Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • bt kap. 4 p. 28-35
  • ‘Neʼe Mole Ako Pea Mole Maʼuhiga’

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ‘Neʼe Mole Ako Pea Mole Maʼuhiga’
  • Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Mole ʼAki “Toma Malohi” (Gaue 3:11-26)
  • “ ʼE Mole Feala Ke Ma Tuku Tamā Palalau” (Gaue 4:1-22)
  • “Neʼe Natou Faikole Ki Te ʼAtua” (Gaue 4:23-31)
  • Huʼi Maʼua “Ki Te ʼAtua Kae Mole Ki Te Tagata” (Gaue 4:32–5:11)
  • Haga Tauhi Kia Sehova Ohage Ko Petelo
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • Tou Pipiki Mālohi Ki Tatatou Tui Maʼuhiga!
    Te Tule Leʼo—1997
Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
bt kap. 4 p. 28-35

KAPITE 4

“Neʼe Mole Natou Ako Pea Mole Natou Maʼuhiga”

Neʼe tapuakiʼi e Sehova ia te ʼu gaue lototoʼa ʼa te kau apositolo

Gaue 3:1–5:11

1, 2. Kotea te milakulo neʼe fakahoko e Petelo pea mo Soane ʼo ovi ki te matapa ʼo te fale lotu?

KEI feoloʼaki pe te hahaʼi kae kua to te laʼa. ʼE foimo olo ki te fale lotu ia te kau Sutea tauhi lotu lelei pea mo te ʼu tisipulo ʼa Kilisito, he ʼe kua ovi mai “te hola ʼo te faikole.”a (Gaue 2:46; 3:1) ʼI te hahaʼi tokolahi ʼaia, ʼe kau ai ia Petelo mo Soane ʼe nā olo ki te matapa ʼo te fale lotu ʼe higoa ko Taulekaleka. Logo ai te logoaʼa ʼo te ʼu faipalalau pea mo te feoloʼaki ʼa te hahaʼi, kae neʼe logo ia te kolekole meʼa ʼofa ʼa te tagata maʼimoa talu mai tana tupu.​—Gaue 3:2; 4:22.

2 ʼI te sio ʼa te tagata maʼimoa ki te fakaovi ake ʼa Petelo mo Soane, pea liuliuga tana ʼu kolekole falā. Pea tutuʼu te ʼu apositolo he neʼe nā tokagaʼi te ʼu faiga ʼa te tagata. Pea ui age e Petelo: “ ʼE mole au maʼu he siliva pea mo he aulo. Kae ko te meʼa ʼae ʼe au maʼu ʼe au foaki atu kia koe. ʼI te huafa ʼo Sesu Kilisito, te tagata Nasaleti, ʼe au ui atu, ke ke haʼele!” Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te ʼofolele ʼa te hahaʼi ʼi te toʼo ʼae e Petelo te nima ʼo te tagata maʼimoa, pea mo tuʼu atu aipe, ko te hoki hoko ʼaia ki ai hana tuʼu ake feia ki aluga! (Gaue 3:6, 7) ʼE ke lava fakakaukauʼi age muʼa, ia te sio ʼae ʼa te tagata ki ʼona vaʼe ʼae neʼe palalisia kua feala tana haʼele? ʼE tou mahino ai ki tana hopo fakafiafia pea mo fakafetaʼi leʼo lahi ki te ʼAtua.

3. Kotea te meʼa ʼofa maʼuhiga ʼe feala anai ki te tagata ʼae neʼe maʼimoa pea mo te hahaʼi fuli ke natou maʼu?

3 Neʼe feleleʼi fakafiafia ake te hahaʼi tokolahi kia Petelo mo Soane ʼae neʼe nā ʼi te faʼahi ʼae ʼe higoa ko te ʼAtu Pou ʼo Salomone. ʼI te koga meʼa tonu ʼaia neʼe faiakonaki ai Sesu, ʼe fakamahino ai e Petelo ki te hahaʼi fuli ia te ʼuhiga moʼoni ʼo te meʼa ʼae neʼe hoko ki te maʼimoa. (Soa. 10:23) ʼE ina foaki age kia natou pea mo te tagata ʼae neʼe maʼimoa, ia te meʼa ʼofa ʼe maʼuhiga age ʼi te siliva pea mo te aulo. Ko he meʼa ʼofa ʼe maʼuhiga age ʼi te malolo fakasino. Ko te faigamalie ʼae ke natou fakahemala, ke molehi ʼanatou agahala pea ke natou liliu ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito, ‘ia Ia ʼae neʼe fakanofo e Sehova ke ina foaki te maʼuli.’​—Gaue 3:15.

4. (1) Kotea ʼae neʼe hoko ʼo tupu ko te fakamalolo fakamilakulo ʼae neʼe fai? (2) Kotea te ʼu fehuʼi ʼe lua ka tou tali ki ai?

