Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w99 15/6 p. 19-24
  • Koutou Ako Pe Ko Ai Tokotou Tupuʼaga

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Ako Pe Ko Ai Tokotou Tupuʼaga
  • Te Tule Leʼo—1999
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Ina Fakahā Mai Pe Ko Ai Ia Ia
  • Ko He Faiako Lahi ʼe Tokoni Mai Kia Tatou Ke Tou ʼIloʼi Te Tupuʼaga
  • ʼE Koutou Lava Tokoni Feafeaʼi Ki ʼIhi Ke Nātou ʼIloʼi Ia Ia?
  • ʼE Tokaga Totatou Tupuʼaga Lahi Kia Tatou!
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—1999
  • Fakamalohi’i Tau Tui Ki Te Tupu’aga ’o Te Maʼuli
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2021
  • Ko Te Tupuʼaga ʼe Feala Hana Tokoni Atu Ke ʼi Ai He ʼUhiga ʼo Tokotou Maʼuli
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko Te Kiʼi Taʼahine ʼe Tokoni Ki Te Tagata Mālohi
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1999
w99 15/6 p. 19-24

Koutou Ako Pe Ko Ai Tokotou Tupuʼaga

“Ko ʼau, ʼe ʼau fakahā anai ʼi ʼou muʼa te ʼu meʼa lelei fuli ʼe ʼau maʼu, pea ʼe ʼau kalagaʼi anai te huafa ʼo Sehova ʼi ʼou muʼa.”​—Ekesote 33:19.

1. He koʼe ʼe tau mo feʼauga ke fakaʼapaʼapaʼi te Tupuʼaga?

KO TE ʼapositolo ko Soane, ʼaē neʼe ina fai te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ina fai te ʼu palalau maʼuhiga ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga: “E ke taau, Aliki tomatou Atua, ke ke tali te kololia, mo te fakaapaapa pea mo te mafimafi, koteuhi nee ke fakatupu ia meafuape, pea nee ke finegalo ke natou mauli pea nee fakatupu ai natou.” (Apokalipesi 4:​11) Ohage ko tona fakahā mai e te ʼuluaki alatike, ʼe foaki mai e te ʼu meʼa fakapoto lalahi he ʼu fakamoʼoni ke tou tui ai ki te Tupuʼaga ʼo meʼa fuli.

2, 3. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke ʼiloʼi e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga? (b) He koʼe ʼe mole fakapotopoto hakita tui ʼe feala ke kita felāveʼi totonu mo te Tupuʼaga?

2 ʼE maʼuhiga ke tou fakamoʼoni ʼe ʼi ai he Tupuʼaga, kae ʼe toe maʼuhiga foki ke tou ʼiloʼi ia ia​—ʼe ko he tahi ʼe maʼuli moʼoni, pea ʼe ʼi ai tona ʼulugaaga pea mo tana faʼahiga fai moʼo fakaōvi te hahaʼi kia ia. Tatau aipe peʼe kua koutou fai te faʼahi ʼaia, kae ʼe mole koutou loto koa la ke ʼāsili age takotou ʼiloʼi ia te Tupuʼaga? ʼE mole fakamaʼua mai ke tou felāveʼi moʼoni mo ia, ohage ko hatatou felāveʼi mo te hahaʼi.

3 Ko Sehova ʼe ko te matapuna ʼo te ʼu fetuʼu fuli, pea ko te laʼā ʼe ko he fetuʼu ʼe mole faʼa lahi mokā fakatatau ki te tahi ʼu fetuʼu. ʼE koutou faiga anai koa ke koutou fāfā ki te laʼā? Kailoa ia! Ko te tokolahi ʼe nātou nofo tokaga kiai, pea ʼe mole nātou sioʼi fualoa peʼe nonofo fualoa fau ʼi tona mālamagia. Ko te vevela ʼi tona lotomalie ʼe ko te 15 000 000 °C. ʼI te ʼu sekonita fuli, ko tane e fā miliona ʼo tona ʼu foʼi maka kakaha ʼaupito ʼe fakaliliu ko he toe mālohi lahi ʼaupito. Ko he kiʼi koga ʼo te mālohi ʼaia ʼe kaku ki te kele moʼona fakamāfana pea moʼona fakamālamaʼi, kae ʼe feʼauga pe te kiʼi koga ʼaia ʼo tona mālohi ke hoko atu te maʼuli ʼi te kele. ʼE tonu ke tupu ʼaki ai hatatou manavasiʼi ki te mālohi fakaofoofo ʼa te Tupuʼaga. Koia neʼe tonu ai te talanoa ʼa Isaia ki “te lahi ʼo te mālohi [ʼo te Tupuʼaga], heʼe mālohi foki ia.”​—Isaia 40:26.

4. Koteā te meʼa ʼaē neʼe kole e Moisese, pea neʼe koteā te tali ʼa Sehova?

4 Kae ʼe koutou ʼiloʼi te kole ʼaē neʼe fai e Moisese ki te Tupuʼaga, hili kiai he ʼu kiʼi māhina ʼi te ʼosi mavae ʼa te kau Iselaelite mai Esipito ʼi te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi tana ʼui fēnei: “Fakalelei siʼou loto, kae ke ke fakahā mai tou kolōlia.” (Ekesote 33:18) ʼE tou ʼiloʼi ko te ʼAtua ʼe ko te Matapuna ʼo te laʼā, koia ʼe tou mahino ai pe koʼe neʼe ina ʼui fēnei kia Moisese: “ ʼE mole feala hau sio ki toku fofoga, heʼe mole he tagata ʼe feala hana sio kia ʼau pea ke maʼuli.” Neʼe tuku e te Tupuʼaga ke nono ia Moisese ʼi te muli maka ʼi te moʼuga ʼo Sinai, kae “fakalaka” ai ia Ia. ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, neʼe hā ai kia Moisese te “tuʼa” ʼa te ʼAtua, pe ko he koga ʼo te kolōlia ʼa te Tupuʼaga ʼi tana fakalaka ʼi te koga meʼa ʼaia.​—Ekesote 33:20-​23; Soane 1:​18.

5. Neʼe tali feafeaʼi e Sehova ki te meʼa ʼaē neʼe kole e Moisese, ʼo fakamoʼoni ai kiteā?

5 Neʼe fakafimālieʼi ai te holi ʼa Moisese ke ina ʼiloʼi lelei te Tupuʼaga. Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua te ʼaselo moʼo fakahoko tana ʼu palalau, pea neʼe fakalaka ia tafa ʼo Moisese, pea ʼui maʼana: “Sehova, ʼAtua agaʼofa pea mo manavaʼofa, tuai ʼi te ʼita pea mo mohu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni, ʼe ina taupau tona lotoʼofa ki te ʼu lauʼi afe, ʼe ina fakamolemole te hala pea mo te maumau lao pea mo te agahala, kae molemo ina fakahāo anai mai te tūʼa.” (Ekesote 34:​6, 7) ʼE hā mai kia tatou, ko tatatou ʼiloʼi te Tupuʼaga ʼe mole faka ʼuhiga ki tatatou sio mata kia ia, kae ke tou mahino katoa ki tona ʼulugaaga pea mo tana ʼu faʼahiga fai.

6. He koʼe ʼe taulekaleka te fealagia ʼo totatou sino ke ina tauʼi te ʼu mahaki?

6 ʼE ʼi ai tona faʼahiga fai, ʼe ko te ʼiloʼi ʼo te ʼu kalitate ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. Ohage la ko te fealagia ʼaē ke tauʼi e tokotou sino te ʼu mahaki. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te nusipepa Scientific American: “Māʼia ʼi muʼa ʼo tokita tupu pea ʼo aʼu ki tokita mate, ʼe tauʼi tuʼumaʼu pe tokita sino ia te ʼu mahaki. Ko te ʼu koga kehekehe pea mo ʼihi eveeve ʼo te sino . . . ʼe nātou puipui ia tatou mai te ʼu mikolope pea mo te ʼu mahaki. Kapau ʼe mole puipui tatou e te ʼu eveeve ʼaia, pea ʼe mole feala anai ke maʼuli te tagata.” ʼE haʼu maifea te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou puipui te sino? Neʼe ʼui fēnei e te alatike ʼi te nusipepa ʼaia: “Ko te tuʼuga eveeve ʼaē ʼe nātou gāue fakatahi moʼo puipui te sino mai te ʼu mikolope pea mo te ʼu mahaki, ʼe nātou tutupu mai te eveeve ʼe faʼufaʼu hili kiai vāhaʼa e hiva ʼi te kamata faʼufaʼu ʼo te tamasiʼi.” Ko he fafine faitama, ʼe ina foaki te ʼu eveeve ʼaia ki te tamasiʼi ʼaē ʼe ina fuafatuʼi. Ki muli age, ʼe ina toe foaki anai he ʼu eveeve feiā ki tana kiʼi tamasiʼi mokā ina fakahuhu anai ia ia.

7. Koteā ʼaē ʼe lelei ke tou fakakaukauʼi ʼo ʼuhiga mo te tauʼi ʼo te ʼu mahaki e totatou sino, pea koteā ʼaē ʼe mahino mai ai kia tatou?

7 ʼE mahino ai kia koutou, ko te fealagia ʼaē ke tauʼi e tokotou sino te ʼu mahaki ʼe lelei age ia ʼi te ʼu faitoʼo fuli ʼaē ʼe feala ke fai e te kau tōketā ia ʼaho nei. Koia, koutou fai te fehuʼi ʼaenī kia koutou, ‘Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼo ʼuhiga mo Ia ʼaē neʼe ina fakatupu te faʼahi ʼaia pea mo ina foaki mai?’ Ko te fealagia ʼaia ʼo totatou sino, ʼaē ‘ ʼe tupu ʼi te hili ʼo vāhaʼa e hiva ʼi te kamata fuafatuʼi ʼo te tamasiʼi’ pea mo tana lava puipui ia ia, ʼe hā ʼaki mai ʼe ko he meʼa neʼe fakakaukauʼi fakapotopoto. Kae ʼi ai koa he tahi ʼu meʼa ʼe feala ke tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga, ʼi tatatou vakaʼi te fealagia ʼaia neʼe ina foaki mai? Koteā te manatu ʼa te tokolahi ia tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ohage ko Albert Schweitzer pea mo ʼihi ʼaē neʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou maʼuli katoa moʼo faitoʼo te hahaʼi masiva? ʼI te agamāhani, ʼe tou vikiʼi te taʼi tagata ʼaia ʼe nātou lotoʼofa ʼo tokoni ki ʼihi. ʼO toe feiā aipe, ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo tatatou Tupuʼaga, ʼaē ʼe ina foaki ki te kau koloaʼia pea mo te kau masiva te fealagia ʼaia ke tauʼi e tonatou sino te ʼu mahaki? ʼE mahino lelei mai kia tatou, ʼe ko he tahi ʼe lotoʼofa, ʼe mole fakapalatahi, pea ʼe loto mahino pea mo faitotonu. ʼE mole tatau koa la te faʼahi ʼaia pea mo te ʼu palalau ʼaē neʼe logo kiai ia Moisese ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga?

ʼE Ina Fakahā Mai Pe Ko Ai Ia Ia

8. Koteā te fakatuʼutuʼu makehe ʼaē neʼe fai e Sehova ke tou ʼiloʼi lelei ia ia?

8 Kae ʼe ʼi ai te tahi puleʼaki ke tou ʼiloʼi lelei age tatatou Tupuʼaga​—ʼe ko te Tohi-Tapu. ʼE maʼuhiga tatatou fai ia te faʼahi ʼaia, heʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo ia ʼe mole feala ke fakahā mai e te ʼu meʼa fakapoto lalahi pea mo te ʼatulaulau, pea ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe feala hatatou mahino gafua kiai ʼaki te Tohi-Tapu. Ohage la, ko te huafa ʼo te Tupuʼaga. ʼE ko te Tohi-Tapu pe ʼaē ʼe ina fakahā mai te huafa ʼo te Tupuʼaga pea mo tona faka ʼuhiga. ʼI te ʼu tohi faka Hepeleo ʼo te Tohi-Tapu, ʼe hā tuʼa 7 000 te huafa ʼaia ʼaē ʼe faʼufaʼu e te ʼu mataʼi tohi e fā ʼaenī, YHWH peʼe JHVH, ʼaē ʼe puʼaki ʼi te Fakaʼuvea ko Sehova.​—Ekesote 3:​15; 6:3.

9. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te huafa ʼo te Tupuʼaga, pea koteā ʼaē ʼe tou mahino kiai?

9 Ke feala hatatou ʼiloʼi lelei age tatatou Tupuʼaga, ʼe tonu ke mahino kia tatou ko tona huafa ʼe mole faka ʼuhiga pe ki te “Matapuna ʼo te maʼuli” pe ko he “ ʼipotasi.” ʼE hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi tona huafa, ʼaē ko tona faka ʼuhiga ʼaenī ʼi te faka Hepeleo, ʼe “liliu” peʼe “fakahoko.”a (Vakaʼi ia Senesi 27:29; Tagata Tānaki 11:3.) Ko te huafa ʼa te ʼAtua ko tona faka ʼuhiga “ ʼE Ina Fakahoko,” pea ʼe hā ʼaki mai ʼe ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu pea mo ina fakahoko. Kapau ʼe tou ʼiloʼi pea mo tou fakaʼaogaʼi tona huafa, pea ʼe mahino lelei anai kia tatou ʼe ina fakahoko tana ʼu fakapapau pea ʼe gāue moʼo fakahoko tana fakatuʼutuʼu.

10. Koteā te meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe tou ako ʼi te tohi ʼo te Senesi?

10 ʼAki te Tohi-Tapu, ʼe feala ke tou ʼiloʼi pe koteā te ʼu fakatuʼutuʼu pea mo te ʼulugaaga ʼa te ʼAtua. ʼE fakahā mai e te tohi ʼo Senesi, neʼe ʼi ai te temi neʼe tokalelei ai te malamanei mo te ʼAtua pea neʼe feala ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata. (Senesi 1:​28; 2:​7-9) ʼO mulimuli ki te faka ʼuhiga ʼo tona huafa, ʼe feala hatatou tui papau ʼe pulihi anai e Sehova te mamahi pea mo te ʼu fihifihia ʼaē kua tauʼi talu mai fualoa e te tagata. ʼE tou lau fēnei ʼo ʼuhiga mo te fakahoko ʼo tana fakatuʼutuʼu: “Neʼe tuku te mālama ke fakalogo ki te noa, mole ʼuhi he neʼe loto kiai, kae ʼuhi he neʼe finegalo kiai te Tupuʼaga, pea ʼi tana fai te faʼahi ʼaia, neʼe ina foaki he ʼamanaki . . . ke maʼu ʼi he ʼaho te ʼāteaina faka kolōlia ʼo te fānau ʼa te ʼAtua.”​—Loma 8:​20, 21, The New Testament Letters, J. W. C. Wand.

11. He koʼe ʼe lelei ke tou lau te ʼu fakamatala ʼo te Tohi-Tapu, pea koteā tona faʼifaʼitaki?

11 Ko te Tohi-Tapu ʼe toe tokoni mai ke tou ʼiloʼi totatou Tupuʼaga, heʼe ina fakamatala mai tana ʼu felogoi mo te Iselaele ʼāfea. Ohage la ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Eliseo pea mo Naamane, te pule ʼo te ʼu kautau Silia fakafeagai. ʼI takotou lau te fakamatala ʼaia ia 2 Hau kapite 5, ʼe koutou fakatokagaʼi ai ko te kiʼi taʼahine kaugana Iselaele neʼe ina fakapapau kia Naamane, ʼe hoki lelei anai tona kilia mo kapau ʼe ʼalu kia Eliseo ʼi Iselaele ke tokoni ki ai. Neʼe ʼalu kiai ia Naamane ʼi tana manatu ʼaē, ʼe fakahoko anai e Eliseo he ʼu toʼotoʼoga makehe moʼona faitoʼo. Kae neʼe ʼui age e Eliseo ki te tagata Silia ʼaia ke ʼalu ʼo maʼanu ʼi te Vaitafe ʼo Solotane. Neʼe fakalotoʼi ia Naamane e tana hahaʼi kaugana ke ina fai te faʼahi ʼaia, pea neʼe fakamālōlō ia ia ʼi tana fakalogo ki te fakatotonu ʼaē neʼe fai age ki ai. Neʼe fia foaki e Naamane te ʼu meʼa ʼofa maʼuhiga kia Eliseo, kae neʼe fakafisi ia kiai. Ki muli age, neʼe ʼalu fakafūfū tona tagata kaugana kia Naamane, pea neʼe ina lohiʼi ia ia ke ina maʼu ai hana ʼu koloā. ʼUhi ko tana aga fakakākā ʼaia, neʼe fakatūʼa ia ia ke kilia. ʼE ko he fakamatala lelei ʼaia, pea ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ai.

12. Koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga ʼaki te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Eliseo pea mo Naamane?

12 ʼE hā mai ʼi te fakamatala ʼaia, ko te Tupuʼaga Lahi ʼo te ʼatulaulau ʼe mole fialahi, he neʼe mole ina meʼa noaʼi te meʼa ʼaē neʼe fai e te kiʼi taʼahine, pea ko te faʼahi ʼaia ʼe kehe ʼaupito mo te ʼu agaʼi fenua ʼa te hahaʼi ia ʼaho nei. ʼE toe hā mai foki, ʼe mole ʼofa te Tupuʼaga ki he lanu pe e tahi peʼe ki he faʼahiga hahaʼi. (Gaue 10:34, 35) Meʼa lelei foki, he neʼe mole kole e te Tupuʼaga ki tana hahaʼi ke nātou fakahoko he ʼu toʼotoʼoga faikehe ohage ko tona fai e ʼihi hahaʼi “faifakalauʼakau,” kae neʼe ina fakahā he poto makehe. Neʼe ina ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te faitoʼo ʼo te kilia. Neʼe ina toe fakahā ai foki tana fakasiosio poto pea mo tana faitotonu ʼi tana fakaiku noaʼi te fakatuʼutuʼu fakakākā ʼa te tagata kaugana. ʼI te hisitolia ʼaia, ʼe mole tatau koa la te ʼu kalitate ʼa Sehova pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe logo kiai ia Moisese? Logola te nounou ʼo te fakamatala ʼaia, kae ʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ai ʼo ʼuhiga mo tatatou Tupuʼaga!​—Pesalemo 33:5; 37:28.

13. Koutou fakahā peʼe tou lava maʼu feafeaʼi he ʼu ako lelei ʼi te ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu.

13 ʼE hā ʼi te tahi ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te talagataʼa ʼa te hahaʼi Iselaelite ki te ʼAtua pea mo te tali ʼa Sehova ki tanatou aga ʼaia, ko Sehova ʼe tokaga moʼoni ki te hahaʼi. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu, neʼe ʼahiʼahiʼi liuliuga ia ia e te kau Iselaelite, ʼo tupu ai tana lotomamahi. (Pesalemo 78:40, 41) Koia, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe logoʼi e te Tupuʼaga ʼi tona loto, pea ʼe ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e te hahaʼi. ʼE toe lahi foki mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako mai te hisitolia ʼo te hahaʼi ʼiloa. ʼI te temi ʼaē neʼe fili ai ia Tavite ke hau ki Iselaele, neʼe ʼui e te ʼAtua kia Samuele: “ ʼE sio te tagata ki te meʼa ʼaē ʼe hā ki te mata; kae kia Sehova, ʼe sio ki te ʼuhiga ʼo te loto.” (1 Samuele 16:7) Ei, ʼe sio te Tupuʼaga ki totatou loto, ka mole sio ia ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā ki tuʼa. ʼE ko he meʼa fakafimālie kia tatou!

14. ʼI tatatou lau te ʼu tohi faka Hepeleo, koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke ʼaoga kia tatou?

14 Ko tohi e 39 ʼo te Tohi-Tapu neʼe fai ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Sesu, pea ʼe lelei ke tou lau te ʼu tohi ʼaia. ʼE mole tonu ke tou lau ʼuhi pe heʼe tou fia ʼiloʼi te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ai. Kapau ʼe tou fia ʼiloʼi moʼoni totatou Tupuʼaga, pea ʼe tonu ke tou metitasioʼi te ʼu fakamatala ʼaia, ʼo tou lagi feʼekeʼaki fēnei, ‘Koteā ʼaē ʼe ʼau ako ʼi te hisitolia ʼaenī ʼo ʼuhiga mo tona ʼulugaaga? Koteā te kalitate ʼaē neʼe ina fakahā ai?’b ʼAki te faʼahi ʼaia, ʼe feala māʼia kia nātou ʼaē ʼe mole tui, ke nātou mahino ko te Tohi-Tapu ʼe haʼu ia mai te ʼAtua, pea ʼe feala anai ke nātou ʼiloʼi ia Ia ʼaē neʼe ina fai te tohi ʼaia.

Ko He Faiako Lahi ʼe Tokoni Mai Kia Tatou Ke Tou ʼIloʼi Te Tupuʼaga

15. He koʼe ʼe ʼaoga kia tatou te ʼu gāue pea mo te ʼu akonaki ʼa Sesu?

15 ʼE moʼoni, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga peʼe mole nātou ʼiloʼi moʼoni te ʼAtua, lagi ʼe mole nātou faʼa mālama ki te Tohi-Tapu. Lagi kua koutou felāveʼi mo ʼihi ʼe mole nātou ʼiloʼi pe la pe neʼe maʼuli ia Moisese ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Mateo peʼe ki muli age, pea ʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue pea mo te ʼu akonaki ʼa Sesu. ʼE fakaʼofaʼofa, heʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke kita ako ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga ʼaki ia te Faiako Lahi, ko Sesu. ʼI tana felogoi lelei mo te ʼAtua, neʼe ina fakahā peʼe feafeaʼi tatatou Tupuʼaga. (Soane 1:​18; 2 Kolonito 4:6; Hepeleo 1:3) Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ko ae kua mamata kia te au, kua mamata ia ki te Tamai.”​—Soane 14:9.

16. Koteā ʼaē ʼe hā ʼi te felogoi ʼa Sesu pea mo te fafine Samalitana?

16 Koʼeni tona faʼifaʼitaki. ʼI te tahi lakaga neʼe gaʼegaʼe ai ia Sesu ʼi tana ʼosi fai te fagona loaloaga, pea neʼe fai palalau mo te fafine Samalitana ʼi te vaʼe vai keli ʼo Sisale. Neʼe ina fakahā age te ʼu manatu maʼuhiga, ʼo talanoa tāfito ki te maʼuhiga ʼaē ke kita ‘atolasio ki te tamai i te mooni mo te laumalie.’ Ko te kau Sutea ʼo te koga meʼa ʼaia neʼe mole nātou faifaitahi mo te kau Samalitana. Kae neʼe fakahā e Sesu te loto ʼa Sehova ke ina tali te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼo te ʼu puleʼaga fuli, ohage ko tona fakahā mai ʼi te hisitolia ʼa Eliseo pea mo Naamane. ʼE ko he fakamoʼoni ʼaia kia tatou, ʼe mole kau ia Sehova ʼi te ʼu fetauʼaki fakavale ʼa te ʼu lotu ʼo te malamanei ia ʼaho nei. Tahi ʼaē meʼa, ʼe feala ke tou fakatokagaʼi, neʼe fia fai palalau Sesu mo he fafine, logola neʼe ko te fafine neʼe nofo mo he tagata ka mole heʼeki nā ʼohoana. Neʼe mole ina valokiʼi ia ia, kae neʼe fakaʼapaʼapa ki ai, ke feala hana tokoni kia ia. Ki muli age, neʼe fakalogo te kau Samalitana kia Sesu, pea neʼe nātou ʼui fēnei: “Kua matou iloi, e ko ia mooni te Fakamauli o te malama-nei.”​—Soane 4:​2-​30, 39-​42; 1 Hau 8:​41-​43; Mateo 9:​10-​13.

17. Koteā ʼaē ʼe mahino kia tatou ʼaki te fakamatala ʼo te fakatuʼuake ʼo Lasalo?

17 Tou vakaʼi he tahi faʼifaʼitaki ʼe feala ke tou ʼiloʼi ai te Tupuʼaga ʼi tatatou fakasiosio te ʼu gāue pea mo te ʼu akonaki ʼa Sesu. Koutou fakakaukauʼi te temi ʼaē neʼe mate ai te kaumeʼa ʼo Sesu ko Lasalo. Ki muʼa atu, neʼe kua fakahā e Sesu te fealagia ʼaē ke ina fakatuʼuake te hahaʼi mai te mate. (Luka 7:​11-​17; 8:​40-​56) Kae neʼe feafeaʼi ia Sesu ʼi tana sio ki te tagi ʼa Malia, te tokolua ʼo Lasalo? Ko Sesu “nee kafo aupito ai tona loto.” Neʼe mole ina meʼa noaʼi te ʼaluʼaga ʼaia; kae “nee tagi ai Sesu.” (Soane 11:33-​35) Neʼe mole fai pe e Sesu te faʼahi ʼaia ke sio te hahaʼi ki tona lotomamahi. Kae neʼe ina fai he meʼa neʼe ʼi ai hona ʼaoga​—neʼe ina fakatuʼuake ia Lasalo. ʼE mahino ai kia tatou, ko te meʼa ʼaia neʼe tokoni ki te kau ʼapositolo ke nātou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e te Tupuʼaga pea mo te ʼu gāue ʼaē ʼe feala ke ina fai. ʼE toe tokoni foki kia tatou pea mo ʼihi ke tou ʼiloʼi te ʼulugaaga pea mo te ʼu ala ʼa te Tupuʼaga.

18. ʼE tonu ke feafeaʼi te manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ako ʼo te Tohi-Tapu?

18 ʼE mole tonu ke kita ufiufi ʼi te ako ʼo te Tohi-Tapu ke feala hakita ʼiloʼi lelei te Tupuʼaga. Ko te Tohi-Tapu ʼe mole ko he tohi kua ʼāfea fau. Neʼe ako e Soane te tohi ʼaia pea neʼe liliu ko he kaugā gāue ʼa Sesu. Ki muli age, neʼe ina tohi fēnei: “Pea e tou iloi nee haele mai te Alo o te Atua, pea nee foaki mai kia tatou te atamai ke tou iloi te Mooni. Pea e tou mauli i te Mooni i tona Alo ko Sesu Kilisito. Iaʼia e ko te Atua Mooni pea mo te mauli heegata.” (1 Soane 5:​20) Koutou fakatokagaʼi, ko te fakaʼaogaʼi ʼo te “atamai” ke tou ʼiloʼi ia ia ʼaē ʼe “Mooni,” ia te Tupuʼaga, ʼe feala ke ina taki tatou ki “te mauli heegata.”

ʼE Koutou Lava Tokoni Feafeaʼi Ki ʼIhi Ke Nātou ʼIloʼi Ia Ia?

19. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lotolotolua?

19 ʼE ʼi ai te hahaʼi, ʼe tonu ke fakahā age kia nātou he ʼu tuʼuga fakamoʼoni ke feala ai hanatou tui, ʼe ʼi ai he Tupuʼaga ʼofa ʼe tokaga kia tatou, pea ke feala hanatou ʼiloʼi ia ia. Ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga, peʼe mole ʼalutahi tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo ia pea mo te meʼa ʼaē ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu. ʼE koutou lava tokoni feafeaʼi kia nātou? ʼI te ʼu fakatahi faka tisitilike pea mo faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu taʼu 1998 pea mo 1999, neʼe fakahā te tohi foʼou ʼi te ʼu lea kehekehe—​ʼe ko te tohi Y a-t-il un Créateur qui se soucie de vous ?

20, 21. (a) ʼE lava feafeaʼi hatatou fakaʼaogaʼi fakalelei te tohi Créateur? (b) Koutou fakahā he ʼu faʼifaʼitaki ʼo nātou ʼaē neʼe ʼaoga kia nātou te tohi Créateur.

20 Ko te tohi ʼaia ʼe ina fakamālohiʼi anai takotou tui ki te Tupuʼaga pea mo takotou mahino ki tona ʼulugaaga pea mo tona ʼu ala. Heʼe koʼe ʼe moʼoni te faʼahi ʼaia? Koteʼuhi ko te tohi Y a-t-il un Créateur qui se soucie de vous ? neʼe fai moʼo fakahoko te ʼu faʼahi ʼaia. Ko te manatu tāfito ʼaenī ʼaē ʼe maʼu ʼi te tohi katoa, “Koteā ʼaē ʼe feala ai ke ʼi ai he ʼuhiga ʼo tokotou maʼuli?” Ko te faʼahiga fakahā ʼo te ʼu manatu ʼi te tohi, neʼe fai ke leleiʼia māʼia mo te hahaʼi ʼaē neʼe lahi tanatou ako. Kae ʼe talanoa ai ki he ʼu faʼahi ʼe tou feʼekeʼaki ai fuli. ʼE ʼi ai te ʼu kapite lelei ʼaupito ki te kau lautohi ʼaē ʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te maʼuli moʼoni ʼo te Tupuʼaga. ʼE mole palalau te tohi ki te kau lautohi, ohage kua nātou tui ki te Tupuʼaga. Ko nātou ʼaē ʼe lotolotolua, ʼe nātou leleiʼia anai te fakaʼaogaʼi e te tohi te ʼu meʼa fakapoto lalahi ʼaē neʼe hoki maʼu e te kau popoto. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou toe fakamālohiʼi anai te tui ʼa nātou ʼaē kua nātou tui ki te ʼAtua.

21 ʼI takita ako te tohi foʼou ʼaia, ʼe kita lau ai anai he ʼu kapite ʼe fakamatala fakanounou ai te hisitolia faka Tohi-Tapu, ʼaē ʼe ina fakahā te ʼulugaaga ʼo te ʼAtua, pea ʼe feala ai ke ʼiloʼi ia ia e te kau lautohi. Ko te tokolahi ʼaē kua nātou lau te tohi ʼaia, neʼe nātou ʼui neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia kia nātou. (Vakaʼi te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼi te pasina 25 mo te 26.) ʼOfa pe ke hoko feiā kia koutou mokā koutou lau anai te tohi ʼaia pea mokā koutou fakaʼaogaʼi anai moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou ʼiloʼi lelei te Tupuʼaga.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te tagata sivi Tohi-Tapu Jésuite ko M. J. Gruenthaner, ʼi tana kei takitaki te tā ʼo te nusipepa The Catholic Biblical Quarterly, neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te kupu ʼaia, “ ʼe mole faka ʼuhiga ki he tahi ʼe nofo noa, kae faka ʼuhiga tuʼumaʼu ki he tahi ʼe kita sio ʼe maʼuli, peʼe hā ʼaki tana ʼu gāue ʼe maʼuli.”

b Ka lau e te ʼu mātuʼa he ʼu fakamatala faka Tohi-Tapu ki tanatou fānau, pea ʼe feala ke nātou tokoni kia nātou ʼaki he ʼu fehuʼi feiā. ʼE feala ai anai ke ʼiloʼi e te ʼu fānau te ʼAtua, pea ke nātou ako te metitasioʼi ʼo tana Folafola.

Neʼe Koutou Fakatokagaʼi Koa?

◻ Neʼe feafeaʼi te ʼiloʼi lelei e Moisese ia Sehova ʼi te Moʼuga ʼo Sinai?

◻ He koʼe ʼe tokoni anai kia tatou te Tohi-Tapu ke tou ʼiloʼi te ʼAtua?

◻ ʼI tatatou lau te Tohi-Tapu, koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai ke tou ʼiloʼi lelei age totatou Tupuʼaga?

◻ ʼE feafeaʼi anai takotou fakaʼaogaʼi te tohi Créateur?

[Paki ʼo te pasina 20]

Koteā ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te Tupuʼaga, ʼi tatatou vakaʼi te tauʼi e totatou sino te ʼu mahaki?

[Paki ʼo te pasina 21]

Ko he koga ʼo te ʼu Takaiga Tohi ʼo te Tai Mate, pea neʼe fakaʼiloga te Tetalakalame (te huafa ʼo te ʼAtua ʼi te faka Hepeleo)

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Courtesy of the Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem

[Paki ʼo te pasina 23]

Koteā ʼaē ʼe tou ako mai te aga ʼa Sesu ʼi tana sio ki te tagi ʼa Malia?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae