Tou Maʼuliʼi Te Vilitute ʼi He Mālama ʼe Lahi Ai Te Aga Kovi
“Koutou haga fai ia meʼa fuli ʼo mole koutou muhumuhu pea mo fakafifihi, ke mole tukugakoviʼi ai koutou ʼi he meʼa pea mo koutou maʼa, ʼu fānau ʼa te ʼAtua, heʼe mele ʼi te lotolotoiga ʼo he taʼiake aga fakalialia pea mo fakapikopiko.”—Filipe 2:14, 15.
1, 2. He koʼe neʼe fakatotonu age e te ʼAtua ke fakaʼauha te kau Kanaane?
KO TE ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼe mole ina faka fealagia ki tana hahaʼi ke nātou faifaitahi mo tona ʼu fili. Neʼe kua ʼamanaki hū te kau Iselaelite ki te Kele ʼo Te Fakapapau pea neʼe ʼui fēnei age e te polofeta ko Moisese kia nātou: “ ʼE tonu ke ke fakaʼauha ia nātou, te kau Itite pea mo te kau Amolite, te kau Kanaane pea mo te kau Pelisite, te kau Ivite pea mo te kau Sepusite, ʼo mulimuli pe ki te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu atu kia te koe e Sehova tou ʼAtua.”—Teutalonome 7:2; 20:17.
2 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼe ko te ʼAtua manavaʼofa, he koʼe koa neʼe ina fakatotonu age ke fakaʼauha te kau Kanaane? (Ekesote 34:6) Ko tona tupuʼaga ‘ke ʼaua naʼa akoʼi e te kau Kanaane ki te kau Iselaelite te fai ʼo tanatou ʼu meʼa fakalialia fuli, te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou fai ki tonatou ʼu ʼatua, pea ʼe nātou agahala ai kia Sehova ʼAtua.’ (Teutalonome 20:18) Tahi ʼaē meʼa neʼe ʼui age e Moisese: “ ʼUhi ko te agakovi ʼa te ʼu puleʼaga ʼaia ʼaē ʼe kapu ai e Sehova ia nātou ʼi ʼou muʼa.” (Teutalonome 9:4) Neʼe lahi ʼaupito te aga kovi ʼa te kau Kanaane. Ko te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te faʼahi fakasino pea mo te tauhi tamapua neʼe ko te ʼu agaaga ʼaia ʼo tanatou tauhi. (Ekesote 23:24; 34:12, 13; Faka au 33:52; Teutalonome 7:5) Ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te ʼu hahaʼi ʼe famili totonu, ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he tahi tagata peʼe ko he fafine mo he tahi fafine, pea mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te hahaʼi mo te ʼu manu, neʼe ko ‘te faʼahiga maʼuli ʼaia ʼo te fenua ʼo Kanaane.’ (Levitike 18:3-25) Neʼe sakilifisioʼi te tamaliki ki te ʼu ʼatua loi. (Teutalonome 18:9-12) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te ʼui e Sehova, ko te ʼu puleʼaga ʼaia ʼe nātou fakatupu tuʼutāmaki ki tana hahaʼi ʼi te faʼahi fakasino, ʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke nātou fai, pea mo tonatou maʼuli fakalaumālie!—Ekesote 34:14-16.
3. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te mole fakahoko katoa e te kau Iselaelite te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te kau Kanaane?
3 ʼI te mole fakahoko katoa ʼo te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, ʼe lahi te kau Kanaane neʼe hāo ʼi te temi ʼaē neʼe maʼu ai e Iselaele te Kele ʼo Te Fakapapau. (Kau Fakamāu 1:19-21) ʼAki te temi, neʼe nātou tō ki te ʼu kākā ʼa te kau Kanaane, pea neʼe feala ke ina ʼui fēnei: “Neʼe nātou [te kau Iselaelite] līaki te ʼu fakatotonu [ʼa Sehova] pea mo tana fuakava ʼaē neʼe ina fai mo tanatou ʼu kui pea mo tana ʼu fakamanatu ʼaē neʼe ina fakatokagaʼi age kia nātou, pea neʼe nātou mulimuli ki he ʼu tamapua ʼe vaʼiganoa pea neʼe toe vaʼiganoa mo nātou, ʼo nātou faʼifaʼitaki ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe ʼi ʼonatou ʼu tafaʼaki, ʼaē neʼe fakatotonu age e Sehova ke ʼaua naʼa nātou hage ko nātou ʼaia.” (2 Hau 17:15) ʼIo, lolotoga ni ʼu taʼu neʼe fai e te tokolahi ʼo te kau Iselaelite te ʼu aga kovi ʼaupito, ʼo tupu ai te fakatotonu e te ʼAtua ke pulihi te kau Kanaane—mo te tauhi tamapua, mo te ʼu felāveʼi fakasino fakavale, pea mo te sakilifisioʼi ʼo te tamaliki!—Kau Fakamāu 10:6; 2 Hau 17:17; Selemia 13:27.
4, 5. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki Iselaele mo Suta heʼe faitotonu? (b) Koteā te fakaloto mālohi ʼaē ʼe tuʼu ia Filipe 2:14, 15, pea ʼe lagaʼi ai te ʼu fehuʼi fea?
4 Koia neʼe ʼui fēnei e te polofeta ko Osea: “Koutou fagono ki te folafola ʼa Sehova, ʼu foha ʼo Iselaele, heʼe ʼi ai te fakamāu ʼa Sehova mo te hahaʼi ʼo te fenua, heʼe mole ʼi ai he moʼoni, pe ko he loto manavaʼofa, pe ko he ʼiloʼi ʼo te ʼAtua ʼi te fenua. ʼE fai te ʼu faitutuku pea mo fai te ʼu agakākā pea mo te fai fakapō pea mo te kaihaʼa pea mo te tono, ko te ʼu meʼa ʼaia kua mafola, ʼe moʼoni ko te fakapō ʼe pipiki ki te fakapō. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te putu anai ʼo te fenua, pea ko te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ai ʼe nātou mamate anai mo te manu fekai ʼo te ʼu gāueʼaga, pea mo te manulele ʼo te lagi, ʼo feiā mo te ʼu ika ʼo te tai ʼe fakatahitahi anai nātou ʼi te mate.” (Osea 4:1-3) ʼI te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te puleʼaga aga fakahehema ʼo te potu tokelau ʼo Iselaele neʼe maʼu e Asilia. ʼI he sēkulō ki muli age, ko te puleʼaga heʼe faitotonu ʼo te potu toga ʼo Suta neʼe maʼu e Papiloni.
5 Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe nātou fakahā lelei mai ʼe fakatupu tuʼutāmaki mo kapau ʼe tou fai he ʼu aga ʼe kovi. ʼE fehiʼa te ʼAtua ki te heʼe faitotonu pea ʼe mole ina tali ke fai e tana hahaʼi te aga ʼaia. (1 Petelo 1:14-16) ʼE moʼoni ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi “te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī,” ʼi he mālama ʼe tuputupu ai te aga fakahehema. (Kalate 1:4; 2 Timoteo 3:13) Kae ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano fuli ke nātou fai he ʼu meʼa ke “mole tukugakoviʼi ai [nātou] ʼi he meʼa pea mo [nātou] maʼa, ʼu fānau ʼa te ʼAtua, heʼe mele ʼi te lotolotoiga ʼo he taʼiake aga fakalialia pea mo fakapikopiko, ʼaē ʼe [nātou] mū ai ohage ko he ʼu mālama ʼi te malamanei.” (Filipe 2:14, 15) Kae ʼe lava feafeaʼi hatatou taupau tatatou aga maʼa ʼi he mālama ʼe lahi ai te aga kovi? ʼE feala koa hatatou fai te faʼahi ʼaia?
Neʼe Lahi Te Aga Kovi ʼi Loma
6. He koʼe neʼe ko he meʼa faigataʼa ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō te taupau ʼo te ʼu aga ʼaē ʼe lelei?
6 Neʼe mole ko he meʼa faigafua ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ke nātou taupau tanatou aga maʼa, he neʼe lahi te aga kovi ʼi Loma. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai filosofia Loma ko Sénèque ʼo ʼuhiga mo te ʼu hahaʼi ʼo tona temi: “ ʼE faiga te ʼu tagata ke nātou fai he ʼu aga ʼe kovi ʼaupito age ia ʼi te tahi ʼu tagata. ʼI te ʼaho fuli ʼe ʼāsili age te holi ʼaē ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea ʼe mole kei matataku te hahaʼi ʼi te fai ʼo te meʼa ʼaia.” Neʼe ina fakatatau te sosiete Loma ki he “kolo ʼo he ʼu manu fekai.” Koia, ʼe mole fakapunamaʼuli ai te ʼu fakafiafia ʼa te kau Loma ʼi tanatou fia sio ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe fetauʼaki, pea mo te ʼu gaoʼi ʼaē ʼe fai ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.
7. Neʼe fakamatala feafeaʼi e Paulo te ʼu aga kovi ʼaē neʼe fai māhani e te tokolahi ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi?
7 Neʼe lagi manatuʼi e Paulo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼa te hahaʼi ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi tana tohi fēnei: “Neʼe tuku e te ʼAtua ke nātou holi ki te ʼu felāveʼi fakasino fakaufiufi, heʼe ko te hahaʼi fafine kua nātou fetogi tonatou ʼuhiga totonu moʼo fai ʼo he aga fakaufiufi; pea ʼo toe feiā aipe mo te hahaʼi tagata kua nātou tuku te fakaʼaogaʼi totonu ʼo te fafine pea nātou femanakoʼaki mālohi, tagata mo tagata, ʼo nātou fai te ʼu meʼa fakalialia pea mo nātou maʼu totonu te fakapale katoa, ʼaē ʼe tau mo tonatou hēʼia.” (Loma 1:26, 27) ʼI tanatou faiga mālohi ki te ʼu holi heʼemaʼa ʼo te kakano, neʼe liliu ai te sosiete Loma ko he sosiete ʼe lahi ai te aga kovi.
8. Neʼe koteā te meʼa ʼaē neʼe tautau fai ki te tamaliki e te hahaʼi Keleka pea mo te hahaʼi Loma?
8 ʼE mole fakahā lelei e te hisitolia pe neʼe lahi feafeaʼi te mafola ʼo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he tahi tagata ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Loma. Kae ʼe mahino papau ia, neʼe nātou mulimuli ki te aga ʼa te kau Keleka ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa atu, ʼaē neʼe mafola mai ai te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he tagata. Neʼe ko he agamāhani ʼa te hahaʼi tagata ʼaē kua matutuʼa tanatou uga te kau tūpulaga ke nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe kovi, ʼo nātou tuku ke akoʼi nātou e he tagata faiako, pea ko te meʼa ʼaē ʼe tautau hoko, ʼe akoʼi e te tagata faiako kia nātou te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE mahino ia, ko Satana pea mo tana kau temonio ʼaē neʼe nātou fakaneke te taʼi māmio kovi ʼaia pea mo te taʼi faʼahiga ako ʼaia ki te tamaliki.—Soele 3:3; Suta 6, 7.
9, 10. (a) ʼE tauteaʼi feafeaʼi te ʼu aga ʼaia ia 1 Kolonito 6:9, 10? (b) Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼo ʼihi Kilisitiano ʼo te kokelekasio ʼo Kolonito, pea neʼe koteā te ʼu fetogi ʼaē neʼe fai?
9 ʼI tana tohi ʼaē neʼe ina fai ʼaki te laumālie maʼoniʼoni, neʼe ʼui age e Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kolonito: “ ʼE mole koutou ʼiloʼi koa la ko te kau heʼe agatonu ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua? ʼAua naʼa koutou tuku ke fakahēhēʼi koutou. ʼE mole he tagata fai folonikasio, he tagata tauhi tamapua, he tagata fai feʼauʼaki, he ʼu tagata ʼe taupau ke fai kia nātou he ʼu holi ʼe mole tonu ke fai, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata, he kau kaihaʼa, he hahaʼi mānumānu, he kau konahia, he kau leakovi, he ʼu hahaʼi ʼe nātou faʼao he ʼu meʼa ka mole ʼanatou, ʼe nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua. Pea neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo niʼihi ia koutou. Kae kua fakamaʼa koutou, kua fakamaʼoniʼoni koutou pea kua tala ʼe koutou faitotonu ʼi te huafa ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito pea ʼaki te laumālie ʼo totatou ʼAtua.”—1 Kolonito 6:9-11.
10 Koia ʼi te tohi ʼa Paulo neʼe ina tauteaʼi te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼi tana ʼui ʼaē ko “te kau folonikasio” ʼe “mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” Kae ʼi tana ʼosi talanoa ki te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia, neʼe ina ʼui fēnei: “Pea neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo ʼihi ia koutou. Kae kua fakamaʼa koutou.” ʼAki te tokoni ʼa te ʼAtua neʼe feala ki te hahaʼi ʼaia ʼaē neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga, ke nātou maʼa ʼi ʼona mata.
11. Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼa te kau Kilisitiano ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi agakovi ʼo tonatou temi?
11 Ei, neʼe haga fai aipe e te kau Kilisitiano te ʼu aga ʼaē ʼe lelei, logope la te lahi ʼo te ʼu aga kovi ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼo te ʼuluaki sēkulō. Ko te hahaʼi tui neʼe nātou ‘fetogi ia nātou ʼo nātou fakafoʼou tonatou ʼatamai.’ (Loma 12:2) Neʼe nātou līaki tanatou “aga ʼāfea” pea mo nātou ‘fakafoʼou ia nātou ʼaki te mālohi ʼaē ʼe ina fakafalele tonatou ʼatamai.’ Pea neʼe nātou feholaki mai te ʼu aga kovi ʼa te mālama, pea neʼe nātou “kofuʼi te ʼuhigaʼi tagata foʼou ʼaē neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi he faitotonu pea mo he agatonu moʼoni.”—Efesi 4:22-24.
Ko Te Aga Kovi ʼa Te Mālama Ia ʼAho Nei
12. Koteā te fetogi ʼaē neʼe hoko ʼi te malamanei talu mai te taʼu 1914?
12 Kae e feafeaʼi koa totatou temi? Ko te mālama ʼaenī ʼe tou lolotoga maʼuli ai kua lahi ʼaupito age ai te aga kovi. Tāfito talu mai te taʼu 1914, ʼi te malamanei katoa, kua fakahaʼuhaʼu ʼo mole kei fai e te hahaʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. (2 Timoteo 3:1-5) ʼI tanatou līaki te ʼu manatu ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te vilitute, te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, te matagafua, ko te tokolahi kua nātou manatu pe kia nātou, pea “ ʼe mole kei nātou mahino ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.” (Efesi 4:19) Neʼe ʼui fēnei e te nusipepa Newsweek: “ ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi he temi ʼe lahi ai te faʼifaʼitaliha ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai,” ʼo hilifaki kiai te faʼahiga maʼuli ʼo te temi ʼaenī ʼaē “kua meʼa noaʼi ai te ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kovi, mo te ʼu holi takitokotahi ʼa te hahaʼi, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tonatou loto, peʼe ko tanatou ʼu agaʼi fenua.”
13. (a) ʼE fakaloto mālohiʼi feafeaʼi e te ʼu fakafiafia ʼo te temi ʼaenī te ʼu aga kovi? (b) Koteā te fua kovi ʼaē ʼe feala ke hoko ki te hahaʼi ʼaki te ʼu fakafiafia heʼeʼaoga ʼaia?
13 Ohage ko te ʼuluaki sēkulō, ʼe tou maʼu ia ʼaho nei te ʼu fakafiafia heʼeʼaoga. Ko te televisio, te lātio, te ʼu ʼata, pea mo te ʼu viteo ʼe nātou fakahā ai te ʼu felāveʼi fakasino. Kua toe maʼu te ʼu aga heʼeʼaoga ʼaia ʼi te ʼu olotinatea. ʼO mulimuli ki te sivi neʼe fai ʼi te univelesitē, ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaē ʼe fakahā ʼi te ʼu olotinatea, ʼi te temi nei ʼe ko “te meʼa ʼaia ʼaē kua lahi tona fakaʼaogaʼi (peʼe fakaʼaogaʼi tāfito) e te hahaʼi ʼaē ʼe gāue olotinatea.” Koteā te ʼu ikuʼaga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia? ʼE ʼui fēnei e te tagata tohi sulunale: “Kua kau te fai fakapō, te agamālohi, pea mo te ʼu aga fakalialia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino ʼi totatou faʼahiga maʼuli, pea kua tou māhani ʼi te sio ki te fai fakapō, ki te ʼu agamālohi, pea mo te ʼu aga fakalialia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino. Kua tou māhani ki te ʼu meʼa ʼaia. Kua tokolahi te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tali te ʼu aga ʼaē ʼe kovi, heʼe mole kei nātou punamaʼuli ki te ʼu meʼa ʼaia.”—Vakaʼi ia 1 Timoteo 4:1, 2.
14, 15. Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe hā ai te mole kei lelei ʼo te aga ʼa te hahaʼi ʼo te malamanei katoa ʼo ʼuhiga mo te felāveʼi fakasino?
14 Tou fakatokagaʼi te talanoa ʼaenī ʼi te The New York Times: “Ko te meʼa ʼaē neʼe lagi fakaufiufi lolotoga taʼu e 25 ki muʼa atu, kua liliu ia ʼi te temi nei ko he meʼa kua tali leleiʼi e te hahaʼi. Ko te tokolahi kua nātou fakatuʼutuʼu ke nātou nonofo feiā kae mole nātou ʼohoana, ko tona lahi ko te toko 80 ʼi te teau [ʼi Amelika] ʼi te vaha ʼo te taʼu 1980 pea mo te taʼu 1991.” Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole gata pe ki te Potu Tokelau ʼo Amelika. ʼE fakamatala fēnei e te nusipepa Asiaweek: “ ʼE hoko te fihi ʼi te ʼu fenua ʼo [Asia], ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga maʼuli ʼa te hahaʼi. ʼE ko he fihi ʼo ʼuhiga mo te fakafeagai ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tali te ʼu felāveʼi fakasino pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe pipiki ki te ʼu talatisio ʼāfea, pea ko te tokolahi ʼe nātou fia fetogi tonatou faʼahiga maʼuli.” ʼE fakahā e te ʼu sivi ʼe lahi te ʼu fenua kua lahi ai te tali ʼo te tono pea mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi muʼa ʼo te ʼohoana.
15 Neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu ʼe mālohi anai te ʼu gāue fakasatana ʼi totatou temi. (Fakahā 12:12) Kae ʼe mole tonu ke tou punamaʼuli, ʼi te kua mafola ʼo te aga kovi. Ohage la, kua lahi ʼaupito te tamaliki ʼaē ʼe fakaʼalikiʼi peʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai kia nātou he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.a ʼE fakamatala e te Kautahi ʼo ʼUhiga Mo Te Tamaliki ʼi Amelika ko te “fakaʼaogaʼi ʼo te tamaliki moʼo fai kia nātou he ʼu felāveʼi fakasino, ʼe teitei fai ʼi te ʼu fenua fuli ʼo te malamanei.” ʼI te taʼu fuli “ ʼe fakalaka ʼi te 1 miliona te tamaliki ʼaē ʼe fakamālohiʼi ʼi te malamanei katoa ke nātou fai he ʼu aga faka paomutu, peʼe fakatau te tamaliki ʼaia ke nātou fai kia nātou he ʼu felāveʼi fakasino, pea mo fakaʼaogaʼi nātou ki te ʼu ʼata ʼaē ʼe fakahā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼa te tamaliki.” Tahi ʼaē meʼa, kua lahi te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he tahi tagata, pea ko ʼihi tagata fai politike pea mo te ʼu takitaki lotu ʼe nātou ʼui “ ʼe ko he faʼahiga maʼuli ʼe feala ke fili e te hahaʼi ke nātou fai.”
Tou Līaki Te ʼu Aga Kovi ʼa Te Mālama
16. Koteā te meʼa ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
16 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou lagolago kia nātou ʼaē ʼe nātou tali te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. ʼE ʼui fēnei ia Tito 2:11, 12: “Kua hā te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki te hāofaki ki te tagata fuli pe, ʼo ina akoʼi tatou ke tou līaki te aga heʼe faka lotu pea mo te ʼu holi ʼo te mālama, pea mo tou maʼuli fakapotopoto pea mo agatonu, pea mo tou pipiki ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” ʼIo, ʼe tou fehiʼa moʼoni, pea mo tou fakalialia ki te ʼu aga kovi ʼaia ohage ko te ʼu felāveʼi fakasino ʼi muʼa ʼo te ʼohoana, te tono, pea mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa he tagata mo he tahi tagata.b (Loma 12:9; Efesi 5:3-5) ʼE foaki mai e Paulo te fakaloto mālohi ʼaenī: “Ko te hahaʼi fuli pe ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi te huafa ʼo Sehova ʼe nātou fakafisi ki te heʼe faitotonu.”—2 Timoteo 2:19.
17. Koteā te manatu ʼa te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kava?
17 Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou līaki te manatu ʼa te mālama ʼaē ʼe hage kia nātou ko te ʼu aga kovi ʼaia ʼe mole faʼa kovi. Ohage la, ʼe lahi te hahaʼi ia ʼaho nei ʼe nātou fakaʼaogaʼi te kava ohage ko hanatou meʼa gaoʼi. Kae ʼe mulimuli te hahaʼi ʼa Sehova ki te tokoni ʼo Efesi 5:18: “Ke ʼaua naʼa koutou konahia ʼaki te vino, heʼe ʼi ai te aga heʼemaʼa, kae ke koutou fakafonu tuʼumaʼu ia koutou ʼaki te laumālie.” Kapau ʼe fakatuʼutuʼu e he Kilisitiano ke ina ʼinu he moʼi kava, pea ʼe ina fai fakapotopoto anai.—Tāʼaga Lea 23:29-32.
18. ʼE takitaki feafeaʼi e te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo tanatou tokakaga ki tonatou famili?
18 ʼI totatou ʼuhiga kaugana kia Sehova, ʼe tou toe līaki foki mo te ʼu aga ʼaē ʼe tali e te hahaʼi, ohage ko te pākalaga pea mo te fekēʼaki ʼa he taumatuʼa pea mo te tamaliki, peʼe ko te tauveleʼi ʼo nātou. ʼI tanatou fia mulimuli ki te aga ʼaē ʼe lelei, ko te hahaʼi ʼohoana Kilisitiano ʼe nātou mulimuli ki te ala ʼo te vilitute, ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine Kilisitiano ʼe nātou maʼuliʼi te tokoni ʼaenī ʼa Paulo: “Ke toʼo ia koutou te lotokovi fuli pe, mo te ʼita fuli pe, mo te hāūhāū fuli pe, mo te kalaga fuli pe, mo te leakovi fuli pe, pea mo te agakovi fuli pe. Kae ke koutou liliu ʼo feagaleleiʼaki, fonu ʼi te manavaʼofa, ʼo koutou fefakamolemoleʼaki, ohage ko te fakamolemole ʼa te ʼAtua kia koutou ʼaki ia Kilisito.”—Efesi 4:31, 32.
19. Kua mafola feafeaʼi te aga kovi ʼi te ʼu gāue ʼi te malamanei?
19 Tahi ʼaē meʼa, kua hoko māhani ia ʼaho nei te heʼe faitotonu, te kākā, te loi, te ʼu faʼahiga gāue ʼe faiga mālohi ai te tahi ʼu hahaʼi ke nātou fakamālaloʼi niʼihi. ʼE fakamatala fēnei e te nusipepa CFO: “Ko te sivi neʼe fai ki te kau gāue e toko 4 000 . . . neʼe maʼu ai ko te toko 31 ʼi te teau ʼaē neʼe fakafehuʼi neʼe nātou sisio ki he ‘ ʼu aga ʼe mole lelei ʼi tonatou fale gāue’ ʼi te taʼu kua hili.” Ko te faʼahiga aga ʼaia ʼe kau ai te loi, te kākāʼi ʼo te ʼu pepa, te ʼu fakaneke ki te ʼu felāveʼi fakasino, pea mo te kaihaʼa. Kapau ʼe tou fia nonofo maʼa ia muʼa ʼo Sehova, pea ʼe tonu ke tou līaki te ʼu faʼahiga aga ʼaia pea mo tou agatonu ʼi tatatou ʼu felogoi ʼo ʼuhiga mo te paʼaga.—Mikea 6:10, 11.
20. He koʼe ʼe tonu ke ʼāteaina te kau Kilisitiano mai “te manako ki te paʼaga”?
20 Tou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tagata neʼe manatu ʼe lahi anai te temi ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi ki te gāue ʼa te ʼAtua, mo kapau ʼe lahi te falā ʼaē ka ina maʼu ʼi tana gāue. Neʼe ina uga ai ʼihi ke nātou kau mo ia ki he faʼahiga gāue, ʼo ina ʼui age ʼe nātou maʼu ai anai he falā lahi. ʼI te mole hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaia, neʼe mole kei ina ʼiloʼi he puleʼaki ke ina fai moʼo huʼi ʼo tona ʼu tuʼuga maʼua, koia neʼe ina kaihaʼa ai te falā ʼaē neʼe tuku age ki ai. ʼUhi ko tana mole fakahemala ki te aga ʼaē neʼe ina fai, neʼe fakamavae ia ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. Koia ʼe moʼoni te fakatokaga ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Ko nātou ʼaē ʼe holi ke nātou maʼu koloā ʼe nātou higa ʼi te fakahala, ʼi he hele pea mo te ʼu holi fakavale lahi pea mo fakatupu mamahi ʼo toho ai nātou ki te fakaʼauha pea mo te pulinoa. Heʼe ko te manako ki te paʼaga ʼe ko te aka ʼaia ʼo te ʼu meʼa kovi fuli, pea ko ʼihi, ʼi tanatou fakaʼamu ki te holi ʼaia, kua nātou higa ʼi te tui pea kua nātou fepupuhi ia nātou ʼi te faʼahi fuli, ʼaki te ʼu tuʼuga mamahi.”—1 Timoteo 6:9, 10.
21. Koteā te aga ʼe fai māhani e te ʼu tagata mālohi ʼo te malamanei, kae koteā te aga ʼaē ʼe tonu ke fai e nātou ʼaē ʼe nātou takitaki ʼi te kokelekasio?
21 Ko te ʼu tagata mālohi ʼo te mālama ʼe mole nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei pea ʼe nātou fakahā te moʼoni ʼo te tāʼaga lea ʼaenī, ‘Ko te mālohi ʼe ina uga ki te aga fakahehema.’ (Tagata Tānaki 8:9) ʼI te tahi ʼu fenua, ko te ʼu kākā ʼaē ʼe fai ʼaki te paʼaga, pea mo te tahi age ʼu faʼahiga kākā, ʼe kau ai te kau polisi, pea mo te ʼu tagata fai politike. Kae ko nātou ʼaē ʼe nātou takitaki ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe tonu ke nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei pea ʼe mole tonu ke nātou puleʼi niʼihi. (Luka 22:25, 26) Ko te ʼu tagata ʼāfea, pea mo te ʼu tagata faifekau faka minisitelio, ʼe mole nātou fai tanatou gāue “ ʼuhi ko [tanatou] manako ki he koloā heʼe faitotonu.” ʼE tonu ke nātou tokakaga ke ʼaua naʼa nātou fai he faʼahiga aga kākā peʼe ko he meʼa ʼe uga ai tanatou manatu ke nātou maʼu he falā ʼa he tahi.—1 Petelo 5:2; Ekesote 23:8; Tāʼaga Lea 17:23; 1 Timoteo 5:21.
22. Koteā te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai?
22 Kae ʼe lavaʼi lelei e te kau Kilisitiano te ʼu fihifihia ʼo te temi nei, ʼaē ko te maʼuliʼi te vilitute ʼi he mālama ʼe lahi ai te aga kovi. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te vilitute ʼe mole gata ʼaki pe te tekeʼi ʼo te aga ʼaē ʼe kovi. Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe ina fakahā mai anai te tupuʼaga ʼo te fakamaʼua mai ʼaē ke tou maʼu te vilitute.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te alatike ʼo te Réveillez-vous! ʼo te ʼaho 8 ʼo ʼOketopeli 1993 “E Feafeaʼi Te Puipui ʼo Tatatou Fānau!”
b Ko te hahaʼi tagata ʼaē ki muʼa atu neʼe nātou fai he ʼu felāveʼi fakasino mo he tahi ʼu tagata, ʼe feala ke nātou fetogi tanatou aga, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e ʼihi ʼi te ʼuluaki sēkulō. (1 Kolonito 6:11) Neʼe fakahā te tahi ʼu manatu ʼaoga ʼi te Réveillez-vous! ʼo te ʼaho 22 ʼo Malesio 1995, pasina 21 ki te 23.
Te ʼu Puani Ke Tou Fakamanatu
◻ He koʼe neʼe fakatotonu e Sehova ke fakaʼauha te kau Kanaane?
◻ Koteā te ʼu aga kovi ʼaē neʼe lahi tona fai ʼi te ʼuluaki sēkulō, pea neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼo te kau Kilisitiano ʼi te faʼahi ʼaia?
◻ Koteā ʼaē ʼe hā mai ai talu mai te taʼu 1914, ʼe mole kei fai e te hahaʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai?
◻ Koteā te ʼu aga kovi māhani ʼaē ʼe tonu ke līaki e te hahaʼi ʼa Sehova ?
[Paki ʼo te pasina 9]
Ko te ʼu Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei, logope la neʼe nātou maʼuʼuli ʼi he mālama ʼe lahi ai te aga kovi
[Paki ʼo te pasina 10]
Kua maʼu te ʼu aga ʼaē ʼe kovi ʼi te ʼu olotinatea, ʼo feala ai ki te tokolahi ʼo te kau tūpulaga pea mo ʼihi ke nātou sisio ki te ʼu aga fakalialia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino
[Paki ʼo te pasina 12]
ʼE tonu ke maʼuliʼi e te kau Kilisitiano te vilitute, kae ke ʼaua naʼa nātou faʼifaʼitaki ki te ʼu aga heʼe faitotonu ʼa ʼihi