4 ʼI toe ʼaho leva. Neʼe fakamalolo ia te tagata pea kua feala leva tana haʼele. Neʼe feala mo ʼihi atu lauʼi afe hahaʼi ke fakamalolo mo natou ʼi te faʼahi fakalaumalie ke feala hanatou haʼele mo te ʼAtua. (Kol. 1:9, 10) Pea neʼe ʼi ai leva te fihi ʼo tupu ko te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko, ʼi te ʼu tisipulo agatonu ʼa Kilisito pea mo te ʼu pule takitaki ʼae neʼe mole natou loto ke fakalogo te ʼu tisipulo ki te fakatotonu ʼa Sesu ke natou fakamafola ia te logo ʼo te Puleʼaga. (Gaue 1:8) Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai ia Petelo mo Soane, ʼae “neʼe mole nā ako pea neʼe ko he ʼu tagata neʼe mole maʼuhiga,” ʼo ʼuhiga mo te faifakamafola ʼae ki te hahaʼi?b (Gaue 4:13) ʼE feafeaʼi hatatou muliʼi ia tanā faʼifaʼitaki pea mo ʼae ʼa ʼihi tisipulo ʼo ʼuhiga mo te tauʼi ʼo te fakafeagai?

Mole ʼAki “Toma Malohi” (Gaue 3:11-26)

5. Kotea te ako ʼe tou maʼu mai te akonaki ʼae ʼa Petelo ki te hahaʼi tokolahi?

5 Neʼe tutuʼu ia Petelo mo Soane ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, logo la tana iloʼi ʼae ko ʼihi ia natou heʼeki faʼa fualoa ki ai neʼe natou kalaga ke tutuki ia Sesu ki te pou. (Mko. 15:8-15; Gaue 3:13-15) ʼI lototoʼa leva ʼa Petelo ʼi tana ui age fakahagatonu neʼe fakamalolo ia te tagata maʼimoa ʼi te huafa ʼo Sesu. Neʼe mole ina fufu te moʼoni. Neʼe ina tala fakahagatonu age ia te kau ʼae ʼo te kau Sutea ʼaia ki te matehi ʼo Kilisito. Neʼe mole fehiʼa Petelo kia natou, koteʼuhi neʼe ‘mole natou mahino ki te meʼa ʼae neʼe natou fai.’ (Gaue 3:17) Neʼe ina toʼo natou ko tona ʼu tehina, pea neʼe tokaga tafito ia ki te ʼu faʼahi lelei ʼo te logo ʼo te Puleʼaga. Kapau ʼe natou fakahemala pea mo tui kia Kilisito, ʼe natou maʼu anai mai ia Sehova “he fimalie.” (Gaue 3:19) Mo tatou foki, ʼe tonu ke tou lototoʼa pea mo palalau fakahagatonu moka tou tala ia te ʼu fakamau ʼa te ʼAtua ki te ka haʼu. Pea tahi, ʼaua naʼa tou mata tuʼu, peʼe aga fefeka, peʼe tou fehihiʼa ki te hahaʼi. Kae tou fakaʼuhiga natou ko hotatou ʼu tehina ki ʼamuli. Pea ohage ko Petelo, tou tokagaʼi tafito te ʼu faʼahi lelei ʼo te logo ʼo te Puleʼaga.

6. Neʼe fakaha feafeaʼi e Petelo mo Soane tanā aga fakataulalo?

6 Neʼe ko te ʼu tagata aga fakataulalo ia te ʼu apositolo ʼaia. Neʼe mole nā laupisiʼi ia naua totonu pe ʼo ʼuhiga mo te ʼu milakulo ʼae neʼe nā fakahoko. Neʼe ui fenei e Petelo ki te hahaʼi: “He koʼe ʼe kotou sioʼi fakamamaʼu feiaʼi maua, ohage kua lava haʼele ia te tagata ʼaeni ʼaki toma malohi peʼe ko tamā pipiki ki te ʼAtua?” (Gaue 3:12) Neʼe mahino kia ia pea mo te ʼu apositolo ʼae, ko meʼa lelei fuli neʼe natou fai ʼi tanatou minisitelio ʼaki pe te malohi ʼo te ʼAtua, kae mole ko natou ia. Koia neʼe natou fakavikiviki aipe ia Sehova pea mo Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae neʼe natou fakahoko.

7, 8. (1) Kotea te meʼa ʼofa ʼe tou lava foaki ki te hahaʼi? (2) ʼE hoko feafeaʼi ia ʼaho nei ia te fakapapau ʼae ʼe “toe fakatuʼu ia meʼa fuli”?

7 ʼE toe feia pe mo tatou, ʼe tonu ke tou aga fakataulalo moka tou fakamafola ia te Puleʼaga. ʼE moʼoni ia ʼaho nei, ʼe mole kei foaki mai e te laumalie maʼoniʼoni ia te fealagia ʼae ke tou fakamalolo fakamilakulo niʼihi. Kae kei feala pe hatatou tokoni ki te hahaʼi ke natou tui ki te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ke natou maʼu mo te meʼa ʼofa ʼae neʼe foaki e Petelo ki te hahaʼi, ia te faigamalie ʼae ke fakamolemole ʼanatou agahala pea mo maʼu ia te fimalie ʼae mai ia Sehova. ʼI te taʼu fuli, ʼe ko te toko lauʼi teau afe hahaʼi ʼe natou tali ia te fakatuʼutuʼu ʼaia pea mo natou papitema ko he ʼu tisipulo ʼa Kilisito.

8 ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi te temi ʼae ʼe “toe fakatuʼu ai ia meʼa fuli,” ʼae neʼe talanoa ki ai Petelo. Neʼe fakatuʼu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo ʼi te taʼu 1914, pea neʼe fakahoko ai te ʼu lea fakapolofeta “ ʼae neʼe palalau ki ai te ʼAtua ʼaki te gutu ʼo ʼana polofeta maʼoniʼoni ʼo te temi muʼa.” (Gaue 3:21; Pes. 110:1-3; Tan. 4:16, 17) Hili ki ai te kiʼi temi, pea kamata tokaga ia Kilisito ki te toe fakatuʼu ʼo te tauhi moʼoni ʼi te kele. Ko tona fua, neʼe ʼomai leva ki te palatiso fakalaumalie ia te lauʼi miliona hahaʼi, ko ni hahaʼi fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe natou liʼaki tonatou ʼuluagaaga ʼafea agahala kae natou “kofuʼi ia te ʼuluagaaga foʼou ʼae neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua.” (Efe. 4:22-24) Ohage ko te fakamalolo ʼo te tagata maʼimoa, neʼe fakahoko ia te gaue fakaofoofo ʼaia ʼaki te laumalie ʼo te ʼAtua kae mole ʼaki te ʼu faiga fakatagata. Pea ohage ko Petelo, tou fakaʼaogaʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaki he lototoʼa mo fakapotopoto moʼo akoʼi niʼihi. Ka tou tokoni ki he tahi ke liliu ko he tisipulo ʼa Kilisito, neʼe lava ʼuhi pe ko te malohi ʼo te ʼAtua kae mole ko tatou ia.

“ ʼE Mole Feala Ke Ma Tuku Tamā Palalau” (Gaue 4:1-22)

9-11. (1) Neʼe feafeaʼi ki te kau Sutea ia te logo ʼae ʼe tala e Petelo mo Soane? (2) Kotea ʼae neʼe fai e te ʼu apositolo?

9 Kua logoaʼa pe te hahaʼi ʼo tupu ko te akonaki ʼa Petelo pea mo te ʼu kalaga ʼa te tagata ʼae neʼe maʼimoa. ʼO ʼomai ai te kau pelepitelo, feia mo te pule ʼo te kau tagata leʼo ʼo te fale lotu ʼae ʼe tokaga ki te tokalelei ʼo te fale lotu, ʼo kumi pe kotea ʼae ʼe hoko. ʼE lagi ko natou ʼaia, neʼe ko he kau Satuseo, ko te magaʼi lotu ʼe maʼu meʼa pea ʼe faipolitike malohi, mo gaue fakatahi mo te kau Loma. ʼE fakafeagai te kau Satuseo ki te lao ʼae ʼe tala gutu kae ʼe leleiʼia ʼaupito e te kau Faliseo, pea natou toe manukiʼi mo te akonaki ʼo te fakatuʼuake.c ʼE mahalo ia, ʼi tanatou maʼu atu ki te fale lotu ia Petelo mo Soane ʼe nā lolotoga faiakonaki ʼaki he lototoʼa ko Sesu kua fakatuʼuake, neʼe natou iita ʼosi.

10 ʼI te iita ʼaia ʼa te ʼu fili ʼo Petelo mo Soane, neʼe natou pilisoniʼi ai naua, pea mo ʼave naua ʼi te ʼaho ake ki te telepinale lahi ʼo te kau Sutea. Pea maʼa te kau pule taki, ko te ʼu apositolo ʼaia “neʼe mole nā ako pea neʼe ko he ʼu tagata neʼe mole maʼuhiga,” koia ʼe mole tonu ai ke nā faiakonaki ʼi te fale lotu. Koteʼuhi neʼe mole nā ako ʼi he fale ako fakalotu iloa. Kae neʼe punamaʼuli leva ia te telepinale ʼaia ki tanā palalau fakahagatonu pea mo tui malohi ki te ʼu meʼa ʼae ʼe nā fakamafola. He koʼe neʼe lelei ia te faifakamafola ʼae ʼa Petelo mo Soane? Koteʼuhi he “neʼe nā fakatahi mo Sesu.” (Gaue 4:13) Neʼe akoʼi naua e tona Pule ʼaki hona faʼahiga fai ʼe lelei kae mole hage ko te kau sekelipa.​—Mat. 7:28, 29.

11 Neʼe fakatotonu age leva e te telepinale ke tuku ia tanā faifakamafola. ʼI te maʼuli ʼo te kau Sutea, neʼe maʼuhiga ʼaupito te ʼu fakatotonu ʼa te telepinale. ʼI te ʼu kiʼi vahaʼa pe ki muʼa atu, neʼe ui e natou pe ʼaia ʼo ʼuhiga mo Sesu “ ʼe tonu ke matehi.” (Mat. 26:59-66) Kae neʼe mole matataku pe la ia Petelo pea mo Soane. Ia muʼa ʼo te ʼu tagata maʼu koloa ʼaia, mo popoto pea mo iloa, neʼe lototoʼa ia Petelo pea mo Soane ʼo tali age ʼaki he aga fakaʼapaʼapa: “ ʼA koutou pe tona vakaʼi pe ʼe totonu ia muʼa ʼo te ʼAtua ke ma fakalogo atu, ʼi hamā fakalogo ki te ʼAtua. Kae kia maua, ʼe mole feala ke ma tuku tamā palalau ki te ʼu meʼa ʼae neʼe ma sisio mo logo ki ai.”​—Gaue 4:19, 20.

TE PELEPITELO LAHI PEA MO TE KAU PELEPITELO PULE

Ko te pelepitelo lahi ʼae neʼe ina fakafofoga tana hahaʼi ʼi muʼa ʼo te ʼAtua. ʼI te ʼuluaki sekulo H.T.S., neʼe ko ia pe foki ʼae neʼe pule ʼi te Sanetualio. Neʼe nofo ʼi te lotomalie ʼo te kau pelepitelo pule. Ko natou ʼaia, neʼe ʼi ai mo natou neʼe pelepitelo lahi ʼi muʼa atu ohage la ko Anasi pea mo ʼihi tagata ʼo te ʼu famili, ʼae neʼe filifili ai te ʼu pelepitelo lahi. Neʼe ui e te tagata faitohi Tohi-Tapu ko Emil Schürer: “Ko he tahi neʼe kau ʼi he famili ʼo te ʼu famili ʼaia,” neʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu pelepitelo ʼae.

ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu, ʼe pelepitelo lahi he tahi ʼo aʼu pe ki tona mate. (Num. 35:25) Kae ʼi te temi fuli ʼae neʼe tohi ai te tohi ʼo Gaue, ko te ʼu kovana mo te ʼu hau ʼo Loma, ʼae neʼe fakalogo ki ai te fakanofo pea mo te fakahifo ʼo te kau pelepitelo lahi. Kae ʼe mahino mai, neʼe fili e te kau takitaki pagani ʼaia ia te kau fakanofo ki te tuʼulaga ʼaia mai ʼi te hologa pelepitelo ʼo Alone.

12. Kotea ʼae ka tokoni mai ke tou lototoʼa pea mo tui malohi?

12 ʼE feala koa mo koe ke ke fakaha ia te taʼi lototoʼa ʼaia? Kotea ʼae ʼe ke logoʼi moka ʼe ke maʼu ia te faigamalie ʼae ke ke faifakamafola ki ni hahaʼi maʼu koloa, neʼe lelei tanatou ako peʼe natou iloa ʼi tou fenua? Pea ʼe feafeaʼi mo kapau ʼe manukiʼi koe e hou ʼu kaiga, hou ʼu kauga ako peʼe kauga gaue, ʼuhi ko tau tauhi? ʼE ke tuʼania koa? Kapau ʼe ke ʼio ki ai, ʼe ke lava tekeʼi tou mataku. ʼI te temi ʼae neʼe maʼuli ai Sesu ʼi te kele, neʼe ina akoʼi age ki te kau apositolo, pe ʼe feafeaʼi tanatou faifakamafola ʼaki he lotofalala pea mo fakaʼapaʼapa. (Mat. 10:11-18) ʼI tona ʼosi fakatuʼuake, neʼe ina fakapapau ki ʼana tisipulo ʼe nofo anai mo natou “ ʼi te ʼaho fuli pe ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaeni.” (Mat. 28:20) ʼAki tana takitaki, ʼe akoʼi tatou e “te tagata kaugana agatonu mo poto” ke mole tou matataku ʼi te fakaha ʼo tatatou tauhi. (Mat. 24:45-47; 1 Pet. 3:15) ʼE ina foaki mai te ʼu tokoni moka tou kau ki te ʼu fono ʼo te kokelekasio, ohage la ʼi te fono ʼo te lolotoga vahaʼa ʼi te koga Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola pea ʼaki te ʼu tohi Fakatohi-tapu, ohage ko te ʼu alatike “Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Fakatohi-Tapu” ʼi te jw.org. ʼE ke fakaʼaogaʼi lelei koa te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia? Kapau ʼe ke ʼio ki ai, ʼe toe malohi age anai tou lototoʼa pea mo tau tui malohi. Pea ohage ko te ʼu apositolo, ʼe mole ʼi ai anai he meʼa ʼe ina taʼofi ia tau tala te ʼu moʼoni taulekaleka fakalaumalie ʼae neʼe ke ako.

Ko he tuagaʼane ʼe faifakamafola ki he kauga gaue ʼi te temi manava.

Ke ʼaua naʼa ʼi ai he meʼa ʼe ina taʼofi tau tala ia te ʼu moʼoni fakalaumalie taulekaleka ʼae neʼe ke ako

“Neʼe Natou Faikole Ki Te ʼAtua” (Gaue 4:23-31)

13, 14. Kotea anai ka tou fai moka tou tau mo te fakafeagai? Pea kotea tona tupuʼaga?

13 Hili pe ki tonā fakaʼateaina, pea olo ia Petelo mo Soane ki te ʼu tehina mo tuagaʼane. Pea ‘neʼe natou faikole fakatahi ki te ʼAtua,’ ʼo kole ki ai ke tokoni mai ke natou lototoʼa ʼo hoko atu tanatou gaue faifakamafola. (Gaue 4:24) Neʼe iloʼi e Petelo ia te mole lelei ʼae ʼo te falala ki tokita malohi fakatagata moka ʼe tou fia fakahoko ia te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼI te ʼu kiʼi vahaʼa ki muʼa atu, neʼe ina ui malohi age kia Sesu mo he lotofalala ʼo ʼuhiga mo ia totonu: “ ʼE mole au liʼaki anai ia koe, tatau aipe pe ʼe natou liʼaki fuli anai ia koe!” Kae ohage ko tona fakakikite e Sesu, neʼe higa ia Petelo ʼi tana mataku ʼae ki te tagata pea mo ina fakafisi ai ki tona kaumeʼa pea mo tagata faiako. Neʼe ko he ako kia Petelo ia tana agahala ʼaia.​—Mat. 26:33, 34, 69-75.

14 ʼE mole feʼauga pe ke kotou lotomalohi moʼo fakahoko ia takotou gaue ʼi tokotou ʼuhiga kau fakamoʼoni ʼa Kilisito. Ka fia fakavaivaiʼi e ʼou fili tau tui pea mo tau faifakamafola, muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Petelo pea mo Soane. Kole ia te malohi ʼo Sehova. Kumi te tokoni ʼa te kokelekasio. Fakaha te ʼu fihifihia ʼae ʼe tau mo koe ki te kau tagata ʼafea pea mo ʼihi Kilisitiano fotufotuʼa. Ko te ʼu faikole ʼa ʼihi ʼe feala ko he tokoni malohi kia koe.​—Efe. 6:18; Sakp. 5:16.

15. He koʼe ʼe feala kia natou ʼae neʼe mole kei faifakamafola ʼi he tahi temi ke natou toe lotomalohi?

15 Kapau ʼi he temi neʼe mole kei ke faifakamafola ʼuhi ko te fakafeagai, ʼaua naʼa ke lotovaivai. Manatuʼi, ʼi te mate ʼae ʼa Sesu, neʼe mole kei faifakamafola ia te kau apositolo, kae neʼe mole fualoa he neʼe natou toe hoko atu pe tanatou ʼu gaue fakalaumalie. (Mat. 26:56; 28:10, 16-20) ʼAua naʼa ke lotovaivai ʼi ni ʼu hala kua ʼosi, kae ʼe lelei hau toʼo mai ai ni ʼu ako moʼo fakamalohiʼi niʼihi?

16, 17. Kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te faikole ʼa te kau tisipulo ʼi Selusalemi?

16 Kotea ʼae ʼe tonu ke tou kole ki te ʼAtua moka ʼe gaohi koviʼi tatou e te kau takitaki? Kotou fakatokagaʼi, neʼe mole kole e te ʼu tisipulo ke toʼo atu ia te ʼu ʼahiʼahi. Neʼe natou manatuʼi lelei pe ia te ʼu palalau ʼaeni ʼa Sesu: “Kapau neʼe natou fakatagaʼi au, ʼe natou toe fakatagaʼi anai mo koutou.” (Soa. 15:20) Neʼe natou nofo agatonu aipe, ʼo faikole kia Sehova ke ina “tokagaʼi” te ʼu fakamatakutaku ʼa te ʼu fili. (Gaue 4:29) Neʼe mahino lelei kia natou ko te ʼu fakataga ʼaia ʼe lolotoga hoko kia natou, ko te fakahoko ʼo te ʼu lea fakapolofeta. Neʼe iloʼi e te ʼu tisipulo, ʼe hoko anai te finegalo ʼo te ʼAtua ‘ki te kele’ he neʼe ko te faikole ʼaia neʼe akoʼi age e Sesu kia natou logo ai te fakafeagai ʼa te kau pule ʼo te malama ʼaeni.​—Mat. 6:9, 10.

17 Moʼo fakahoko ia te finegalo ʼo te ʼAtua, neʼe faikole fenei te kau tisipulo: “Ke ke fakafealagia ki ʼau kaugana ke natou haga palalau ki tau folafola ʼaki he lototoʼa.” Neʼe tali mai aipe e Sehova tanatou faikole. “Neʼe galulu te koga meʼa ʼae neʼe natou fakatahitahi ai, pea neʼe natou fonu fuli ʼi te laumalie maʼoniʼoni, ʼo natou tala te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki he lototoʼa.” (Gaue 4:29-31) ʼE mole ʼi ai he meʼa ʼe ina lava taʼofi ia te finegalo ʼo te ʼAtua ke hoko. (Esa. 55:11) Pe ʼe lahi te ʼu faigataʼaʼia, peʼe malohi te fili, kae ka tou faikole ki te ʼAtua, ke tou tui papau ʼe ina foaki mai anai te malohi ʼae moʼo tala ia tana folafola ʼaki he lototoʼa.

Huʼi Maʼua “Ki Te ʼAtua Kae Mole Ki Te Tagata” (Gaue 4:32–5:11)

18. Kotea ʼae neʼe fai e te kokelekasio ʼo Selusalemi?

18 Ko te kiʼi kokelekasio foʼou ʼo Selusalemi neʼe vave tona tuputupu he ʼe kua natou toko 5 000.d Logo la tonatou lanu kehekehe, kae neʼe ‘lototahi te kau tisipulo pea mo manatu tahi.’ Neʼe natou logo tahi ʼaki pe te manatu ʼe tahi. (Gaue 4:32; 1 Ko. 1:10) Neʼe mole gata pe ʼi ʼanatou faikole ʼae ke tapuakiʼi e Sehova ʼanatou faiga, kae neʼe natou fetokoniʼaki ʼi te faʼahi fakalaumalie pea mo te faʼahi fakasino foki. (1 Soa. 3:16-18) Ohage la ko te tisipulo ko Sosefo ʼae neʼe toʼo ko Palenapa e te kau apositolo, neʼe ina fakatau tona kele pea mo ina foaki katoa tona totogi moʼo tokoni ki te hahaʼi tui ʼae neʼe ʼomai mai mamaʼo ki Selusalemi ke lahi age hanatou mahino ki te ʼu moʼoni ʼo te tauhi ʼae kua natou tui ki ai.

19. He koʼe neʼe matehi e Sehova ia Ananiasi pea mo Safila?

19 Ko te taumatuʼa ko Ananiasi mo Safila, mo naua foki neʼe nā fakatau tonā kele pea neʼe nā foaki tonā meʼa ʼofa. Kae neʼe nā gaohi meʼa fakakaka he neʼe mole nā foaki tona totogi katoa, neʼe nā “taʼofi fakafufu he koga ʼo te totogi.” (Gaue 5:2) Neʼe matehi leva naua e Sehova, ʼe mole tupu ko te siʼisiʼi ʼo te meʼa ʼofa ʼae neʼe nā foaki, kae tupu he neʼe kovi ʼonā loto pea mo kaka. Neʼe mole nā “loi ki te tagata, kae ki te ʼAtua.” (Gaue 5:4) Ohage pe ko te kau malualoi ʼae neʼe valoki e Sesu, neʼe lahi age pe tanā faiga ʼae ke fakakololiaʼi naua e te tagata ʼi hanā faiga ke tali naua e te ʼAtua.​—Mat. 6:1-3.

20. Kotea te ʼu ako ʼe tou maʼu ki te faʼahiga foaki ʼae kia Sehova?

20 Ohage pe ko te lotofoaki ʼa te kau ʼuluaki tisipulo agatonu ʼo Selusalemi, ʼi te temi nei ko te ʼu lauʼi miliona kau Fakamoʼoni ʼe natou tokoni fakapaʼaga ki te gaue faifakamafola fakamalamanei. ʼE mole fakamaʼua ki he tahi ke ina foaki tona temi peʼe ko tana falā ki te gaue ʼaia, he ʼe mole loto Sehova ke tou tauhi fakakinau age kia ia. (2 Ko. 9:7) Ka tou foaki, mole ko tona lahi ʼae ʼe maʼuhiga kia Sehova kae ko te lelei ʼae ʼo tokita loto. (Mko. 12:41-44) ʼAua naʼa tou hage ko Ananiasi mo Safila, neʼe nā kaka pea mo loto ke vikiʼi naua. Kae tou hage ko Petelo, mo Soane pea mo Palenapa, tou tauhi tuʼumaʼu kia Sehova ʼaki he ʼofa fakamalotoloto kia ia pea mo ʼihi.​—Mat. 22:37-40.

PETELO, TAGATA TAUTAI PEA LILIU KO TE APOSITOLO

Ko higoa ʼe 5 ʼo Petelo ʼi te Tohi-Tapu: Ko Simioni ʼi te Fakahepeleo, pea Simone ʼi te Fakakeleka, kae ʼe toe toʼo Petelo peʼe Sefasi, pea mo Simone Petelo.​—Mat. 10:2; Soa. 1:42; Gaue 15:14.

Ko te apositolo ko Petelo ʼe ina taki he kato ika.

Neʼe kua ʼohoana ia Petelo, pea neʼe nofo mo te faʼe ʼo tona ʼohoana pea mo tona tehina. (Mko. 1:29-31) Neʼe ko te tagata tautai ʼo Petesaita, ko te kolo ʼe tuʼu ʼi te kauvai ʼo te potu noleto ʼo te Tai ʼo Kalilea. (Soa. 1:44) Ki muli age, neʼe nofo ʼi te kolo ʼe ovi mai, ko Kapenaume. (Luka 4:31, 38) Neʼe ko te vaka ʼo Petelo ʼae neʼe heka ai Sesu ʼo faiakonaki ʼi te tahi ʼaho ki te hahaʼi tokolahi ʼae neʼe maʼopoʼopo ʼi te mata ʼone ʼo te Taʼi ʼo Kalilea. Hili pe ki ai, neʼe fai e Petelo te gelu fakamilakulo ʼaki te takitaki ʼa Sesu. ʼI tona mataku, neʼe tuʼutuli ifo ia muʼa ʼo Sesu, ʼae neʼe ina ui fenei age ki ai: “Tuku tau mataku. ʼO kamata atu ʼi te temi nei, ko te ʼu tagata ʼae ka ke puke maʼuli anai.” (Luka 5:1-11) Neʼe gelu ia Petelo mo tona tehina ko Atelea, mo Sakopo pea mo Soane. Ko natou toko fa, neʼe natou tuku fuli tanatou gaue tautai ʼi te temi ʼae neʼe fakaafe ai natou e Sesu ke natou liliu ko ni ʼana tisipulo. (Mat. 4:18-22; Mko. 1:16-18) Hili te taʼu katoa, neʼe kau Petelo ʼi te toko 12 ʼae neʼe fili e Sesu ko ʼana kau “apositolo,” ko tona fakaʼuhiga “fekauʼi.”​—Mko. 3:13-16.

Ko Petelo, mo Sakopo pea mo Soane ʼae neʼe fili e Sesu ke olo mo ia ki te ʼu aluʼaga makehe. Neʼe natou sio mata ki te fetogi fakamilakulo ʼa Sesu, ki tana fakatuʼuake te ʼofafine ʼo Sailusi pea mo fetagihi mo ia ʼi te ʼoloto ʼo Setesemani. (Mat. 17:1, 2; 26:36-46; Mko. 5:22-24, 35-42; Luka 22:39-46) Ko natou pe ʼaia toko tolu, pea mo Atelea leva, ʼae neʼe natou fakafehuʼi ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakailoga ʼo tana ʼi heni.​—Mko. 13:1-4.

Neʼe palalau fakahagatonu ia Petelo, mo malohi pea mo lotoʼoho ʼi ʼihi temi. ʼE ha mai, ko ia tuʼumaʼu pe ʼae neʼe ʼuluaki palalau ʼi te ʼu apositolo ʼae. ʼE lahi age te talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu meʼa ʼae neʼe ina fai ʼi te toko 11 apositolo ʼae. Ko Petelo ʼae neʼe faifehuʼi kae nofo fakalogologo pe natou ʼae. (Mat. 15:15; 18:21; 19:27-29; Luka 12:41; Soa. 13:36-38) Neʼe ko ia ʼae neʼe mole ina tali ke fufulu ʼona vaʼe e Sesu, pea ʼi tona ʼosi fakatonutonuʼi, neʼe ina ui age ke toe fufulu mo ʼona nima pea mo tona ʼulu.​—Soa. 13:5-10.

ʼI te lahi ʼo tona ʼofa, neʼe faigaʼi e Petelo ke mole tali e Sesu te ʼu mamahi pea mo te mate ʼae ka hoko kia ia. Pea neʼe fakatonutonuʼi ia ia e Sesu ʼi tana ʼu manatu ʼaia. (Mat. 16:21-23) ʼI te po fakaʼosi ʼo Sesu ʼi te kele, neʼe ui e Petelo, tatau aipe pe ʼe ko te ʼu apositolo fuli ʼae ʼe natou liʼaki ia Sesu kae mole ina fai anai he meʼa feia. Pea ʼi te temi ʼae neʼe puke ai ia Sesu e ʼona fili, neʼe lototoʼa ia Petelo ʼo puipui ia Sesu ʼaki te heleta, pea ki muli age neʼe ina muliʼi tona ʼave ʼo aʼu ki te malaʼe ʼa te pelepitelo lahi. Kae hili te kiʼi temi ki ai, neʼe fakafisi tuʼa tolu ki tona Pule, pea mo tagi mamahi ʼi tana mahino ki te meʼa ʼae neʼe ina fai.​—Mat. 26:31-35, 51, 52, 69-75.

ʼI muʼa ʼo te ʼuluaki ha ʼa Sesu ʼi tona ʼosi fakatuʼuake ki tana ʼu apositolo ʼi Kalilea, neʼe alu Petelo ʼo gelu pea mo ʼihi apositolo. ʼI tana iloʼi mai te vaka ʼe ko Sesu ʼae ʼi te mataʼone, neʼe fakato atu aipe ki te tai ʼo kauga ki te mataʼone. Neʼe fakamoho e Sesu te ʼu ika maʼa tana kau apositolo. ʼI tanatou lolotoga kakai, neʼe ina fehuʼi age kia Petelo pe ʼe lahi age tona ʼofa ia te ia “ ʼi te ʼu meʼa ʼaeni,” ia te ʼu ika ʼae ʼi ʼonatou muʼa. Neʼe fakalotomalohiʼi e Sesu ia Petelo ke muli age ia te ia ʼi te temi katoa ʼi hana hoko atu ia tana gaue tautai.​—Soa. 21:1-22.

ʼI te taʼu 62-64 H.T.S., neʼe fakamafola e Petelo ia te logo lelei ʼi Papiloni, ʼi te temi nei ko Irak, ʼae neʼe kaugamalie ai te hahaʼi Sutea. (1 Pet. 5:13) Ko te fenua ʼaia neʼe tohi ʼi ai e Petelo ia tana ʼuluaki tohi, pea lagi mo tana lua tohi ʼae ʼe toʼo ki tona higoa. Neʼe foaki age e Sesu kia ia “te malohi ke ina fakahoko te gaue fakaapositolo ki te kau silikosisio.” (Kal. 2:8, 9) Neʼe fakahoko fakalelei e Petelo ia tana gaue ʼaki he lotoʼofa pea mo malohi.

SOANE, TE TISIPULO ʼOFAINA ʼA SESU

Ko te apositolo ko Soane neʼe ko te foha ʼo Sepeteo pea ko te tehina ʼo te apositolo ko Sakopo. ʼE mahalo ko tana faʼe neʼe higoa ko Salome pea neʼe ko te tehina ʼo Malia, te faʼe ʼa Sesu. (Mat. 10:2; 27:55, 56; Mko. 15:40; Luka 5:9, 10) Koia ko Soane neʼe kaiga mo Sesu. Pea ʼe hage neʼe maʼu koloa te famili ʼo Soane, he neʼe fakagaueʼi e Sepeteo ia tana kau gaue ʼi tana matani gaue tautai ʼae neʼe haʼele lelei. (Mko. 1:20) ʼI te nofo ʼa Sesu ʼi Kalilea, neʼe alu ia Salome mo Sesu pea neʼe tauhi ki ai, pea ki muli age neʼe alu mo te ʼu meʼa fakamagoni ʼo te sino ʼo Sesu ki tona ʼavaifo. (Mko. 16:1; Soa. 19:40) ʼE mahalo neʼe kua ʼi ai pe te ʼapi ʼo Soane.​—Soa. 19:26, 27.

Ko te apositolo ko Soane ʼe ina toʼo he takaiga tohi.

ʼE mahalo ko Soane neʼe ko te tisipulo ʼa Soane Patita ʼae neʼe tuʼu mo Atelea ʼi te temi ʼae neʼe ui ai e Soane Patita ʼi tana sio kia Sesu: “Koʼeni te Akeno ʼa te ʼAtua!” (Soa. 1:35, 36, 40) Hili te ʼu koga ʼaia, pea ko Soane te foha ʼo Sepeteo neʼe alu leva mo Sesu ki Kana, ʼae neʼe fakahoko ai e Sesu tana ʼuluaki milakulo. (Soa. 2:1-11) Ko te lelei pea mo te totonu ʼo te ʼu fakamatala ʼa Soane ʼi tana Evaselio ʼo ʼuhiga mo te ʼu gaue neʼe fai e Sesu ʼi Selusalemi, mo Samalia, mo Kalilea, ʼe tou mahino ai neʼe sio tonu ki te ʼu gaue ʼaia. ʼE ʼasi te tui ʼa Soane, ʼo feia pe kia Sakopo mo Petelo pea mo Atelea, he ʼe ʼi te ui age ʼa Sesu ke natou liliu ko ʼana tisipulo, neʼe natou tuku atu aipe tanatou ʼu kupega pea mo ʼonatou vaka, ʼae ko he ʼu meʼa gaue neʼe natou maʼuli ki ai.​—Mat. 4:18-22.

ʼE mole lahi age te palalauʼi ʼo Soane ia Petelo ʼi te ʼu Evaselio. Kae neʼe toe agamalohi pe foki mo Soane, ʼe ʼasi mai ʼi tona kiʼi higoa ʼae neʼe foaki age e Sesu kia ia mo tona tehina ko Sakopo, Poanelesese ʼae ko tona fakaʼuhiga “Te ʼu Foha ʼo Te Mana.” (Mko. 3:17) ʼI te kamata, neʼe fia maʼuhiga ia Soane, he ʼe ko ia mo tona tehina neʼe nā kole ki tanā faʼe ke ina kole age kia Sesu honā ʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼi tona Puleʼaga. Tatau aipe pe neʼe nā manatu kia naua totonu pe, kae ʼe ʼasi mai neʼe nā tui ki te moʼoni ʼae ʼo te Puleʼaga. Pea neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia tonā vaivaiʼaga ʼaia moʼo fakaha ki tana ʼu apositolo, ia te maʼuhiga ʼae ke natou agavaivai.​—Mat. 20:20-28.

Neʼe ʼasi ia te agamalohi ʼa Soane ʼi tana faigaʼi ʼae ke ina taʼofi ia te tagata neʼe mole ko he tisipulo ʼa Sesu ke ina kapu te kau temonio ʼaki te huafa ʼo Sesu. ʼI te tahi ʼaho, neʼe mole fakaha e te hahaʼi ʼo te kolo Samalitana te tali kaiga kia Sesu mo ʼana tisipulo. Neʼe fia kole ai e Soane ke hifo mai he afi mai te lagi ʼo matehi te hahaʼi ʼaia. Pea neʼe fakatonutonuʼi e Sesu ia te ʼu aga ʼaia ʼa Soane. Kae ʼaki te temi ʼe toe ʼasi mai, neʼe maʼu leva e Soane ia te aga fakapotopoto pea mo te lotomanavaʼofa. (Luka 9:49-56) Logo la tona ʼu vaivaiʼaga kae neʼe ko ia ‘te tisipulo ʼae neʼe ʼofa ai ia Sesu.’ Koia ʼae ʼi muʼa ʼo te mate ʼa Sesu, neʼe ina foaki age tana faʼe ia Malia ke ina tauhi.​—Soa. 19:26, 27; 21:7, 20, 24.

Ko Soane pe ʼae neʼe kei maʼuli ʼi te kau apositolo fuli, ohage pe ko tona fakakikite e Sesu. (Soa. 21:20-22) Neʼe tauhi agatonu kia Sehova ia teitei taʼu ʼe 70. ʼI te fakaoviovi ki tona mate, ʼi te temi pule ʼo te Hau Loma ko Domitien, neʼe ʼave pilisoni ai ki te motu ʼo Patemosi ‘he neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo Sesu.’ ʼI te motu ʼaia neʼe sio ai ʼi te taʼu 96 H.T.S. ki te ʼu meʼa ʼae ʼe ina fakamatala ʼi te tohi ʼo Fakaha. (Fkha. 1:1, 2, 9) ʼI te manatu ʼa te hahaʼi, ʼi tona kua fakaʼateaina neʼe alu ia Soane ki Efeso, ʼo ina tohi ai te Evaselio ʼae ʼe toʼo ki tona higoa, pea mo tana ʼu tohi ʼae ʼe tolu, pea neʼe mate ai ʼi te teitei taʼu 100 H.T.S.

a ʼI te fale lotu, neʼe to tonu te temi faikole mo te ʼu sakilifisio ʼo te uhu pea mo ʼae ʼo te hili hoʼata. Ko te sakilifisio ʼo te hili hoʼata neʼe fai ʼi te vaʼevaʼe hola tolu.

b Vakaʼi te ʼa takai “Petelo, Tagata Tautai Pea Liliu Ko Te Apositolo” pea mo “Soane, Te Tisipulo ʼOfaina ʼa Sesu.”

c Vakaʼi te ʼa takai “Te Pelepitelo Lahi Pea Mo Te Kau Pelepitelo Pule.”

d ʼI te taʼu 33 H.T.S. ʼi Selusalemi, neʼe lagi ko te toko 6 000 Faliseo pe, pea neʼe mole kei hahaʼi mo te kau Satuseo. Lagi ko he tahi ʼaena tupuʼaga ʼo tanatou tuʼaniaʼi te ʼu faiakonaki ʼa Sesu.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae