato: “Nee au tupu kote potu aeni, pea nee au hau kite malamanei kote potu aeni: moo faka mooni kite mooni.” (Soane 18:37). Kotea te u mooni kehe ae nee maua kena faka iloilo? Uluaki, te u mooni o uhiga mo tana Tamai i selo. Nee na ako ki tana u tisipulo ke faikole kite “tapuha” ote huafa o tana Tamai (Mateo 6:9). Pea nee faikole o fenei: “Nee au fakaha tou huafa kite hahai ae nee ke foaki mai.” (Soane 17:6). Nee na toe ui fenei: “E maua ke au tala te logo lelei ote puleaga ote Atua (. . .), he kote tupuaga aia o toku fekaui mai.”​—Luka 4:43.

11. a) Koe nee mauhiga mooni kia Sesu tana gaue? b) Kotea ae nee mole faka meamea e Sesu tona fakaha? Kotea e maua ke tou fai?

11 Nee mauhiga koa kia Sesu te faka iloilo ote huafa pea mote Puleaga o tana Tamai? Koeni te tala a ia ki tana u tisipulo: “Ko taku meakai kote fai ote finegalo o ia ae nee ina momoli mai au pea mo faka osi tana gaue.” (Soane 4:34). Kotea e faka tatau ai e Sesu te gaue ate Atua kite meakai? Koteuhi kote Puleaga koia ae ka faka aoga anai e Sehova moo faka hoko tana u faka tuutuu o uhiga mote tagata. Kote Puleaga aia ka haga o pulihi anai te agakovi pea mote faka ufiufi ae nee kofukofu aki te huafa o Sehova (Taniela 2:44; Fakaha 21:3, 4). Koia ko Sesu nee mole na faka meamea ai tana fakahaha te huafa pea mote Puleaga ote Atua (Mateo 4:17; Luka 8:1; Soane 17:26; Hepeleo 2:12). Nee na tala tuumau aipe te mooni, pee leleiia pee kailoa. Koia kote faifaitaki aga ke tou mulimuli kiai ke fiafia te Atua.​—I Petelo 2:21.

12. Kotea te tahi tupuaga mauhiga ote hau a Sesu kite kele?

12 Koia, ke tou mau te mauli heegata ite Puleaga ote Atua, nee maua Sesu kena liligi tona taataa. O hage ko tona tala e apositolo e lua: “Kua kalagai matou kote kau fai totonu aki tona taataa.” “Kote taataa o Sesu [te Alo ote Atua] (. . .) ena fakamaa tatou mai te agahala fuli.” (Loma 5:9; I Soane 1:7). Koia, ko Sesu nee toe hau foki ko tona tupuaga mauhiga aeni: ke puluhia ko tatou. Nee na ui fenei: “Kote Alo ote tagata nee hau, mole ke tauhi age kia ia, kae hau o tauhi mo foaki tona nefesi [pee mauli] kohe totogi ote tokolahi.” (Mateo 20:28). Kotea te faka uhiga ote foaki tona mauli “o hage he totogi”? Koe nee aoga tona mate ki totatou fakamauli?

NEE NA FOAKI TONA MAULI KOHE TOTOGI

13. a) Kotea te totogi? b) Kote totogi fea nee hui e Sesu ke tou hao mai te agahala pea mote mate?

13 Kote kupu “totogi” e faka aoga tuumau mo ka puli he tahi nee kaihaa. Ka haga he tahi kaihaa o fufu he tahi, e feala ke fakapapau ena tuku age kae fetogi paaga pee totogi. Koia, kote totogi kohe mea e hao ai he tahi nee nofo popula. Kote totogi aia nee hui kae mauli. Kote mauli faka tagata haohaoa o Sesu ae nee foaki ke hao ai te tagata fulipe mai te agahala pea mote mate (I Petelo 1:18, 19; Efese 1:7). Kae aoga mooni koa?

14. He koe kote totogi ae nee hui e Sesu nee aoga?

14 Hee ko Atama, totatou tupuaga fuli, nee talagataa kite Atua. Kote aga aia, ena maumaui te lao, eina fakahoko koia kohe tagata agahala, koteuhi ‘kote agahala kote maumaui ote lao’. (I Soane 3:4; 5:17.) Nee mole kei aoga ia kite ofa faka atua, ae kote mauli heegata (Loma 6:23). Oina pulihi ai foki, kia ia totonu, te mauli faka tagata haohaoa ite loto palatiso, pea na pulihi ai ki tona u hakoga fuli te falala aia. ‘Kae, ui anai maa koutou, koe kote u hakoga o Atama e maua ke mamate kae ko ia tokotahi ae nee agahala?

15. Kapau ko Atama ae nee agahala, koe e maua ke mamahi ai tana u fanau?

15 Hee i tana agahala, kua faka hu e Atama te agahala pea mote mate ki ana u fanau fuli, ae ko tatou (Sopo 14:4; Loma 5:12). “Ko tatou fuli nee agahala pea mole tou kakusia te kololia ote Atua”, kote tala aia ate Tohi-Tapu (Loma 3:23; I Hau 8:46). Feia mo Tavite nee ui maa ia: “Nee fanaui au ite hala, pea ite agahala nee faitamai ai au e taku fae.” (Pesalemo 51:5). Koia e tou mamate ai mai te hoko atu ote agahala tuku mai a Atama. Kae feafeai te sakilifisio ote mauli o Sesu hana faka hao te tagata fuli ite agahala pea mote mate?

16. a) E feafeai te puke ete Atua tana lao ae kote ‘mauli aki te tahi mauli’ o foaki ai he totogi? b) Koe mole he tahi age ia Sesu e feala kena hui te totogi?

16 Ko heni ae ulu ai te lao faka atua nee foaki ki Iselaele, ae ‘kote mauli aki he tahi mauli’. (Ekesote 21:23; Teutalonome 19:21.) I tana agatuu, te tagata haohaoa ko Atama nee na pulihi te mauli haohaoa kia ia pea mo tana u fanau fuli. Ko Kilisito nee na foaki totonu tona mauli haohaoa moo toe totogi te mea ae nee puli ia Atama. Io, nee “ina foaki iaia totonu kote totogi feauga kite hahai fuli”. (I Timoteo 2:5, 6.) He koia nee kote tagata haohaoa o hage ko Atama, ko Sesu nee faka higoa ai “kote Atama faka muli”. (I Kolonito 15:45.) Mole he tahi age ia Sesu nee feala kena mahui te totogi, he koia te tokotahi tagata nee matatau mo Atama i tona uhiga foha tagata haohaoa ote Atua.​—Pesalemo 49:7; Luka 1:32; 3:38.

17. Kote temi fea ae nee hui ai te totogi kite Atua?

17 Nee mate Sesu i tona tau 33 vaelua. Ite tolu aho hili o tona mate, pea toe faka tuu ake ia. Osi aho e fagofulu, pea toe hake ia ki selo (Gaue 1:3, 9-11). Iai, i tona uhiga laumalie, nee ha “maa tatou ia mua ote Atua”, mote fua ote mauhiga o tana sakilifisio (Hepeleo 9:12, 24). Kote totogi nee hui kite Atua. Ite temi leva aia, kote hahai fulipe kua feala ke hao. Kae ko afea ae e hoko ai te u tapuakina ote sakilifisio aia?

18. a) E feafeai hatatou mau, ite kamata atu aeni, te lelei ote totogi aia? b) Kotea e faka fealagia ete totogi kite temi ka hau?

18 Kamata atu nei, kote tui kite toe totogi aia ena faka feala kia tatou te mau ote tuulaga tagata maa i mua ote Atua pea mo tou omai ki tona malumaluga (Fakaha 7:9, 10, 13-15). I mua ote iloi te Atua, nee tou fai lagi he u agahala mamafa, pea lagi feiape mote temi nei, e tou hala tuumau. Kae feala tatatou faka lelei kite Atua aki te totogi ae nee foaki, pea eina faka molemole anai tatou (I Soane 2:1, 2; I Kolonito 6:9-11). Tahi, kua ovi mai te haga anai ate totogi o foaki mai te faigamalie ote tali te mauli heegata ihe fakatuu foou pea mo totonu (II Petelo 3:13). Koia, ko natou fuli e natou tui anai kite totogi e faka hao katoa anai natou ite agahala pea mote mate. E natou sio anai kite mauli heegata ite lelei katoa.

19. a) Kote u manatu fea e hake ia koutou kite totogi? b) Maa Paulo, e feafeai tatatou fakaha e tou fakafetai kite totogi?

19 Kotea teu manatu e hake ia koe kite totogi? Ko tou loto e mole na takitaki koa koe kia Sehova ae nee ina sakilifisioi tona Alo maa tatou? (Soane 3:16; I Soane 4:9, 10) Manatu age foki kite ofa o Kilisito. Nee hau mo tona loto katoa kite kele ke mate ko tatou. Pee mole maua koa ke logo ia tatou he fia fakafetai? Kote apositolo ko Paulo nee na fakaha pee feafeai tona fai, nee ui maa ia: “Nee mate maa te hahai fuli koteuhi ko natou kei mauuli mole tonu ke mauuli pe maa natou totonu, kae maa ia ae nee mate ko natou pea kua toe faka tuu ake.” (II Kolonito 5:14, 15). Fakaha la tau fakafetai o momoli tou mauli kite gaue maa te Atua pea mo Kilisito.

KOTEA NEE FAI AI E SESU TE U MILAKULO?

20. Kotea e tou ako o uhiga mo Sesu ite lelei ote tagata kilia?

20 Ko Sesu e iloa i tana u milakulo. Ite malave ia ia te u mamahi, nee ina faka aoga te u malohi nee ina tali mai te Atua moo faka fimalie ote kaiga. O hagela, kote tagata kilia nee aluage kia ia pea na ui fenei: “Kapau eke loto kiai, e feala pe tau faka liliu au keau maa.” “Fonu ite ofa, [Ko Sesu] nee fafa age tona nima, kiai pea mo folafola age: ‘Eau loto kiai. Ke ke maa.’ ” Pea lelei ai te tagata!​—Maleko 1:40-42.

21. Nee feafeai te ofa a Sesu kite hahai tokolahi?

21 Sivisivi mai te loloto ote u manatu a Sesu kite kaiga. “Kote hahai tokolahi nee faka oviovi age kia ia, avage ai teu ketu, teu maimoa, teu kivi, teu tuli mole palalau pea mo ihi hahai mahahaki tokolahi, o kaku ai kite laku age ki ona vae, pea na faka fimalie ai natou fuli; o punamauli ai te hahai katoa i tanatou sio kua palalau teu tuli, pea kote kau ketu kua haele, pea mote kau kivi kua sisio, pea natou faka kololia ai kite Atua o Iselaele.”​—Mateo 15:30, 31.

22. Kotea e ha mai ai te tokaga mooni a Sesu kite u hahai nee tokoni ki ai?

22 Ko Sesu nee loto mooni ke tokoni kite hahai faka ofaofa aia, kote u kupui palalau aeni e faka mooni aki: “Eau ofa ite hahai aeni, koeni kua aho tolu tanatou nofo i oku tafa ka mole iai hanatou meakai; pea e mole au fia faka liliu pakupaku natou. Naa fokifa kua natou vaivai i ala.” Koia, aki foi pane pe e fitu pea mo kii ika e veliveli, nee fafaga aki e Sesu te toko “fa afe hahai aia, ka mole lau ai te fafine pea mote tamaliki”.​—Mateo 15:32-38.

23. Kotea nee tupu ai te haga a Sesu o faka tuuake te tama ate fafine vitua?

23 Ite tahi aho, nee haele age Sesu ite ala ote hahai polosesio ote avaifo e ulu mai te kolo ko Naine. Koeni tona faka matala ete Tohi-Tapu: “Nee fua age ki tua te mate, kote tama ulu tokotahi a tana fae. Pea ko tana fae kua mate tona ohoana. (. . .) I tana sio age ki ai, nee fonu ite ofa te Aliki kiaia.” Nee malave aupito kia ia tona mamahi. Pea, hagaage kite mate, o faka totonu: “Tupulaga, eau tala atu kia koe, tuu-ake!” Milakulo! “Kote mate kua mafuta ake o nofo pea kamata palalau; pea ina foaki age ki tana fae.” Faka kaukau atu mua kite manavahe ate fae aia! Kapau ko koutou aia, kotea e koutou logoi? Kote logo aia nee mafola o mamao. Mole he punamauli kite logona o Sesu!​—Luka 7:11-17.

24. Kotea e faka mooni ete u milakulo a Sesu kite temi ka hau?

24 Ka kote u milakulo a Sesu nee kote u lelei faka temi pe. Ia natou nee kua fimalie nee natou toe mahahaki pe, pea ko natou nee tuuake ite mate, nee toe mamate pe. Kae fenei leva, teu milakulo aia nee natou faka mooni ko Sesu totonu ae nee momoli mai pea e kote Alo ote Atua, pea aki te malohi faka atua, kote u faigataa fuli faka tagata e feala ke faka tokatoka. Io, e natou faka mooni ihe kii potu veliveli te mea ae ka hoko anai ite kele ite Puleaga ote Atua. Io, te hahai pakupaku e natou makona anai, te hahai mahahaki, e fimalie anai, pea feia mote hahai mate e natou toe tuuake anai! Kote mahaki, te mate pea mote atu mamahi fuli mole toe malumoe ai anai te fiafia ote tagata. I toe tapuaki leva!​—Fakaha 21:3, 4; Mateo 11:4, 5.

TE PULE OTE PULEAGA OTE ATUA

25. Kotea te u potu e tolu nee natou faka iloga te mauli o Sesu?

25 Ko potu e tolu nee natou faka iloga te mauli ote Alo ote Atua. Ia mua o tana hoko kote tagata, nee mauli ia tafa o tana Tamai i selo. Pea, hili tona fanaui, nee nofo ia tau e 33 vaelua ite kele. Pea ite temi nei, kua toe mauli ia i selo kote laumalie. Kote tuulaga fea e nofo ai talu mai tana tuuake i tona mate?

26. Aki tana agatonu tuumau ite kele, kotea ae nee fakaha e Sesu koia ae aoga kena mau?

26 E maua ia Sesu ke Hau. Nee fakaha totonu pe ete aselo kia Malia: “E heka anai (. . .) o talu ai, pea ko tona puleaga mole hona gataaga.” (Luka 1:33). Lolotoga o tana gaue i lalo-nei, nee mole gata tana palalau kite Puleaga ote Atua. Nee ina ako ana u tisipulo ke faikole fenei: “Ke haele mai tou puleaga! Ke fai tou finegalo, o hage ko selo, ite kele!” Pea na tokonii natou ke ‘uluaki kumi tuumau aipe te puleaga’. (Mateo 6:10, 33.) Aki tana agatonu tuumau ite kele, nee fakaha ai leva e Sesu koia ae e aoga ke Hau ite Puleaga ote Atua. Ka nee Hau koa iaia ite temi pe ae nee liliu ai ki selo?

27. a) Kotea nee fai e Sesu i tana toe liliu ki selo? b) Kotea tana uluaki gaue i tona uhiga Hau ote Puleaga ote Atua?

27 Kailoa. I tana faka siosio te tohi ote Pesalemo 110:1, e faka matala fenei ete apositolo ko Paulo: “[Ko Sesu] kua ina momoli ke talu ai te sakilifisio e tahi kite u agahala pea kua heka ite toomatau ote Atua, o talitali ai o kaku kite tanaki o tona u fili o hage hona hilihili aga vae.” (Hepeleo 10:12, 13). E talitali kite faka totonu aeni a Sehova: “Alu o pule ite lotolotoiga o tou u fili.” (Pesalemo 110:2). Kote temi aia kua hoko, kua ina fakamaa selo ite iai a Satana pea mo ana u aselo. Kote u fua ote tau aia i selo e faka matala fenei: “Ite temi aeni kua hoko mai te fakamauli pea mote malohi pea mote puleaga o totatou Atua pea mote pule o tana Kilisito, he kua li ki lalo iaia ae ena tukugakovii o matou tehina, iaia ae ena tukugakovii natou ite aho mote po i mua o tomatou Atua!” (Fakaha 12:10). O hage kote mea kua osi tala atu, kote u fakamatala aia e faka mooni kote tau aia i selo kua osi hoko pea ko Kilisito kua hau ite temi nei ite lotolotoiga o tona u fili.

28. a) Kotea kua ovi mai tona fai e Kilisito? b) Kotea e tonu ke fai ke ina haofaki ai tatou?

28 Kua ovi osi mai, te temi ae haga ai Kilisito pea mo tana u aselo o molehi ite kele te u puleaga faka tagata fuli (Taniela 2:44; Fakaha 17:14). Kote Tohi-Tapu ena tala mai eiai tana “hele ta loa masila moo tautea ote u fenua, pea eina taki anai natou aki he kaui ukamea”. (Fakaha 19:11-16.) Ke kita hao mo ka hoko te tuutamaki lahi aia ka hoko mai, e tonu ke tou maulii te tui kia Sesu Kilisito (Soane 3:36), o liliu ko hana u tisipulo pea mo tou faka logo kia ia ko totatou Hau i selo. E kotou fai anai?

[Paki ʼo te pasina 58]

Nee tuku e Sesu tana gaue faka tufuga kae alu o papitema pea mo liliu kote fakanofo a Sehova

[Paki ʼo te pasina 63]

Ko Sesu nee kote tatau ote tagata haohaoa ko Atama

[Paki ʼo te pasina 64]

Fonu ite ofa, nee tokoni Sesu kite hahai mahahaki pea mo pakupaku

[Paki ʼo te pasina 67]

I tana faka tuuake te u mate, nee fakaha e Sesu te mea ka ina fai anai o lahi aupito age leva ite Puleaga ote Atua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae