ʼE Hā ʼi Te Fakatupu Ia Te Poto ʼo Sehova
“Ko tona ʼu kalitātē fakapulipuli . . . ʼe hā ʼi te ʼu meʼa ʼaē kua faʼu.”—LOMA 1:20.
1. ʼE feafeaʼi te hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe natou mulimuli iā ʼaho nei ki te poto ʼo te mālamanei?
IĀ ʼAHO nei, kua lahi te ʼu faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “poto.” ʼE ʼui e ʼihi, ko he tahi ʼe poto heʼe lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina ʼiloʼi. Kae ko te hahaʼi ʼaē ʼe lau e te mālamanei ko he hahaʼi popoto, ʼe mole natou foaki ia he takitaki ʼe tuha mo te falala, ke maʼu ai e te hahaʼi ia he ʼuhiga moʼoni ki tonatou maʼuli. Ko nātou ʼaē ʼe natou mulimuli ki te hahaʼi popoto ʼaia, ʼe natou liliu ki ʼamuli ʼo “fetafeaʼaki ʼi te ʼu fuga vai pea mo feʼāveʼaki ʼi hē mo hē e te matagi ʼo te ʼu akonaki fuli pē.”—Efe. 4:14.
2, 3. (a) He koʼē ko Sehova ʼaē ʼe “poto tokotahi pē”? (b) ʼE kehekehe feafeaʼi ia te poto ʼo te ʼAtua pea mo te poto ʼo te mālamanei?
2 ʼE kehekehe ʼaupitō mo nātou ʼaē ʼe natou maʼu ia te poto moʼoni, ʼaē ʼe haʼu mai iā Sehova ʼAtua! ʼE ʼui mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ko Sehova ʼaē ʼe “poto tokotahi pē.” (Loma 16:27) ʼE ina ʼiloʼi ia meʼa fuli pē ʼaē ʼe tonu ke ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼatulaulau, ʼo kau kiai ia tona faʼufaʼu pea mo tona hisitolia. Ko te ʼu lao ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te nātulā, ʼaē ʼe fakatafito kiai te ʼu kumi ʼaē ʼe fai e te tagata, ʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina faʼu te ʼu meʼa fuli ʼaia. Koia ʼe mole punamaʼuli ai te ʼAtua ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe faʼu e te tagata, pea ʼe mole fia mahino ia ki te poto fakatagata ʼaē ʼe lau ʼe māʼoluga. “Ko te poto ʼo te mālama ʼaenī ʼe ko he agavale ia kiā mata ʼo te ʼAtua.”—1 Ko. 3:19.
3 ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu, ko Sehova ʼe ina “foaki . . . te poto” ki tana ʼu kaugana. (Taag. 2:6) Ko te poto ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼe mole hagē ko te poto fakatagata, heʼe ko te poto fakatagata ʼe mole tāsilo ia pea ʼe mole fakamahino lelei. Kae ʼe hā tāfito te poto ʼa te ʼAtua ʼi he fakafuafua ʼe lelei pea mo fakatafito ki te ʼatamai mālama totonu pea mo te mahino. (Lau ia Sake 3:17.) Neʼe ōfo ia te ʼapositolo ko Paulo ʼi te poto ʼo Sehova. Neʼe ina tohi fēnei: “Siʼi loloto ʼo te koloaʼia pea mo te poto pea mo te ʼatamai mālama ʼo te ʼAtua! Ko ʼana faifakamāu ʼe mole feala hona sivisivi pea mole feala ke maʼu tona ʼu ala!” (Loma 11:33) ʼUhi ʼaē ʼe ko Sehova ʼaē ʼe lahi age tona poto, ʼe tou falala ko tana ʼu lao ʼe natou takitaki tātou ke tou maʼu ia he maʼuli ʼe lelei. ʼE ko Sehova tokotahi pē ʼaē ʼe ina ʼiloʼi lelei age te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou ke tou fiafia ai.—Taag. 3:5, 6.
Ko Sesu ʼe Ko “He Tufuga Faiva”
4. Ko te faʼahi fea ʼaē ʼe feala ai ke tou mahino ki te poto ʼo Sehova?
4 Ko te poto ʼo Sehova, pea mo tona tahi atu ʼu kalitātē fakaofoofo, ʼe feala hatatou sisio kiai ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. (Lau ia Loma 1:20.) Mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe lalahi ʼaupitō ʼo aʼu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe liliki ʼaupitō, ʼe hā ia te ʼu kalitātē ʼo Sehova ʼi te ʼu gāue ʼaē neʼe ina fai. Ko he faʼahi pē ʼe tou sisio kiai, ʼi selō ʼi ʼoluga pea mo te kele ʼi totatou ʼu lalo vaʼe, ʼe tou maʼu ai he ʼu tuʼuga fakamoʼoni ʼo te poto pea mo te ʼofa ʼo totatou Tupuʼaga. ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe feala ke tou ako ʼo ʼuhiga mo ia, ʼaki hatatou vakavakaʼi he ʼu meʼa neʼe ina fakatupu.—Pes. 19:1; Isa. 40:26.
5, 6. (a) Ko ai ʼaē neʼe tokoni kiā Sehova moʼo fakatupu ia meʼa fuli pē? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai, pea koteā tona tupuʼaga?
5 Ko Sehova neʼe mole tokotahi ʼi te temi ʼaē neʼe ina “fakatupu . . . ia te lagi pea mo te kele.” (Sen. 1:1) ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu, fualoa atu ki muʼa ʼo te kamata fakatupu ʼo te kele, neʼe ina fakatupu ia he laumālie neʼe gāue mo ia moʼo faʼu “ia te tahi atu ʼu meʼa fuli.” Ko te ʼāselo ʼaia neʼe ko te ʼAlo ʼulutokotahi ʼo te ʼAtua, “te ʼuluaki-tupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu,” te tagata ko Sesu, ʼaē neʼe maʼuli ki muli age ʼi te kele. (Kol. 1:15-17) Ohagē ko Sehova, ʼe maʼu e Sesu ia te poto. ʼI tona fakahagatonu, iā Tāʼaga Lea kāpite 8 ʼe fakatātā Sesu ki te poto. Ko te kāpite ʼaia ʼe toe talanoa ʼo ʼuhiga mo Sesu ohagē ko te “tufuga faiva” ʼa te ʼAtua.—Taag. 8:12, 22-31.
6 Koia, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakatupu ʼaē ʼe tou sisio kiai, ʼe hā ai ia te poto ʼo Sehova pea mo ʼaē ʼo tana Tufuga Faiva, ia Sesu. ʼE maʼu ai ia he ʼu ako ʼe ʼaoga kiā tātou. Tou vakaʼi ia faʼifaʼitaki e fā ʼo he ʼu meʼa neʼe fakatupu ʼe fakamatala iā Tāʼaga Lea 30:24-28 ʼe hagē “neʼe tutupu ake mo te poto.”a
Ko He Ako ʼo ʼUhiga Mo Te Faʼa Gāue
7, 8. Koteā ʼaē ʼe fai e te ʼu lō ʼe kotou ōfo ai?
7 Kā tou vakavakaʼi te ʼu kihiʼi meʼa ʼaē ʼe lagi tou ʼui ko “te ʼu meʼa liliki ʼaupitō ʼo te kele,” ia tonatou faʼu pea mo tanatou gāue pea ʼe tou maʼu mai ai he ʼu ako. Ohagē lā, kotou tokagaʼi ia te poto ʼaē ʼe maʼu e te foʼi lō.—Lau ia Tāʼaga Lea 30:24, 25.
8 Ko ʼihi hahaʼi fai kumi ʼe natou tui ko teitei foʼi lō e 200 000 maʼa he tagata e tahi, ko te ʼu lō fuli ʼaia ʼe natou gāue kinakina ʼi te fuga kele pea mo te lalo kele. ʼE māʼuʼuli fakakūtuga ia te ʼu lō, pea ʼe feala ke maʼu he ʼu faʼahiga lō kehekehe e tolu: te ʼu lō fafine ʼaliki, te ʼu lō tagata, pea mo te kau gāue. ʼE tokoni te ʼu faʼahiga lō ʼaia ke maʼu e te kūtuga kātoa ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou. ʼI te Potu Sautē ʼo Afelika, ʼe maʼu ai ia te faʼahiga lō ʼe natou tuʼusi lau, pea ʼe feala ke fakahigoaʼi nātou ʼe ko he ʼu lō ʼe popoto ʼi te gāue kele. Ko te kihiʼi manu ʼaia ʼe ina fakagako ia te kele, mo toe tō pea mo toʼo ia te ʼu taligaʼi temonio ʼaē ʼi te kele ke maʼu ai hanatou tuʼuga meʼa kai. Neʼe maʼu e te hahaʼi fai kumi, ko “te ʼu lō [ʼaia ʼaē] ʼe popoto ʼi te gāue kele” ʼe natou fakafuafua tanatou gāue ʼo mulimuli ki te meʼa kai ʼaē ʼe ʼaoga ki te foʼi kūtuga lō.b
9, 10. ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia te faʼa gāue ʼa te foʼi lō?
9 ʼE feala ke tou tāʼofi he ʼu ako mai te ʼu lō. ʼE natou akoʼi mai, ʼe tonu ke tou faʼa gāue mo kapau ʼe tou fia utu ia he gāue ʼe fua lelei. ʼE ʼui fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼAlu ki te foʼi lō, tagata piko; fakatokagaʼi tona ʼu ala pea ke liliu ʼo poto. Logopē lā ʼe mole hona kamutoa, hona ofisie, peʼe ko hona pule, ʼe ina teuteuʼi tana meʼa kai ʼi te temi vela; neʼe ina tānaki tana ʼu meʼa kai ʼi te temi taʼukai.” (Taag. 6:6-8) Ko Sehova pea mo tana Tufuga Faiva, ia Sesu, ʼe nā faʼa gāue. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko taku Tamai neʼe gāue tuʼumaʼu ʼo kaku mai ki te temi nei, pea ʼe toe fēia foki mo au ʼe au gāue tuʼumaʼu.”—Soa. 5:17.
10 ʼE tonu ke tou faʼa gāue mo tātou, ohagē ko te ʼAtua pea mo Kilisito. Peʼe ko he gāue pē ʼe foaki mai ʼi te kautahi ʼa te ʼAtua, kae ʼe tonu kiā tātou fuli ‘ke lahi tuʼumaʼu tatatou ʼu gāue ʼaē ʼi te ʼAliki.’ (1 Ko. 15:58) Koia ʼe lelei ke tou mulimuli ki te tokoni ʼaenī neʼe fai e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼi Loma: “Kotou faʼafai ʼi takotou ʼu gāue. Ke kotou vela ʼi te laumālie. Kotou gāue ohagē he ʼu kaugana kiā Sehova.” (Loma 12:11) ʼE mole vaʼiganoa tatatou ʼu faiga ʼaē ke tou fai ia te finegalo ʼo Sehova, heʼe fakapapau fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE mole heʼe agatonu te ʼAtua ke ina galoʼi takotou gāue pea mo te ʼofa ʼaē neʼe kotou fakahā ʼo ʼuhiga mo tona huafa.”—Hep. 6:10.
Ko He Puipui Fakalaumālie
11. ʼE feafeaʼi ia te agaaga ʼo te tamani?
11 Ko te tamani ʼe ko he tahi kiʼi manu neʼe fakatupu e Sehova, ʼe tou maʼu mai ai he ʼu ako maʼuhiga. (Lau ia Tāʼaga Lea 30:26.) ʼE hagē te kiʼi manu ʼaia ko he lapino kae ʼe veliveli ia pea mo fua pukupuku tona ʼu taliga, pea mo vaʼe liliki. Ko te kiʼi manu ʼaia ʼe maʼuli ʼi te ʼu koga meʼa makamakaʼia. Ko te sio mamaʼo ʼo te tamani ʼe ʼaoga ʼaupitō kiā ia, pea ko te ʼu ʼana pea mo te ʼu luo ʼo te koga meʼa ʼaē ʼe maʼuli ai, ʼe ko hona puipuiʼaga ke mole kai e he tahi age ʼu manu. Ko te tamani ʼe maʼuli fakatahi mo te tahi ʼu tamani, ke feala ai hana maʼu ia te puipui pea mo te māfana ʼi te fasigā taʼu momoko.c
12, 13. Koteā te ʼu ako ʼaē ʼe feala ke tou tāʼofi mai te tamani?
12 Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te tamani? ʼUluaki, kotou tokagaʼi ʼe nofo tokaga naʼa kai ia ia. ʼE ina fakaʼaogaʼi lelei tana sio mamaʼo ke feala ai hana sio ki te ʼu manu ʼaē ʼe natou kai ia ia, pea ʼe ovi ki te ʼu ʼana pea mo te ʼu luo ʼaē ʼe feala ke ina maʼu ai hona puipuiʼaga. ʼO toe fēia, ʼe tonu ke tou sio mamaʼo ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke feala hatatou sio fakatomuʼa ki te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe ū ʼi te mālama ʼo Satana. Neʼe tokoni fēnei e te ʼapositolo ko Petelo ki te kau Kilisitiano: “Kotou nonofo ʼalaʼala, kotou nonofo tōkakaga. Ko tokotou fili, ia te Tēvolo, ʼe feʼaluʼaki ohagē ko he laione ʼe gugulu, ʼo ina kumi ke ina kai he tahi.” (1 Pet. 5:8) ʼI tana ʼi te kele, ko Sesu neʼe nofo fakaonoono, ʼo tokaga ki te ʼu faiga fuli ʼa Satana ke ina maumauʼi Tana agatonu. (Mat. 4:1-11) Neʼe tuku e Sesu ia he faʼifaʼitaki lelei ki tana ʼu tisipulo.
13 ʼE feala ke tou nonofo fakaonoono mo kapau ʼe tou fakaʼaogaʼi ia te puipui fakalaumālie ʼaē ʼe foaki mai e Sehova kiā tātou. Ko te ako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te kau ki te ʼu fono ʼe mole tonu ke tou tōtō ʼi te ʼu faʼahi ʼaia. (Luka 4:4; Hep. 10:24, 25) Tahi ʼaē meʼa, ohagē ko te maʼuli fakatahi ʼa te tamani mo ʼihi age tamani, ʼe tonu ke tou fakatahi mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane, ke tou maʼu ai “he fefakalotomālohiʼaki.” (Loma 1:12) ʼI tatatou tali ia te puipui ʼaē ʼe foaki mai e Sehova, ʼe tou fakahā ai ʼe tou manatu tahi mo te tagata fai pesalemo ko Tavite, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “Ko Sehova ʼe ko toku Maka, pea ko toku tule mālohi, pea ʼe ko Ia ʼaē ʼe ina haofaki au. Ko toku ʼAtua ʼe ko toku mata maka. ʼE au hola anai kiā te ia.”—Pes. 18:2.
Tou Faʼa Kātaki Logolā Te Fakataga
14. Logolā ko te heʼe e tahi ʼe lagi mole fakamataku, kae koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo he ʼu tuʼuga heʼe?
14 ʼE feala ke tou toe tāʼofi he ʼu ako mai te ʼu kiʼi manu ʼaē ko te ʼu heʼe. Ko te heʼe e tahi, ʼaē ʼe teitei satimeta 5 tona loa, ʼe mole fakamataku ia, kae kapau ko he ʼu tuʼuga heʼe, pea ʼe mahino ia ʼe fakamataku. (Lau ia Tāʼaga Lea 30:27.) ʼE ʼiloʼi te heʼe ʼi tana kai lahi, pea ko he ʼu tuʼuga heʼe ʼe haʼele ki muʼa, ʼe natou lava kai ʼi he kihiʼi temi pē ia he ʼu fulumeto ʼo he gāueʼaga kātoa kua tokalelei ki te taʼukai. ʼI te Tohi-Tapu, ko te logoaʼa ʼo he ʼu tuʼuga kiʼi manu ʼe fakaovi mai ohagē ko he ʼu heʼe, ʼe tatau mo te logoaʼa ʼa te ʼu sāliote pea mo te logoaʼa ʼo he manunū ʼo he gāueʼaga fulumeto. (Soe. 2:3, 5) Neʼe tutu e te tagata te ʼu afi moʼo tāʼofi ia te ʼohofi ʼa te ʼu tuʼuga heʼe, kae ʼi te agamāhani ʼe mole hona fua. Koteā tona tupuʼaga? Ko te ʼu sino mate ʼo te ʼu heʼe ʼe natou tāmateʼi te afi, pea hoko atu pē ia te ʼalu ʼa te ʼu tuʼuga heʼe. Logolā ʼe mole honatou hau peʼe ko honatou takitaki, kae ko te ʼu tuʼuga heʼe ʼe hagē ko he kautau kua fakatuʼutuʼu lelei, ʼo natou fakalaka ʼi te ʼu puleʼaki fuli ʼaē ʼe fai moʼo tāʼofi tanatou ʼalu.d—Soe. 2:25.
15, 16. ʼE tatau feafeaʼi ia te gāue ʼaē ʼe fai e te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga ʼi totatou temi pea mo te gāue ʼa te ʼu tuʼuga heʼe?
15 Neʼe fakatatau e te polofetā ko Soele ia te gāue ʼa te ʼu kaugana ʼa Sehova ki te gāue ʼa te ʼu heʼe. Neʼe ina tohi fēnei: “Ohagē ko he ʼu tagata mālolohi ʼe natou feleleʼi. Ohagē ko he ʼu tagata tau ʼe natou fekākeʼi ʼi te kaupā. Pea ʼe natou tahi ʼolo takitokotahi ʼi tonatou ʼu ala, pea ʼe mole natou fetogi tonatou ʼu ala. Pea ʼe mole natou tahi fehumukiʼaki. Ohagē ko he tagata mālohi ʼi tana haʼele, ʼe natou haga ʼolo; pea ko ʼihi ʼe tō ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu mahafu tau, ko nātou ia ʼaē, ʼe mole natou tutuʼu mai.”—Soe. 2:7, 8.
16 ʼE ko he lea fakapolofetā ʼaia ʼe ina fakamatalatala lelei ia te gāue ʼaē ʼe fai e te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼi totatou temi! Neʼe mole he “kaupā” ʼo te fakafeagai neʼe ina lava tāʼofi ia tanatou fai fakamafola. Kae ʼe natou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu, ʼaē neʼe ina haga fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua logolā tona fehiʼaʼinaʼi e te tokolahi. (Isa. 53:3) ʼE moʼoni, ko ʼihi Kilisitiano neʼe ‘tō ʼi te ʼu mahafu tau’ he neʼe matehi nātou ʼuhi ko tanatou tui. Kae neʼe hoko atu pē ia te gāue fai fakamafola, pea kei haga tuputupu aipē ia te lahi ʼo te kau fai fakamafola ʼo te Puleʼaga. ʼI tona fakahagatonu, neʼe tokoni ia te fakataga ke fakamafola ia te logo lelei ki te hahaʼi ʼaē neʼe lagi mole natou logo ki te logo ʼo te Puleʼaga. (Gāue 8:1, 4) ʼI takotou minisitelio, neʼe kotou faʼa kātaki koa ohagē ko te heʼe, tatau aipē pe mole fia logo te hahaʼi pea mo natou fakatagaʼi koutou?—Hep. 10:39.
“Pipiki Ki Te Meʼa ʼAē ʼe Lelei”
17. He koʼē ko te ʼu kauʼi vaʼe ʼo te moko ʼe pipiki lelei ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe momole?
17 Kā tou sio ki te moko, ʼe pipiki maʼu pē ia ki te faʼahi ʼaē ʼe nofo ai. (Lau ia Tāʼaga Lea 30:28.) ʼE punamaʼuli ia te hahaʼi popoto ki te lava totolo fakavilivili ʼa te kiʼi manu veliveli ʼaia ʼi te ʼu kaupā pea mo tana lava fakalaka ʼi te ʼu tuʼapatu ʼe momole. ʼE lava fai feafeaʼi e te moko te meʼa ʼaia? ʼE mole ʼi ai hona ʼu meʼa pulusi. Kae ʼe ʼi ai te kili ʼi ʼo tona ʼu lalo kauʼi vaʼe fuli, pea ʼi te kili ʼaia ʼe tapuke ai te ʼu fulu, ʼe tahi maʼu e te ʼu fulu ʼaia he ʼu filo loloa e lauʼi afe, pea ʼe hagē tonatou tumutumu ko he kiʼi pā loloto. Ko te mālohi ʼaē ʼe maʼu mai te ʼu kihiʼi filo fuli ʼaia, ʼe feʼauga aipē moʼo tāʼofi ia he meʼa ʼe mamafa age ʼi te moko, māʼiapē lā mokā lele ʼi he faʼahi ʼe momole, ohagē lā ko he sioʼata! ʼI tanatou punamaʼuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te moko, ʼe ʼui e te hahaʼi fai kumi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe faʼu moʼo faʼifaʼitakiʼi ia te ʼu kauʼi vaʼe ʼo te moko neʼe feala ke fakaʼaogaʼi ohagē ko he meʼa pulusi ʼe mālohi.e
18. ʼE tou lava ʼiloʼi papau feafeaʼi ʼe tou “pipiki [tuʼumaʼu] ki te meʼa ʼaē ʼe lelei”?
18 Koteā te ʼu ako ʼe tou lava tāʼofi mai te moko? ʼE tokoni fēnei mai ʼi te Tohi-Tapu: “Kotou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, kotou pipiki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.” (Loma 12:9) Ko te ʼu fakaneke kovi mai te mālama ʼa Satana ʼe feala ke fakatupu ai hatatou mole kei puke maʼu ia te ʼu pelesepeto fakaʼatua. Ohagē lā ko tatatou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe mole natou mulimuli ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, ʼi te faleako peʼe ʼi te fale gāue, peʼe ʼi he faʼahiga fakafiafia ʼe kovi, ʼe feala ke fakavaivaiʼi ai tatatou fakatotonu ʼaē ke tou fai ia te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼAua naʼa kotou tuku ke hoko te faʼahi ʼaia kiā koutou! ʼE fai ʼi te Tohi-Tapu ia te fakatokaga ʼaenī: “ ʼAua naʼa ke lau kua ke poto.” (Taag. 3:7) Kae kotou mulimuli ki te tokoni poto ʼaē neʼe fai e Moisese ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te temi muʼa, ʼo fēnei: “ ʼE ko Sehova tou ʼAtua ʼaē ʼe tonu ke ke manavasiʼi anai ki ai. Ko ia ʼaē kā ke tauhi anai, pea ʼe ke pipiki anai kiā te ia.” (Teu. 10:20) ʼI tatatou pipiki kiā Sehova, ʼe tou faʼifaʼitakiʼi anai ia Sesu, ʼaē neʼe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo ia: “Neʼe ke manako ki te faitotonu kae neʼe ke fehiʼa ki te meʼa noaʼi ʼo te lao.”—Hep. 1:9.
Te ʼu Ako Mai Te ʼu Meʼa Neʼe Fakatupu
19. (a) Ko te ʼu kalitātē fea ʼo Sehova ʼaē ʼe ke mahino kiai ʼi te fakatupu? (b) ʼE feala ke fua lelei feafeaʼi kiā tātou ia te poto fakaʼatua?
19 Ohagē ko te ʼu faʼahi ʼaē neʼe tou vakaʼi, ʼe tou mahino lelei ki te ʼu kalitātē ʼo Sehova ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu, pea ʼe tou toe maʼu mai ai ia he ʼu ako kiā tātou. Kapau ʼe tou ako lahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa Sehova, pea ʼe lahi anai tatatou ōfo ʼo ʼuhiga mo tona poto.ʼI tatatou tokagaʼi ia te poto fakaʼatua, ʼe lahi ai anai tatatou fiafia ʼi te temi nei pea mo puipui tātou ʼi te kā haʼu. (Tnk. 7:12) ʼEī ʼe tou sisio anai ki te moʼoni ʼo te fakapapau ʼaenī ʼe tou maʼu iā Tāʼaga Lea 3:13, 18: “Fiafia te tagata ʼaē neʼe ina maʼu te poto, pea mo te tagata ʼaē ʼe ina maʼu te fakasiosio tonu, ʼe ko he fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli kiā nātou ʼaē ʼe natou tāpiki kiai, pea kiā nātou ʼaē ʼe natou puke maʼu, ʼe tonu ke kalagaʼi nātou ko he hahaʼi fiafia.”
[ʼU nota]
a ʼE lagi leleiʼia tāfito anai e te kau tūpulaga te vakaʼi ʼo te ʼu tohi ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu nota ʼi te lalo pāsina ʼaē ʼe hoa mai, pea mo natou fakamatala leva tanatou ʼu kumi mokā ako anai ia te ʼalatike ʼaenī ʼi te Ako ʼo Te Tule Leʼo ʼo te kōkelekāsio.
b Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu lō ʼaē ʼe natou tuʼusi lau, kotou vakaʼi ia te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 22 ʼo Malesio 1997, ʼi te pāsina 31, pea mo te ʼaho 22 ʼo Maio 2002, ʼi te pāsina 31.
c Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te tamani, kotou vakaʼi ia te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Sepetepeli 1990, ʼi te pāsina 15 ki te 16.
d Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te heʼe, kotou vakaʼi ia te Réveillez-vous ! ʼo te ʼaho 8 ʼo Fepualio 1977, ʼi te pāsina 11.
e Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te moko, kotou vakaʼi ia te Réveillez-vous ! ʼo ʼApelili 2008, ʼi te pāsina 26.
ʼE Kei Kotou Manatuʼi Koa?
Koteā te ako ʼaoga ʼe feala ke tou tāʼofi mai . . .
• te foʼi lō?
• te tamani?
• te heʼe?
• te moko?
[Paki ʼo te pasina 17]
ʼE kotou faʼa gāue koa ohagē ko te ʼu lō ʼaē ʼe natou tuʼusi lau?
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko te tamani ʼe ina maʼu te puipui ʼi te lotolotoiga ʼo te tahi ʼu tamani. ʼE kotou fai fēia koa mo koutou?
[Paki ʼo te pasina 20]
Ohagē ko te ʼu heʼe, ʼe fakahā e te kau minisi Kilisitiano ia tanatou faʼa kātaki
[Paki ʼo te pasina 20]
Ohagē ko te pipiki ʼa te moko ki te ʼu faʼahi fuli, ʼe pipiki ia te kau Kilisitiano ki te meʼa ʼaē ʼe lelei
[Paki]
Stockbyte/Getty Images